Istrage

Trojkine, Sattlerove, Kazazove i Papićeve zablude: Zašto je obračun s Dodikom bolji od dijaloga

U Sarajevu postoje dva viđenja trenutne krize u BiH. Nazovimo ih mekim i tvrdim pristupom (što možda najbolje odgovara razlici u američkom političkom jeziku između dovish i hawkish policy). Dok zagovornici mekog pristupa pozivaju na dijalog s Miloradom Dodikom, oni drugi smatraju da je potreban obračun s njime.

Meki pristup

Pogledajmo izbliza kako zvuče argumenti jednih i drugih. Krenimo od tumačenja samog razloga krize. Zagovornici mekog pristupa, poput Kasima Trnke, smatraju da odgovornost za početak krize leži na OHR-u. U trenutku kada je „ojačan evropski put, uslijedila je skoro diverzantska akcija da se pokuša zaustaviti taj evropski put“, ocijenio je Trnka.

Slično viđenje iznio je i Enver Kazaz. „Schmitovo nametanje Izbornog zakona u trenucima kada je BiH dobila otvaranje pregovora sa EU u potpunosti je kontroverzno i veoma štetno po napredak BiH na daljnjem (!) evropskom putu“, kazao je Kazaz.

Dodao je da „iza Schmidta očigledno stoje SAD, koje lome Dodika“. Iako navija za pad predsjednika RS-a, kazao je da to ne smatra izglednom opcijom, jer „mi nemamo instrumente da u RS-u provedemoo Schmidtovu odluku“. Stoga navedenom odlukom se, kako predviđa Kazaz, Dodik neće biti oslabljen, već osnažen.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je, u svojoj varijanti mekog pristupa, kazao da će Schmidtova odluka „sigurno usporiti evropski put“. Pojasnio je i da podržava sadržaj odluke, kao i Schmidtovo pravo da mijenja Izborni zakon, ali je – kao da se s naročitom pažnjom obraća SNSD-u i HDZ-u – potcrtao da nije sretan što je došlo do takvog ishoda.

„Moramo biti svjesni – kompromis nije bilo moguće ostvariti bez Dodika i Čovića. Koliko god se mi upinjali, i oni su morali biti dio iste priče, koju smo završili da dobiijemo otvaranje pregovora“, kazao je Nikšić.

Na koncu, Evropska komisija je neizravno osudila Schmidtov potez, istaknuvši u svojoj reakciji da bonske ovlasti treba koristiti „isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitiih radnji“. Drugim riječima, po mišljenju Brisela, Schmidt može samo da djeluje reaktivno, recimo, da poništava neustavne propise koje donesu vlasti RS-a. Ne bi smio da djeluje proaktivno, kao u ovom slučaju, unapređujući Izborni zakon.

Sasvim drugačiju ocjenu dala je Ambasada SAD, kao i pomoćnik američkog državnog sekretara Jim O’Brien, te Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, kao i ambasade Njemačke i Nizozemske koje su osjetile potrebu da se oglase posebnim saopćenjima i, na izvjestan način, ograde od ocjene Evropske komisije.

Tvrdi pristup

Američka ambasada je bezrezervno pozdravila odluku visokog predstavnika, naglasivši da je „vitalno osigurati da izbori budu slobodni i pošteni“, a njihov stav je podebljao i O’Brien. Slično saopćenje su izdale Britanska i Njemačka ambasada, kao i specijalni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.

Nizozemski ambasador u BiH Henk van den Dool je Schmidtov potez ocijenio čak kao ispunjavanje jednog od 14 ključnih prioriteta, koji su stavljeni pred BiH na evropskom putu.

Nakon što je Narodna skupština RS usvojila zaključke, kojima osporava odluku OHR-a, uslijedila je dodatna, još bitnija reakcija Ambasade SAD-a, u kojoj se ističe da su ovi zaključci direktan napad na Dejtonski sporazum. Za Amerikance, izvor krize nije u Schmidtovom potezu, već u neprimjerenim reakcijama iz RS-a.

Na kraju saopćenja su prijetećim tonom poručili da će SAD „nastaviti koristiti sredstva kojima raspolažu kao odgovor na anti-dejtonsko djelovanje“. Saopćenje je objavljeno, kada su bh. mediji bili preplavljeni detaljima o zatvaranju bankovnih računa zvaničnika RS-a, članova Dodikove porodice i kompanija bliskih režimu, poput Integral Inžinjeringa.

Značajan dio političkih komentatora podržao je navedeni, tvrdi pristup. Urednik portala Klix Semir Hambo je ocijenio da je Dodik svjestan da će se, ako krene u eskalaciju sa međunarodnom koalicijom voljnih okupljenom oko SAD-a, sučiti s posljedicama koje bi „mogle biti mnogo ozbiljnije“ nego ranije. Podsjetio je na snažan efekat koji je proizveo gašenje računa u RS-u, kao i na to da je u toku već jedan krivični proces protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka OHR-a.

Sličnu je ocjenu dao i Jasmin Mujanović, kazavši da „sada postoji šansa da se dokrajči Dodik, ali to zahtijeva konfrontaciju s njime, a ne kompromis“. Dodao je da je Dodik „slab i uplašen“, te da je od najvećeg značaja da mu se ne dodaje pojas za spašavanje. Kazao je da „omanji američki pritisak i njime izazvana panika vlasti u RS-u“ dokazuju da se problem zvani Dodik može lako riješiti kada postoji politička volja za to.

Jeste li primijetili da se Dodik promijenio?

Tačno prije godinu dana, kada su Amerikanci još uvijek bili optimistični u vezi s novoformiranom koalicijom na državnom nivou, na ovom portalu sam napisao: „Prije ili kasnije Washington će shvatiti da se Dodik neće smiriti, čak i ako mu Trojka bude popuštala.“

Ostavio sam kao otvorenu mogućnost da su Amerikanci već tada bili svjesni toga, te da će krenuti u njegovo uklanjanje, nakon što se pokaže da Dodik neće deradikalizirati svoju politiku.

Posve drugačiju ocjenu su davali analitičari, poput Žarka Papića ili spomenutog Envera Kazaza. Papić je tada uočio da se Dodik promijenio. „Primjećujete li promjenu kod Dodika? Odjednom je veoma otvoren za saradnju s Bošnjacima u RS-u“, kazao je.

Kazaz je podijelio s javnošću da od Dejtona po pravi put osjeća nadu u bolji život za građane. „Nema više onako radikalnih Milorada Dodika i Dragana Čovića. Formiranju vlasti se pristupilo na drugačiji način“, zaključio je.

Možda Kazaz i Papić i danas misle da je otvaranje pregovora sa EU dokaz da se SNSD i HDZ zaista jesu promijenili, te da se njihov optimizam pokazao opravdanim.

Ja mislim da bi navedeno tumčenje bilo iluzorno, te se slažem s ocjenom Američke ambasade da je napredak na evropskom putu „ostvaren uprkos, a ne zahvaljujući Dodiku“.  Čak i ako je postojala određena spremnost unutar SNSD-a na dijalog, ona se pokazala nedovoljnom, te je svakako bila rezultat straha od Bidenove administracije i taktičkog odgađanja eskalacije, tj. čekanja američkih izbora i eventualne Trumpove pobjede.

Šta dalje?

Da li će Amerikanci ukloniti Dodika, nakon što su zaključili da se nije promijenio (kako sam priželjkivao prije godinu)? Ili je u pravu Kazaz, kada kaže: „Navijam za Dodikov pad, ali ovo [Schmidtova intervencija] nije način da Dodik padne već da ga se ojača.“

Ne znam. Ne bih se usudio tvrditi da će navedena kriza sigurno ojačati Dodika. Niti da će on, u predstojećem periodu, sigurno biti uklonjen (tako što će npr. biti osuđen za nepoštivanje odluka OHR-a, te smijenjen i eventualno uhapšen, ako ne bude prihvatao sudsku presudu).

U knjizi Kako države misle Sebastian Rosato i John Mearsheimer vele da je svijet (međunarodne) politike obilježen radikalnom neizvjesnošću, te da smo uvijek u informacijskom deficitu.

Jedini način da se, u tako neizvjesnom okružju, vodimo racionalnu politiku jeste da se oslonimo na kredibilne teorije. Rosato i Mearsheimer ističu da čak ni takav pristup nije garant da ćete biti uspješni, ali je manja šansa za promašaj, ako se oslonite na kredibilnu, umjesto na nekredibilnu teoriju.

Nekredibilne teorije o budućem razvoju događaja su, po pravilu, prožete optimizmom. Rosato i Mearsheimer navode primjer Chamberlainove „miroljubive“ nespremnosti da povećava vojne kapacitete nakon dolaska nacista na vlast 1933; ili slijepe vjere Bushove administracije da će se, nakon svrgavanja Sadamove tiranije, Irak brzo i lako demokratizirati.

U našem kontekstu, duboko nekredibilna teorija je da su Dodik i Čović spremni na dijalog i kompromis, na dobrovoljnom principu. Drugim riječima, mora ih se tjerati na to. Ali čak i tada će naći načina kako da izbjegnu konstruktivan dijalog, što potvrđuje ocjena Amerikanaca da se otvaranje pregovora s EU desilo uprkos, a ne zahvaljujući Dodiku. Sličan je i Čovićev odnos prema Južnoj interkonekciji.

Zato smatram promašenim pozive Nermina Nikšića, Delegacije EU u Sarajevu, kao i analitičarara poput Papića i Kazaza da se nastavi sa politikom, koja je bila na djelu u proteklih godinu, te podržavam spremnost američke vlada se krene drugim putem. Ne znam hoće li ta promjena dovesti do uklanjanja Dodika, ali talas sankcija ga sigurno neće ojačati. U svakom slučaju, obračun s Dodikom je znatno bolja politika nego status quo, uz kreiranje iluzije o napretku.

Najgori Biden je bolji za nas od najboljeg Trumpa

U predstojećem periodu, očekuju nas (najmanje) dva važna događaja na međunarodnom planu. Prvi je najavljena ljetna ofanziva ruskih snaga u Ukrajini, a drugi će biti američki izbori, na kojima izgledne šanse za pobjedu ima Donald Trump.

Na jednoj od redovnih sesija, koje u Beogradu organiziraju intelektualci bliski Dodiku, Đuro Bilbija je kazao: „Ruski svijet je preduslov za uspostavu Srpskog svijeta, a preduslov za uspostavu Ruskog svijeta jeste pobjeda Rusije u ratu protiv Ukrajine, odnosno poraz Zapada u Ukrajini.“ Sličnu ocjenu dao je Nenad Kecmanović, kazavši kako Zapad žuri da disciplinuje Srbe prije nego Rusija stigne na učšće Dunava. Drugim riječima, Kecmanovićeve (i Dodikove) nade vezane su za rusko napredovanje.

Uz eventualni kolaps Ukrajine, ogromna je opasnost i ako se Trump vrati u Bijelu kuću. Njegov prvi mandat bio je obilježen potpunom pasivnošću Američke ambasade u BiH. Možemo biti kritični prema nekim od poteza aktuelnog ambasadora Michaela Murphyja, ali on je po svim parametrima višestruko agilniji i bolji od svog prethodnika, prilično nevidljivog Erica Nelsona. Razlog nije samo u razlici između dvije ličnosti, već u podršci koju su imali u Washingtonu.

Ako uzmemo u obzir da je potencijalni kandidat za Trumpovog državnog sekretara Richard Grenell, koji otvoreno podržava regionalnu agendu velikosrpskog establišmenta, onda bi novi mandat Trumpa mogao biti još opasniji za BiH nego prvi. Ne treba zaboraviti da je Dodik ranije najavio da će proglasiti secesiju u slučaju Trumpove pobjede.

Nemam nikakve sumnje da se Dodik u prethodnih godinu primirio u određenoj mjeri. I da je spreman i do američkih izbora se primiriti, samo da politički živ dočeka nove geopolitičke okolnosti. Onaj ko, poput korifeja Trojke, to ne razumije, te optimistično vjeruje da se s Dodikom može graditi stabilnost i ići polako naprijed do američkih predsjedničkih izbora, grdno se vara.

Uvjeren sam da je Bidenova administracija, zabrinuta zbog navedenih opasnosti, krenula u obračun s Dodikom. SAD nesumnjivo imaju dovoljno snage da oslabe, pa čak i uklone Dodika, prije predstojećih američkih izbora. Pitanje je samo hoće li imati dovoljno odlučnosti, te ako budu imali koliko će ih omesti Dodikovi evropski prijatelji, kao i neke domaće snage. Ne treba zaboraviti da su Amerikanci još u januaru tražili od Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona, ali zahvaljujući sadejstvu Trojke i EU izgubljeno je nekoliko mjeseci.

U svakom slučaju, potrebno je u što većoj mjeri iskoristiti preostalih desetak mjeseci Bidenovog mandata, te podršku koju ambasador Murphy ima u najvišim krugovima američke politike, prije svega u ličnosti Jamesa O’Briena, kako bi se Dodik uklonio ili makar u što većoj mjeri oslabio. To je najbolji način da se ova zemlja pripremi za vrlo neizvjestan period koji slijedi. Sve ostalo, a time prije svega mislim na stvaranje iluzije da je s Dodikom moguć napredak, predstavlja egzistencijalnu opasnost za BiH. Ako ne možemo mnogo pomoći Amerikancima, nemojmo im odmagati. A možemo im pomoći.

 

Vlada RS utvrdila prijedlog Zakona o neprofitnim organizacijama: Vlasti Republike Srpske pratit će rad neprofitnih organizacija u cijeloj BiH i proglašavat će ih “agentima stranog utjecaja” ako budu politički djelovale. Predviđena i krivična odgovornost!

Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS. Prema tom prijedlogu, vlasti Republike Srpske bi u potpunosti zabranila bilo kakvo političko djelovanje neprofitnih organizacija. Na udaru bi se, naročito našle nevladine organizacije koje se finansiraju novcem iz inostranstva. Prijedlogom ovog zakona predviđena je čak i zabrana rada organizacija za koje vlasti RS procijene da se bave “političkim djelovanjem”. Kompletan prijedlog zakona možete pročitati na ovom linku, a u nastavku ćemo analizirati ključne odredbe.

“Ovim zakonom”, piše u članu 1, “uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti (u daljem tekstu: Registar), političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, uređuju uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih
organizacija”.

Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se
“udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”.

“Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana, registrovana ili osnovana po propisima druge
države ili koja ima sjedište u drugoj državi”, navedeno je u Zakonu.
Agent stranog uticaja, navedeno je dalje, je “neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima propisanim ovim zakonom kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i
djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.

“Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima,
institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske. Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti u smislu st. 1. i 2. ovog člana. Statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na ugrožavanje demokratije, narušavanje
integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti”, navedeno je u Zakonu.

Međutim, u sljedećem članu Zakona je navedeno da se “političkim djelovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se djelovanje u
oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava.

Dalje, Vlada predlaže da “materijali neprofitnih organizacija koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu moraju imati oznaku neprofitne organizacije. Predloženim zakonom se propisuje i da je “neprofitna organizacija obavezna je da podnese prijavu Ministarstvu u roku od 15 od dana prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta, na obrascu prijave koji pravilnikom propisuje ministar pravde (u daljem
tekstu: ministar). Podnosilac prijave obavezan je da o svim promjenama u svom djelovanju dostavi dopunu prijave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

“Nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ. Redovan inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši se jednom godišnje.
Izuzetno, vanredni inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije sprovodi se po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa Republike Srpske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.

No, ono što je posebno interesantno, Vlada predlaže da vlasti RS prate rad neprofitnih organizacija u cijeloj BiH, a ne samo na teritoriji RS.

Ministarstvo prati aktivnosti neprofitnih organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona kako na teritoriji Republike Srpske, tako i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, djeluje i sprovodi aktivnosti na način kako je to propisano članom 3. ovog zakona, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.

Zakon bi, bude li usvojen u NSRS, studio na snagu 1. januara naredne godine.

Kako Vlada FBiH namješta konkurs za zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH: Svi uslovi iz prethodnog konkursa koje ne ispunjava Jelka Miličević – izbrisani!

Bivša ministrica finansija Jelka Miličević bit će nova zamjenica direktora Agencije za bankarstvo FBiH, objavili smo prije petnaestak dana pozivajući se na izvore iz Vlade FBiH. Da je konkurs za ovu poziciju samo puka formalnost, dokazuje i prilagođavanje “posebnih uvjeta” za lik i djelo bivše HDZ-ove ministrice koju je Sud BiH oslobodio svih optužbi u slučaju “Respiratori”. Ukratko, svi posebni uslovi koji su bili potrebni za izbor zamjenika direktora Agencije za bankarstvo 2015. godine na konkursu za istu poziciju 2024. godine su – izbrisani.

Na fotografiji ispod je konkurs za izbor direktora i zamjenika direktora Agencije za bankarstvo BiH, objavljen 21. oktobra 2015. godine.

Kako se može vidjeti, u posebnim uslovima za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Agencije je navedeno da kandidati moraju imati najmanje pet godina radnog iskustva u superviziji banaka ili bankarstvu nakon sticanja VSS (ekonomski fakultet), da posjeduju specijalistička znanja iz bankarske supervizije, te da imaju pasivno znanje engleskog jezika.

A na fotografiji ispod ovog pasusa je konkurs iz marta 2024. godine kojeg je raspisala Vlada Federacije BiH.

Iako se na prvi pogled čini da su posebni uslovi rigorozniji, oni ključni uslovi su “nestali”. Ovo su “posebni uslovi”: VSS – VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja ekonomske struke; najmanje pet godina iskustva na rukovodećem položaju u finansijskom sektoru; da je stekao ugled stručnjaka u oblasti finansija i da posjeduje visoke moralne osobine za obavljanje povjerenih funkcija.

Dakle, “petogodišnje bankarsko iskustvo”, “specijalistička znanja iz bankarske supervizije” i “pasivno znanje engleskog jezika” više nisu potrebni. Upravo ova tri “posebna uslova” ne ispunjava Jelka Miličević, pa je Vlada Federacije BiH odlučila da ih izbriše i konkurs prilagodi kandidatkinji koja je suštinski već imenovana.

Direktora i zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, po prethodno provedenom postupku javnog konkursa u skladu sa zakonom, na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuje Parlament Federacije BiH na period četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata”, navedeno je u članu 22. stav (2) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada FBiH je, prema objavi u Službenim novinama FBiH, 13. marta ove godine imenovala Komisiju za provođenje posutpka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

“Imenuje se Komisija za provođenje postupka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u sastavu:  Asim Pandžić, predsjednik; Sanja Zadro, član; Medina Dudo, član; Arijana Huseinović – Ajanović, član; Marica Bulić, član. Za obavljanje stručnih i administrativno – tehničkih poslova za potrebe Komisije određuje se Dženana Redžić. Zadatak Komisije je da nakon zatvaranja javnog konkursa, pregleda prijave prispjele na konkurs, sačini listu sa užim izborom kandidata koji ispunjavaju kriterije za nominiranje za imenovanje, po potrebi prikupi dodatne informacije o kandidatima, obavi intervju sa kandidatima i nakon toga, predloži Vladi Federacije Bosne i Hercegovine rang – listu sa najboljim kandidatima na daljnje razmatranje”, navedeno je u Rješenju Vlade FBiH od 13. marta.

Ova Komisija, kako saznajemo, ima obevezu da sačini listu kandidata prema kojoj će bivša HDZ-ova ministrica finansija Jelka Milićević biti najbolje rangirana, nakon čega će Vlada FBiH uputiti prijedlog Parlamentu FBiH da upravo ona bude imenovana za zamjenicu direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

Članovi Vijeća pisali Halilu Lagumdžiji: “Zašto zbog izbora zamjenika glavnog državnog tužioca formirate “ad hoc” podvijeće, a nikad ranije niste formirali nešto slično? U VSTV-u vlada pravna nesigurnost, Poslovnik se primjenjuje selektivno!”

Najmanje dvoje članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH uputilo je pismo predsjedniku Vijeća Halilu Lagumdžiji izražavajući nezadovoljstvo zbog nelogičnih promjena sastava podvijeća koje predlaže kandidate za imenovanje dvoje zamjenika glavnog državnog tužitelja.

Pisma su, kako saznaje Istraga, uputili Davor Martinović i Biljana Simeunović koji su problematizirali to što je Halil Lagumdžija za samo sedam dana dva puta mijenjao saziv državnog podvijeća. Lagumdžija je to učinio kako bi obezbijedio ruke za imenovanje Dubravka Čampare i Džermina Pašića za dvojicu zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Istraga.ba je, podsjećamo, prošle sedmice objavila dvije odluke kojima Lagumdžija, prvo 21.3., a potom i 28.3., mijenja sastav državnog podvijeća, izbacujući iz novog saziva podvijeća Biljanu Simeunović, Mustafu Šabića i Aleksandru Obradović. Predsjednik VSTV-a državno podvijeće skraćuje na pet imena, od čega čak troje dolazi iz pravosuđa RS. Federaciju predstavlja federalni tužilac Saša Sarajlić protiv kojeg Ured disciplinskog tužioca provodi “istragu” zbog slučaja Halila Bajramovića o čemu je Istraga.ba ranije pisala.

Nakon što je Istraga.ba objavila Lagumdžijne odluke, predsjednik VSTV-a počeo se pravdati ostalim članovima Vijeća, objašnjavajući zbog čega je mijenjao podvijeće.

 

Za sedam dana dva puta mijenjao odluku: Halil Lagumdžija pravosuđu Republike Srpske prepustio predlaganje dvoje zamjenika glavnog državnog tužitelja. Tužioci Čampara i Pašić najizvjesniji prijedlog!

Četiri dana prije nego što će započeti intervjue sa kandidatima za dvije pozicije zamjenika glavnog državnog tužilaca, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Halil Lagumdžija promijenio je sastav Komisije koja bi trebala obavljati intervjue. Razlog je, kako saznaje Istraga, da iz utrke za zamjenike glavnog državnog tužioca budu izbačene tužiteljice Enisa Adrović i Bojana Jolović, a da se na zamjeničke pozicije imenuju Džermin Pašić i Dubravko Čampara.

Na početku da pojasnimo – nakon raspisanog konkursa za bilo koju poziciju u pravosuđu formira se podvijeće. Ukoliko se radi o pozicijama u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH formira se državno podvijeće. Isti princip se primjenjuje i za entitetsko pravosuđe, gdje se formira entitetsko podvijeće.

Kako se u ovom slučaju biraju zamjenici glavnog državnog tužioca, državno podvijeće bi trebalo obaviti intervjue te sačiniti rang listu kandidata koja se, potom, dostavlja VSTV-u. U tom podvijeću su do sada bili Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a i predstavnik Suda BiH, Biljana Simeunović, predstavnica Tužilaštva BiH, Snježana Petković, predstavnica Republičkog tužilaštva RS, Srđan Forca, predstavnik Okružnog suda Banja Luka, Mustafa Šabić, predstavnik Vrhovnog suda FBiH, Saša Sarajlić, predstavnik Federalnog tužilaštva i Aleksandra Obradović, predstavnica pravosuđa Brčko distrikta.

Kako Halil Lagumdžija i njegov prijatelj Admir Suljagić, direktor Sekretarijata VSTV-a nemaju kontrolu nad pojedinim članovima VSTV-a, predsjednik VSTV-a 21. marta donosi odluku o “imenovanju podvijeća za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta na nivou BiH”. Svojom odlukom Lagumdžija izbacuje predstavnicu Tužilaštva BiH Biljanu Simeunović iz podvijeća, te umjesto nje imenuje Željku Fabić, predstavnicu Okružnog tužilaštva Banja Luka.

Lagumdžijino podvijeće od 21. 3. 2024.

Tako Lagumdžija pravosuđu Republike Srpske od ukupno sedam mjesta u podvijeću daje tri pozicije, Federaciji dvije, a državnom pravosuđu samo jednu poziciju – odnosno samome sebi. I ovom raspodjelom Lagumdžija nije bio zadovoljan, jer su u podvijeću ostali Mustafa Šabić i Aleksandra Obradović koji, prema informacijama Istrage, ne slušaju slijepo Admira Suljagića i predsjednika VSTV-a. Zato Lagumdžija samo sedam dana nakon što je “imenovao podvijeće”, donosi novu odluku kojom skraćuje listu imenovani. Iz podvijeća izbacuje Aleksandru Obradović (Brčko distrikt) i Mustafu Šabića (Federacija BiH).

Lagumdžijino podvijeće od 28.3.2024.

Dakle, od ukupno pet članova podvijeća za izbor dvoje zamjenika glavnog državnog tužioca, troje je iz Republike Srpske, jedno iz Federacije i jedno iz državnog pravosuđa.

Razlog ovih naglih promjena u podvijeću je to što Lagumdžija i Suljagić nastoje na dvije pozicije zamjenika glavnog državnog tužitelja instalirati Džermina Pašića (iz reda Bošnjaka) i Dubravka Čamparu (iz reda Ostalih). Istovremeno, cilj je, kroz podvijeće, eliminisati sve njihove protukandidate među kojima je državna tužiteljica Enisa Adrović koja je podigla optužnicu u slučaju Bosnalijek. Podsjetimo, na početku afere Bosnalijek, optuženog Nedima Uzunovića i Bosnalijek je zastupala advokatska kancelarija čiji su osnivači Maida Čampara i Mirsad Crnovršanin, supruga, odnosno bivši saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare.

Prema informacijama Istrage, nakon što se dokopaju zamjeničkih pozicija, Čampara i Pašić će poduzeti sve kako bi s pozicije glavnog tužitelja Tužilaštva BiH udaljili Milanka Kajganića i kako bi jedan od njih dvojice preuzeo rukovođenje Državnim tužilaštvom.

Podsjetimo, bivši šef srbijanske BIA-e Aleksandar Vulin u nekoliko je navrata, a posebno gostujuči na BN televiziji, hvalio državnog tužioca Dubravka Čampara koji se iskazao u saradnji sa srbijanskim pravosuđem.

 

Slučaj “Start 2”: Čampara se raspitivao zašto je opet uhapšen Elmedin Karišik, advokat Crnovršanin traži da istragu nastavi tužilac Pašić koji je Karišikove Sky prepiske u kojima se pominju “Konakovićevi tužioci” proglasio tajnim. Kantonalni tužilac – Crnovršanin brani Tužilaštvo BiH, a ne klijente!

“Znam ja pozadinu ove akcije”, ponovit će nekoliko puta Mirsad Crnovršanin na ročištu za određivanje pritvora njegovom klijentu Elmedinu Karišiku.

“Znam, ali doći će vrijeme da se kaže”, reći će opet.

Ova sarajevski advokat, koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, nekad je dijelio kancelariju sa Maidinim suprugom Dubravkom Čamparom. Prije nego što se otisnuo u advokatske vode, Crnovršanin je bio saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare.

Upravo je Dubravko Čampara, kako saznaje Istraga.ba, na dan ponovnog hapšenja Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića pozivao inspektore MUP-a Kantona Sarajevo da se raspita zbog čega je to Tužilaštvo Kantona Sarajevo provelo ovu akciju.

“Da li rade isto ono što radi Džermin”, pitao je Čampara.

Džermin Pašić je, podsjećamo, u maju prošle godine bio uhapsio Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića zbog sumnje da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima međunarodna trgovina drogom i pranje novca. Istog dana su trebali biti uhapšeni Sani El Murda i njegova (polusestra Barbara Pekić, inače vlasnica ugostiteljskog objekta Dos Hermanos u Radićevoj ulici u Sarajevu. Ali El Murdu i Barbaru Pekić policija nije pronašla na adresi, tako da je ovo dvoje bliskih saradnika Edina Gačanina Tita i danas na slobodi. Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića tužilac Pašić je pritvorio, “otevši” ih prethodno, tog maja 2023. godine, od Tužilaštva Kantona Sarajevo. Mirsad Crnovršanin kaže da je sve to urađeno u dogovoru dva tužilaštva.

“Nije tačno da postoji ikakav dogovor između Tužilaštva Kantona Sarajevo i Tužilaštva BiH o ovom predmetu”, reći će pred Kantonalnim sudom u Sarajevu Samir Selimović, jedan od dvojice tužilaca koji su uhapsili Karišika i Hadžibajrića mlađeg i koji su prošle godine uhapsili još uvijek pritvorenog Ibrahima Hadžibajrića.

Karišikov branilac Mirsad Crnovršanin, ne osporavajući osnovanu sumnju protiv svog klijenta Elmedina Karišika, ponavljat će u sudnici Kantonalnog suda u Sarajevu, da istragu protiv Karišika i Seida Hadžibajrića treba provoditi Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić, a ne Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

“Ja nisam nešto posebno čuo da branitelji, posebno branilac prvoosumnjičenog Karišika, nešto brani svog klijenta. Čak kaže da postoji osnovana sumnja. Nisam čuo neku argumentaciju kojom se brane njihovi branjenici. Čuo sam argumentaciju kojom se brani neko drugi, možda Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, što je malo čudno“, kazao je u sudnici kantonalni tužilac Selimović.

Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić koji je voma blizak Dubravku Čampari, krajem prošle godine nije se protivio da Elmedin Karišik bude pušten na slobodu uz jemstvo u iznosu od 364 hiljade maraka koje je ponuđeno nakon što je u predmet ušao advokat Mirsad Crnovršanin. I tako je Karišik pušten na slobodu koju će iskoristiti da odmah nastavi sa istim poslovima, koristeći svog brata Harisa da u noćnim satima obilazi parkinge preko kojih su prali novac.

“Pod okriljem noći brat Elmedina Karišika je snimljen kako na tim parkinzima u svoj automobil ubacuje vreće”, reći je kantonalni tužilac Darko Soldat, ističući da je, po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, MUP Kantona Sarajevo pratio i tajno snimao Elmedina Karišika nakon što ga je državno pravosuđe, uz pozitivno mišljenje tužioca Pašića, pustilo na slobodu.

Praćenjem Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića utvrđeno je da su obojica prekršili mjere zabrane koje im je izrekao Sud BiH. Advokat Crnovršanin će prigovoriti tvrdnjom da je MUP Kantona Sarajevo “nezakonito postupao” te da su, ukoliko je Karišik prekršio mjere zabrane, morali o svemu obavijestiti državnog tužioca Džermina Pašića.

“Čak i studentima prava je poznato da se posebne istražnje radnje provode konspirativno”, objasnit će tužilac Selimović.

No, branilaca Crnovršanin je nastavljao hvaliti ulogu Tužilaštva BiH, ističući da državni tužioci nisu odbrani nikada dali Karišikove prepiske iz Sky aplikacije. Što je, prema Crnovršaninu, pozitivno. I zbog toga je pred sudom negodovao što su mu dostavljeni Sky dokazi protiv njegovog klijenta, jer su to, kazat će Crnovršanin, “zaštićeni dokazi”.

“Prvi put u svojoj karijeri čujem da se branilac osumnjičenog protivi i čudi zašto je dobio neki dokaz koji ide u korist njegovom branjeniku. Netačna je činjenica da na Sky komunikaciji koju smo ustupili odbrani ima oznaka tajnosti. To nije tačno. Tu komunikaciju smo dobili od MUP-a KS. I nije tačno da postoji tajnost u rješenju Suda BiH na ovu komunikaciju”, objasno je tužilac Selimović.

No, zbog čega Mirsad Crnovršanin insistira da Sky prepiske Elmedina Karišika ostanu tajna? I zbog čega insistira da Karišika “procesuira” državni tužilac Džermin Pašić? Odgovore na ova pitanja treba potražiti u sljedećim činjenicama.

Elmedin Karišik je biznismen i vlasnik kompanije Plaza Group. On je blisko sarađivao sa Sanijem El Murdom, članom narko kartela Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito. U Sky prepiskama na čijoj “tajnosti” insistira Mirsad Crnovršanin, Karišik i El Murda pominju finansiranje stranke Narod i Pravda u čijem predsjedništvu sjede Denis Zvizdić i Aljoša Čampara, tetić, odnosno brat državnog tužioca Dubravka Čampare s čijom suprugom Crnovršanin drži zajedničku advokatsku kancelariju. Sa Elmedinom Karišikom blisko je sarađivao policajac Adis Drnda, prijatelj Dubravka i Aljoše Čampare. Drnda je koristio Karišikov automobil. Isti automobil koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića Šmrka. Narko dilera Admira Arnautovića Šmrka Tužilaštvo BiH je uhapsilo u septembru 2022. godine. Naredbu za hapšenje je izdao državni tužilac Džermin Pašić koji se, potom, izuzeo iz predmeta. Akcija hapšenja Admira Arnautovića Šmrka je urađena u trenucima dok se za njegovo hapšenje pripremalo Tužilaštvo Kantona Sarajevo. No, i ovdje je tužilac Pašić “upao” u istragu kantonalnih kolega i predmet prebacio na Tužilaštvo BiH. Iako je od hapšenja Admira Arnautovića Šmrka i njegovog prijatelja Adnana Maglića prošlo 18 mjeseci, optužnica nikad nije podignuta. Šmrk je nakon nekoliko mjeseci pritvora pušten na slobodu. Baš kao što je pušten i Elmedin Karišik kojeg je uhapsio isti tužilac – džermin Pašić. Podsjetimo, u komunikaciji između Karišika i El Murde pominju se podobni tužioci.

“Jučer, prije nego smo krenuli na džumu sretnem onog Šmrka sa starim njegovim i zvali me, hajde da jedemo. Priča mi za Konakovića, isfinansirao mu čitavu kampanju, sad prošle izbore”, napisao je  Elmedin Karišik u svojoj prepisci sa Sanijem El Murdom iz marta 2021. godine.

“Oni mu isfinansirali kampanju”, upitao Murda.

“Pa, nije mi baš sve ispričao, ali kako sam skontao sad te neke tužioce stavio Konaković svoje što je on imao te predmete i odbačeni su svi”, pojasnio je Karišik.

Ove prepiske državni tužioci Dubravko Čampara i Džermin Pašić proglasili su “tajnim”, a na njihovoj tajnosti insistirao je i bivši Čamparin saradnik, a sada branilac Elmedina Karišika – Mirsad Crnovršanin.

Prilikom posljednjeg pretresa u vešeraju Elmedina Karišika pronađena su dva telefona koja je pokušao sakriti od istražitelja. Upravo ova dva telefona skrivaju dvije tajne – ko je i kako Karišiku omogućio puštanje na slobodu i tajnu jednog stana u Istanbulu.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo u petak je obavijestilo Sud BiH da je Elmedin Karišik prekršio mjere zabrane. To znači da bi ovaj biznismen mogao ostati bez 364 hiljade maraka koje je položio kao jemstvo za puštanje na slobodu.

 

Po naredbi Tužilaštva KS: Specijalci upali u kuće Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića koje je državni tužilac Džermin Pašić nedavno pustio na slobodu. Karišik povezan sa pranjem novca narko kartela Tito i Dino. U Sky aplikaciji govorio o finansiranju NiP-a narko novcem!

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo upali su jutros u kuće i stanove Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića zbog sumnje da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa pranjem novca, saznaje Istraga.ba.

Akcija se provodi po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo, a Karišik i Hadžibajrić su činili organiziranu kriminalnu grupu zajedno sa pritvorenim bivšim načelnikom Općine Stari Grad Ibrahimom Hadžibajrićem, te sa Sanijem Al Murdom i njegovom sestrom Barbarom Pekić. Al Murda i Pekić su u bjekstvu.

Elmedin Karišik

Podsjetimo, Elmedin Karišik i Seid Hadžibajrić hapšeni su u maju prošle godine u okviru akcije Start koja je realizirana pod nadzorom Tužilaštva BiH i Tužilaštva Kantona Sarajevo, Tada su još uhapšeni Ibrahim Hadžibajrić i njegova saradnica Alma Destanović. Hadžibajrić stariji i Alma Destanović su ostali u nadležnosti Tužilaštva KS, dok su Karišik i Seid Hadžibajrić bili pod istragom Tužilaštva BiH, odnosno državnog tužioca Džermina Pašića. Dok je Tužilčaštvo KS sve vrijeme u pritvoru držalo Ibrahima Hadžibajrića, državni tužilac Pašić je odlučio da se ne protivi puštanju Elmedina Karišika i Hadžibajrića mlađeg. Naime, poduzetnik Karišik pušten je iz pritvora nakon što je Sud BiH prihvatio prijedlog njegove odbrane da položi kauciju u iznosu od 346.000 KM. Karišikov branilac u i tada i sada je bio Mirsad Crnovršanin, bivši saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare koji je u međuvremenu otvorio advokatsku kancelariju sa Čamparinom suprugom Maidom.

Mirsad Crnovršanin

Otkako je Crnovršanin “preuzeo” predmet Karišik, državni tužilac Pašić, faktički, nije ni provodio istragu protiv ovog biznismena koji je prao novac za narko kartel Edina Gačanina Tita. Karišik i Seid Hadžibajrić su, formalno, boli pod mjerama zabrane, a tužilac Pašić uopće nije pratio njigove dalje poslove sa slobode. A oni su, kako saznajemo, nastavili sa ranijim poslovima. Dok su bili pod “mjerama zabrane” državnog pravosuđa, Karišik i Hadžibajrić su bili i pod istragom Tuđilaštva KS, koje je utvrdilo da su oni nastavili sa svojim poslovima, djelujući preko firme Plaza Group. U sklopu ove nove istrage  službenici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom jutros su zaplijenili stan u vrijednosti od 280.000 KM.stan se nalazi u ulici Koturova 5 na poručju sarajevske općine Stari Grad. Istražni organi su došli do stana prilikom istrage nad pravnim licem “Plaza Group” koje je u vlasništvu Elmedina Karišika.

tužilac Džermin Pašić

Eledin Karišik je, rekosmo, hapšen u maju prošle godine. Ali državni tužilac Džermin Pašić nikada nije pokušao istražiti njegove veze sa Sanijem EL Murdom koji je dio međunarodnog narko kartela Tito i Dino. Pašić za El Murdom nikada nije raspisao potjernicu, iako informacije iz Sky aplikacije otkrivaju da je upravo prljav novac pravo preko Karišika. Tužilac Pašić je, kako saznajemo, čak i dokumentiran kada je pokušao spasiti procesuiranja Elmedina Karišika koji je prao novac narko kartela Edina Gačanina Tita koji ima bliske veze sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem i kadrom NiP-a Aljošom Čamparom.

“Medo je zadužen za sve projekte u BiH”, napisat će putem Sky aplikacije Titov saradnik Sani Al Murda svom poslovnom partneru Nenadu Crnogorcu.

Medo je nadimak Elmedina Karišika. Komunikacije putem Sky aplikacije otkrivaju da je Sani Al Murda preko firmi koje je osnivao Karišik ubacivao prljav novac u legalne tokove.

“Imam ovu jednu građevinsku firmu što svaka 2-3 mjeseca sve što uzimamo u tom periodu i plaćamo preko računa prefakturišem i dodam 30 posto”, pisao je Karišik u Sky aplikaciji.

No, za pranje novca je ključna bila firma Plaza marketing koja je drjelovala u okviru Plaza Gropa. Evo kako je to funkcioniralo.

“Ja kad njima fakturišem, ide ovako. Marketing usluge 30 hiljada KM plus pdv 17 posto je 35 hiljada. Mi njima u kešu dajemo 30 hiljada, a oni nama uplate cijeli iznos sa PDV-om, odbijaju na svojoj PDV prijavi, jer se to njima vodi kao ulazni PDV, a nama izlazni. A njima marketing usluge ulaze u direktni trošak i štede na kraju godine 10 posto dobiti na čitav iznos. Tako da oni na kraju godine sa ovim našim uštede 10 posto. Zato sam ti rekao da neke firme jedva dočekaju da izvlače keš i da čak za te usluge dadnu 5-6 posto. Samo što ja ne mogu da dođem do tih jakih firmi”, napisao je Karišik Saniju Al Murdi.

Sani Al Murda

Karišik je, tako, ubacivao prljav novac u sistem. No, za marketinške poslove bili su mu potrebni bilbordi. Karišik je, potom, postigao dogovor sa Seidom Hadžibajrićem, sinom načelnika Ibrahima Hadžibajrića koji mu je po povoljnim uslovima i uz određeni iznos mita davao dozvole za postavljanje, recimo, “Eco solarnih” prostora za oglašavanje.

Zbog ovih poslova u maju prošle godine Tužilaštvo BiH je uhapsilo Seida Hadžibajrića i Elmedina Karišika zajedno sa Eminom Rogo, koja je ubrzo i puštena. No, u ovaj predmet ubrzo ulazi advokat Mirsad Crnovršanin, bivši stručni saradnik tužioca Dubravka Čampare koji ima kancelariju sa Maidom Čampara. Crnovršanin u oktobru predlaže Čamparionom prijatelju i postupajuće tužiocu Džerminu Pašiću da pusti na slobodu Elmedina Karišika. Pašić pristaje da Karišik uplati 346 hiljada KM i da izađe na slobodu. Krajem oktobra prošle godi ne Medu Karišika puštaju iz pritvora. Nekoliko dana kasnije Pašić predlaže da se na slobodu pusti i Seid Hadžibajrić. To znači da niko od osumnjičenih u dijelu predmeta kojeg je on preuzeo, nije ostao u pritvoru. Kako bi “prikrio” svoje sumnjivo postupanje u ovom slučaju, Pašić je u decembru 2023. poslao dopis MUP-u Kantona Sarajevo u kojem ih optužuje da su bili neaktivni u prikupljanju dokaza, zbog čega su svi osumnjičeni u njegovom dijelu predmeta na slobodi. Ovim je, faktički, počeo Pašićev i Čamparin obračun sa aktualnim policijskim komesarom MUP-a KS Fatmirom Hajdarevićem kojeg ne drže pod kontrolom. Sve je kulminiralo ovosedmičnom prijavom protiv komesara Hajdarevića koju je potpisao glavni inspektor MUP-a KS povezan sa Čamparama – Almir Pašić. U pozadini svega je, naravno, kontrola podataka iz Sky aplikacije zbog čega se svaki policijski službenik i tužilac koji ima dodir sa prepiskama iz Sky aplikacije, a koji nije pod kontrolom dvojca Čampara-Pašić našao na “medijskom” udaru.

Istraga.ba je već objavila dijelove Sky prepiski koje su kadrovi dvojca Čampara-Pašić skrivali od istražnig organa. Te prepiske  kompromituju predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića i dovode kompletnu stranku NIP sa kartelom Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito. Istraga.ba je u posjedu i novih prepiski koje potvrđuju veze Edina Gačanina sa porodicom Čampara. No, to ćemo objaviti uskoro. Sada se vratimo na slučaj Karišik.

Recimo, Adis Drnda, Čamparin prijatelj i službenik SIPA-e, trenutno raspoređen u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela,  koristio je privatno vozilo Elmedina Karišika. Isto vozilo koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk. U pitanju je automobil Toyota xa5 bijele boje registrirana na uhapšenog Elmedina Karišika kao fizičko lice.

Podsjećamo, inspektor Drnda je jedan od najodanijih prijatelja Aljoše Čampare i njegovog brata, državnog tužioca Dubravka Čampare.

Ovo je izvod iz sistema Granične policije BiH koji pokazuje prelaske preko granice Karišikove Toyote. U crvenom okviru se nalazi ime Adisa Drnde, inspektora SIPA-e koji je prije nekoliko godina ostao bez pristupa tajnim podacima, zbog čega su ga nedavno braća Čampara prekomandovali u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje ga pokušavaju instalirati za šefa unutrašnje kontrole. U plavom okviru se nalazi ime Adnana Maglića, presuđivanog narko dilera koji je sredinom aprila ove godine pušten na slobodu nakon što je prethodno uhapšen u okviru istrage po aplikaciji Sky kao član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk.

Dakle, policijski inspektor Adis Drnda je 20. juna 2021. godine, vozio Karišikovu Toyotu kada je u 23 sata i 13 minuta ušao u Bosnu i Hercegovinu iz pravca Crne Gore, preko Graničnog prijelaza Hum-Šćepan Polje.

Adis Drnda I Aljoša Čampara

Nekoliko mjeseci kasnije, u istom vozilu je bio i narko diler Adnan Maglić. On je, naime, u oktobru 2021. godine zajedno sa prijateljem Harisom Čatovićem izlazio u Hrvatsku. Sve se dešavalo između 28. i 30. oktobra na Graničnom prijelazu Gradiška.

Evo dijela Sky prepiske Elmedina Karišika i Sanija El Murde u kojoj se govori o finansiranju NiP-a.

“Jučer, prije nego smo krenuli na džumu sretnem onog Šmrka sa starim njegovim i zvali me, hajde da jedemo. Priča mi za Konakovića, isfinansirao mu čitavu kampanju, sad prošle izbore”, napisao je Karišik.

“Oni mu isfinansirali kampanju”, pita Murda.

“Pa, nije mi baš sve ispričao, ali kako sam skontao sad te neke tužioce stavio Konaković svoje što je on imao te predmete i odbačeni su svi”, pojasnio je Karišik.

“I to tebi samo tako ispriča usput onako”, upitao je El Murda.

“Što se tiče MUP-a u FUP-a”, uzvratio je Karišik.

Ove prepiske tužioci Pašić i Čampara su skrivali. I upravo zbog njih je Pašić, faktički, pokušao preuzeti dio predmeta Start kako bi ove prepiske držao pod kontrolom.

Napominjemo još jednom – iako je formalno bio preuzeo istragu protiv Karišika i El Murde, Džermin Pašić nikada nije predložio raspisivanje potjernice sa odbjeglim Sanijem El Murdom. Ovaj saradnik Edina Gačanina trenutno živi u Turskoj, a prema nezvaničnim informacijama u Istanbulu je imao kontakte sa advokatom Mirsadom Crnovršaninom i tužiocem Dubravkom Čamparom.

Bivša HDZ-ova ministrica finansija dobija novu funkciju: Jelka Milićević bit će nova zamjenica direktora Agencije za bankarstvo FBiH!

Jelka Milićević, bivša federalna ministrica finansija koja je jedina oslobođena u slučaju Repiratori, bit će nova zamjenica direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, saznaje Istraga.ba.

Ona bi, kako saznajemo, trebala biti imenovana iz kvote HDZ-a BiH.

Direktora i zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, po prethodno provedenom postupku javnog konkursa u skladu sa zakonom, na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuje Parlament Federacije BiH na period četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata”, navedeno je u članu 22. stav (2) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada FBiH je, prema objavi u Službenim novinama FBiH, 13. marta ove godine imenovala Komisiju za provođenje posutpka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

Komisija koja će odabrati Jelku Milićević

“Imenuje se Komisija za provođenje postupka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u sastavu:  Asim Pandžić, predsjednik; Sanja Zadro, član; Medina Dudo, član; Arijana Huseinović – Ajanović, član; Marica Bulić, član. Za obavljanje stručnih i administrativno – tehničkih poslova za potrebe Komisije određuje se Dženana Redžić. Zadatak Komisije je da nakon zatvaranja javnog konkursa, pregleda prijave prispjele na konkurs, sačini listu sa užim izborom kandidata koji ispunjavaju kriterije za nominiranje za imenovanje, po potrebi prikupi dodatne informacije o kandidatima, obavi intervju sa kandidatima i nakon toga, predloži Vladi Federacije Bosne i Hercegovine rang – listu sa najboljim kandidatima na daljnje razmatranje”, navedeno je u Rješenju Vlade FBiH od 13. marta.

Ova Komisija, kako saznajemo, ima obevezu da sačini listu kandidata prema kojoj će bivša HDZ-ova ministrica finansija Jelka Milićević biti najbolje rangirana, nakon čega će Vlada FBiH uputiti prijedlog Parlamentu FBiH da upravo ona bude imenovana za zamjenicu direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

Podsjetimo, Jelka Milićević je bila jedna od optuženih u slučaju Respiratori. Tužilatvo BiH je tada saopćilo da je Jelka Milićevićč optužena da počinila je krivično djelo nesavjestan rad u službi jer je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa omogućila  nabavku respiratora, a potom propuštanjem svojih zakonom propisanih dužnosti nije spriječila nastupanje štetne posljedice. Osim Jelke Milićević zbog nabavke respiratora Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv tadašnjeg premijera FBiH Fadila Novalića, tadašnjeg direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika Srebrne maline Fikreta Hodžića. Međutim, Sud BiH je oslobodio HDZ-ovu ministricu, dok su Novalić, Hodžić i Solak osuđeni na po četiri, pet, odnosno šest godina zatvora. I dok se Novalić, Hodžić i Solak već nalaze na izdržavanju kazne, Jelka Milićević se sprema za preuzimanje nove funkcije.

Otkrivamo političke veze Salvatora Messine i univerziteta iz Goražda: Sarajevska ministrica željela magistrirati, izvršni direktor ViK-a diplomirao, bivša kantonalna zastupnica prevodila, a vladajući zastupnici iz Skupštine BPK bili gosti italijanskog mafijaša!

“Ja sam tamo bila upisala master, ali kad sam vidjela šta je to, odustala sam”, kazala je za Istragu Enda Pavić-Pečenković (SDP), ministrica za rad i socijalnu politiku u Vladi Kantona Sarajevo, nakon što smo je upitali odakle njena dokumentacija u sistemu Internacionalnog univerziteta Goražde.

U rubrici biografija, ispod imena Enda Pavić-Pečenković, na stranici Vlade Kantona Sarajevo piše: “magistrica je socijalnog rada sa 19 godina staža u struci. Također, u procesu je završetka drugog master studija i sticanja zvanja magistrice psihologije”.

Iako ministrica Pavić-Pečenković tvrdi da je odustala od mastera u Goraždu, na stranici Vlade KS piše drugačije. No, ministrica, barem, ima regularan dodiplomski studij. Za razliku od Nermina Kapidžije. Ovaj kadar Naroda i Pravde, kojeg je Vlada KS imenovala na poziciju izvršnog direktora za investicije KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo visokoškolsku diplomu je stegao na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu. S tom diplomom je stekao uslove za imenovanje u KJKP ViK.

Podsjetimo, Internacionalni univerzitet iz Goražda u centru je međunarodnog skandala, nakon što je otkriveno da su izdavali lažne diplome medicinskih nauka. Po nalogu Tužilaštva BiH SIPA je u ponedjeljak uhapsila Edinu Brutus, biznismenku koja je osnovala ovaj Univerzitet. Osim Edine Brutus uhapšena je njena snaha Elma Brutus, bivši rektor Hajriz Bećirović, zatim biznismenka iz Zenica Kaja Imširović i aktualni zastupnik NiP-a u Skupštini SBK Damir Žuga. Ova grupa bila je povezana sa italijanskim mafijašem Salvatorem Messinom koji je, koristeći fiktivne fondacije registrovane u Švicarskoj i Hrvatskoj, faktički prodavao visokoškolske diplome iz oblasti medicinskih nauka. Messina nije uhapšen jer nije dostupan bh. policijskim agencijama. No, za njim će vjerovatno biti raspisana Interpolova potjernica. Stoga se vratimo bh. državljanima.

NiP-ov zastupnik iz Goražda osumnjičen je da je 2018. godine, kao ministar obrazovanja BPK (tada kadar SBiH-a), potpisao krivotvoreni akt kojim se Internacionalnom univerzitetu u Goraždu daje dozvola da održava nastavu na italijanskom jeziku. Tu dozvolu čelnici Internacionalnog univerziteta sa rektorom Hajrizom Bećirovićem koristili su da “upisuju” inozemne studente na medicinske nauke. Nastava, naravno, nikad nije održavana. IUG je štampao diplome, Kaja Imširović je posredovala, a Messina “prodavao” studentima iz Italije, Libije, Hrvatske, Srbije za 24 hiljade eura po komadu. Samo na taj način izdato je više hiljada diploma.

U novembru prošle godine italijanski mafijaš Salvatore Messina je, preko firme Edukacioni centar d.o.o. Goražde, u sali Skupštine Bosanskopodrinjskog kantona organizirao “prezentaciju projekta” saradnje sa BPK.

Vlasnik Edukacionog centra sada je Marcello Carlo Maria Conigliaro. Prethodni vlasnik je bio Salvatore Messina, koji je firmu “predao” svom prijatelju.

Prezentaciji Messiniih poslova u Skupštini BPK prisustvovala je bivša zastupnica u Skupštini BPK Edita Velić. Ova bivša DF-ovka koja je prešla u Narod i Pravdu kaže da je “samo prevodila”.

“Ja sam slučajno tu bila. Bila sam kratko savjetnica premijera. Slučajno su mi rekli da prevodim gospodinu Messini. I to je sve što se mog angažmana tiče. Nikakve veze s politikom nema”, kazala nam je Edita Velić.

Otkriva da je prošle godine Messina pozvao sve zastupnike iz BPK-a na “studijsko putovanje” u Italiju. Odziv je, međutim, bio slab. Pema informacijama Istrage, u Italiju su, kao gosti Salvatora Messine putovali Džebrail Bajramović (BH Demokrate) i Amar Imamović (Narod i Pravda). Nešto ranije u Italiju je, kao gošća Salvatora Messine putovala i Biljana Begović, bivša DF-ova ministrica obrazovanja u Vladi BPK. Tada je s njom putovala i Edina Brutus.

Uhapšeni Hajriz Bećirović, bivši SDA-ov ministar za boračka pitanja u Vladi KS, bio je rektor Internacionalnog univerziteta Goražde. On je potpisivao memorandume o razumijevanju sa Messininom fondacijama iz Hrvatske i Švicarske. Bećirovićev potpis nalazi se i na nekoliko fiktivnih diploma koje su izdate studentima iz Italije.

Objavljujemo novi nacrt Zakona o Sudu BiH: Umjesto višeg suda “uspostavlja se” Apelaciono odjeljenje čije će sjedište biti utvrđeno naknadno. Smanjena nadležnost Suda BiH!

Formiranje Višeg ili Apelacionog suda Bosne i Hercegovine nije planirano najnovijim izmjenama Zakona o sudu BiH koji bi se trebao naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Ovim Zakonom je, kako saznaje Istraga, planirano formiranje “Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Sjedište ovog odjeljenja bi bilo u Republici Srpskoj, ali tačna lokacija bi bila utvrđena tek godinu dana nakon što bude usvojen ovaj Zakon.

“Sudbenu vlast na razini Bosne i Hercegovine vrše Sud BiH i Apelacijsko odjeljenje Suda BiH. Sud je nadležan suditi u prvom, a Apelacijsko odjeljenje Suda suditi u drugom stupnju i odlučivati o drugim pitanjima propisanim ovim zakonom”, navedeno je u prijedlogu nacrtu Zakona koji bi se trebao danas naći na sjednici Vijeća ministara BiH.

Kada je u pitanju sjedište Suda, zakon ne propisuje gdje je sjedište Apelacijskog odjeljenja.

“Parlamentarna skupština BiH će najkasnije u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti izmjene i dopune ovog zakona kojim će se odrediti sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda, koje ne može biti u istom entitetu u kome je sjedište Suda. Do donošenja odluke, sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda privremeno će biti u Sarajevu.

Podsjetimo, i važeći Zakon o Sudu BiH propisuje postojanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH, što znači da u ovom segmentu nema neke značajnije promjene. Međutim, za razliku od važećeg Zakona, nacrt novog Zakona predviđa da Apelaciono odjeljenje ima svog predsjednika.

“Sud i Apelaciono odjeljenje Suda imaju svog predsjednika”, navedeno je u članu 20 nacrta Zakona o Sudu u kojem su jasno pobrojane nadležnosti predsjednika Suda i Apelacionog odjeljenja Suda.

Kompletan nacrt Zakona o Sudu BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

Kada je u pitanju nadležnost Suda BiH, odnosno Apelacionog odjeljenja Suda BiH, ona je znatno smanjena u odnosu na ranije. Evo koja je trenutna krivična nadležnost Suda BiH, propisana članom 7 važećeg Zakona o Sudu BiH.

“Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;

b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine“, navedeno je u članu 7 važećeg Zakona.

Upravo po ovom članu uspostavljena je nadležnost za slučaj Respiratori, gdje su osuđeni zvaničnici samo jednog entiteta, u ovom slučaju Federacije BiH (predmet Fadil Novalić i drugi).

Sada se, međutim, ta nadležnost ograničava. Evo šta je propisano novim nacrtom Zakona o Sudu BiH.

“Sud je nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnogiskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranjanovca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog iorganiziranog kriminala propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko distrikt):
a) ako su djelimično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entitela i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili
b) ako su djelmično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entiteta i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili
c) ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovinu;ili
d) ako su ta krivična djela propisana medunarodnim ugovorima koje je ratificirala Bosnai Hercegovina”, navedeno je u nacrtu Zakona.

Dakle, po nacrtu novog Zakona u Sudu BiH respiratori ne bi mogli biti procesuirani pred Sudom BiH, jer je kriminal počinjen na nivou jednog entiteta. Osim toga, propisana “šteta po državu BiH”, sada je preformulisana u “štetu velikih razmjera za državu BiH”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...