Bosanci Vladimir i Boris Jovančić bili su dio međunarodne kriminalne grupe koja je u martu ove godine u Italiji organizovala bjekstvo Artema Ussa, sina guvernera Krasnojarskog kraja u Rusiji.
Prema informacijama Istrage, vlasti SAD-a traže izručenje državljanina Bosne i Hercegovine koji je povezan sa organiziranjem bjeskstva Artema Ussa, sina ruskog guvernera bliskog predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u tom trenutku bio u kućnom pritvoru u Italiji.
Savezni tužitelji u Brooklynu rekli su da je Vladimir Jovančić priveden u Hrvatskoj pod američkim optužbama da je pomogao Artemu Ussu da pobjegne iz Italije u Rusiju prije njegovog izručenja Sjedinjenim Državama. Uss je 2022. optužen za isporuku vojnih tehnologija kupljenih od američkih proizvođača ruskim kupcima.
Vladimir Jovančić je rođen u Bosni i Hercegovini dok je njegov sin rođen u Italiji.
Italijanski mediji pišu da milanski karabinjeri u pokrajini Brescia i inozemstvu provode akciju pet osoba optuženih da su organizirali njegov bijeg u Rusiju. Akcija se provodi na području Italije, Slovenije i Hrvatske u saradnji sa Eurojustom i američkim vlastima. Pod istragom policije se nalaze Vladimir i Boris Jovančić, otac i sin bosanskog porijekla, Matej Janežič iz Slovenije, te Srđan Lolić i Nebojša Ilić iz Srbije.
Nekoliko sati prije početka akcije američki State Department objavio je nagradu od 7 milijuna dolara za svakoga ko pruži informacije koje bi dovele do hapšenja Artema Aleksandrovicha Ussa, koji se vratio u Moskvu koristeći međunarodnu mrežu kontakata.
Podsjetimo, Artem Uss, sin guvernera Krasnojarskog kraja, pobjegao je iz kućnog pritvora u Italiji samo dan nakon što ga je sud pristao predati američkim vlastima. Uss je optužen za krijumčarenje vojne tehnologije, a uhapšen je u milanskoj zračnoj luci Malpensa na temelju međunarodnog uhidbenog naloga u oktobru prošle godine
Italijanske vlasti vjeruju da je Uss slomio elektronsku narukvicu i zatim napustio svoju kuću u gradu Cascina Vione di Basiglio. Američki tužitelji prošle su godine optužili Ussa i još četvoricu ruskih državljana za slanje vojne tehnologije kupljene od američkih proizvođača ruskim kupcima, pri čemu je dio navedene vojne tehnologije završio na ratištu u Ukrajini.
Istražitelji tvrde kako su optuženici za isporuku tehnologije koristili njemačku tvrtku. Uss je također optužen za isporuku nafte iz Venezuele u Rusiju i bankovnu prevaru. Prizivni sud u Milanu naveo je u utorak u priopćenju da je pristao izručiti Ussa zbog krijumčarenja nafte, a ne zbog krijumčarenja vojne tehnologije, navodeći kao razlog nedostatak dokaza.
Njegov advokat je mogao uložiti žalbu najvišem talijanskom sudu kako bi pokušao spriječiti da njegov klijent bude izručen SAD-u. Talijanski istražitelji strahuju da je Uss već napustio zemlju. Kada je talijanska policija stigla u njegov stan kako bi provjerila je li kod kuće, zatekli su zatvorena vrata i uključen televizor. Istražitelji ne isključuju umiješanost ruske obavještajne službe u Ussov bijeg.
Tokom suđenja Ussovi advokati sugerirali su da će njegovo hapšenje i izručenje biti usmjereno na “razmjenu zarobljenika”. Tvrdili su kako su Sjedinjene Države zainteresirane da od Moskve isposluju oslobađanje Paula Whelana, bivšeg američkog marinca koji je 2020. osuđen na 16 godina zatvora u zatvoru u Rusiji.
Bivši ministar odbrane BiH Selmom Cikotić osuđen je na tri godinen zatvora. Sud BiH proglasio je Cikotića krivim za zloupotrebu položaja i ovlasti u slučaju poznatom kao Scout, te da je na taj način Budžet BiH oštetio za oko 9,7 miliona maraka.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine(BiH) podiglo je 25. novembra 2021. godine optužnicu protiv Cikotića koja ga tereti, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj.
Cikotić se tereti da je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.
U optužnici se navodi da je Cikotić mijenjao ugovor, potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH.
Kako se navodi, Cikotić je, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije. Prema optužnici, on je odobrio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije zaključene 2003. i 2004. godine.
Sud BiH je kasnije, na osnovu tih ugovora, u parničnom postupku presudio da u korist Scouta i ova zagrebačka firma počela je iz kasarni Oružanih snaga BiH izuzimati veće količine oružja i municije. Posljednja zapljena obavljena je prošle sedmice kada su iz kasarne u Tuzli predstavnici Scouta zaplijenili topove i 3,3 miliona metaka.
Upravo ove činjenice bile su presudne da Sud BiH Cikotića proglasi krivim u krivičnom postupku. Na ovu odluku Suda BiH i odbrana i Tužilaštvo BiH imaju pravo žalbe.
Za same Bošnjake povratak na svoja ognjišta, svoju djedovinu u Čapljinu i okolna naseljena mjesta značio je kraj egzodusa izbjeglišta. Kraj straha da li će sutra vlasnik objekta u kojem ste smješteni sa svojom porodicom zatražiti da idu.
Povratak je počeo 1998. godine sa prvim povratničkim naseljem Ševaš Njive (mjesto u blizini Počitelja). U tom periodu od lokalnih vlasti, nekima od njih kasnije je visoki predstavnih u BiH zabranio političko djelovanje, sam povratak bio je jako opstruiran i nailazio je na nerazumjevanje lokalnih moćnika. To je išlo i do mjere da je bošnjački povratnik u mjestu Tasovčići Adem Muminagić ubijen ispred sopstvene kuće a krivac nije pronađen i procesuiran do danas.
Popis 2013. godine pokazao je da Bošnjaka u Čapljini ima 4.541 što je ukupno 17.4% od ukupnog stanovništva Čapljine.
Ako uzmemo ovu statistiku logična brojka od ukupno zaposlenih jeste da bi u samoj gradskoj administraciji broj zaposlenih Bošnjaka trebao biti oko 25 osoba. I tako po procentu i u gradskim preduzećima bi zastupljenost Bošnjaka trebao biti minimalno 17.4%.
To apsolutno nije slučaj!
Bošnjaka u Gradskoj upravi Čapljina ima dvoje što je 1.25% Bošnjaka od ukupno zaposlenih što je na nivou statističke greške. Situacija u Javnim preduzećima je ista, piše Politicki.ba.
Danas, a i već dugi niz godina, na sceni i politici rukovodstva Grada Čapljine, kojim suvereno vladaju kadrovi HDZ-a je osporavanje vjerskih, političkih i drugih predstavnika.
Tako je nedavno gradonačelnik, koji dolazi iz HDZ-a, nedvosmisleno poručio da Medžlis Islamske zajednice Čapljina iz Budžeta Grada neće dobiti nikad sredstva.
Predsjedavajući Gradskog Vijeća, po Statutu i Poslovniku o radu GV, mora dolaziti iz drugog konstitutivnog naroda u odnosu na gradonačelnika. Već treći mandat to nije slučaj i Čapljina nema prvog čovijeka vijeća. Bošnjaci su delegirali jednog kandidata. HDZ-u ne pada ni na pamet da ga izabere.
U pojedinim mjestima gdje žive samo Bošnjaci danas ne postoji rasvjeta. U 21.stoljeću!
Budžet Grada Čapljine za 2024.g. je 31.3 miliona KM od kojih Bošnjacima neće doteći ni 1% samog budžeta što je ponižavajuće.
I nakon brojnih kazamata smrti, koncetracionih logora, progona, opstruiranog povratka, omalovažavanja kulturnih, društvenih, sportskih i drugih institucija i udruženja Bošnjaka u Čapljini danas Bošnjaci u Čapljini žive dostojanstveno. Infrastrukturni projekti se finansiraju mahom sa viših nivoa vlasti, većinom sa kantonalnog nivoa.
Bošnjaci u Čapljini se nadaju da će viši nivoi vlasti (ma ko god da činio vlast), predstavnici vjerskog života uticati na lokalnu vlast i djelovati protiv ponižavajućeg djelovanja protiv Bošnjaka u Čapljini.
Hrvatska firma Scout izuzela je u četvrtak iz kasarne Oružanih snaga BiH u Kozlovcu kod Tuzle 26 topova ZIS i 3,3 miliona metaka 7,62, saznaje Istraga.ba.
Topovi i municija izuzeti su na osnovu Zaključka Općinskog suda u Tuzli kojim je, faktički, naređena zapljena oružja kako bi se ispoštovala ranija presuda Suda BiH u slučaju Scout protiv Ministarstva odbrane BiH.
“Određuje se provođenje prinudnog izvršenja za dan 30.11. na licu mjesta u Tuzli, Kasarna HKG i skladište oružja i municije Kozlovac. PRinudno izvršenje će se provesti na taj način što će se tražiocu izvršenja (Scout) predati u posjed zamjenjivih pokretnih stvari – top 76 mm M 42 ZIS, 26 komada i municija – metak 7,62 x 39, obični bojevi u količini od 3.386.115 komada”, navedeno je u dokumentu Općinskog suda BiH.
Ovo je, faktički, nastavak izuzimanja oružja i municije uglavnom iz kasarni smještenih u kantonima gdje većinski živi bošnjačko stanovništvo.
Podsjetimo, u avgustu ove godine iz kasarne u Bihaću izvučene su veće količine oružje koje su prebačene u Hrvatsku. U pitanju su, također, bili topovi kao i drugo oružje. Tada su reagirali i zvaničnici USK.
“S obzirom na to da se oružje u velikim količinama izvlači iz navedene kasarne, građani su ukazali da ih to podsjeća na princip izvlačenja oružja iz kasarni iz BiH početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, a svi znamo da je to bio početak scenarija okončanog genocidom u Srebrenici i pokušajem istrebljenja Bošnjaka i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Mi ne možemo zanemariti činjenicu da su teritorijalni integritet i suverenitet BiH na stalnom udaru secesionističkih politika i da se Bošnjacima otvoreno prijeti novim genocidom. Ako u obzir uzmemo brojne primjere nasrtaja na državu BiH i Bošnjake, uključujući i najsvježiji slučaj brutalnog premlaćivanje maloljetnika u Osmacima, povratnika u RS, mi na vijest o izvlačenju oružja iz BiH pod misterioznim okolnostima ne možemo ostati slijepi, gluhi i nijemi. Zbog toga smo od državnih institucija zatražili pojašnjenje zbog čega se tolika količina naoružanja i po čijem nalogu kao i pod čijom kontrolom izvlači iz kasarne „Adil Bešić“ u Bihaću i izvozi iz BiH.”, saopćio je u avustu premijer USK Mustafa Ružnić.
Reagirao je tada i ministar odbrane BiH Zukan Helez koji je objasnio zbog čega se izvozi ovo oružje.
“Razlog za prebacivanje oružja je nalog suda da stari ugovor o prodaji, od prije 25 godina, konačno bude realizovan. To je firma ‘Scout’ kupila 1998, davno prije mene, i poslije toga je napravljen aneks na ugovor sa Selmom Cikotićem kad je bio ministar. Mi smo to sudu predali i sud je potvrdio da mi to moramo dati. Vještak Berko Zečević je tačno utvrdio šta treba da se ne bi slučajno uzelo nešto što ne treba. To je rusko naoružanje i oprema, toga se moramo osloboditi ako hoćemo u NATO savez. Treba da uvozimo oružje kompatibilno sa njihovim standardima. Isto tako, nakon par godina, ako se toga ne riješimo, istekne mu rok kao i hrani i lijekovima. U tom slučaju ga moramo uništiti i em nemamo ništa od toga, još i platimo da se to uradi”, kazao je Helez u avgustu ove godine.
Bivšem ministru odbrane Selmi Cikotiću upravo se sudi zbog slučaja Scout. U utorak bi Sud BiH trebao izreći prvostepenu presudu u ovom slučaju.
Optužnica tereti Cikotića da je u periodu od 2009. do 2011. godine – u dogovoru s drugim licima, s ciljem pribavljanja koristi – iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba.
Kako se navodi, Cikotić je, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije. Prema optužnici, on je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije zaključene 2003. i 2004. godine.
“Niko ti posao ne može dati osim Abela. Bog, Allah ti ne može pomoći osim Abela”, govorio je sredinom prošle godine Aldin Mehić na sastanku sa Adnanom Kalkanom.
Mehić je vozač Abela Baltića, direktora JZU Dom zdravlja Sarajevo. Adnan Kalkan je bio jedan od kandidata koji su se prijavili na konkursu za posao vozača u JZU Dom zdravlja Sarajevo.
Nakon ovog razgovora, ime Adnana Kalkana našlo se na broju jedan najbolje rangiranih kandidata za posao u Domu zdravlja. I Kalkan je dobio posao. Evo dijelova snimka razgovora između kandidata Kalkana i direktorovog vozača Aldina Mehića.
Sve se dešavalo u ljeto prošle godine. Direktor JZU Dom zdravlja Sarajevo Abel Baltić je postavio svog vozača Aldina Mehića u Komisiju za prijem vozača u ovu zdravstvenu ustanovu. Adnan Kalkan se prijavio, ali očito se previše raspitivao o konkursnoj proceduri. Osim toga, Kalkan je bio u dobrim odnosima i sa bivšim ministrom zdravstva u Vladi KS Harisom Vranićem.
“Makni se od njih. Ne komentariši ništa. Dobit ćeš šta će te pitati. Prikupi sve ostalo i nemoj da padneš na glupostima”, upozorio je Mehić kandidata Kalkana.
Aldin Mehić, vozač direktora Abela Baltića
Na snimku dalje govori da ne bi ni razgovarao sa Kalkanom “da nije dobio zeleno svjetlo”.
“Dobro si od mene opomenu. Skloni se. Ti ćeš dobiti posao, a sve ovo visi.. Ministar može k….. svirati ako Abel ne da. Svi oni tebe gotive. Abel će ti pomoći. Ne pitaj ništa. Bit ćeš sa svim upoznat”, kazao je doktorov vozač Mehić.
Adnan Kalkan, najbolji kandidat
Evo Kalkana
Javni poziv za prijem uposlenika je objavljen u krajem marta 2022. godine. Mehić je kandidatu Kalkanu obećao da će dobiti pitanja i da će biti primljen. U junu 2022. godine su objavljeni rezultati. Adnan Kalkan je bio prvorangirani.
Istraga.ba je prvo kontaktirala vozača Aldina Mehića.
“Nikad nisam pričao sa Kalkanom. Ali čuo sam da ima neki snimak. Ja sam se, kada sam čuo da ima snimak, odmah sam napustio Komisiju”, kazao je Mehić za Istraga.ba.
Nakon toga smo prozvali direktora Baltića. On tvrdi da nije poslao Mehića da razgovara sa Kalkanom.
“Poznajem i Mehića i Kalkana. Kada sam čuo za neregularnosti ja sam smijenio Komisiju i prijavio policiji. Ne znam u kojoj je fazi istraga”. kazao nam je direktor Baltić.
No, iako je Komisija primijenjena kandidat Kalkan je bio “najbolji” i dobio je posao u Domu zdravlja. Pokušali smo obaviti razgovor i s njim, ali Kalkan nije odgovarao na naše pozive.
Reče jednom jedan mislilac veliki, u liku i djelu g. Konakovića, citiram:”Ubit ćemo mi njih djelima, Harkane”.
Reče ovaj mislilac da svi lažu, a samo on govori istinu.
Reče nama ovaj mislilac, u slobodno vrijeme energetski stručnjak za gas i struju, da je JP EPBIH samo u ovoj godini zaključila ugovora sa 4 privatna rudnika u visini od 150 miliona KM, a da ta ista Elektroprivreda posluje sa gubitkom. Ispriča on na FACE TV i da je to veliki kriminal na način da JP EPBIH kupuje ugalj od privatnih rudnika, a JP EPBIH ima svoje rudnike i na sve te zaključene ugovore posluje sa gubitkom.
Kako u percepciji g. Konakovića svi lažu, a on istinu govori to je najbolje svakom ko išta zna o energetici otići na stranicu te iste JP EPBIH i pogledati javne nabavke i, gle čuda, naći odluku od 17.11.2023. godine.
U toj odluci piše da volimo više LAGER od rudnika u vlasništvu JP EPBIH.
U obrazloženju odluke sama JP EPBIH je napisala kako je kompanija LAGER uspješno izvršila ugovor koji je imala sa Elektroprivredom BIH. Također, komisija Elektroprivrede daje preporuku da se uputi poziv za dostavljanje ponude u ovom pregovaračkom postupku.
Inače, radi se o nabavci 400.000 tona uglja u procijenjenoj vrijednosti od 70.000.000 KM. Da, dobro ste pročitali privatni rudnik da isporuci ugalj za 70.000.000 KM JP EPBIH koja ima rudnike u svom vlasništvu.
Ovo nije sve, a izgleda i da Vlada FBIH nije obavijestila g. Konakovića o svojoj odluci ili ih g. Konaković nije dobro čuo jer se bavi Skenderijom i Bjelašnicom.
Vlada FBiH je usvojila zaključak kojim je JP Elektroprivreda BiH zadužena da nabavi 400.000 tona uglja u 2024. godini za realizaciju elektroenergetskog bilansa za 2024. godinu, kvaliteta koji je deklarisan za rad u kotlu u Termoelektrani Kakanj, te po cijenama koje mogu biti različite od cijena iz odluke Vlade FBiH od 16.12.2021. godine. Ovo znači da ove cijene mogu biti i veće i da iste JP EPBIH prihvati jer se radi o pregovaračkom postupku.
Na bazi ovog zaključka JP EPBIH je pokrenula pregovarački postupak i u pretkvalifikaciji je izabrana kompanija LAGER kao jedina koja je ispunila uslove.
Odluku možete vidjeti ovdje:
Kada se sve ovo analizira vidi se da je JP EPBIH zadovoljna LAGER-om i da nema smetnji za zaključenje ugovora koji cjenovno može biti i veći od cijena iz odluke Vlade FBiH iz 2021. godine.
Očigledno je da g. Konaković u ekstazi svog znanja o kriminalu svih drugih osim njegovog ne vidi da JP EPBIH nabavlja od privatnog rudnika ugalj. Zašto EPBIH radi upravo ono sto g. Konaković zove kriminalom najbolje će objasniti sama elektroprivreda. To kako je LAGER uspješno završio ranije zaključeni ugovor sa kompanijom LAGER, a nisu vidjeli taj kriminal opet će oni najbolje objasniti. To šta znaci ovaj ugalj za elektroenergetski balans Elektroprivrede opet će oni to najbolje objasniti. To zašto Elektroprivreda posluje sa gubitkom opet će najbolje oni objasniti jer da ja objašnjavam g. Konakoviću sve ovo bilo bi previse od mene.
Ja sam mu jednom objašnjavao Južnu interkonekciju pa nije bas najbolje shvatio tako da radim opet Sizifov posao nije mi baš pametno.
Na kraju, može mislilac uporno objašnjavati da svi lažu, a samo on istinu govori, ali djelima/papirima ćemo ga mi moj Harkane.
“Ko ne zna sebi, ne zna ni drugome”, napisat će u oktobru 2020. godine Nijaz Salamović, jedan od najodanijih kadrova predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića, dok zavaljen sjedi u stolici.
I, kada je dvije godine kasnije sjeo u direktorsku stolicu KJKP “Rad” Sarajevo, Salamović je odlučio da prvo riješi sebe.
Nakon što je (nije baš jasno i kako) ove jeseni preuzeo funkciju generalnog direktora Kantonalnog avnog komunalnog preduzeća Rad Sarajevo, Salamović je procijenio da je za dalji uspješan rad bitno direktoru, tj. njemu, nabaviti novi iPhone. I iPhpone Pro Max, Titanim Plavi Sivi. Maloprodajna cijena tog telefona je 4290 KM, ali kako su kadrovi NiP-a štedljivi, izborili su se za popust, pa je tako ovaj telefon koštao KJKP Rad 3666 KM, plus PDV.
Sve počinje13. oktobra ove godine kada generalni direktor Nijaz Salamović donosi “Posebnu odluku” o pokretanju postupka javnih nabavki – Izmjena Plana javnih nabavki.
Tako Salamović u oktobru 2023., Posebnom odlukom, mijenja plan nabavki za 2023. godinu i ubacuju stavku – nabavka mobilnih telefona. Kao okvirni datum pokretanja postupka, pazite sada, naveden je juli 2023. godine.
Dakle, Salamović je u oktobru promijenio Plan nabavki za 2023. godinu, ubacivši nabavku mobilnih telefona planiranu za juli 2023. godine.
Istog dana, 13. oktobra, dakle, Salamović donosi odluku o pokretanju javne nabavke koja se vanredno pronašla u Planu javnih nabavki.
“Ugovorni organ KJKP RAD pokrenulo je postupak nabavle robe: mobilni telefon, te Vam upućuje poziv za dostavu ponude”, glasio je Poziv kojeg je Salamović uputio “ponuđačima”.
Tri dana kasnije stigao je predračun. Privatna kompanija AlKibia d.o.o. dostavila je predračun na iznos od 7000 Km za dva telefona. U pitanju su telefoni Samsung Galaxy S23 Ultra 256 GB i iPhone 15 Pro Max. Vrijednost Samsunga je 2332 KM bez PDV-a (s popustom) dok je vrijednost iPhonea 3666 KM bez PDV-a.
Kako je ukupna cijena, s popustom, bila 5999,48 KM, tačno se, za 52 feniga manje, uklopila u “procijenjenu vrijednost” nabavke i u limit iznad kojeg bi morao biti raspisan tender. Telefoni su, kako saznajemo već isporučeni i jedan od njih koristi generalni direktor Nijaz Salamović. Jer, “ko ne zna sebi, ne zna ni drugome”.
Direktoru Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Admiru Suljagiću oduzet je telefon. Pripadnici SIPA-e, kako saznaje Istraga, krajem su prošle sedmice postupili po naredbi Suda BiH te su Suljagiću oduzeli telefon koji će biti vještačen u okviru istrage koju protiv njega provodi Tužilaštvo BiH. No, kako saznajemo, Suljagić je neposredno prije izdavanja naredbe promijenio aparat s namjerom da prikrije dokaze koji bi ga mogli inkriminirati ili kompromitirati.
Protiv Admira Suljagića u ovom trenutku postoje dva tužilačka predmeta. Prvi je u Tužilaštvu Kantona Sarajevo, dok je drugi u Tužilaštvu BiH. No, oba predmeta su u direktnoj vezi sa nedavnim objavama Istrage koje se odnose na vještačenje telefona uhapšenih u okviru akcije Rudnik. Tu akciju je, podsjećamo, u februaru 2021. godine provelo Kantonalno tužilaštvo Tuzla. Iako su u telefonima uhapšenog biznismena iz Gračanice Dženana Mujkića pronađene prepiske koje inkriminiraju direktora Sekretarijata VSTV-a Admira Suljagića, odlukom postupajućih tužilaca i glavnog tužioca iz Tuzle Tomislava Ljubića te prepiske nisu obrađivane niti su korištene kao slučajni nalaz.
Upravo se Suljagić, kako saznajemo, dva dana prije oduzimanja telefona u jednom ugostiteljskom objektu na Vracama u Sarajevu susreo sa Tomislavom Ljubićem, glavnim tužiocem Tužilaštva Tuzlanskog kantona koje je još 2021. godine imalo sporne prepiske direktora Sekretarijata VSTV-a.
Podsjetimo, Istraga je krajem septembra objavila Suljagićeve prepiske sa Mujkićem, a direktor VSTV-a na sjednici Vijeća nije negirao autentičnost.
“Admir S. – vlasnik pravosuđa”, pisalo je u poruci koju je 11. februara 2021. godine primio biznismen iz Gračanice Dženan Mujkić.
Sedam dana kasnije, Dženan Mujkić je, zajedno sa svojim ocem i tadašnjim državnim zastupnikom Enverom Bijedićem, uhapšen u okviru akcije Rudnik. Kada je Mujkićev telefon Tužilaštvo TK poslalo na vještačenje u njemu su pronađene brojne prepiske koje inkriminiraju vlasnika pravosuđa Admira S.
Admir S. je Admir Suljagić, direktor Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Poruke koje je razmjenjivao sa uhapšenim Mujkićem dokazuju Suljagićevu trgovinu utjecajem. Da je u pitanju “vlasnik pravosuđa”, dokazuje i Rješenje Općinskog suda u Tuzli kojim su 20. februara Enveru Bijediću i drugim uhapšenim određene mjere zabrane. U tom dokumentu je navedeno da je uhapšeni gračanički biznismen Dženan Mujkić komunicirao sa direktorom sekretarijata VSTV-a Admirom Suljagićem.
“Komunikacija u sistemu za presretanje označena rednim brojem 7263., realizovana dana 10.09.2020. godine u 14:46 sati. Dženan poziva sagovornika na broj 062/688-018 (u ranijim razgovorima identifikovan kao Faris, Dženanov sin) i Dženan govori da je Atif u Sarajevu sa Suljagić Admirom, da završi ono za profinog sina, te da je Atif ispričao Admiru sve oko Rudnika soli, te da je nakon toga Admir zvao Dženana. U razgovoru Dženan govori da je Admir dobar sa Enverom Bijedićem i da ga ovaj malo štiti oko optužnica i da će mu Admir poslati poruku za njih, pošto je njegov čovjek direktor Rudnika i da upre u to, da se ne “zaj….”. Razgovor se nastavlja oko firme iz Bugarske”, navedeno je u Rješenju Općinskog suda u Tuzli.
Deveti je Januar 2021. godine. Dženan Mujkić šalje poruku Admiru Suljagiću.
Mujkić: Može li pitanje?
Suljagić: Šta je frka?
Mujkić: KP dom Orašje. Zatvorenik Samir Moralić. Majstor za centralna grijanja. Molba da ga uposle, da nije pasivan
Suljagić: Šta je bilo? Koje krivično djelo? I koliko je dobio?
Mujkić: Dvije godine. Krivično djelo preprodaja droge.
Suljagić: Ok. Sutra se čujemo. Oko ovoga, hoću najlakšu vezu. Ima tri opcije. Ministra pravde FBiH, Direktora zatvora Mostar. Hoću bez tragova to da uradim. A ne znam ko ti je ovaj. Otkud ovom posao s drogom.
Mujkić: Ma, jok. Nemo sada ništa. Komšija mi je to. Otac gazda, privatnik. Klasika.
Suljagić: Ja ću sutra pokrenuti sistem. Već sam komandantu Federalne sudske policije poslao ovo. Sutra ćemo preko zatvorskog sistema.
Mujkić: Svaka čast.
Mjesec kasnije, Admir Suljagić palje poruku Dženanu Mujkiću.
Suljagić: Admir S., vlasnik pravosuđa
Mujkić: A sellam, bro.
Demo dalje. Dženan Mujkić je u svom telefonu imao nekoliko fotografija spakovane rakije namijenjene Admiru Suljagiću. Na ambalaži je pisalo Admir S.
“A rakiju planiraj između 20. i 25.”, pisao je Mujkić direktoru VSTV-a.
Suljagić se interesirao za njegov predmet.
“Večeras, daj mi napiši samo detalje posla. Koliko ste radili, koga žele, kvalitet posla koji ste obezbijedili. 10 rečenica u jednu poruku”, napisao je Suljagić u poruci pronađenoj u Mujkićevom telefonu.
Evo Mujkićevog odgovora.
“Džani, Atif i njihova ekipa već 13 godina na Rudniku Soli rade bušotine sa stranim firmama i u kooperaciji. Sada prvi put konkurisali kao samostalna domaća firma sa najsavremenijom opremom i ljudima koji znaju posao. Konkurencija bugarska firma koja je jeftinija u prvom krugu. Ali oni ne znaju i ne mogu to da urade. A i da mogu, nije u redu da u ovom korona vremenu da ne radi domaća firma. Možemo spustiti cijenu još 10 posto ali ne možemo kao Bugari koji su dali ofrlje cijenu”, naveo je Mujkić u poruci upućenoj Admiru Suljagiću.
Upravo zbog pokušaja namještanja ovog tendera, SIPA je, po nalogu Tužilaštva TK uhapsila Dženana Mujkića.
No, vratimo se “vlasniku pravosuđa”.
Admir Suljagić je, prema prepiskama koje su u pojedu Istrage, posredovao u prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.
“Dobro jutro, buraz. Šta ima, šta se radi? Sinanović Emir, aplicirao je za sudiju u Srebreniku”, napisao je Mujkić “vlasniku pravosuđa” Admiru Suljagiću.
“Čujemo se”, odgovara Suljagić.
“Kakve su šanse da se zaposli. Atif (Mujkić, također hapšen) te puno pozdravlja i nismo se vidjeli od januara 2019. Kad budem u Sarajevu, zovem te da pijemo kafu”, nastavlja Mujkić.
“Jesu li ga pozvali”, pita Suljagić.
Nakon što je Mujkić rekao da će provjeriti, Suljagić piše: “Važi. Dogovaramo”.
Nekoliko dana kasnije, Suljagić i Mujkić ponovo se dopisuju u vezi sa imenovanjima. Sada se za Sinanovića traži mjesto u Općinskom sudu u Lukavcu.
“Hoće li biti Lukavac uskoro ili je to nekad poslije”, pita Mujkić.
“Sada u petak će napraviti listu”, odgovara Suljaguć.
Mujkić konstatuje da je to rang lista kandidata, što Suljagić potvrđuje.
“On misli da je treći na toj listi jer dvojica koji su bili ispred njega su prošli”, piše Mujkić.
“Sad ćemo vidjeti”, kaže Suljagić i potom obavještava Mujkića da mu je poslao rang listu.
“Pa, da. Prvi neki Hrvat, druga žena koja radi u Telecomu i treći on”, konstatuje Mujkić.
Petnaestog jula 2021. godine, dakle, nekoliko mjeseci kasnije, VSTV saopćava – Emir Sinanović je imenovan za dodatnog sudiju Općinskog suda u Tuzli.
Podsjetimo, Istraga.ba je jućer objavila Suljagićevu i Mujkićevu prepisku koja dokazuje da je direktor Sekretarijata VSTV-a sebe nazivao “vlasnikom pravosuđa”, te je dogovarao zatvorske pogodnosti. Nakakon našeg teksta, septembarskoj sjednici VSTV-s otvorena je rasprava o Suljagićevim porukama. Na direktna pitanja članova VSTV-a da se izjasni da li su objavljene prepiske autentične – Suljagiić nije odgovorio. Potvrdio je samo da je saslušan u svovstvu svjedoka u Tužilaštvu TK, dok je Suljagićev prijatelj i predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija rekao da se on sjeća da je direktor Sekretarijata VSTV-a “svjedočio u Tuzli”.
Lagumdžija je rekao da o tome ne treba raspravljati te da je to nadležnost Tužilaštva TK.
Istraga.ba je još u septembru zatražila komentar glavnog tužioca Tužilaštva TK Tomislava Ljubića.
“Zbog čega ove dokaze koji inkriminišu Admira Suljagića (a koji su slučajni nalaz u predmetu Rudar) nisu korišteni? Da li ste se nakon ovoga sa Admirom Suljagićem nalazili u restoranu Mama MIA u Tuzli”, pitali smo tužioca Ljubića.
Odgovor do sada nismo dobili. No, treba posjetiti da je Ljubić imao nekoliko disciplinskih postupaka u VSTV-u. Nikada nije razriješen.
Bh. vlasti namjeravaju razdvojiti porodice koje su evakuisane iz Gaze. Samo one osobe koje imaju bh. državljanstvo mogu ući u BiH (njih ukupno 17) dok bi druge osobe koje su evakuisane, a čiji članovi uže porodice imaju državljanstvo, moraju, za sada ostati u Egiptu, saznaje Istraga.ba.
Doktor medicine, bh. državljanin Ahmed Shehada čije su dvije kćerke Isra i Safa trenutno u Kairu, a koje su također državljanke BiH, apelirao je na bh. vlasti da njegove kćerke ne razdvajaju od unuka koji su stari svega osam, pet i jednu godinu.
„Pratio sam apsolutno svako izmještanje u sve zemlje koji su izvlačili svoje državljane iz Gaze. Prvi put sam ovo čuo da žele rastaviti djecu od majki pod smiješnim izgovorom da djeca nemaju bh. državljanstvo. Iako jako dobro znam da vlast u BiH i nije toliko angažirana u svom poslu ne mogu shvatiti tu količinu nepismenosti i nepoštivanje zakona od strane ministra Nenada Nešića da želi ovo učiniti. Ko bi normalan pomislio da jedna majka koja je već preživjela pakao može ostaviti svoje maloljetno dijete kojem majčino državljanstvo pripada po rođenju“, kazao je doktor Ahmed u razgovoru za Agenciju Patria.
On se trenutno nalazi u Brazilu gdje radi, dok su njegova dvojica sinova još uvijek u Gazi iako i oni imaju državljanstvo BiH, ali zbog velikih bombardiranja nisu bili u mogućnosti doći do Rafe kada je vršena evakuacija bh. državljana.
„Reći ću vam da moje kćerke bez svoje djece neće nigdje. To je apsurd šta se traži od njih. Ispratio sam evakuaciju srbijanskih i kanadskih državljana niko nije imao ni slične probleme. Ja apeliram na razum tamošnjih političara i pozivam ih da poštuju zakone svoje zemlje iako znam da većina njih ne voli BiH ali kad već obnašaju visoke funkcije ima da poštuju zakone“, dodao je Ahmed.
On nam je ustupio listu bh. državljana sa 17 imena i napomenuo da slučaj njegovih kćerki nije jedini te da skoro svi bh. državljani koji imaju važeće državljanstvo imaju djecu i da će rijetko ko od njih napustiti svoju porodicu.
Nakon što je Ambasada Katara najavila da će ta država finansirati let iz Egipta za BiH u kojem će biti građani izvučeni iz pakla Gaze, od institucija BiH tražili smo više informacija o dolasku bh. državljana ali i članova njihovih porodica koji nemaju državljanstvo BiH.
I Služba za poslove sa strancima i Granična policija BiH odgovorili su za Patriju da će postupiti u skladu sa zakonima, dok su iz SPS-a napomenuli da će postupiti i po eventualnim odlukama nadležnih organa.
Upit smo poslali i Ministarstvu vanjskih poslova BiH na čijem je čelu Elmedin Konaković. Odgovor gdje će biti smještene osobe i ko će preuzeti brigu za njih, nismo dobili. Za neke od evakuisanih već je pronađen smještaj ali kao rezultat dobre volje pojedinaca koji suosjećaju sa patnjama.
Indikativna je bila i izjava ambasadora BiH u Kataru Semira Halilovića koji je za BHRT kazao da postoji mogućnost međunarodne sramote.
“Sada je do BiH da li će tim ljudima na vrijeme omogućiti da uđu u vlastitu zemlju ili će od svega nastati neka vrsta javne međunarodne sramote. Može se dogoditi da BiH traži međunarodnu pomoć da izvuče svoje građane, a potom se dogodi da institucije države ne dozvole građanima da uđu u vlastitu zemlju. Postoje ljudi u BiH koji žele da onemoguće ulazak ovih ljudi. Nadam se da neće doći do te krajnje ljudske neljudskosti”, naglasio je Halilović.
Da se ovako nešto dalo naslutiti pokazuje i saopćenje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića koji je naveo:
“Ako su se poјavili neki rođaci rođaka koјi nemaјu državljanstvo BiH, a koјe Konaković također želi da dovede u BiH, naravno da će Granična policiјa, Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo bezbјednosti uraditi sve bezbјednosne provјere јer јe u suštini riјeč o migrantima. Ne pada nam na pamet da bez bezbјednosnih provјera ovdјe puštamo strane državljane koјi dolaze iz ratnih područјa na koјima dјeluјu terorističke organizaciјe”, naveo je.
Avion sa bh. državljanima trebao bi sletiti u subotu ili nedjelju. Međutim, moguće je da zbog ovakve situacije doći do prolongiranja dolaska bh. državljana.
Ovih dana vanredno je zasjedalo Vijeće ministara BiH, ali nijedna odluka nije se ticala prihvata bh. državljana i njihovih porodica.
Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom će, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućiti britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša, saznaje Istraga.ba.
Ovim je, faktički, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu omogućila privatnoj kompaniji da krči šume na području Vareša koje bi trebale biti državna imovina. To zemljište će se koristiti za eksploataciju olova, cinka i barita za koje je Adriatic Metals dobio koncesije.
Prema informacijama Istrage, kompanija Adriatic Metals čiji je menadžer za BiH Alem Logo, kadar Naroda i Pravde, već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su na posljednjoj sjednici donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.
“Ovom odlukom regulira se način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH koju možete pročitati ako kliknete ovdje.
Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.
“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.
Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.
Ono što je sporno, nadležnost nad šumama kao državnom imovinom imat će kantoni, odnosno entitet FBiH.
“Nakon što je dostavljena kompletna dokumentacija, kantonalno ministarstvo formira komisiju iz tačke V ove odluke radi obračuna naknade za promjenu namjene zemljišta te svu dokumentaciju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH.
No, prije nego što je Vlada FBiH donijela odluku, stiglo je i mišljenje OHR-a.
“Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine, Člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo Država Bosna i Hercegovina, kao titular, u skladu s odredbama ovog zakona.” U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom.u skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku”, navedeno je u aktu OHR-a.
Dakle, OHR je, faktički, upozorio Vladu FBiH da bi “promjena namjene šumskog zemljišta mogla imati znatne pravne posljedice”.
“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 10. sjednici, održanoj dana 2.8.2023. godine, nakon raspravljanja o Informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, o realizaciji Odluke o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u gradevinsko za privredno društvo „Adriatic metals BH” doo Vareš,donijela Zaključak broj: V 1039-1/2023 kojim se ovom organu daje zaduženje da pripremi preporuku/uputstvo/instrukciju lokalnim zajednicama kojim bi se, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, unificiralo postupanje u vezi promjene namjene zemljišta – ne i titulara, a u skladu sa vodenom raspravom. Poljoprivredno zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Poljoprivredno zemljište kao osnovno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo korištenja za poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na sve druge funkcije i namjene. Interesi očuvanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta moraju se uzeti u obzir pri utvrdivanju strateških opredjeljenja, dokumenata prostornog uredenja, razvojnih programa, akcionih planova, donošenja propisa i poduzimanje mjera od strane nadležnih organa”, navedeno je u Informaciji koja se odnosi na Adriatic Metal.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
