Cijela afera je lažna. Činom Tužilaštva BiH hrvatski generali su, zapravo, spašeni krivičnog progona. Dokazuju to i dokumenti koje Istraga.ba ekskluzivno objavljuje. Bosna i Hercegovina se odlukom glavne državne tužiteljice Gordane Tadić odrekla prava na krivični progon visokih oficira Hrvatske vojske koji su bili pod istragom zbog zločina nad Srbima tokom operacija HV-a, provedenih 1995. godine. U prilogu je dokument koji je Gordana Tadić uputila svojim kolegama u Republici Hrvatskoj od kojih traži da oni preuzmu krivični predmet protiv četrnaest oficira Hrvatske vojske. Tim aktom Bosna i Hercegovina odriče prava na krivični progon tih osoba.
zamolnica Tužilaštva BiH
“Republika Hrvatska, nadležnom organu u Republici Hrvatskoj”, naslovljen je akt Tužilaštva BiH.
Država moliteljica je Bosna i Hercegovina, zamoljena država je Republika Hrvatska, dok u rubrici predmet piše: “zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja”.
“Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka protiv prijavljenih osoba i to: Pavla Miljevca, Marijana Marekovića ….” navedeno je u zamolnici Tužilaštva BiH dostavljenoj hrvatskim vlastima nakon čega su brojni zvaničnici iz Hrvatske saopćili da se radi o pritisku “političkog Sarajeva”.
“1) Pravosudni organi države moliteljice privremeno će prekinuti mjere u vezi s gonjenjem za djelo navedeno u molbi za preuzimanje krivičnog gonjenja.
2) Te će se mjere uvijek obustaviti:
1. ako je okrivljeni u zamoljenoj državi pravomoćno oslobođen ili je postupak obustavljen zbog pomanjkanja dokaza ili zato jer počinjeno djelo nije kažnjivo djelo,
2. ako su izrečena kazna ili mjera sigurnosti već izvršeni ili ako izvršenje po zakonu zbog akta pomilovanja nije više moguće.
3. za onoliko vremena za koliko je izvršenje kazne ili mjere sigurnosti potpuno ili djelomično odgođeno”, navedeno je u članu 36 navedenog Sporazuma.
Sporazum između BiH i Hrvatske
Dakle, Bosna i Hercegovina kao država moliteljica “privremeno će prekinuti mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi”. Ili u prevodu, Tužilaštvo BiH više neće provoditi istragu protiv hrvatskih generala koje je MUP RS-a prijavio za krivično djelo ratni zločin.
No, ono što je posebno interesantno piše u članu 35 Sporazuma na koji se poziva Tužilaštvo BiH.
“Molbi treba priložiti: spise u originalu ili ovjerenom prijepisu, potvrdu ili druge podatke o državljanstvu osobe za koju se moli preuzimanje krivičnog gonjenja, izvod odredbi iz krivičnog zakona koje su pripremljene u toj krivičnoj stvari, izjave oštećenih da su saglasni sa ustupanjem krivičnog gonjenja. Izjava oštećenog, koja je potrebna za pokretanje krivičnog postupka u državi moliteljici, vrijedi i u zamoljenoj državi”, piše u Sporazumu.
Ako je Tužilaštvo BiH ispoštovalo odredbe na koje se poziva, to znači da su porodice stradalih Srba dale saglasnost da se hrvatskom pravosuđu ustupi krivični predmet protiv hrvatskih generala. Do trenutka objave ovog teksta nismo uspjeli provjeriti da li postoji takva saglasnost u spisu Tužilaštva BiH. Osim toga, o ustupanju predmeta hrvatskom pravosuđu morali su biti upoznati i čelnici MUP-a Republike Srpske koji su prijavili osumnjičene. Da li su oni dali saglasnost na ovaj čin Gordane Tadić do sada nismo uspjeli saznati. No, ono što je potpuno jasno – Hrvatska ove generale neće procesuirati. A neće ni Gordana Tadić, odnosno Tužilaštvo BiH. I za kraj je bitno napomenuti da Tužilaštvo BiH nije poduzelo ništa kako bi oficire Hrvatske vojske izvelo pred Sud BiH. Međunarodna potjernica za njima nikada nije raspisana, a od hrvatskog pravosuđa do sada nije zatraženo ni njihovo ispitivanje u svojstvu osumnjičenih, odnosno prijavljenih. Iako nije poduzela ništa da im se sudi u BiH, Gordana Tadić je odlučila predmete protiv generala iz Hrvatske ustupiti pravosudnim organima koji ih neće procesuirati.
“Počivaj u miru, Leso”, napisali su članovi navijačke skupine Delije Benkovac.
Leso je, zapravo, Dimitrije Saša Karan. Rođen je Bosni i Hercegovini, u gradu Foča, 1992. godine. Poginuo je u junu 2017. godine, boreći se sa ruskim dobrovoljcima na strani Bašara Al Asada u Siriji.
Dimitrije Karan
Prije odlaska u Siriju, ovaj Fočak je ratovao u Ukrajini. Bio je pripadnik Srpskog husarskog puka.
“A mene zovu Bata. Ime mi je Radomir Počuča. Nadimak – Grizli”, kazao 2014. godine ovaj Srbijanac, inače bivši novinar TV Pink.
Ali nisu Srbijanci bili jedni dobrovoljci koji su u Ukrajini ratovali za proruske separatiste. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je kazao da službe te države provjeravaju informacije o angažmanu bh. državljana na području Donbasa.
“Dobrovolec”, piše na krstu postavljenom na ukrštenim mačevima. Na donjem dijelu krsta napisano je Donbas. Tako je izgledao oreden koji je 19. januara 2017. godine uručen Slavenku Kuzmanoviću.
Inače, najmanje sedmorica bh. državljana bili su pripadnici proruskih paravojnih formacija koje su ratovale ili još uvijek ratuju na području Ukrajine.
U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.
U Ukrajini je ratovao i Nemanja Ponjević. On je rođen u Donjem Vakufu. Posjeduje u srbijansko državljanstvo. Od svih bh. državljana on ima najduži staž na ukrajinskom ratištu.
Davor Savičić zvani Elvis je rođen u Doboju. Za proruske formacije ratovao je u Ukrajini i u Siriji.
Davor Savičić
Savičić je bio pripadnik navodne zaštitarske agencije Wagner. Poslije akcija u Donbasu, preselio je u Rusiju. Živi u Rusiji, gdjke se u gradu Krasnodar bavi ugostiteljstvom.
Radoslav Milojević je rođen u Njemačkoj, ali posjeduje bh. pasoš. Uglavnom boravi na teritoriji Njemačke, a povremeno odlazi u Ukrajinu gdje se bori na strani ruskih paravojnih formacija. Obuku je prošao na jednoj od tzv. baze za obuku u Rostovskoj oblasti. U Ukrajini je boravio od marta 2015. godine.
Radoslav Milojević
Osim njih, u Ukrajini je boravio i Živan Vuksanović iz Pelagićeva. Za Tužilaštvo BiH on je bio samo svjedok,
Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.
Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.
Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.
“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda. Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?
Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.
“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.
Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste. No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.
Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.
Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?
Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.
“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.
Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.
Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Osumnjičeni za ubistvo prijedorskog policajca Radenka Bašića bio je na uslovnom otpustu, saznaje Istraga.ba.
Aleksandar Mijatović kojeg su pripadnici MUP Republike Srpske uhapsili u subotu zbog sumnje da je ubio načelnika prijedorske krim-policije, ranije je osuđivan zbog ubistva. Iako je, formalno, trebao biti na izdržavanju kazne zatvora, Mijatović je pušten na “uslovni otpust”, nakon čega je, sumnja se, ubio Radenka Bašića. Prema informacijama Istrage, Mijatović je prilikom saslušanja priznao da je 21. marta ove godine u Prijedoru ubio načelnika krim policije PU Prijedor.
Mijatović je, prema informacijama Istrage, priznao da mu je Dalibor Railić Dugi, kriminalac iz Prijedora, platio da ubije policajca Bašića.
Ubica Mijatović prošle je godine pušten iz KPZ-a Tunjice u Banja Luci gdje je izdržavao kaznu za ubistvo Saše Ilića Španca, počinjeno 30. avgusta 2007. godine. Njega je, naime, Okružni sud u Banja Luci 22. januara 2008. godine osudio na 16 i po godina zatvora nakon što je priznao krivicu. Kada mu se uračuna u zatvorsku kaznu i vrijeme provedeno u pritvoru, Mijatović je na slobodu trebao biti pušten tek krajem 2023. godine. No, na prijedlog vršioca dužnosti direktora KPZ Tunjice Dragana Jevđenića, ubica Mijatović je na slobodu pušten prošle, 2021. godine, odnosno tri godine prije isteka kazne zatvora na koju je osuđen. Privremeni otpust je potvrdila Komisija za uslovni otpust Ministarstva pravde RS.
O kakvom se surovom ubici radi, najbolje pokazuju medijski izvještaji sa suđenja za ubistvo Saše Ilića Španca. Miljatović, koji je do tog ubistva bio neosuđivan, u potpunosti je priznao da je 30. avgusta prošle godine u kasnim večernjim satima, na parkingu Kliničkog centra, ubio Ilića hicima iz automatske puške. Prema pisanju Nezavisnih novina, nakon što je Jelena Tegel pozvala telefonom Ilića i ugovorila “sastanak”, Miljatović ga je čekao u zasjedi.U optužnici banjalučkog Okružnog tužilaštva se navodi da, kada se Ilić dovezao na dogovoreno mjesto, Tegelova ga je mobilnim telefonom pozvala da izađe iz auta i prošeta do nje. Upravo u tom trenutku se iza Ilića pojavio Miljatović i pogodio ga s tri hica u leđa.Miljatović se tu nije zaustavio, već je prišao Iliću i iz neposredne blizine ispalio još jedan metak pogodivši žrtvu direktno u potiljak.Nakon toga su Mijatović i Tegelova beživotno tijelo ubacili u gepek Ilićevog BMW-a i odvezli se prema naselju Bočac, gdje su sa litice bacili leš u kanjon rijeke Vrbas, a zatim se odvezli kući.Iako Siniša Vranješ, banjalučki tužilac, smatra da su “banjalučki Boni i Klajd” ubistvo počinili sa zajedničkim umišljajem, kako bi prodali luksuzni BMW koji je vozio Ilić i sebi kupili stan, Tegelova tvrdi da je nevina.Banjalučko tužilaštvo, međutim, posjeduje SMS poruke koje je Tegelova za vrijeme boravka u pritvorskoj ćeliji na Tunjicama slala prvooptuženom Miljatoviću.U tim porukama, kako saznaju “Nezavisne”, Tegelova je, oslovljavajući prvooptuženog sa “maco”, molila Miljatovića da na sebe preuzme svu odgovornost za ubistvo Ilića te da kasnije bude saslušan kao svjedok odbrane u postupku koji će se voditi protiv Tegelove.Tišinu koja je vladala u sudnici, do posljednjeg mjesta ispunjenoj porodicom žrtve i porodicama optuženih, prekinuli su jecaji koji su uslijedili nakon govora Vesne Rujević, zastupnice porodice ubijenog Ilića.”Pogledaj u ovu sliku i vidi koga si ubio. Vidi kakvu si djecu ostavio bez oca”, govorila je Rujevićeva, pokazujući prvooptuženom jednu od posljednjih slika žrtve sa svojim kćerkicama i suprugom.Miljatović je kroz suze izjavio da se kaje zbog onoga što je učinio te da ubistvo nije imalo nikakve veze sa prodajom BMW-a i kupovinom stana.Mirko Dabić, Miljatovićev advokat, istakao je da je njegov branjenik tokom veze sa Jelenom Tegel pokazivao bolesnu ljubomoru, koja je na kraju rezultirala zločinom iz strasti.
Unatoč ovome, direktor KPZ-a Tunjice je odlučio da Mijatovića pusti na prijevremenu slobodu. Tada je imao kontakte sa Daliborom Railićem Dugim, prijedorskim kriminalcem koji se nalazi u pritvorskoj jedinici Suda BiH. Istražitelji su od početkla sumnjali da je Railić Dugi povezan sa ubistvom policajca Bašića, ali nisu imali konkretne dokaze. Kako bi ga izolovali, dogovoreno je sa Tužilaštvom BiH da ga liše slobode zbog sumnje da je trgovao naroticima, jer se njegovo ime pominje u aplikaciji Sky. Tužilaštvo BiH ga je uhapsilo, a Sud BiH ga je u petak pritvorio zbog trgovine drogom. No, nakon što je ubica Mijatović priznao da mu je Dugi dao novac za ubistvo policajca, Railić će vjerovanto biti vraćen “u nadležnost” pravosuđa Republike Srpske.
Denis Lasić, v.d. direktora JP Autoceste Federacije BIH suočen sa mnogobrojnim problemima u ovom preduzeću i činjenici da su gradilišta zaustavljena te da nedostaju ozbiljne sume novca za nastavak gradnje Koridora Vc, za sada se samo obračunava sa kadrovima unutar preduzeća i to mahom Bošnjaka, koje smjenjuje i postavlja nove!
Nakon što je, ni mjesec dana nakon imenovanja, 23. juna 2023. godine, v.d. direktora Lasić napravio izmjene u rješenjima za imenovanje komisija za evaluaciju ponuda za izgradnju Koridora Vc, koje vodi Služba za nabavke po međunarodnim procedurama, te umjesto visoko edukovanih i iskusnih članova komisija, imenovao članove koji ne govore engleski jezik, a još manje poznaju pravila i procedure nabavki finansiranih od strane međunarodnih finansijskih institucija, sada je isto uradio i u Službi za projektovanje i građenje, sa šefovima projekata – predstavnicima investitora za dionice autoceste koje su u izgradnji.
Dio Rješenja koje je donio Lasić
Naime, Rješenjem od 13. oktobra 2023. godine Denis Lasić bez ikakvog obrazloženja ponovo je zloupotrijebio položaj i ovlasti, zamijenivši inžinjere sa dugogodišnjim iskustvom i dokazanim radom na ovim poslovima, sa inženjerima koji nemaju iskustva u vođenju velikih infrastrukturnih projekata.
Još jedna od nelogičnosti ovih izmjena je što su samo inženjeri predstavnici bošnjačkog naroda smijenjeni sa svojih funkcija, i to Samir Pirić, Alaga Husić, Edin Honić, Reuf Kadrić i Muamer Bristrić, dok su uposlenici Autocesta koji se izjašnjavaju kao Hrvati – Vesna Dodig i Antonio Križanac ostali na svojim pozicijama šefova projekata.
S obzirom na takvo stanje, legitimno je postaviti pitanje da li su smjene nastale zbog nezadovoljavajućeg rada šefova projekata ili smjene imaju sasvim drugu konotaciju.
Većini uposlenika nejasno je šta Lasić želi postići ovakvim postupcima, koji zasigurno ne vode boljem funkcionisanju JP Autoceste.
Smjene komisija za evaluaciju ponuda već se ogledaju u neuspješnim dodjelama ugovora, odnosno poništenju tendera, a smjene šefova projekata vjerovatno imaju za cilj „bolji odnos“ sa izvođačima radova, što implicira nelegalno stjecanje imovinske koristi.
Uporedite li nacrt optužnice koju je Istraga objavila u petak ujutro sa optužnicom koja je dostavljena Sudu BiH, uočit ćete tek dvije promjene. Tužilaštvo BiH dodalo je novu tačku optužnice 2.5. kojom Fadila Novalića, Fahrudina Solaka i Fikreta Hodžića tereti da su “namjeravali” od Srebrne maline kupiti zaštitnu medicinsku opremu za 2,9 miliona maraka.
“Pripadnici Udruženja su, po osnovu prethodno osmišljenog plana, nakon realizacije nabavke respiratora namjeravali realizovati i ovaj dio Plana, do čega nije došlo usljed nedostatka odobrenih sredstava Federalne uprave civilne zaštite u opisano vrijeme, a potom i istražnih aktivnosti nadležnih organa”, navedeno je u “novoj” tački optužnice čiji sadržaj Istraga.ba ekskluzivno objavljuje i možete je pročitati na ovom linku.
Osim ovog dijela, u odnosu na nacrt optužnice koji je sačinjen u četvrtak, Tužilaštvo je u petak popodne na spisak optuženih dodalo i ministricu finansija Jelku Milićević koja, iako je formalno bila šefica Kriznog štaba, nije označena kao član Udružene grupe za činjenje krivičnih djela, te je optužena samo za nesavjestan rad u službi.
Kako se može vidjeti u optužnici, Tužilaštvo BiH uopće ne navodi da je Jelka Milićević u spornom periodu bila šefica Kriznog štaba i, formalno, komandantica Federalnog štaba Civilne zaštite preko koje su išle nabavke sumnjive opreme. Državni tužioci tek ističu da je ona ministrica finansija koja je bila nesavjesna kada je, zajedno sa Fadilom Novalićem potpisala odluku kojom je Srebrnoj malini isplaćeno 10,5 miliona maraka za nabavku respiratora iz Kine. Stoga je ona izdvojena iz Udružene grupe koja je činila krivična djela, pa je optužena – sama. Na spisku svjedoka u ovom predmetu nalazi se 67 osoba, a među njima su Đenan Salčin, bivši direktor Agencije za javne nabavke, Sebija Izetbegović, Edita Kalajdžić, Hasan Ganibegović, Ana Bavrka, Mladen Čančarević, Emir Granov, Davor Pehar, Naser Orić, Asim Sarajlić, Aljoša Čampara…
spisak svjedoka – optužnica “Respiratori”
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara dobio je status svjedoka, a saslušan je zbog svog učešća na sjednici Vlade Federacije BiH 17. marta kada se razmatrao proces nabavki medicinske opreme.
“Nemojte da dođemo u situaciju da nam je važniji sada Zakon o javnim nabavkama od života građana. Mi to jednostavno danas moramo presjeći“, kazao je tada Aljoša Čampara.
Unatoč pozivu na kršenja Zakona o javnim nabavkama, od Tužilaštva BiH je dobio samo status svjedoka.
Status svjedoka ima i Naser Orić. On je, prema informacijama Istrage, komunicirao sa Fikretom Hodžićem o ovom predmetu. Prema informacijama Istrage, Orić je, nakon jednog intervjua Fadila Novalića u kojem je kazao da će tražiti istragu o nabavci respiratora, napisao svom zemljaku Hodžiću da će ih “ovaj sve zavaliti”. Na to mu je Fikret Hodžić rekao da “ima papir kojim se štiti”.
Među svjedocima u predmetu Respiratori je i Asim Sarajlić. On je komunicirao sa Fikretom Hodžićem nakon njegovog intervjua na Face TV, a istražitelji sumnjaju, na osnovu prepiske, da je on dao Hodžićev broj sekretarki Vlade Editi Kalajdžić.
Općinski sud u Sarajevu presudio je da sarajevski biznismen Gordan Memija nije oklevetan u tekstovima o kartelu “Tito i Dino” koje je na online magazinu Žurnal.info objavio urednik Istrage Avdo Avdić.
“Odbija se tužbeni zahtjev da Sud obaveže tužene da solidarno nadoknade prvotužitelju materijalnu štetu zbog klevete učinjene u tekstu od 17. 9. 2019. godine, objavljen pod naslovom -Dokumentovan organizovani kriminal: SIPA prijavila Hodovića i Memiju zbog pranja novca-“, piše u izreci presude Općinskod suda u Sarajevu donesene 20. maja ove godine.
U obrazloženju presude navedeno je da je i sam Gordan Memija priznao da je bio domaćin Edinu Gačaninu zvanom Tito, vođi moćnog narko kartela “Tito i Dino”. Sud dalje navodi da je Memija priznao da je poslovao sa firmama koje su bile povezane sa članovima kartela.
Federalna uprava policije, podsjećamo, sačinila je izvještaj u kojem je navedeno da je Memija bio domaćin Gačaninu i da mu je rezervisao hotelske sobe u Hotelu Bristol i automobile u ASA Rentu.
Nekoliko puta smo objavljivali da je SIPA u aprilu 2016. godine podnijela i Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Gordana Memije, Alema Hodovića i jos desetak sarajevskih biznismena zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca. Predmet je, prvobitno, bio u Tužilaštvu Kantona Sarajevo nakon čega je proslijeđen Tužilaštvu BiH. Postupajući državni tužilac Oleg Čavka ovaj predmet nikada nije završio.
Inače, Edin Gačanin Tito vođa je jednog od najmoćnijih narko kartela koji krijumčari kokain iz Južne Amerike u Evropu. Tito živi u Dubaiju gdje ga čuvaju bivši pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije iz Sarajeva Dženis Kadrić i Ibrahim Miladin. Miladin je, inače, blizak prijatelj i sparing partner Gordana Memije.
Gordan Memija i Ibrahim Miladin
Osim specijalaca, u Dubaiju je odnedavno i Haun Sadiković, džudista iz Bihaća koji se u tom gradu druži sa Miladinom i Kadrićem.
Edin Gačanin Tito dovodi se u vezu sa najmanje 15 tona kokaina koje su zaplijenile policijske agencije širom svijeta. Slovi za jednog od najmoćnijih narko bossova na svijetu. većinu kokaina naručuje u peruanskom gradu Trujilo. Tamo su uhapšeni i bh. državljani Smail Šikalo i David Cufaj koji su krijumčarili preko dvije tona kokaina. Šikalo i Cufaj su komšije Edina Gačanina, koji je porijeklom iz Sarajeva, ali je veći dio života proveo u Nizozemskoj gdje je započeo narko biznis.
Za pet godina, od početka 2018. go kraja 2022., Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona Široki Brijeg podiglo je devet optužnica za krivična djela – kurupcije i privrednog kriminala. Samo u jednom predmetu izrečena je zatvorska kazna, dok su u pet predmeta izrečene – uslovne osude. I to bi bilo to što se tiče borbe protiv korupcije u ZHK kojim suvereno vlada HDZ BiH. Tom kantonu pripadaju tri općine i jedna gradska uprava. Tu su kantonalne institucije. U ZHK, prema popisu iz 2013. godine živi 95 hiljada stanovnika.
U Bosansko-podrinjskom kantonu živi 23 hiljade stanovnika. Kanton čine dvije općine i jedan grad. Osim lokalnih općinskih i gradskih administracija u tom kantonu postoje i kantonalne institucije. Za četiri godine, od početka 2018. do kraja 2021., Tužilaštvo BPK je podiglo 10 optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. Jednu više nego ZHK za pet godina. I u tom je kantonu, u posmatranom periodu, izrečena jedna zatvorska osuda za krivično djelo korupcija.
Dakle, Tužilaštvu Goraždu za četiri godine podiglo je više optužnica za korupciju nego Tužilaštvo ZHK za pet godina, iako u ZHK ima više opštinskih administracija i skoro četiri puta više stanovnika.
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona još nije objavilo izvještaj za 2022. godinu, tako da smo, za sada, uskraćeni za te podatke. Ali, prema bazi podataka Transparency Internationala, od početka 2018. do kraja 2021. godine, to mostarsko Tužilaštvo je podiglo 32 optužnice. Dakle, za četiri godine – 32 optužnice u kantonu kojem pripada devet općinskih i gradskih administracija, sve kantonalne institucije i nekoliko federalnih institucija. Za četiri godine izrečene su samo četiri zatvorske kazne. Šesnaest je uslovnih osuda. Tako, dakle, izgleda borba protiv korupcije u kantonu kojim vlada HDZ BiH i u kojem živi 222 hiljade stanovnika.
U Unsko-sanskom kantonu živi 273 hiljade stanovnika. Ovom kantonu pripada osam općina i gradova. Osim općinskih administracija, u Bihaću su smještene i kantonalne institucije. Federalnih institucija nema. Za četiri godine, 2018-2021., Tužilaštvo USK je podiglo 72 optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja. U petnaest predmeta korupcije su izrečene zatvorske kazne. Ukupno je izrečeno 39 uslovnih osuda za korupciju.
Znači, iako u Mostaru ima više institucija (lokalne, kantonalne i federalne), Tužilaštvo HNK je podiglo duplo manje optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja nego Tužilaštvo USK.
U Srednjobosanskom kantonu živi 254 hiljade stanovnika. Dvanaest općinskih i gradskih administracija je u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva u Travniku. Tome treba dodati i sve kantonalne institucije u SBK. Za četiri godine, 2018.-2021., Tužilaštvo SBK je podiglo deset optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. U istom periodu, pravosuđe tog kantona nije izreklo nijednu zatvorsku kaznu za korupciju. Izrečene su tek tri uslovne osude.
U Zeničko-dobojskom kantonu živi 364 hiljade stanovnika. Tužilaštvo ZDK je nadležno za dvanaest općina i gradova te sve kantonalne institucije. Prema podacima Transparency Internationala, za četiri godine Tužilaštvo ZDK je podiglo 101 optužnicu za korupciju, od čega se tri optužnice odnose na visoku korupciju. Izrečeno je ukupno osamnaest zatvorskih kazni. Uslovnih osuda je bilo 55.
Dakle, Tužilaštvo ZDK podiglo je deset puta više optužnica za korupciju od Tužilaštva SBK, gdje okosnicu vlasti čini HDZ BiH.
Kantonalna tužilaštva u Tuzli i Sarajevu imaju najbolje rezultate. Recimo, Tužilaštvo KS samo u 2021. godini je podiglo 100 optužnica za korupciju, a te godine je izrečeno ukupno osam zatvorskih kazni. Tokom 2020. Tužilaštvo KS je podiglo 15 optužnica, 2019. godine 24 optužnice za korupciju, a 2018. godine 29 optužnica. Pravosuđe u KS je od početka 2018. do kraja 2021. godine izreklo 21 zatvorsku kaznu zbog korupcije. Uslovne su bile 52 osude.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je od 2018. go 2021. godine podiglo 132 optužnice za korupciju. U istom periodu izrečeno je ukupno 39 zatvorskih kazni za korupciju. Izrečene su ukupno 92 uslovne osude.
Dakle, ako je vjerovati pravosuđu i američkim sankcijama, korupcija stanuje samo tamo gdje većinski živi bošnjačko stanovništvo.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ) jedina će imati pravo veta prilikom formiranja Vlade Federacije u ovom mandatu. Za naredne izborne cikluse bit će primjenjivano još uvijek važeće ustavno pravilo da su za imenovanje Vlade FBiH potrebni potpisi predsjednika i oba potpredsjednika Federacije BiH koji u odgovarajućim klubovima Domovima naroda FBiH , u varijanti broj 1. imaju podršku 2/3, ili, u varijanti broj 2., imaju podršku 3/5 delegata.
To je, ukratko, suština odluka koje bi OHR trebao nametnuti, a koje je jutros najavila Istraga.ba.
Dakle, visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava nametnuti jednu privremenu odluku koja bi važila samo sada i nikada više, i jednu trajnu kojom bi bila dopunjena važeća odredba Ustava Federacije BiH koja se odnosi na imenovanje Vlade Federacije.
Dakle, Christian Schmidt bi trebao donijetu odluku kojom bi, u ovom trenutku, za imenovanje Vlade FBiH bio potreban potpis predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare i jednog potpredsjednika. Na taj način bi bio zaobiđen Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz reda Bošnjaka. Ovakav način izbora Vlade Federacije bi važio samo sada i nikada više
Druga odluka se odnosi na trajno rješenje. Schmidt namjerava izmijeniti Ustav Federacije BiH, odnosno odredbu koja se odnosi na buduće Vlade. No, tu još OHR nije jasno definirao odluku. Razmatraju se dvije opcije. Prva- (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 14 delegata (3/5). Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 14 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH. I druga, pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 16 delegata (2/3). Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 16 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH. Prva opcija ide u prilog HDZ-u BiH, jer to znači da stranke protivnice Dragana Čovića moraju skupiti deset delegata u Klubu Hrvata da bi izbjegli HDZ BiH u Vladi FBiH. U drugoj opciji bi trebale skupiti 8 delegata.
Kako god, u oba slučaja o Vladi bi se morao izjasniti Predstavnički dom Parlamenta Federacije. Za imenovanje je potrebno 50 glasova. U ovom trenutku HDZ, SDP, Naša stranka, NiP i PDA nemaju potrebnu većinu. Ovih pet stranaka ukupno ima 44 zastupnika. Nedostaje im šest ruku.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu se susreo sa predsjednicima HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovićem i HNP-a Ivanom Vukadinom. Kako saznajemo, nije postignut nikakav dogovor jer Čović nije prihvatio sve uslove koje su postavili Cvitanović i Vukadin.
“Ali ako ne prihvatate, recite to javno da bih ja ostao čist kod Amerikanaca”, rekao je Čović Vukadinu i Cvitanoviću.
Čak i ako se HDZ 1900 i HNP pridruže Čoviću i strankama Trojke, ne postoji dovoljno ruku za imenovanje Vlade FBiH. Devedesetka i POMAK imaju 4 ruke (upitno je da li mogu računati na sve). U zbiru sa 44 Trojke i HDZ-a, došli bi do 48 ruku. Dakle, potrebne su im još dvije ruke da bi potvrdili Vladu FBiH, a u igri su POMAK iz Bihaća i HRS iz Mostara koji imaju po jednu zastupnicu, odnosno zastupnika.
Oko trideset dobro obučenih specijalaca koji su koristili blindirana vozila učestvovalo je u napadu na kosovsku policiju tokom protekle noći, saopćio je premijer Kosova Albin Kurti.
Napadači su, podsjećamo, ubili jednog policajca, a ranili još dvojicu u blizini manastira Banjska. Nakon napada na policiju, napadači su se sakrili u manastir Banjska, što je potvrdila i eparhija Raško-prizrenska.
Premijer Kosova Albin Kurti objavio je fotografije napadača.
Kosovski premijer @albinkurti saopćio: oko trideset dobro naoružanih osoba koji koriste blindirana vozila napalo je kosovsku policiju. Kurti je objavio i fotografije napadača koje je pozvao da se predaju utvrdivši da su opkoljeni. Napadači se skrivaju u manastiru pic.twitter.com/N3bb01bEvE
“Pozivam ih da se predaju. Opkoljeni su”, kazao je Kurti nakon sjednice Savjeta za nacionalnu sigurnost Kosova.
Kurti je kazao da se u ovom trenutku puca u blizini manastira Banjska u blizini Zvečana.
“Znate koliko je osjetljivo pitanje manastira na Kosovu. Ne znamo šta je sve unutra, sve će biti jednostavnije ako se napadači predaju”, kazao je Kurti, odgovarajući na pitanje zbog čega specijalne policijske snage Kosova još nisu ušle u manastir.
U ovim trenucima u blizini manastira čuje se pucnjava iz automatskog oružja.
Pucnjava na sjeveru Kosova. Snimak je upravo objavila kosovska državna televizija. Kosovska policija bori se sa napdačima koji su rano jutros ubili jednog policajca, a jednog ranili pic.twitter.com/2f9VgQFvkG
Na fotografijama koje je objavila kosovska policija, vide se naoružane maskirane osobe. Na jednoj od fotografija vidi se i pravoslavni sveštenik u razgovoru sa naoružanim maskiranim napadačem.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
