Istrage

Zaštita državne imovine: Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor protiv Vlade FBiH zbog odluke o dodjeljivanju šumskog zemljišta kompaniji Adriatic Metals u Varešu

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu upravni spor protiv Vlade FBiH, osporavajući odluke koje se odnose na šumsko zemljište u Varešu koje je dato na raspolaganje kompaniji Adriatic Metals, saznaje Istraga.ba.

Podsjetimo, krajem prošle godine Vlada FBiH donijela je Rješenje kojim “dozvoljava investitoru – privrednom društvu Adriatic Metals BiH – privremeno korištenje šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala”.

Ovim je, faktički, Vlada Federacije BiH primijenila svoju nedavnu Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, te je britanskom investitoru dopustila da izvrši promjenu namjene državnog zemljišta, te da šumu treće klase pretvori u eksploataciono polje.

Za sve ovo Adriatic Metalsu i Vlade FBiH nije bila potrebna saglasnost države BiH, odnosno Pravobranilaštva BiH kojeg je Vlada Nermina Nikšića, faktički, izbrisala iz procesa odlučivanja u slučaju promjene namjene šumskog zemljišta u Varešu. Zauzvrat, Adriatic Metals će za promjenu namjene 72 duluma šumskog zemljišta na račun Vlade FBiH i Zeničko-dobojskog kantona uplatiti naknadu u iznosu od 232 hiljade maraka.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH sredinom decembra prošle godine isključila državne institucije prilikom donošenja odluka o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals.

“U Odluci o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, u tački VII, stav 4 brišu se riječi “i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”, piše u odluci koju je usvojila Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.

Dakle, državno Pravobranilaštvo isključeno je iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta. U obrazloženju odluke federalni premijer Nermin Nikšić je naveo da je za isključivanje Pravobranilaštva BIH  imao saglasnost visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Nakon što su ove odluke objavljene u Službenim novinama FBiH odlučilo je reagirati Pravobranilaštvo BiH, pokrećući upravni spor protiv Vlade FBiH.
Početkom marta ove godine federalni premijer Nermin Nikšić, prisustvovao je u Varešu svečanom otvaranju rudnika Rupice, čiji je vlasnik britanska kompanije Adriatic Metals BiH.
“Meni je zadovoljstvo da je Vlada Federacije BiH jednoglasno stala iza ovog projekta. Pozivam vas sve zajedno da širimo ovu pozitivnu klimu, šaljemo pozitivnu priču u svijet i da ovo zaista bude početak novog investicijskog zamaha kako u Zeničko-dobojskom kantonu, tako i u Federaciji i cijeloj Bosni i Hercegovini. Želim vam svima uspješan rad, uz tradicionalni rudarski pozdrav: Sretno!”, kazao je tada Nikšić.
Prije nego što je svečamno otvorio rudnik, Nikšić je, ne vodeći računa o državnoj imovini, izmijenio uredbe koje se odnose na ovu problematiku.

Kompanija Adriatic Metals i prije otvaranja rudnika, bez ikakvih je dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

Šumsko zemljište, pisalo u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje je pislo da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Nakon što je je shvatio da za ovaj posao ne može dobiti saglasnost Pravobranilaštva BiH, Nikšićeva Vlada je donijela odluku da izmijeni prvobitne odredbe, te da, faktički, izbaci ovu državnu instituciju iz procesa odlučivanja.

Šta sadrži Zakon o sukobu interesa: Vijeće ministara izbacilo ključne odredbe koje omogućavaju dokazivanje sukoba interesa!

Prijedlog Zakona o spriječavanju sukoba interesa kojeg je utvrdilo Vijeće ministara BiH dostavljen je zastupnicima i delegatima u PS BiH, koji bi sutra trebali zasjedati i izjasniti se o prijedlogu.

Kako je vidljivo usporedbom tekstova od Nacrta zakona do Prijedloga koji je usvojilo Vijeće ministara znatne izmjene su napravljene u članu 17. koji reguliše provjeru podataka iz izvještaja koji dostavljaju nosioci javnih funkcija, piše NAP.

Tako je u Nacrtu Zakona član 17. imao šest stavki, dok u Prijedlogu ima samo četiri.

Prijedlogom koji je usvojen je propisano da finansijske i druge institucije ‘sarađuju’ sa Komisijom, a što ih ne obavezuje da to moraju i činiti.

Prijedlog koji je usvojilo Vijeće ministara BiH

No, u Nacrtu je eksplicitno bilo navedeno da su institucije, tijela i pravne osobe dužne da dostave tražene podatke o imovini i prihodima nosioca javne funkcije, odnosno dostave traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom i pravilnikom u roku i na način koji odredi Komisija.

Nacrt koji je predviđao šira ovlaštenja Komisije

Komisija će tako samo vršiti provjeru tačnosti podataka iz Izvještaja nosilaca javnih funkcija, dok je u Nacrtu bilo predviđeno da se vrši provjera usporedbom datih podataka s podacima o imovini i prihodima nosioca javne funkcije koje Komisija pribavi od institucija, tijela i pravnih osoba što uključuje bankarske i druge finansijske organizacije koje raspolažu tim podacima na svim razinama vlasti u BiH.

Prijedlog je dosta oskudniji te se ove institucije i ne spominju, kao ni niži nivoi vlasti.

Također, sporna je i odredba koja je bila u Nacrtu, a nema je u Prijedlogu da je nosilac javne funkcije dužan da se očituje u pisanoj formi ukoliko ne postoji saglasnost između podataka navedenih u izvještaju i stvarnog stanja kojeg je utvrdila Komisija!

Također je eliminisan i član kojim se protiv nosioca javne funkcije pokreće postupak zbog kršenja odredbi Zakona ukoliko ne dostavi pisano izjašnjenje i dokaze potrebe za usporedbu podataka navedenih u izvještaju u roku od 30 dana.

Ovo će faktički značiti da će Komisija zavisiti od dobre volje nosilaca javnih funkcija, ali i organa koje mogu sarađivati s Komisijom, ali nisu dužni.

Treba istaći i da je u Prijedlogu zakona o spriječavanju sukoba interesa kojeg je uputila SDA, navedeno da su institucije i organi dužni sarađivati sa Komisijom, ali ovakav zakon sigurno neće biti razmatran, iako je sjednica zakazana za 11. mart.

Komisija koja će biti formirana i koja će utvrđivati postojanje sukoba interesa imat će sedam članova iz reda konstitutivnih naroda koji će biti jednako zastupljeni i jednog člana iz reda ostalih, sukladno Ustavu BiH.

Cijeli Prijedlog zakona možete pročitati ovdje.

Dok pričaju o “rekordnom Budžetu”: Nikšićeva Vlada donijela odluku, Federacija se zadužuje za 430 miliona KM!

Federacija BiH zadužuje se za skoro pola milijarde maraka. Naime, Vlada Federacije BiH donijela je krajem februara pet odluka o zaduženju za ukupno 430 miliona KM. Upravo to zaduženje se poklapa sa “povećanjem” Budžeta Federacije BiH kojim su se hvalili čelnici vladajuće koalicije koju čine stranke Trojke i HNS-a (Hrvatskog narodnog sabora).

“Radi se o najvećem budžetu u historiji”, pohvalio se 25. januara federalni premijer Nermin Nikšić nakon što je Parlament Federacije BiH usvojio Budžet u iznosu od 7,4 milijarde KM.

Samo mjesec kasnije, Vlada FBiH će, zbog “historijskog” Budžeta donijeti odluku o novom zaduženju i to u iznosu od 430 miliona KM.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici, održanoj 27.02.2024. godine, donosi Odluku o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica  (3Y) Federacije BiH.  Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije obveznica radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 70.000.000 KM (slovima: sedamdeset miliona KM)”, navedeno je u jednoj od ukupno pet odluka o zaduženju Federacije BiH.

Rok dospijeća duga je tri godine. Dakle, zaduženje od 70 miliona KM Federacija će vraćati početkom 2027. godine, odnosno nakon premijerskog mandata Nermina Nikšića.

Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 170.000.000 KM (slovima: stotinusedamdesetmiliona KM)”, navedeno je u drugoj odluci Vlade FBiH donesenoj 27. februara.

Rok dospijeća ovog duga je 91 dan od dana zaduženja koje je će, još uvijek neutvrđenog datuma, biti obavljeno putem Sarajevske berze.

Odobrava se“, piše u trećoj Odluci, “zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 100.000.000 KM (slovima: stotinumiliona KM).

Ovo zaduženje u iznosu od 100 miliona KM dolazi na naplatu za šest mjeseci, računajući od dana prodaje trezorskih zapisa.

Četvrtom Odlukom, donesenom 27. februara, “odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 60.000.000 KM (slovima: šezdesetmiliona KM)”.

Rok dospijeća ovog duga je 273 dana od dana zaduženja.

I, na kraju, Vlada FBiH “odobrava zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije trezorskih zapisa Federacije radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 30.000.000 KM (slovima: tridesetmiliona KM).

Rok dospijeća ovog duga je godina.

Dakle, Vlada Federacije BIH koja se hvalila “rekordnim Budžetom”, u prva tri mjeseca ove godine zadužila je Federaciju za skoro pola milijarde KM.

Objavljujemo Sky prepiske Titovog pratioca Dženisa Kadrića: “Predsjednik (Konaković) hoće, nema problema. Sam ili sa diplomatijom. Punac kaže da je najbolje da (u Dubai) dođu sa ženama”

“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.

Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.

“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.

“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.

Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.

Dakle, brat Dženisa Kadrića koji je porodično povezan sa Mahirom Hodžićem, kadrom Naroda i Pravde u Novom Gradu , šalje Titovom pratiocu poruku u kojoj piše – “predsjednik hoće”.

“Brusimo formu za borbe koje dolaze. Ekipno. Mahir Hodžić, Edo Okerić, Nermin Muzur, Narod i pravda”, napisat će pet mjeseci kasnije Elmedin Konaković na svom Facebook profilu, postavljajući fotografiju na kojoj, u teretani, pozira sa svojim saradnicima iz NiP-a.

To je, dakle, Mahir Hodžić – Punac, koji je, prema Sky prepiskama iz telefona Dženisa Kadrića, rekao da je najbolje da “predsjednik” i on u Dubai dođu “sa ženama”.

Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.

Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema.  Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.

Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.

Brojevi pasoša “Punca” i “Predsjednik” “sa ženama” pronađeni su prilikom raspakivanja Sky aplikacije Dženisa Kadrića. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je priznao da su “ljudi iz stranke” grupi uglednih građana iz Dubaija poslali brojeve pasoša. A taj ugledni građanin je Dženis Kadrić, bivši pripadnik Federalne uprave policije i godinama šef osiguranja Edina Gačanina Tita. Nekoliko policijskih agencija u BiH dobilo je sve ove poruke na osnovu kojih je EUROPOL nešto ranije sačinio shemu u kojoj je navedeno da se lider NiP-a sa Edinom Gačaninom Titom susreo u martu 2021. Konaković sada tvrdi da u martu 2021. godine nije bio u Dubaiju, u kojem je inače boravio 2021. i 2022., prije nego što je postao diplomata.

“Mi smo tu, dok je tata na sastanku”, napisala je u opisu jedne od fotografija iz Dubaija Dalija Konaković-Hasanbegović.

No, tu objavu,nastalu prije nego što je Elmedin Konaković postao ministar vanjskih poslova Dalija je izbrisala sa svog Instragram profila.

Nakon što je Istraga objavila shemu EUROPOL-a Konaković je pisao vlastima u Dubaiju, tražeći potvrdu da u martu 2021. godine nije bio Emiratima. I dobio je. Od istih onih vlasti koje su, prema pisanju nizozemskih medija, naprasno pustile na slobodu Edina Gačanina Tita, iako je pravosuđe te države tražilo njegovo izručenje.

Podsjećamo, Istraga.ba je ranije objavljivala dokumente prema kojima je jasno da je Konakovićev kum Gordan Memija bio domaćin narko bosa Edina Gačanina Tita u Sarajevu, te da je Konakovićev prijatelj Dražen Čobović bio jedan od pratilaca Edina Gačanina u Sarajevu i Dubaiju.

Vlada RH izdvojila 65 hiljada eura: Grlić-Radman platio Studiju u kojoj je navedeno da BH Gas ne smije upravljati Južnom interkonekcijom jer je to prijetnja da BiH ostane pod utjecajem autoritarne Turske!

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske platilo je pisanje Studije u kojoj je navedeno da BH Gas ne treba upravljati Južnom interkonekcijom.

Naime, ministar Gordan Grlić Radman je u januaru 2023. godine donio odluku o financiranju izrade studije pod nazivom “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo sa Republikom Hrvatskom”. Iz Budžeta RH za studiju je izdvojeno 65.000 EUR-a.

Nosilac izrade studije bili su Institut za istraživanje hibridnih sukoba, u kojem jednu od najbitnijih funkcija obavlja “analitičar” blizak HDZ-u Gordan Akrap, te Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara sa Milanom Sitarskim na čelu.

Studija se bavi energijom, konkretno električnom energijom, naftom i plinom. U svom dijelu o plinu autori uglavnom obraduju internet stranicu BH-Gasa kao i novinske članke koji obraduju ovu tematiku.

Rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje. Iskustvo dosadašnjega života u sui generis političkome sustavu, posebice pandemija korona virusa, dokazala je da su decentralizirani resursi i kapaciteti upravljanja od suštinske važnosti kada je u pitanju funkcionalnost što otklanja probleme u izazovnim vremenima. Stoga, model decentralizacije operatera bi omogućio veću funkcionalnost sustava, njegovu brzu prilagodljivost novonastalim stanjima, smanjio ovisnost o utjecajima i ucjenama autokratskih režima Rusije, Srbije i Turske, te povećala usklađenost energetske mreže i ekoloških standarda BiH s EU partnerima”, navedeno je u sažetku ove studije koju je finansirala Vlada Republike Hrvatske.

Jedan od autora studije, Milan Sitarski, prilikom prezentacije ovog dokumenta u Mostaru izjavio je kako “smatra da bi BiH najviše odgovaralo da se formira još jedno poduzeće koje bi bilo posvećeno distribuciji plina u ovi krajevima koja nastanjuju Hrvati. Jer ukoliko bi to radilo poduzeće s centralom u Sarajevu, poučeni raznim iskustvima, došli bi u poziciju da njihovi interesi budu zanemareni”.

Podsjetimo, ovo je suprotno i zahtjevima SAD-a, čiji zvaničnici insistiraju da Južnom interkonekcijom upravlja BH Gas.

“BH Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, zahtijevajući od njega da “ubijedi Dragana Čovića” da realizira projekat Južna interkonekcija.

Lider HDZ-a Dragan Čović otvoreno se protivi zahtjevu da BH Gas upravlja Južnom interkonekcijom.

Predmet formiran na osnovu prijave NiP-ovog ministra Adnana Delića: Tužilaštvo KS istražuje izvore Istrage, Slobodne Bosne i Hayata, policija traži “generalije novinara” koji su objavili priču o Delićevom nezakonitom pokušaju podjele 728 hiljada KM!

Tužilaštvo Kantona Sarajevo naredilo je pripadnicima MUP-u KS da “prikupe generalijske podatke” o novinarima koji su objavili dokumente Ministarstva rada i socijalne politike FBiH koji su se odnosili na pokušaj ministra Adnana Delića da nezakonito podijeli 728 hiljada maraka namijenjenim udruženjima u Federaciji.

Predmet je formiran na osnovu prijave ministra Adnana Delića koji je zatražio da pravosudne i policijske instititucije ispitaju koj je novinarima dostavio dokumente koji ga kompromitiraju. Postupajući po Delićevoj prijavi, Tužilaštvo KS izdalo nekoliko naredbi MUP-u Kantona Sarajevo čiji su službenici formalno, za sada samo od Hayata, zatražili da im se dostave “generalijski podaci o novinarima koji su napisali gore pomenuti tekst, a kako bi se isti saslušali u svojstvu svjedoka”. Sličan zahtjev, kako saznajemo, bit će upućen Slobodnoj Bosni i portalu Istraga.ba koji je, prvobitno, i objavio “sporne dokumente” i priču o Delićevom nezakonitom pokušaju podjele 728 hiljada KM.

Policijski  službenici Odjeljenja za privredni kriminal i borbu protiv korupcije, Sektora kriminalističke  policije, Uprave policije, MUP-a Kantona Sarajevo, postupaju po Zahtjevu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo broj T09 0 KTAPO 0189490 23 od 05.02.2024.godine, u vezi prijave podnesene od strane ministra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Delić Adnana, zbog teksta objavljenog dana 24.10.2023. godine na web portalima Istraga.ba, Slobodna-Bosna.ba i Hayat.ba, pod nazivom ,,Afera” NiP-ova udruženja” i na nivou Federacije, Ministar finansija Toni Kraljević upozorio je Vladu F BiH da je ministar Adnan Delić predložio nezakonitu i netransparentnu podjelu 728 hiljada KM!, u kojima je objavljena druga stranica akta Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj: 07-11/13-1963/23 od 19.09.2023. godine kao i kompletan akt mišljenja Federalnog ministarstva finansija broj: 05-02-4-5943/23 od 17.08.2023. godine i broj:05-02-4-5943-1/23 od 05.09.2023. godine sa prijemnim štambiljom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Predmetnim zahtjevom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo između ostalog naloženo je da se od web portala Hayat.ba pribavi podatak da li su imali na uvid sporne akte, te ukoliko jesu na koji način su pribavljeni sporni akti (ili fotografije istih), i to akt Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj:07-11/13-1963/23 od 19.9.2023. godine, akt Federalnog ministarstva finansija broj:05-02-4-5943/23 od 17.8.2023. godine i broj: 05-02-4-5943-1/23 od 5.9.2023. godine, kao i da se pribave generalijski podaci o novinarima koji su napisali gore pomenuti tekst, a kako bi se isti saslušali u svojstvu svjedoka”,navedeno je u aktu MUP-a Kantona Sarajevo dostavljenom na adresu Hayata.

Isti dokument, po naredbi Tužilaštva KS, trebao bi biti upućen i portalima Istraga.ba i Slobodna Bosna čije novinare i urednike postupajući kantonalno tužitelj namjerava saslušati u svojstvu svjedoka. To je, naravno, suprotno Zakonu o krivičnom postupku FBiH.

“Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci”, naslovljen je član 96 Zakona o krivičnom postupku FBiH po kojem bi Tužilaštvo KS trebalo postupati.

U tom članu piše da se “ne može saslušati kao svjedok“: “osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik, liječnik, babica i dr.), osim ako je oslobođena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne.

Podsjetimo, u oktobru prošle godine Istraga.ba je objavila dokumente prema kojima je federalni ministar rada i socijalne politike i kadar Naroda i Pravde Adnan Delić namjeravao nezakonito podijeliti 728 hiljada maraka namijenjenih udruženjima građana u Federaciji BiH.Da je Delić prekršio procedure i federalne propise naveo je tada u svom dopisu Vladi FBiH federalni ministar finansija Toni Kraljević. Istraga.ba je u posjedu je prepiske ministara Delića i Kraljevića iz kojih je bilo jasno da je kadar Naroda i Pravde u Vladi FBiH namjeravao nezakonito dijeliti novac. Sve te dokumente možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

Pretresi u Sarajevu i Zenici: Kenan Uzunović bit će ispitan u prostorijama SIPA-e zbog davanja lažnog iskaza

Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu rano jutros započeli su pretrese na više lokacija na području Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo zbog dokumentiranja krivičnog djela davanje lažnog iskaza.

U toku dana u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenog bit će ispitan Kenan Uzunović kojeg Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za davanje lažnog iskaza.

Naime, nakon što je Kenan Uzunović, inače, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta u medijima rekao kako mu je nuđen novac da ne glasa za novu Vladu Federacije, Tužilaštvo KS je po službenoj dužnosti formiralo predmet kako bi provjerilo takve navode.

Tokom davanja iskaza u svojstvu svjedoka, a na poziv Tužilaštva KS, Uzunović je lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao.

Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku.

SDP-ova struktura porazila NiP: Ministar Rimac neće potpisati imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića za direktora KCUS-a

Ismet Gavrankapetanović. navodno, ne ispunjava kriterije za imenovanje za generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Obzirom na to, odobrenje koje bi eventualno dao Nediljko Rimac, ministar zdravstva entiteta F BiH bio bi krivično djelo. A to, rečeno je Politicki.ba iz nekoliko izvora, on neće uraditi.

Tako da je sasvim izvjesno da će Upravni odbor KCUS-a dobiti odbijenicu Ministarstva zdravlja i – vrlo moguće – nalog da raspiše novi konkurs za generalnog direktora.

Iako je Gavrankapetanović dobio najviše ocjene tokom konkursne procedure, već je tada ukazano da on ne ispunjava formalne uslove – fali mu papir o menadžerskim kvalifikacijama.

Prema tvrdnjama sagovornika Politicki.ba odgovor koji je dostavio Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a posebno dopis iz Vlade Kantona Sarajevo, “više je rezultat političkih pritisaka nego bilo čega drugog”.

Naši sagovornici navode i da je ministar Rimac “okupio pravni tim koji mu priprema detaljan odgovor na sva pitanja u vezi Gavrankapetanovića” te da bi o svemu javnog mogla biti “vrlo brzo” informirana. Očitovanje resornog ministra očekuje se već danima. Bilo je najavljeno za kraj prošle sedmice, ali je odgođeno. Neki od sagovornika Politicki.ba vjeruju da bi se sadržaj tog dugo očekivanog teksta mogao konačno objaviti sutra.

Umeđuvremenu su nastavljeni i kontakti i susreti “zainteresiranih strana” – čelnika Trojke i HDZ 1990, iz čije kvote je imenovan Rimac.

Portalu Politicki.ba rečeno je i da su neki od čelnih ljudi Trojke prihvatili odluku da se kandidira neko drugi, a ne Gavrankapetanović.

Među njima nije Elmedin Konaković, šef Naroda i Pravde, koji i dalje zahtijeva da se ispoštuje dogovor unutar koalicije na federalnom nivou i imenuje Gavrankapetanović. Usuprotnom, prijeti krivičnim prijavama. A krivičnim prijavama zaprijetili su i najmanje dvoje doktora koji su se žalili Ministarstvu zdravstva na odluku UO KCUS da nominira Gavrankapetanovića.

Osim tog formalnog uslova o kvalificiranosti za zdravstveni menadžment, Gavrankapetanović je više žrtva unutarnjih sukobljavanja interesnih grupa unutar Trojke. Posebno dijelovi SDP-a i NiP-a nisu za dogovoreno rješenje lidera Trojke i traže neko drugo ime. Neki od njih forsiraju aktuelnog vršioca dužnosti direktora KCUS-a Alena Pilava.

Iz UO KCUS za Politicki.ba su rekli da je očito izlaz u poništavanju ovog i raspisivanju novog konkursa za direktora najjače zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini.

Takva odluka mogla bi biti donesena krajem ovog mjeseca na sjednici UO KCUS. A do tada bi trebao stići i definitivni stav (čitaj odbijenica) iz Ministarstva zdravstva.

(politicki.ba)

(Ne)Uk i “liber alles”: Njemačka desničarska fondacija HSS koja je finansirana nacističkim novcem i čiju je nagradu odbio bivši izraelski predsjednik Šimon Peres, u Sarajevu dobila podršku “liberalne” Vlade i Naše stranke!

Njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung (HSS) sporna je svim liberalima svijeta, osim onim – sarajevskim.

“Otvoreno sjedište u Sarajevu: Premijer Nihad Uk poželio dobrodošlicu njemačkoj političkoj fondaciji Hanns Seidel”, objavljeno je u ponedjeljak na službenom X nalogu Vlade Kantona Sarajevo.

“Šimon Peres”, pisalo je na skoro svim naslovnicama njemačkih medija u novembru 2012. godine, “odbio je nagradu fondacije Hanns-Seidel-Stiftung (HSS)”.

Tadašnji izraelski predsjednik odbio je primiti nagradu HSS-a, nakon što je njemački Spiegel otkrio da je Fondacija naslijedila imovinu i novac od Maxa i Marije Wutz. Prema istraživanju “Spiegela”, u vrijeme nacizma supružnici su bili pristaše politike Adolfa Hitlera i mrzitelji Židova.

Ali sarajevski “liberali” okupljeni oko Naše stranke čiji kadar Nihad Uk upravlja Vladom Kantona Sarajevo pohvalili su se da je u ponedjeljak, u prisustvu visokog predstavnika Christiana Schmidta i čelnika Vlade, Fondacija Hanns-Seidel otvorila “sjedište u Sarajevu”.

Prošle godine Istraga.ba je u dva navrata pisala o ovoj njemačkoj fonaciji u čijim upravljačkim strukturama sjedi visoki predstavnik Christian Schmidt. Podsjećamo na neke od ključnih činjenica koje smo ranije objavljivali. Vratimo se u 2012. godinu.

“Predsjednik ne prima nikakve nagrade iz ove Fondacije”, saopćeno je tada iz Peresovog ureda.

Der Spiegel” je te 2012. objavio da “Fondacija Hanns-Seidel”, koja je povezana s CSU-om, ima koristi od imovine dvoje nacista koji su pratili Hitlerovu politiku od samog početka. Brojni mediji u Njemačkoj su izvijestili su da se jedna nagrada HSS-a dodjeljuje iz “nacističkog naslijeđa”.

Šest godina kasnije jedan od potpredsjednika te Fondacije postaje Christian Schmidt. Potpredsjedničku funkciju u Hanns-Seidel Stiftungu Schmidt je nastavio obavljati i nakon što je postao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Ta fondacija, već smo objavljivali, u periodu dok je izraelski premijer odbijao primiti njihove nagrade, finansirala projekte Hrvatske demokratske zajednice BiH. Dolaskom na poziciju šefa OHR-a, Schmidt je, koristeći bonske ovlasti, u Bosni i Hercegovini nametnuo izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH privilegujući baš HDZ. Pitanje Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, koji su, po odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, diskriminisani, Christian Schmidt nije želio riješiti upotrebom “Bonskih ovlasti”.

baner HSS-a u OHR-u

Fotografija iznad snimljena je početkom decembra 2022. godine u zgradi OHR-a. Fondacija Hanns-Seidel Stiftungu, čiji je potpredsjednik Christian Schmidt, u prostorijama OHR-a, organizirala je panel diskusiju sa Christianom Schmidtom. Za PR se pobrinuo Shmidtov savjetnik iz OHR-a Zoran Gojić. Za PR u ime Fondacije Hanns-Seidel Stiftung se pobrinula Gojićeva supruga Ulricke Ecker.

“Moja supruga radi u fondaciji Hanns-Seidel Stiftung”, potvrdit će prošle godine za Istraga.ba Schmidtov savjetnik Zoran Gojić.

No, to je, uistinu, manji problem u odnosu na samu politiku Fondacije HSS i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Američka nevladina organizacija COHA u čijem fokusu su SAD i Latinska Amerika, u svom je izvještaju iz 2009. godine pominjala fondaciju HSS po nečasnoj ulozi u El Salvadoru.

U tom je izvještaju navedeno da je njemačka fondacija Hanns-Seidel-Stiftung finansirala projekte kojima je podržavala ekstremnu desničarsku partiju ARENA koju je osnovao Roberto D’Aubuisson, bivši oficir salvadorske vojske koji je bio najpoznatiji po tome što je zapovijedao raznim odredima smrti u toj državi. U Njemačkoj je, zbog toga, vođena i istraga, koja je rezultirala odbacivanjem bilo kakvih sumnji da se njemačka
Fondacija HSS miješala u unutrašnja pitanja El Salvadora.

No, HSS ne skriva miješanje u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini. Tako je, naime, ova fondacija već dvanaest godina partner Političke akademije HDZ-a BiH, Saradnja je nastavljena i u periodu kada je potpredsjednik Fondacije HSS postao aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt. Prije nego je stupio na poziciju visokog predstavnika, Christian Schmidt je od hrvatskih vlasti primio odlikovanje “Red Ante Starčevića”. Među nosiocima priznanja “Red Ante Starčevića” nalaze se dvojica presuđenih ratnih zločinaca – Dario Kordić i Jadranko Prlić, koji su pred UN-ovim sudom proglašeni krivi zbog udruženog zločinačkog poduhvata usmjerenom protiv bosanskih muslimana. Inače, sam Ante Starčević, hrvatski političar po kojem je nazvano odlikovanje, dovođen je u vezu sa antisemitizmom.

“Ante Starčević nema nikakve veze s ustaštvom. Njegova je temeljna misao samostalna, demokratska hrvatska država. On je u tome bio i ostaje i danas nadahnuće svima onima koji vode suverenističku politiku u Hrvatskoj, pa im i danas ima što reći. U njegovoj knjizi »Ustavi Francezke« ima antisemitskih natruha, tu i tamo može se i u »Slobodi« naći koja oštra riječ protiv Židova, ali što je to kad se usporedi s neusporedivo većim brojem članaka u kojima je on izrazio svoju veliku simpatiju prema Židovima”, izjavio je u julu 2020. godine za crkveni list Glas Koncila hrvatski historičar Mato Artuković.

Nakon što je preuzeo funkciju visokog predstavnika za BiH, novinari su Christiana Schmidta na konferenciji za medije u Sarajevu upitali da li će se odreći odlikovanja “Red Ante Starčevića”.

“Ne”, odgovorio je kratko visoki predstavnik, koji je ranije na u medijima govorio da je “Hrvatska ključna država na Balkanu”.

U julu 2022. godine, Istraga.ba je podsjetila na sporne detalje u biografiji visokog predstavnika. Jedna od najvećih mrlja u njegovoj karijeri je pokušaj rehabilitacije nacističkog pilota.

Kao državni sekretar za odbranu Schmidt je 2007.m godine pokušao da rehabilitira nacističkog pilota Wernera Möldersa.

Kako je pisao njemački magazin Kontraste, njemački ministar odbrane Peter Struck (SPD) 2005 je, nakon kritika u javnosti, zabranio da se jedna vazduhoplovna jedinica zove po Möldersu.

Dvije godine nakon toga, Christian Schmidt je pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju ovog pilota Luftwaffe.

Mölders je, kako piše njemački magazin Kontraste, bio jedna od poznatih figura Trećeg Rajha, između ostalog zahvaljujući jako bliskim vezama sa Hermannom Göringom, šefom nacističkog vazduhoplovstva i jednim od prvih Hitlerovih saradnika.

Mölders se, navodi Kontraste, borio na strani nacista u Drugom svjetskom ratu, kao i ranije u Španskom građanskom ratu kao dobrovoljac. Bio je pripadnik zloglasne legije Kondor, tokom čijih bombardovanja su ubijene hiljade civila. Sam Hitler ga je nagradio najvišim odlikovanjima, a nakon pogibije proglašen je „herojem nacional-socijalizma“.

Uprkos tome, pisao je njemački magazin, Schmidt je branio Möldersa, govoreći na televiziji da ovaj nacistički pilot „nema smeđih mrlji na svom prsluku“.

Njemačka javnost je tada žestoko reagirala, podsjećajući da je Legija Kondor, kojoj je Mölders pripadao, učestvovala u zločinima.

Stajući u odbranu Möldersa, Schmidt je, kako je pisao magazin Kontraste, prekršio rezoluciju Bundestaga u kojoj je rečeno da se neće dodjeljivati odlikovanja pripadnicima Kondor legije.

Među ostalim, reagirao je historičar Detlef Bald koji je naglasio da je Mölders gradio karijeru kao vjerna karika u nacional-socijalističkom lancu, te da je kao pilot učestvovao u nacističkom bombardovanju Londona i Dunkirka.

Schmidt je tvrdio da Mölders nije imao nikakve veze sa nacističkom ideologijom, što je demantirao historičar Bald, kazavši da su Schmidtove tvrdnje netačne i vrlo opasne, jer je Mölders bio aktivni propagator nacional-socijalizma, te da se nikada nije distancirao od projekta istrebljenja Jevreja.

Magazin Kontraste je tada podsjetio na Möldersovo ushićenje povodom prizora zapaljenog Dunkirka, kao i njegove stavove da je „divan osjećaj za Nijemce boriti se u [ovom] ratu“.

Ovaj njemački medij je tada ocijenio da je vrlo opasno što Schmidt, uime Ministarstva odbrane, pokušava rehabilitirati nacističkog pilota i ikonu desničarskih esktremista u Bundeswehru.

Spašavanje Titovih čuvara u FUP-u: Trojica specijalaca pravosnažno izgubili pristup tajnim podacima, Munjić donio odluku – mogu nastaviti raditi iste poslove kao policajci!

Trojici aktivnih pripadnika FUP-a koji su bili pratioci vođe kartela Edina Gačanina Tita više ne treba pristup tajnim podacima da bi obavljali svoje poslove.

To je 9. februara ove godine odlučio prvi čovjek Federalne uprave policije Vahidin Munjić donoseći Odluku kojom ukida stepen povjerljivosti za ukupno 16 pozicija u FUP-u. Na tri od ukupno šesnaest pozicija nalaze se policajci Emir Druškić, Adin Ćatić i Senad Kadić koji su, prema izvještaju FUP-a iz januara 2020. godine, bili dio grupe specijalaca koji su u septembru 2016. godine čuvali vođu moćnog narko kartela Tito i Dino.

Dubravko Čampara i Vahidin Munjić na Danu Specijalne policije

Policajci Druškić, Ćatić i Kadić pravosnažno su početkom ove godine izgubili pristup tajnim podacima, odnosno – nisu prošli sigurnosne provjere. Kako ne bi ostali bez posla, Vahidin Munjić, inače kadar porodice Čampara, donio je odluku kojom omogućava ovim policajcima da i dalje obavljaju svoju dužnost, bez obzira na to što nisu prošli sigurnosne provjere i što nemaju pristup tajnim podacima. Sve ovo je suprotno Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH i u nastavku ćemo detaljno obrazložiti sve ključne detalje ove priče, prilažući konkretne dokaze i dokumente. Evo cijelog konteksta i dokaza.

Emir Druškić, Titov čuvar

Koristeći holandske dokumente, 15 septembra 2016. godine, u 17 sati i šest minuta, pasošku kontrolu na sarajevskom aerodromu je prošao Edin Gačanin – Tito. Ispred aerodroma ga je čekalo nekoliko automobila među kojima su bila i dva koja je tog dana u “ASA RENT-u” iznajmilo preduzeće “FOTO ART” iz Sarajeva. U pitanju su bili automobili Audi Q3 i VW TIGUAN, a prema dokumentima Federalne uprave policije, vlasnik FOTO ART-a Gordan Memija bio je među onima koji su šefu moćnog narko kartela poželjeli dobrodošlicu.

Senad Kadić, Titov čuvar

Petorica pripadnika Specijalne jedinice Federalne uprave policije brinula su o Titovoj sigurnosti. Specijalci Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić tih su dana, u dogovoru sa komandantom Specijalne policijske jedinice Mustafom Selmanovićem, uzeli bolovanje i bili su na slobodnim danima u Federalnoj upravi policije.

“Gordan Memija je u Hotelu Bristol iznajmio tri sobe. Gačanin je bio smješten u sobi 1119, dok su druge dvije sobe bile iznajmljene za njemu bliska lica Adnan Pervan zvani Legija (soba 1112), Adnan Smajlović zvani Pepi (soba 1121). Saznanja ukazuju da su jednu od navedenih soba najvjerovatnije koristili pripadnici Specijalne policijske jedinice Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Emir Druškić i Adin Ćatić“, navedeno je u izvještaju Federalne prave policije od 13. januara 2020. godine.

Kompletan izvještaj FUP-a moći ćete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

U izvještaju je navedeno da su navedeni specijalci priznali da su pratili Tita, ali da u tom trenutku nisu znali o kome se radi. Dakle, aktivni policajci Druškić, Ćatić i Kadrić priznali su da su 2016. godine čuvali Edina Gačanina, ali zbog zastare protiv njih nije proveden disciplinski postupak. No, rukovodstvo FUP-a je tada zatražilo da se urade sigurnosne provjere za njih, što je i učinjeno. OSA je utvrdila da su ova trojica policajaca imali kontakt sa Gačaninom te je konstatovana sigurnosna smetnja. Oduzet im je pristup tajnim podacima, što je preduslov za rad u policijskim agencijama. Druškić, Ćatić i Kadrić su, potom, uputili žalbu drugostepenoj Komisiji koja djeluje na nivou BiH koja je početkom ove godine potvrdila prvostepenu odluku i pravosnažno zabranila pristup tajnim podacima ovoj trojici policajaca. Iako su pravosnažno, odlukom Komisije koju je formirala vlast Trojke, HDZ-a i SNSD-a, policajci Druškić, Ćatić i Kadrić ostali bez pristupa tajnim podacima, u njihovu je odbranu stao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković pokazujući papir na kojem je bili napisano kako oni nemaju veze sa kartelom Edina Gačanina Tita.

Konaković pokazuje “dokument” o trojici spornih specijalaca

U odbranu trojice specijalaca stao je i jedan režimski medij koji je izmislio da “nikad nije utvrđeno” da su policajci Emir Druškić, Adin Ćatić i Senad Kadić čuvali vođu narko kartela.

Internom istragom FUP-a iz 2020. godine je, rekosmo, utvrđeno da su specijalci Druškić, Ćatić i Kadić bili dio grupe koja čuvala Gačanina, zbog čega je vođa kartela nagradio Specijalnu jedinicu FUP-a skupocjenim uniformama koje je donirao preko tadašnjeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Njima trojici je pravosnažno oduzeta dozvola pristup tajnim podacima. Pa, ipak, oni su ostali na radnim mjestima što je suprotno Zakonu o zaštiti tajnih podataka.

“Osobe kojima je konačnom odlukom mjerodavnog tijela utvrđena sigurnosna smetnja ili koje su podnijele pismeni zahtjev za obustavu sigurnosne provjere ne mogu dalje obavljati dužnost, odnosno posao za koji je obavljena ili obustavljena sigurnosna provjera”, navedeno je u Zakonu.

Kako bi spasili potencijalne svjedoke protiv sebe, Aljoša i Dubravko Čampara (državni tužilac) utjecali su na prvog čovjeka FUP-a Vahidina Munjića da donose odluku kojom će, faktički, prekršiti Zakon, te omogućiti ovoj trojici policajaca da nastave raditi. Ovo je Munjićeva odluka od 9. februara ove godine.

Odluka Vahidina Munjića o rehabilitaciji Titovih čuvara

Dakle, za pozicije “mlađi  inspektor – istražitelj za primjenu kontradiverzione zaštite” i “mlađi inspektor-istražitelj za primjenu tehničke zaštite” više ne treba dozvola za pristup tajnim podacima. A na ovim poslovima angažirani su Adin Ćatić i Senad Kadić. Osim toga, na nekoliko pozicija u Specijalnoj policijskoj jedinici je ukinuta obavezna sigurnosna provjera. Na jednoj od njih je Titov čuvar Emir Druškić. Tako će ubuduće, iako sa “sigurnosnim smetnjama” trojica policajac koji su priznali da su čuvali Edina Gačanina Tita obavljati policijske poslove.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...