Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo upali su u kuću bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake. Pretresi se provode na više lokacija u Sarajevu, saznaje Istraga.
Naredbu za pretres izdalo je Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje vodi istragu protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva i aktualnog ambasadora BiH u Kataru Abdulaha Skake.
Skaka još uvijek nije lišen slobode.
”Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Sektora za policijsku podršku Uprave policije MUP-a KS, pod nadzorom postupajućeg tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo provode operativno-taktičku akciju „Vizionar“.
U toku su pretresi na više lokacija na području Kantona Sarajevo, a više osoba je privedeno u službene prostorije Uprave policije MUP-a KS.
Akcija se provodi zbog sumnje u počinjenje više krivičnih djela, između ostalog: zloupotreba položaja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanje dara i drugih oblika koristi”, saopćeno je iz MUP-a KS.
Vijeće ministara BiH nikada još nije zvanično objavilo zaključke sa sjednice na kojoj se razmatralo pitanje interkonekcija, Južne i Istočne, a Patria je došla do neobjavljenih zaključaka koji pokazuju da je stručnjak za gas Almir Bečarević, gostujući u emisiji ‘Istraga sedmice’ televizije Hayat, izrekao istinu.
Južna interkonekcija nije prošla na Vijeću ministara BiH, a iz zapisnika je jasno vidljiva velika razlika u onome što je usvojeno za Istočnu i ono što je usvojeno za Južnu interkonekciju.
Naime, prema zaključku vidljivo je da, kada je riječ o Južnoj interkonekciji Vijeće ministara BiH je isključivo dalo podršku u ovom projektu(!?), te je pozvana Vlada FBiH da hitno predloži Parlamentu FBiH zakonsko rješenje, a u cilju ubrzavanja aktivnosti za realizaciju projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske.
Kada je riječ o projektu Istočne interkonekcije ovdje je određen i pregovarački tim u kojem će sjediti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministar vanjskih poslova BiH, ministar energetike i rudarstva Republike srpske, ministar finansija BiH, ministar finansija Rs te direktor GSA RED d.o.o. Banja Luka.
Također, zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine na čijem je čelu Staša Košarac (SNSD) da Predsjedništvu BiH dostavi prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda „Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije“.
Kako je vidljivo Elmedin Konaković je član delegacije za pregovore, a uzimao je riječ i kod rasprave za Južnu interkonekciju.
Podsjećamo, Bečarević se upravo osvrnuo na izjave Elmedina Konakovića, koji je kazao da istočna interkonekcija nije njegov primarni interes.
Bečarević je kazao da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije saopštilo punu istinu.
“Što se tiče gasovoda nije tako. Preko istine možemo doći do suštine. Zamagljivanje određenih stvari ne vodi ničemu. Te ideje slušam zadnje 2-3 godine. Ne mogu da shvatim ljude kada pričaju o tome. Što nam treba novi ulaz iz Srbije kad možemo od Kladnja pružiti gasovod. Ovdje nešto u objašnjenjima ne štima. Južna interkonekcija na Vijeću ministara BiH nije prošla”, rekao je Bečarević.
Bečarević dodaje da je početak vođenja pregovora i davanje saglasnosti Vijeća ministara uslovljen Zakonom o južnoj interkonekciji.
“U obrazloženju Vijeća ministara dato je da je nacrt usvojen i tamo kaže da u RS-u postoji zakon. Ne kaže koji zakon. Znamo da zakon o novoj istočnoj interkonekciji ne postoji isto tako ni zakon o južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija prema stavu HDZ-a neće nikada proći ako u zakon se ne uvede novi operator transportnog sistema”, ističe Bečarević.
Sada je jasno u Predsjedništvo BiH bit će upućena samo Nova istočna interkonekcija.
“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja ove godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.
No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.
Saopćenje Vijeća ministara BiH
Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …
Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.
“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:
da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH bez izjašnjavanja
da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…
zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju
Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.
Da je Vijeće ministara BiH obmanulo javnost u vezi sa interkonekcijama, u emisiji “Istraga sedmice” je otkrio Almir Bećarević, ekspert za pitanja u oblasti gasa i aktualni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
Podsjećamo, nekoliko dana prije sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj se raspravljalo o Južnoj interkonekciji, Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.
Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.
“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.
I upravo zbog neusvajanja ovog amandmana, Nikšić je povukao Zakon o Južnoj interkonekciji, a Vijeće ministara BiH je utvrdlo da se “još nisu stekli uslovi” za pokretanje procedure.
Vijeće ministara BiH odobrio je prodaju državne imovine, odnosno akcija beogradske Alta banke koje su sukcesijom imovine bivše SFRJ pripale BiH po cijeni četiri puta nižoj od knjigovodstvene vrijednosti, otkriva CAPITAL.
Na sjednici održanoj prošle sedmice, Vijeće ministara zadužio je Ministarstvo finansija i trezora da 10.352 akcije koje čine 3,59 odsto akcija proda većinskom vlasniku banke Alta Pay Group d.o.o. Beograd.
Prema toj odluci, akcije čija je nominalna vrijednost u tom trenutku iznosila 85, a knjigovodstvena čak 119 eura prodate su po cijeni od oko 32 eura.
Iz Vijeća ministara je saopćeno da bi prodajom ovih dionica BiH prihodovala 340.770 evra.
„Bosna i Hercegovina je mali dioničar i ne može uticati na procese odlučivanja, te je zaključeno da se pokrene postupak prodaje dionica“, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.
Prema objašnjenjima berzanskih stručnjaka, prodaja akcija po četiri puta nižoj cijeni od knjigovodstvene nije neuobičajena, ali ističu da obrazloženje da je to urađeno zato što BiH kao mali akcionar ne može da utiče na odlučivanje ne pije vode.
„Alta Pay Group će kupovinom akcija Ministarstva finansija BiH imati oko 88,3 odsto akcija i nedostajaće joj 1,7 odsto do ukupno 90 odsto, čime će po zakonu potpuno istisnuti sve ostale male akcionare, pošto je već otvorena ponuda Alta Paj Group za preuzimanje akcija po cijeni od 32 evra po akciji“, objašnjava naš sagovornik.
Nakon što je Ministarstvo finansija BiH prodalo svoje akcije, nastavlja sagovornik Capitala, najveći dioničari Alta banke poslije Alta Pay Group su Ministarstvo finansija Federacije BiH sa 1,99 i Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije sa 1,73 odsto akcija.
„To znači da bi Alta Pay Group kupovinom akcija bilo kojeg od ta dva ministarstva stekla paket od preko 90 odsto akcija, čime bi potpuno istisnula male akcionare, jer bi oni po principu prinudnog otkupa morali prihvatiti ponudu za preuzimanje Alta Pay Group i prodati joj svoje akcije“, objašnjava izvor Capitala.
Prema njegovim riječima, vrlo vjerovatno je da će jedno od pomenuta dva ministarstva prodati svoje akcije po istoj cijeni po kojoj je to uradilo i Ministarstvo finansija BiH.
„Mjesecima unazad trgovano je akcijama Alta banke, tako što je vlasnike mijenjalo 15-20 akcija po cijeni od oko 30 evra. Tako je postignuto da je to prosječna ponderisana cijena akcija po kojoj je trgovano u poslednjih šest mjeseci“, objašnjava sagovornik Capitala.
On dodaje da je to išlo direktno u korist većinskih vlasnika, jer je tako pripremljen teren za potpuno preuzimanje, odnosno sticanje paketa od 90 odsto, nakon čega će mali akcionari morati da prodaju svoje akcije većinskom vlasniku po četiri puta manjoj cijeni od knjigovodstvene.
„Najkrupniji korak na tom planu napravio je Vijeće ministara BiH prodajući svoje akcije po toj cijeni“, kaže izvor Capitala.
On ističe da se u bankarskim krugovima u Beogradu spekuliše da iza Alta banke stoji ministar finansija Srbije Siniša Mali, dodajući da za to niko nije predočio dokaze.
„Ali ako je tačno da Mali, koji je jedan od najbližih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, stoji iza Alta banke, onda je sasvim sigurno da će Ministarstvo finansija BiH kojim još uvijek rukovodi funkcioner SNSD-a Zoran Tegeltija požuriti da realizuje odluku Vijeća ministara. BiH od te prodaje neće ostvariti neku korist, jer 340.000 evra nije nikakva cifra za državu, a ne bi ostvarila pretjeranu korist ni da je akcije prodala po knjigovodstvenoj cijeni. Međutim, to sigurno mnogo znači za većinske vlasnike banke“, zaključuje izvor Capitala.
Skoro sve što vrijedi u Federacije BiH (ne računamo HDZ) pripalo je Narodu i Pravdi. Iako je spisak federalnih kompanija i agencija koje su pripale SDP-u BiH duži, to, suštinski, ne znači ništa. Socijaldemokratska partija BiH, kao najveća stranka u koaliciji, koja je osvojila više glasova nego NiP i Naša stranka zajedno, u raspodjeli direktorskih pozicija prošao je – najgore.
“Ekstra kategorija”
Narodu i Pravdi, već smo objavili, pripalo je najprofitabilnije preduzeće u Federaciji – BH Telecom. Ova kompanija je, recimo, u prošloj godini prijavila dobit u iznosu od 50,6 miliona KM. SDP-u BiH, kao najvećoj stranci u vlasti, pripala je Elektroprivreda BiH koja je u 2022. godini ostvarila dobit u iznosu od 6,15 miliona KM. I to u periodu kada su cijene električne energije bile na historijskom nivou. No, cijene električne energije padaju, što znači da će u Elektroprivredi BiH padati prihodi, što bi moglo izazvati nove probleme u rudnicima koji posluju u okviru koncerna. Iz “ekstra klase”, SDP-u je još pripala i BH Pošta sa prošlogodišnjom dobiti u iznosu od 3,7 miliona maraka. Našoj stranci pripale su Željeznice Federacije BiH koje su poslovnu 2022. godinu završile sa 1,6 miliona dobiti.
A kategorija
I u ovoj raspodjeli, NiP je prošao najbolje. Pripali su im Aerodrom Sarajevo, dobit GINEX Goražde, Federalna uprava civilne zaštite, KCUS, Union Banka, BH Gas i Federalna uprava za inspekcijske poslove.
SDP je dobio Razvojnu banku, Igman Konjic, UKC Tuzla, Agenciju za vodno područje slivovi rijeke Save, Federalnu televiziju i Poreznu upravu FBiH.
Naša stranka je dobila Operator za obnovljive izvore energije, PIO/MIO i Lutriju BiH.
JP Aerodrom Sarajevo je 2022. godinu završio za rekordnom dobiti u iznosu od 13,8 miliona maraka. I ta kompanija je, rekosmo, pripala NiP-u. Goraždanski Ginex sa 11 miliona dobiti je pripao NiP-u. Stranka Elmedina Konakovića je, tako, preuzela i represivne mehanizme – Federalnu upravu za inspekcijske poslove.
Za to vrijeme SDP BiH je dobio neprofitnu Razvojnu Banku, Igman Konjic koji je 2022. godine ostvario dobit u iznosu od 3,4 miliona KM. Porezna uprava FBiH, gledajući na prvu, jeste bitna institucija. Međutim, rješenja Porezne uprave nisu konačna i izvršna, jer stvarno kontrolu ima ministar finansija FBiH kao drugostepeni organ. A ministar finansija je Toni Kraljević iz HDZ-a BiH. Kada je u pitanju FTV, upitno je da li će SDP to uspjeti preuzeti, jer je za imenovanje nove uprave nužna izmjena Zakona o Javnom servisu o RTVFBiH.
Naša stranka je u ovoj kategoriji dobila Operator za obnovljive izvore energije koji, faktički, kontrolira proizvodnju solarne i vjetro energije i daje poticaje za ovu vrstu proizvodnje energije. NS-u pripada i stabilizirani Fond PIO/MIO. Lutrija BiH koja pripada Našoj stranci jedna je od najstabilnijih kompanija koja je 2022. godinu završila sa dobiti u iznosu od 2,3 miliona KM.
B kategorija
I u ovoj kategoriji NiP je apsolutni pobjednik. Vogošćanski Pretis je 2022. godinu završio sa dobiti u iznosu od 5,8 miliona KM. Kompanija je pripala NiP-u. Tu je još i FIA, JP Una i Agencija za državnu službu FBiH koja kontrolira sva zapošljavanja državnih službenika u Federaciji BiH. NiP-u pripada i Odbor za žalbe, KPZ Sarajevo i Registar za vrijednosne papire.
SDP-u BiH su pripali Sarajevoputevi sa 235 hiljada maraka ostvarene dobiti u 2022. godini, bugojanski BINAS koji je među najslabijim kompanijama u oblasti namjenske industrije (do 2022. godine stalni gubitaš, u 2022. godini dobit od 417 hiljada KM), te tri zatvora – KPZ Bihać, KPZ Tuzla i KPZ Zenica. Tu je i dio Sarajevo osiguranja, te Zavoda za transfuzijsku medicinu, Agencija za upravljanje oduzetom imovinom i Agencija za intelektualno vlasništvo.
Naša stranka je dobila Zavod za poljoprivredu, Zavod za statistiku FBiH, Ured za reviziju institucija FBiH, AKAZ (Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu) i Pravobranilaštvo FBiH.
C kategorija
Narod i Pravda i u ovoj kategoriji dominira. Pripada im Federalna novinska agencija preko koje mogu kontrolirati medijski prostor, zatim Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove koja vrši upravne i druge stručne poslove iz nadležnosti Federacije BiH koji se odnose na: izmjeru, uspostavljanje i obnovu katastra nekretnina. NiP-u pripada i Unis Ilidža, Fondacija za bibliotečku djelatnost, te Remontni zavod Hadžići.
SDP BiH je dobio Energoinvest, ZRAK koji je u stečaju, manje poznati Zavod za programiranje razvoja, Zavod za agropedologiju, Zavod Pazarić, Fondacija za muzičke i scenske umjetnosti, Fond za zaštitu okoliša, Unis Tools u stečaju i Fondaciju za izdavaštvo.
Naša stranka je dobila BNT Novi Travnik, Fondaciju za kinematografiju, Filmski centar Sarajevo i Hidrometeorološki zavod.
D kategorija
U D kategoriji, najmanje atraktivnim mjestima, NiP nije uzeo ništa. Naša stranka je uzela Feroelektro, dok je SDP pristao da zastupa državni kapital u Arcelor Mittalu, Energopetrolu, Agrokomerc. Najvećoj stranci su pripale još Agencija za privatizaciju, Agencija za reviziju privatizacije i Fond za studentske zajmove.
Kako je NiP prošao u pregovorima o podjelama pozicija u javnim preduzećima i ustanovama, najbolje dokazuje primjer iz Kantona Sarajevo – oblast zdravstva.
KCUS – NiP. Opća bolnica – NiP. Zavod zdravstvenog ositguranja KS- NiP. Zavod za javno zdravstvo KS – NiP. Psihijatrijska bolnica Sarajevo – NiP. Zavod za medicinu rada KS – NiP. Zavod za bolesti ovisnosti – NiP.
Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH donijela je rješenje kojim se obustavlja isplata plaće zamjeniku predsjednika ove institucije Mateju Živkoviću, koji je teško ranjen u atentatu u Sarajevu prije godinu dana. Obustava će trajati do, kako se navodi, rješavanja pitanja Živkovićevog radno pravnog statusa.
Potvrdio nam je to Živkovićev odvjetnik Sanel Nezirić, koji ističe da će njegov klijent pravnim sredstvima osporavati očite pokušaje da ga se eliminira iz Komisije i da mu se onemogući ostvarivanje zakonskih prava. Tim prije što se kao argument za uskraćivanje plaće navodi to što Živković ne dolazi na posao.
Podsjećamo da je Živković dao opširan iskaz Tužiteljstvu BiH u kojem iznosi ozbiljne optužbe na račun svojih kolega u Komisiji, a makinacije u njenom radu navodi kao motiv za njegov pokušaj ubistva koji do danas nije rasvijetljen. Živković je nedavno, nakon godinu dana šutnje, upravo u intervjuu „Večernjaku“ nagovijestio moguću pozadinu atentata, o čemu je informirao i istražne organe.
Živković koji se poslije dugotrajnog oporavka dobio i policijsku zaštitu, u svom šokantnom iskazu istražnim organima podsjetio da je upravo u vrijeme njegovog pokušaja ubojstva, koje do danas nije razriješeno, intenzivno surađivao s tužiteljstvima i SIPA-om na slučajevima iz njegove ekspertize i nadležnosti Komisije za vrijednosne papire FBiH. Riječ je o slučajevima „Bosnalijek“ pred državnim i kantonalnim tužiteljstvom i slučaju „Profit“ koji se vodi na županijskom sudu u Sarajevu.
On je izrazio otvorenu sumnju da se sve što je tražio unutar Komisije preko tajnika ove institucije dojavljivano osobama protiv kojih se vode postupci u slučajevima gdje je svjedočio. Zadnji takav materijal je, ističe Živković, tražio na sam dan ranjavanja 16. ožujka 2022. godine. Iako ne želi prejudicirati rezultate istrage njegovog pokušaja ubojstva, u opsežnoj izjavi Tužiteljstvu BiH Živković vrlo direktno dovodi u vezu ono što mu se dogodilo s njegovim višegodišnjim ukazivanjem na nezakonite aktivnosti i zloupotrebe bivših i sadašnjih članova Komisije za vrijednosne papire. Navodi da se u Komisiji zloupotrebljavala autonomija koju ima ova institucija kako bi se provodili ciljani nadzori „s ciljem kriminalizacije pojedinaca i privrednih poduzeća“, a istodobno propuštane poduzimati neophodne mjere u nekim drugim predmetima iz nadležnosti Komisije. Kao primjer navodi slučaj trgovine dionicama Bosnalijeka i Triglav osiguranja.
Komisija za vrijednosne papire FBiH svojim odlukama već dugo izaziva kontroverze, ali sada bi sve osim otvaranja opsežne istrage o njenom radu bilo skandalozno. Kako se neslužbeno doznaje, tužitelji već u nekoliko predmeta obrađuju podatke vezane za djelovanje Komisije za vrijednosne papire u kojoj godinama glavnu riječ vode kadrovi vrlo bliski SDA.
Iako je Živković i sam, a i putem svojih pravnih savjetnika, više puta tražio od nadležnih institucija da mu se omogući, siguran povratak na posao ili omogući rad sa sigurne lokacije, od nadležnih institucija pa ni od same KVP nikada nije dobio jasan odgovor postoje li sigurnosni uvjeti za njegov siguran povratak na posao niti omogućava li mu se rad sa sigurne lokacije, odnosno mjesta gdje živi.
Uskraćivanje plaće i preispitivanje njegovog radno pravnog statusa, predstavlja nastavak pritiska na Mateja Živkovića da napusti Komisiju za vrijednosne papire Federacije BiH, ali i očigledno jasno pokazuje da su stvarne namjere obračun sa Živkovićem, ali i poruka ostalima da državne institucije ne funkcioniraju, odnosno da stvari upravo funkcioniraju na način da se ciljevi postižu prijetnjama i napadima. Živković je sad u poziciji da brani vlastitu poziciju u Komisiji, što je, čini se, cijena iznošenja vrlo kompromitirajućih informacija o nezakonitostima u radu Komisije.
Za očekivati je da zbog svega što se događa oko Komisije za vrijednosne papire FBiH i njene ozbiljne kompromitacije, Parlament Federacije BiH preispita njen rad, kao i kadrovska rješenja koja su rezultat odluke bivšeg saziva Parlamenta.
Operativni centar Nezavisnog operatora sistema bit će na Palama. Upravni odbor NOS-a BiH izmijenio je 25 aprila ove godine Statut kojim se, faktički, uspostavlja operativni centar čije će sjedište biti na Palama.
“U Statutu Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 89/16 i 84/18) u članu 3. iza stava (3) dodaju se novi stavovi (4) i (5) koji glase: “(4) Operativni centar NOSBiH-a je u Palama, Ulica Svetosavska 24, Istočno Sarajevo. (5) Glavni dispečerski centar NOSBiH-a nalazi se u sjedištu NOSBiH-a u Sarajevu, a Rezervni dispečerski centar u Operativnom centru NOSBiH-a u Palama, Istočno Sarajevo”, navedeno je u dopuni Statuta NOS-a.
A evo šta je prije prošlomjesečnih dopuna pisalo u članu 3 Statuta NOS-a.
“(1) Pun naziv NOSBiH-a je “Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini”, ravnopravno na jezicima konstitutivnih naroda u BiH, a na engleskom jeziku “Independent System Operator in Bosnia and Herzegovina”. (2) Skraćeni naziv Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini glasi “NOSBiH”. (3) Sjedište NOSBiH-a je u Sarajevu, Ulica Hamdije Čemerlića br. 2.”, glasio je član 3 Statuta prije posljednje izmjene.
Dakle, sve što je bilo bitno za NOS bilo je u Sarajevo. No, nakon izmjena Statuta, na Palama se uspostavlja Operativni centar NOS-a, te Rezervni dispečerski centar.
Prema informacijama Istrage, Uprava NOS-a je već počela prebacivati uposlenike na Pale gdje je već uspostavljen Operativni centar.
No, da bi se ova priča lakše razumjela, u nastavku ćemo ukratko objasniti šta je NOS.
Od 2005. godine Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) upravlja sistemom prijenosa električne energije u BiH u svrhu osiguranja kontinuiranog snabdijevanja električnom energijom po definiranim standardima kvaliteta za dobrobit građana BiH.
“Djelatnosti NOS-a uključuju upravljanje sistemom prenosa u svrhu obezbjeđenja pouzdanosti, upravljanja sredstvima i uređajima u centralnom kontrolnom centru, upravljanje balansnim tržištem i obezbjeđenje sistemskih usluga, obezbjeđenje pomoćnih usluga, razvoj i primjena standarda pouzdanosti, razvoj i upravljanje pravilima koja regulišu korištenje prenosnog sistema, razvoj i sprovođenje tržišnih pravila koja rukovode odredbama vezanim za sistemske i pomoćne usluge nad prenosnim sistemom, kao i drugim aktivnostima u skladu sa članom 7. ovog zakona (ovlaštenja NOS-a). Nakon osnivanja NOS-a nijedna druga elektroenergetska ni bilo koja druga kompanija ni organ neće imati nadležnosti, ni ovlaštenje u gore navedenim djelatnostima”, navedeno je u Zakonu o NOS-u.
NOSBiH je neprofitna kompanija BiH u vlasništvu entiteta RS i FBiH koja svoju djelatnost obavlja na cijeloj teritoriji BiH. Entiteti predlažu članove Upravnog odbora NOS-a, a Vijeće ministara BiH ih potvrđuje, odnosno – imenuje. Resorno ministarstvo za poslovanje NOS-a je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kojim upravlja SNSD-ov Staša Košarac.
Predsjednik UO NOS-a je Ahmed Ahmić. Istraga.ba je pokušala kontaktirati ovog kadra Saveza za bolju budućnost, ali on nije odgovarao na naše pozive. U UO, osim Ahmića, još sjede Boris Crnkić kao kadar HDZ-a (FBiH), Mladen Zirojević (RS-SNSD), Ramiz Bečić (Brčko distrkt), Željko Slijepčević, Mario Klepić i Dubravko Brdar.
Svim članovima UO je istekao mandat, ali ni prošli niti aktualni saziv Vijeća ministara BiH nije donio odluke o njihovom razrješenju. Naprotiv. Priča je držana daleko od očiju javnosti. Međutim, u posljednjem broju Službenog glasnika BiH je objavljeno da je “odlazeći” UO promijenio Statut NOS-a bez ikakvih konsultacija Vlade Federacije BiH. Istovremeno, novi saziv Vijeća ministara uopće nije pratio rad NOS-a, što su zvaničnici iz RS-a, potpomognuti predsjednikom UO iz SBB-a Ahmedom Ahmićem iskoristili.
Suštinski, nakon prebacivanja operativnog centra NOS-a na Pale, Republika Srpska može bilo kada aktivirati Rezervni dispečerski centar i kontrolisati sistem prijenosa električne energije u BiH.
“Ja ne rukovodim Federalnom upravom policije od 8. maja ove godine”, reći će u utorak popodne za Istragu “neraspoređeni policijski službenik” Ensad Korman.
“Ali ko rukovodi”, pitamo ga.
“Ja nisam adresa za to pitanje. Moje rješenje je bilo do 7.5. ove godine i od 8. ja ne rukovodim”, objasnit će Korman, bivši zamjenik direktora FUP-a koji je proteklih godina rukovodio FUP-om.
Idemo dalje. Isto pitanje postavljamo i federalnom ministru unutrašnjih poslova Rami Isaku.
“Čekamo sjednicu Vlade da imenujemo v.d. direktora FUP-a”, kaže Isak za Istraga.ba.
Dakle, ovom trenutku Federalnom upravom policije ne upravlja niko. Ministar Ramo Isak je, kako saznajemo, ovlastio šefove organizacionih jedinica da potpisuju akte. Ali ministar policije nema, suštinski, nikakvu kontrolu nad Federalnom upravom policije, tako da njegovo “ovlaštenje” ne može biti provedeno u djelo.
U FUP-u kako saznajemo, od ponedjeljka vlada potpuno rasulo. Šefovi organizacionih jedinica su od Sektora za administraciju FUP-a zatražili pojašnjenje ko je nadležan za potpisivanje dokumenata koji izlaze iz ove institucije. Iz ovog Sektora su pojasnili da šefovi organizacionih jedinica mogu potpisivati dokumente. No, tu nastaje novi problem – dokumenti ne mogu dalje iz FUP-a, jer u pisarna ne može udariti pečat na dokumente koje nije potpisao rukovodilac FUP-a kojeg u ovom trenutku – nema. Zbog toga iz FUP-a uopće ne mogu iznijeti dokumente među kojima zu izvještaji o počinjenom krivičnom djelu koji idu u nadležna tužilaštva.
Na drugoj sjednici ovog saziva Vlade FBiH, resorni ministar je predložio da Vlada FBiH imenuje Vahidina Munjića za v.d. direktora FUP-a. Isto ime je predložio i Isakov prethodnik Aljoša Čampara. No, problem u slučaju Munjića je tumačenje Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.
“Ako je i zamjenik direktora policije spriječen obavljati dužnosti navedene u stavu (2) ovog člana, zbog pravnih ili drugih razloga, direktora policije zamjenjuje rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se obavljaju poslovi kriminalističke policije sve dok direktor policije ne bude u stanju ponovo preuzeti svoju dužnost ili dok se ne imenuje novi direktor policije”, piše u članu 45 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.
Vahidin Munjić ne ispunjava ove uslove jer je on obavljao poslove savjetnika u Kabinetu direktora.
Bez obzira na to, bivši ministar Aljoša Čampara, koristeći svoj utjecaj na aktualnog ministra Ramu Isaka, pokušava Vahidina Munjića privremeno instalirati na čelo FUP-a. Međutim, dio NiP-a povezan sa Kemalom Ademovićem protivi se Munjićevom imenovanju. Ademović koristi i svoj utjecaj na aktualnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji, do ovog trenutka, nije zakazao sjednicu Vlade FBiH na kojoj bi bila donesena odluka o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Ramo Isak je, kako saznajemo, zatražio od Nikšića da Vlada FBiH u utorak do 20 sati donese odluku o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Isak insistira na Čamparinom Munjiću koji ne ispunjava uslove o čemu je nedavno govorio i premijer Nikšić. No, Čampara ne dopušta da FUP preuzme Ibro Bešlija koji u ovom trenutku rukovodi Sektorom kriminalističke policije.
“Trudit ću se da rad Vlade bude maksimalno transparentan”, obećao je prvog dana svog mandata federalni premijer Nermin Nikšić.
Šesnaest dana kasnije, “maksimalno transparentni” premijer Nikšić je u svom uredu primio Maxa Straubingera, zastupnika u Bundestagu njemačke desno orijentirane partije CSU (Kršćansko-socijalna unija)
Guglamo ime Max Straubinger. O njemu je prije dvije godine kao lobisti pisao njemački Zeit.
“CSU-ov zastupnik u Bundestagu Max Straubinger, primjerice, sistemski je prekoračivao rok za prijavu svojih primanja kao generalni zastupnik Allianz osiguranja, kao poljoprivrednik i kao savjetnik udruženja štedionica za nekoliko mjeseci, a vremenom, u nekim slučajevima i za nekoliko godina”, piše Zeit u tekstu pod naslovom – “lobiranje: posao sa strane”.
Nakon sastanka sa Straubingerom kojeg je u zgradu Vlade Federacije doveo njegov stranački kolega i visoki predstavnik Christian Schmidt, premijer Nikšić je na Facebooku napisao – pohvalu.
“Nastavljamo naš rad na reformama. Danas smo ministar Nerin Dizdar i ja, ali i cijela Vlada, osim opetovane podrške visokog predstavnika Christiana Schmidta dobili podršku i Maxa Straubingera, zastupnika u Bundestagu. Razmijenili smo iskustva Njemačke i BiH u raznim oblastima”, saopćio je premijer Nikšić.
Pa, da vidimo kakva su iskustva Nikšićevog gosta.
“Utvrđivanje kršenja kodeksa ponašanja članova njemačkog Bundestaga od strane zastupnika Maxa Straubingera”, piše u dokumentu Bundestaga broj 19/17700 od 22. aprila.
O čemu se radi?
Njemački mediji su te godine objavili sve detalje koji se odnose na “javno upozorenje” Maxa Straubingera. Straubinger je jedan od najutjecajnijih zastupnika CSU-a u Bundestagu, dugi niz godina bio je zamjenik predsjednika CSU-a. Godine 2006. on i još osam zastupnika podnijeli su žalbu Saveznom ustavnom sudu protiv uvođenja zahtjeva za objavom podataka o dodatnim prihodima.
Dakle, Straubinger od 2006. godine ima problema sa transparentnošću. A od 2011. zastupnik CSU-a nije se pridržavao pravila ponašanja. Kršenja se odnose na Straubingerove izvanparlamentarne aktivnosti kao generalnog predstavnika Allianz osiguranja, kao i u savjetodavnom odboru Udruge bavarskih štedionica. Prema informacijama na njegovim stranicama Bundestaga, ovaj političar iz CSU-a je za te aktivnosti od 2011. dobio više od 700.000 eura bruto. No, javnost godinama nije znala za njegova “dodatna primanja”.
Straubingeru nije smetalo ni to što mu je rukovodstvo Bundestaga više puta skrenulo pažnju na prekoračenje roka.
Zastupnik Straubinger je 17 puta prekršio pravila Bundestaga o transparentnosti. Ali to nije smetalo ni visokom predstavniku Christianu Schmidtu da u OHR-u primi svog stranačkog kolegu.
“Visoki predstavnik Christian Schmidt primio je danas člana njemačkog Bundestaga Maxa Straubingera te ga informirao o aktuelnim političkim prilikama i prioritetima BiH na putu ka punom članstvu u EU”, saopćeno je iz OHR-a.
Istog dana, Schmidt je svog kolegu, inače lobistu u oblasti poljoprivede i predsjednika udruženja “Čisto pivo” otpratio do kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića.
Na Nikšićevog današnjeg gosta prvi je skrenuo pažnju bh. analitičar sa američkom adresom Jasmin Mujanović.
FBiH’s new PM @NiksicN boasts of meeting w/ one of the shadiest German MPs in the Bundestag, while @OHR_BiH Schmidt also appears to be turning his office into a purely partisan, CSU/HDZ vehicle. The OHR is now literally importing corrupting into BiH. Just incredible stuff. pic.twitter.com/f95Z5mTCt7
Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj sjednici imenovalo je Josipa Merdžu (HDZ BiH) na još jedan mandat direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Merdžo je na čelu te institucije od kraja 2015. godine. Nacionalni balans uposlenih nije u skladu sa Popisom iz 1991. godine i na štetu je Bošnjaka.
U odgovoru koji je Institut dostavio državnom zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću Institut za intelektualno vlasništvo BiH ima 32 uposlena, od kojih je ukupno 7 Bošnjaka, 12 Srba i 13 Hrvata. Od 17 državnih službenika jedan je Bošnjak, osam Srba i osam Hrvata. Nacionalna zastupljenost uposlenika je: šest Bošnjaka, pet Hrvata i četvoro Srba.
Kada je riječ o rukovodećim pozicijama direktor je Hrvat, zamjenik direktora je Srbin, a sva tri pomoćnika direktora su Hrvati.
Na tri pozicije šefa unutrašnje organizacijske jedinice su Bošnjaci, dok po jednu obavljaju Hrvat i Srbin. Od 10 rukovodećih pozicija na pet su Hrvati, na dvije Srbi i na tri Bošnjaci.
Prema Popisu stanovništva iz 1991. Bošnjacima pripada devet mjesta, a što nije ispoštovano. Srba bi trebalo da je pet, a ima ih 12, dok je Hrvata trebalo biti troje, a ima ih 13 što je za 205% više nego što im pripada.
Inače, Merdžo je 2005. godine pravosnažno osuđen zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti, ali ga je u skladu sa ustavnim ovlastima pomilovala tadašnja predsjednica Federacije BiH, a danas predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
A evo šta je prije prošlomjesečnih dopuna pisalo u članu 3 Statuta NOS-a.
