Politika

Nenad Stevandić uputio pismo opoziciji u RS: S Trojkom i HDZ-om smo dogovorili reformu Ustavnog suda i zatvaranje OHR-a!

“Kroz političke razgovore na nivou BiH (SNSD, SDP, HDZ, NiP, Naša stranka) postignuta je načelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a”, napisao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić u pismu koje je upućeno Klubu opozicijskih zastupnika u Predsatavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ta saglasnost, naveo je Stevandić, postignuta je prije usvajanja tri zakona koje su lideri sarajevske Trojke (SDP, Naša stranka i NiP), predstavili kao zakone koji uvode BiH u EU.

“S obzirom na to da su srpski ministri, kao što smo već naveli, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu biH i o prestanku mandata stranih sudija i da predstavnici RS u zajedničkim instituticijama BiH i institucijama RS aktivno rade na zatvaranju OHR-a, smatramo da su na ovaj način ispoštovani zaključci NSRS. Tri zakona koja su usvojena u Predstavničkom domu BiH (koja još nisu usvojena u Domu naroda PS BiH) na koja se pozivate u vašem pismu, ne predstavljaju kršenje zaključaka NSRS zato što je prije njihovog usvajanja kroz političke razgovorew na nivou BiH već postignuta ačelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a”, napisao je Stevandić.

Ovo je cjelokupan Stevandićev odgovor.

Poštovani članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,

Povodom vašeg pisma u kojem zahtijevate sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, obavještavam vas da u skladu sa članom 170. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 66/20) sazivanje posebne sjednice može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike, Vlada, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kandidat za predsjednika Vlade i izuzetno predsjednik Narodne skupštine ukoliko za to postoje naročito opravdani razlozi. Dakle, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske vi niste među onima kojima je dato pravo da mogu tražiti sazivanje posebne sjednice.

Podsjećam vas da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-697/23 od 21. juna 2023. godine, gdje je u tački 4 zatraženo od svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske. S obzirom na to da su srpski ministri na 20. redovnoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 23. avgusta 2023. godine, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija, smatramo da su na ovaj način ispoštovani zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

Pored toga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zaključke u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-727/23 od 27. juna 2023. godine, gdje u tački 1 Narodna skupština Republike Srpske zahtjeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od Evropske unije prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe.

S obzirom na to da su srpski ministri, kao što smo već naveli, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija i da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i institucijama Republike Srpske aktivno rade na zatvaranju OHR-a, smatramo da su na ovaj način ispoštovani spomenuti zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. Tri zakona koja su usvojena u Predstavničkom domu PSBiH (koja još uvijek nisu usvojena u Domu naroda PSBiH), na koje se pozivate u vašem pismu, ne predstavljaju kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske zato što je prije njihovog usvajanja kroz političke razgovore na nivou BiH već postignuta načelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a, prenose Vijesti.

U Zaključcima u vezi sa ustavnim položajem Republike Srpske i zaštitom njenih interesa na nivou zajedničkih institucija BiH, broj 02/1-021-1273/15 od 21. oktobra 2015. godine, u tački 4 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od izabranih i imenovanih predstavnika iz Republike Srpske u institucijama BiH da ostvaruju neposrednu komunikaciju sa institucijama Republike Srpske o svim pitanjima koja su predmet djelovanja institucija BiH, a koja se tiču ustavnog položaja, nadležnosti, te političkih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske. Ovaj zaključak se u potpunost poštuje.

Pored toga, u tački 5 ovih zaključaka Narodna skupština Republike Srpske obavezuje izabrana i imenovana lica sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH da prije usvajanja odluka i zakonskih rješenja obavezno zatraže mišljenje nadležnih odbora Narodne skupštine Republike Srpske o pitanjima koja su od interesa za Republiku Srpsku. Dosadašnja praksa je da se ova tačka realizuje kroz implementaciju spomenute tačke 4, što ne znači da nećemo ponovo ukazati na ovu obavezu svim izabranim i imenovanim licima sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH.

Zaključak broj 02/1-021-587/21 od 30. jula 2021. godine, koji se odnosi na nepostojanje uslova za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u vezi zabrane negiranja genocida, se takođe ne može smatrati prekršenim s obzirom na to da ne postoji nijedna presuda o tom pitanju do sada.

U Zaključcima u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, broj 02/1-021-77 /22 od 1. februara 2022. godine, u tački 10 Narodna skupština Republike Srpske smatra da je u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice, da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu prisustvovati sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade Republike Srpske i Predsjednika Republike Srpske, respektivno. Ovaj zaključak se u potpunosti poštuje. Predstavnici Republike Srpske prije donošenja odluka u institucijama BiH prethodno se konsultuju sa institucijama Republike Srpske jer je to jedini način da se efikasno zaštite interesi srpskog naroda i Republike Srpske.

Kao što vidite, svi zaključci na koje se pozivate u vašem pismu se poštuju i primjenjuju, a dignitet Narodne skupštine Republike Srpske je očuvan. Uostalom, zaključci kao politički akti omogućuju Narodnoj skupštini da kreira i utiče na procese prezentujući stav naroda, građana i institucija, kao i uticaja na međunarodne faktore.

Zaključci, takođe, mogu biti mijenjani ili korigovani novim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, kao što je to bio slučaj i ranije, u cilju očuvanju ustavnog i teritorijalnog kapaciteta Republike Srpske i vitalnog prava da samostalno donosi odluke o svojoj budućnosti.

U ovom slučaju smatram da sa danom, 28. avgustom 2023. godine, nisu potrebne nikakve izmjene, korekcije ili rasprava radi postizanja političkih poena.

Što se tiče zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, mišljenje ćete dobiti od predsjednika Zakonodavnog odbora Narodne skupštine u najkaraćem mogućem roku.

Moje mišljenje je da nema prenosa nadležnosti jer se Zakonom o vinu Republike Srpske zadržavaju sve nadležnosti definisane propisima Republike Srpske, a da se Prijedlogom zakona o kojem tražite izjašnjenje regulišu spoljno-trgovinski odnosi koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Pomenutim zakonom omogućuju se zaštita i bolji plasman vina u inostranstvu. Iako Republika Srpska ima manji broj registrovanih proizvođača vina od FBiH, količinski preko polovine izvoza odnosi se na proizvođače iz Republike Srpske.

Ovaj zakon će biti na snazi ukoliko se u narednih 12 mjeseci donesu pravilnici, a time je Republika Srpska dodatno zaštićena budući da nema obaveze da dā saglasnost na njihovo usvajanje, a ukoliko je ne da, zakon se smatra neusvojenim, što znači da Republika Srpska u narednom periodu, u skladu s našim međusobnim dogovorom i potrebama, ima moć i nadležnost da odlučuje o ovom zakonu.“

(istraga.ba/politicki.ba)

 

 

Nova presuda Suda u Strazburu: Entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda, cijela BiH jedna izborna jedinica, Sud predložio ukidanje Doma naroda BiH!

Legitimno predstavljanje je diskriminatorno. Članovi Predsjedništva BiH moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države. Dakle, Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.

Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Sud u Strazburu presudio je prije godišnjih odbora, a službena objava bi, kako saznaje Istraga sedmice Hayat TV-a, trebala bi biti do kraja ovog mjeseca.

Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je, prema informacijama Istrage sedmice HAYAT TV-a, presudio da je u ova slučaja Kovačević diskriminisan.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugihg pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Prema informacijama Istrage,  Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da Sud da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud konstatuje da su izbori u BiH – nedemokratski.

Posebnu pažnju Sud je, kako saznajemo, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti   u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.

Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani poslanici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali.

Etničko, navodi Sud u Strazburu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno.

Više detalja o ovoj presudu bit će poznato u narednim danima.

Šta se promijenilo: Konakoviću nekad bilo “prevažno” zaustaviti velikosrpsku mašineriju, danas šuti o progonu stranačkog kolege Ahmeta Sejdića!

U maju 2022. godine heroj odbrane Goražda Ahmet Sejdić predstavljen je kao pojačanje Naroda i pravde. Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković tada je kazao da on i istomišljenici nikad nisu imali dvojbu da li stati uz ljude čija je uloga u odbrani Bosne i Hercegovine bila poput Sejdićeve.

No, od tada do danas promijenilo se puno toga. Narod i pravda ušao je u vlast, Konaković je postao državni ministar vanjskih poslova, aktivno pregovara sa Miloradom Dodikom, a protiv Sejdića je Tužilaštvo BiH podiglo novu optužnicu. U ranijem slučaju koji se vodio pred Sudom BiH pravosnažno je oslobođen svih optužbi. Po Konakovićevim riječima, prevažno je tada bilo zaustaviti velikosrpsku mašineriju u projektovanim napadima na časne heroje odbrane Bosne i Hercegovine iako se suočavao sa kritikama kao premijer Kantona Sarajevo.

No, od predsjednika NIP-a nakon jučerašnjeg saopćenja Tužilaštva BiH o novoj optužnici protiv branilaca Armije RBiH među kojima je i Sejdić, ni traga ni glasa. Valjda danas nije ‘prevažno’ zaustaviti velikosrpsku mašineriju. Nije NIP reagirao ni na zloupotrebu prognanih Žepljaka čije su slike korištene za ilustraciju ‘protjeranih Srba u Oluji’ dok se govorili ‘evropski’ Dodik i Aleksandar Vučić u Prijedoru, gradu u kojem su ubijene, zatočene, mučene, silovane hiljade Bošnjaka među kojima i 102 ubijena djeteta koji ni danas nemaju spomen-obilježje. Barem je to mogao tražiti od Dodika u međusobnim razgovorima.

A dok trojka šuti, Dodik ne prestaje. Psuje im genocid usred Nikšićevog Konjica, negira državu BiH i njen suverenitet, proglašava entitet Rs državom, vrijeđa žrtve, vrijeđa funkcionere NIP, a sve na ‘evropskom putu’ na koji se državna koalicija obavezala sporazumom. To što se trojka na tom lažnom putu mora svega odreći, pa i heroja odbrane Goražda, Sarajeva, BiH, generala, vlastitog identiteta jer pristaju da su ‘muslimanska reprezentacija’ očito ne zabrinjava Konakovića.

U aprilu ove godine NIP se oglasio saopćenjem za javnost u kojem zahtijeva od UDT-a i VSTV-a da provjere pojedine navode i prakse Tužilaštva Bosne i Hercegovine i glavnog tužioca Milanka Kajganića. No, ni UDT ni VSTV ništa nisu poduzeli.

A u međuvremenu je uslijedila nova optužnica kojom je obuhvaćen Sejdić i još 12 osoba. U pripremi su i druge optužnice protiv onih koji su branili Sarajevo, Vareš, BiH ali ni to ne zabrinjava našeg šefa diplomatije i maloljetnog borca Armije RBiH.

Oglasio se tek Kantonalni odbor Naroda i pravde Bosansko-podrinjskog kantona Goražde te su izrazili ogorčenost, nezadovoljstvo i zabrinutost činjenicom da je Tužilaštvo BiH očito okrenuto procesuiranju samo pripadnika Armije RBiH, dok je nijemo na stravične zločine počinjene nad stanovništvom Goražda.

„Namjera neprijatelja da se zamijeni uloga žrtve i agresora očito se sprovodi u djelo i to u okviru pravosudnih institucija u kojima bi se trebala provoditi pravda“, saopćeno je iz KO NIP BPK.

Poniženje koje je trojka priredila Bošnjacima ili barem onom dijelu koji je za njih glasao, a sada o svima nama odlučuju, ne može se izmjeriti. Niko ne garantuje da će se trojka zaustaviti, a više niko i ne očekuje da konačno stanu pred Dodika i zaustave ga u rušenju BiH. Šteta ne bi bila tolika da će se to samo osvetiti trojci, već je upitna dalja budućnost BiH i Bošnjaka koji se svakim danom sve više marginaliziraju što je potpomognuto i međunarodnom zajednicom.

(NAP)

Lobiranja Johanna Sattlera: U Briselu tražio da EUFOR ne šalje dodatne snage u BiH, a Denisa Bećirovića molio da podrži Istočnu interkonekciju i HE Buk Bijela

Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler protekla je dva mjeseca lobirao u koristi Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Konkretno, Sattler tokom juna u Briselu lobirao da EUFOR ne šalje dodatne snage u BiH, dok je tokom jula u Predsjedništvu BiH tražio od člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da podrži projekte Republike Srpske – Novu istočnu plinsku interkonekciju i gradnju hidroelektrane Buk Bijela na Drini.

Nakon što je ovog ljeta predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvo neformalno, a potom i kroz institucije tog entiteta pokrenuo proces suspenzije Ustavnog suda BiH i nekoliko puta najavio secesiju, brojni zvaničnici u BiH su pozivali na ojačavanje snaga EUFOR-a. Nekoliko poziva za jačanje EUFOR-ovih snaga uputio je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

“Imajući u vidu najnovije opasne antiustavne odluke organa entiteta Republika Srpska, s ciljem pravovremenog djelovanja i preveniranja mogućih negativnih posljedica, te očuvanja stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana, od izuzetne je važnosti hitno raspoređivanje dodatnih i znatno snažnijih snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, u što kraćem vremenskom roku. Smatram da bi nove trupe EUFOR-a trebalo primarno rasporediti u Brčko Distriktu BiH, kao i na drugim strateškim područjima”, izjavio je Bećirović za austrijski Der Standard.

Međutim, nekoliko sedmica ranije, šef delegacije EU u BiH Johann Sattler je uvjeravao komandu EUFOR-a da nema potrebe za angažmanom dodatnih snaga BiH. Sattler je, prema informacijama Istrage, posebno bio protiv dodatnog pojačavanja turskog kontingenta u EUFOR-u.

Istovremeno, Sattler i drugi zvaničnici EU su lobirali da Mađarska preuzme komandu nad snagama EUFOR-a. Informaciju o “smjeni” na čelu EUFOR-a prvi je objavio bečki Der Standard. Austrija, piše taj list, prvi put nakon 15 godina komandno vodstvo nad misijom EUFOR-a u Bosni i Hercegovini prepušta naredne godine i to Mađarskoj. Prema njihovim saznanjima, novi general-major će biti Laszlo Sticz. On će naslijediti austrijskog general-majora Helmuta Habermayera.

Mađarska je, podsjećamo, vrlo prijateljski raspoložena prema zvaničnicima Republike Srpske, a sam premijer Viktor Orban se protivio stavu da EU treba uvesti sankcije Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima RS.

Osim u slučaju EUFOR-a Johann Sattler je, prema informacijama Istrage, lobirao i za projekte Republike Srpske. Tako je šef Delegacije EU u bih prilikom nedavnog sastanaka u Predsjedništvu BiH molio člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da podrži projekat Nova istočna interkonekcija kojom bi Republika Srpska dodatno učvrstila svoje veze sa Rusijom. Bećirović je, prema informacijama Istrage, odbio Sattlerov prijedlog i ostao pri ranijem stavu da neće podržati energetske projekte iz RS sve dok se ne usvoji zakon o gasu na državnom nivou.

Podsjećamo, tokom 21. juna tadašnja predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da Predsjedništvo BiH donese odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora sa Srbijom u vezi sa izgradnjom Nove istočne interkonekcije. No, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović rekli da neće glasati za donošenje te odluke bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na nivou BiH i donošenja odluka koje se odnose na Južnu interkonekciju, Cvijanovićeva je Novu istočnu plinsku interkonekciju skinula s dnevnog reda.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdilo Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije.

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Isto tako, vlasti RS se zalažu i za realizaciju projekta gradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini. Taj energetski objekat Republika Srpska je planirala graditi sa Republikom Srbijom. No, kako se radi o međudržavnom ugovoru, potrebna je saglasnost institucija BiH, a ključnu ulogu ima Predsjedništvo BIH. Stoga je Sattler pokušavao izlobirati u Predsjedništvu BiH donošenje odluke u korist Republike Srpske, vjerujući kako će na taj način “deeskalirati” situaciju u BiH.

Zbog zakona o Ustavnom sudu BiH: SAD uvele sankcije Željki Cvijanović, Nenadu Stevandiću, premijeru RS Radovanu Viškoviću i ministru pravde Milošu Bukejloviću

Ministarstvo finansija SAD uvodi sankcije protiv četiri zvaničnika u Bosni i Hercegovini zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Sankcije su uvedene članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, premijeru RS Radovanu Viškoviću, ministru pravde RS Milošu Bukejloviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću. Sankcije su uvedene zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH koji je usvojima Narodna skupština RS.

“U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu sankcionaih lica uvrstio jednog zvaničnika sa državnog nivoa u Bosni i Hercegovini i tri zvaničnika u vlasti Republike Srpske, jednom od dva entiteta u sastavu BiH. Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se obstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je: “Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022.godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje. Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

POJEDINCI UKLJUČENI U POSTUPKE USMJERENE KA RAZBIJANJU DRŽAVE BIH

Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade RS zakon predstavio NSRS. Posljedično, ova četiri lica snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

Predsjedavajući NSRS, Nenad Stevandić (Stevandić), takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke.

Premijer Radovan Višković (Višković) takođe je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS.

Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović (Cvijanović) takođe se, prije usvajanja zakona, sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović (Bukejlović) takođe snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” RS.

Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.

OFAC je na listu sankcionisanih lica uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića  u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova.

IMPLIKACIJE SANKCIJA

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.  Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu lica uvrštenih na listu ili blokiranih lica, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete.  Zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih lica, te primanje bilo kakvog doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih lica.

Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti”, saopćeno je iz Ambasade SAD-a.

Trojka između Mandića, Ademovića i Konakovića: NiP-ov Centar jači od Centrale!

Naredne sedmice trebala bi biti održana nova sjednica Općinskog vijeća Centar na kojoj će biti razmatran zahtjev načelnika Srđana Mandića o preispitivanju odluke o njegovom opozivu koju je 18 vijećnika izglasalo na sjednici OV Centar u četvrtak. Iako je Mandić, kako kaže, šokiran ovom inicijativom, vrlo brzo se sabrao pa čak i konsultirao sa predsjednikom NIP-a Elmedinom Konakovićem čijih je devet vijećnika potpisalo inicijativu za opoziv sa još sedam vijećnika te uputio zahtjev za ‘ponovnim odlučivanjem’.

Vijećnik NIP-a u OV Centar Jasmin Ademović kojeg je Mandić optužio da je glavni inicijator opoziva i da želi preuzeti načelničku poziciju, odbacio je navode načelnika i poručio da je Mandić neradnik i da neće odustati. Tokom protekla dva dana uslijedile su brojne reakcije. Mandića su podržali predsjednici Naše stranke i SDP-a Edin Forto i Nermin Nikšić, a Mandić tvrdi da je to učinio i njegov saborac Konaković. No, javnog osvrta šefa NIP-a nije bilo o ovoj temi. Stranački organi jesu raspravljali, ali odustajanja od opoziva nema. To bi bio kratki epilog dugog sastanka.

Ademović je u gostovanju na Face tv kazao da se vijećnici suočavaju sa pritiscima, a on sa medijskom diskreditacijom. Tvrdi da je ovaj opoziv kulminacija nerada Mandića, te da su građani nezadovoljni.

Ističe da je upravo NIP najviše zaslužan za Mandićevu pobjedu, ali da moraju braniti principe trojke i da je dogovor da će o problemima razgovarati. Iako je i prošle godine postojala ideja o opozivu Mandića, tada je ugušio Konaković kako ne bi bilo posljedica na rezultat trojke na Općim izborima.

„Mi smo sada vlast i treba da kritikujemo kadrove koje smo mi protežirali. Ne trebamo se vraćati u prošlost i kriviti SDA, DF. Ako neko od naših direktora ne radi dobro, treba ga smijeniti. Koga je trojka smijenila od direktora, koliko ja znam nikoga. To nije dobar proces, trebamo da mijenjamo ljude koji ne rade dobro svoj posao. Rekli smo da ćemo biti dosljedni i da ćemo iz temelja promijeniti stvari. Šta smo mi promijenili u općini Centar, apsolutno ništa. Da bismo se popravili potrebna je i kritika“, precizirao je Ademović.

Govoreći o sastanku koji su imali u stranci sa predsjednikom Konakovićem, Ademović je kazao da on odgovara građanima koji su ga birali i da predsjednik NIP-a ne može promijeniti odluku te da to jasno precizira i Statut Naroda i pravde.

„Siguran sam da će Mandić na referendumu biti opozvan. On je jedan od najgorih načelnika u KS. Samo uporedite kapitalne projekte načelnika Ilidže i Centra“, kazao je Ademović koji je svjestan pritisaka koje imaju vijećnici koji su stavili svoj potpis na inicijativu o opozivu.

„Neću ja sad reći da se Mandić i lideri drugih stranaka neće uključiti i obeshrabriti druge vijećnike i ići u kupovinu ruku. Ja ću istrajati da se taj referendum desi i sve je urađeno u skladu sa procedurama“, kazao je Ademović.

Primjera radi, u Općinskom vijeću Novi Grad tijesna je trenutna većina ali zbog rada i aktivnosti načelnika Semira Efendića opoziv niko i ne spominje iako NIP u Novom Gradu ima čak devet vijećnika.

Opoziv načelnika Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića desio se usljed njegovog hapšenja i određenog pritvora, a što je vijećnicima bio motiv da razriješe Hadžibajrića.

Problemi od skoro samog početka mandata traju i u Novom Sarajevu, no opoziv Hasana Tanovića nije izgledan jer u ovom trenutku ne postoji 16 vijećnika koji bi mogli staviti potpis na tu inicijativu. Ali, da postoji veliki broj problema u samom funkcionisanju OV i saradnji sa načelnikom to je jasno vidljivo i na samim sjednicama koje traju cijeli dan, pa i duboko u noć.

Otvaranje sezone opoziva načelnika u Kantonu Sarajevo, te sukobi unutar stranaka trojke samo godinu prije lokalnih izbora moglo bi najveću štetu donijeti upravo strankama trojke. Dok se na višim nivoima trude ‘lažno’ prikazati jedinstvo, lokalni nivoi pucaju po šavovima.

Forto, Nikšić i Konaković obavljaju isuviše važne pozicije da bi se bavili lokalnim požarima. Oni bitke biju sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. No, ni to im ne ide od ruke. Evidentno je nezadovoljstvo i njihovog članstva i glasača i ono će biti samo veće.

Rekonstrukcija Vlade KS još je jedan vruć krompir u rukama trojke. Politička trgovina na koju su pristali sa zastupnicima Damirom Marjanovićem, Redžom Lemezanom i Admelom Hodžić kako bi izbacili Stranku za BiH, već izlazi na površinu. O trgovini pozicijama, namještenim konkursima sa već unaprijed poznatim kandidatima, nezakonitim odlukama Vlade kada je riječ o imenovanjima, govore tek rijetki.

Umjesto promjena koje su obećali i borbe protiv korupcije, stranke trojke ušle su u začarani krug za koji su godinama optuživali SDA. Nije ni čudo što sve glasnije i glasači trojke poručuju ‘vratite nam SDA’ gledajući kadrovsku politiku stranaka, direktore javnih preduzeća, a posebno onih od kojih zavise i općine kao što je riječ o javnoj čistoći, odvozu otpada, uređenju parkova i zelenih površina, vodosnabdijevanju.

(NAP)

Reformski zakoni “na čekanju”, prioritet bila kupovina zgrade za UIO u Banjoj Luci: Vijeće ministara BiH povuklo zakone o sukobu interesa i sudovima BiH sa dnevnog reda, sve ide na Dodikovu, Nikšićevu i Čovićevu “radnu grupu”

Prema objavljenom dnevnom redu, na 19. sjednici Vijeća ministara BiH trebalo se raspravljati o Nacrtu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, Nacrtu zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Međutim, kolegij Vijeća ministara BiH kojeg su u utorak činili Borjana Krišto (HDZ), Staša Košarac (SNSD) i Elmedin Konaković (NiP) skinuo je sa dnevnog reda ove zakone.

“U skladu sa dogovorom lidera Trojke, HDZ-a i SNSD-a, ovi zakoni su povučeni i bit će formirane radne grupe koje će ponovo usaglašavati ovaj tekst”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

“Danas ćemo”, napisao je u ponedjeljak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, “sjesti i dogovarati ono što naši prethodnici nisu uspjeli, a nisu ni probali riješiti za sve ove godine. Mi se ne bojimo razgovora jer znamo da nećemo pristati ni na što što će ugroziti bilo čija prava, ni građana, ni naroda, a posebno nećemo pristati na nešto što bi oslabilo Bosnu i Hercegovinu”.

No, nakon što je sjeo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, Nikšić je dogovorio da Vijeće ministara BiH odobri 70 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Reformski zakoni, poput zakona o sukobu interesa i zakona o sudovima BiH stavljeni su u ladicu.

Zakon o sukobu interesa jedan je od prioriteta koje je Europska komisija postavila Bosni i Hercegovini u vezi s aplikacijom BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Međunarodni zvaničnici nekoliko puta su javno tražili od bh. vlasti usvajanje ovog zakona, ali su, uglavnom, SNSD i HDZ blokirali. U međuvremenu, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Dokument je dostavljen svim ministrima i predloženo je da u utorak razmatra Vijeće ministara BiH. Ali onda su sjeli Milorad Dodik, Nermin Nikšić i Dragan Čović i ova reformski zakon je povučen sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH. Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

I zakon o sudovima BiH trebao bi biti jedan od reformskih zakona BiH. Tim zakonom je predviđeno osnivanje višeg suda BiH koji bi, faktički, imao ulogu vrhovnog suda BiH. Kompletan zakon o sudovima BiH možete pročitati na ovom mjestu.

Dakle, reformski zakoni o kojima su u proteklom periodu govorili lideri Trojke skinuti su sa dnevnog reda Vijeća ministara. Prioritet je, ipak, bila odluka o odobravanju novca za kupovinu zgrade UIO u Banjoj Luci.

 

 

 

Službenici u Ministarstvu vanjskih poslova mjesecima nisu otvarali poštu: BiH kasni sa agremanima za devetnaest stranih ambasadora u Sarajevu, a ministar Konaković mislio da nema pristup tajnim podacima pa je na samit NATO-a poslao zamjenika!

Zbog propusta službenika Ministarstva vanjskih poslova, Bosna i Hercegovina još uvijek nije dodijelila agremane za devetnaest ambasadora koji su trebali službovati u našoj zemlji, saznaje Istraga.ba. Zbog identičnog propusta u MVP-u, Bosnu i Hercegovinu na posljednjem samitu NATO-a u Viljnusu nije predstavljao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, već njegov zamjenik Josip Brkić.

Ukratko, službenici MIP-a mjesecima nisu otvarali dio pošte sa oznakom Interno, zbog čega nisu dodjeljivani agremani stranim ambasadorima u BiH. Zbog neotvaranje pošte, ministar Konaković je mislio da nema pristup tajnim podacima i nije mogao učestvovati na samitu NATO-a.

Na adresu Predsjedništva BiH je, kako saznajemo, u ponedjeljak ujutro stiglo devetnaest agremana koje je trebalo uručiti stranim diplomatama. No, svi agremani su vraćeni u Ministarstvo vanjskih poslova, jer su pripremljeni tokom predsjedavanja Željke Cvijanović, a od kraja prošle sedmice Predsjedništvom predsjedava Željko Komšić. Ti agremani su, kako saznajemo, mjesecima bili u kabinetu jednog od saradnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i uopće nisu otvarani. Među agremanima su oni koji se odnose na nove ambasadore Švedske i Francuske.

U pošti koja je otvorena prošle sedmice, bilo je i dokumenata koji se odnose na samog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. U pitanju su, naime, dokumenti koji se odnose na pristup tajnim podacima. Kako nije znao da je dobio sve potrebne dokumente, ministar Konaković je za Samit NATO-a u Viljnusu prijavio svog zamjenika Josipa Brkića.

No, od toga je mnogo veći problem to što Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije poduzimalo ništa u vezi sa agremanima stranih ambasadora. Među neotvorenim kovertama je bila i ona koja se odnosila na agreman novom ambasadoru Kraljevine Švedske u BiH. Kako Šveđani, zbog propusta MVP-a BiH, nisu znali da je Predsjedništvo odobrilo agreman njihovom novom ambasadoru, i oni su počeli odugovlačiti sa dodjeljivanjem agremana novom ambasadoru BiH (Bojan Šošić).

Slična situacija je i sa novim ambasadorom BiH u NATO-u. Zbog neotvaranja pošte koja je pristigla iz OSA-e, Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije dostavilo dodatne informacije koje su bile potrebne da bi novi ambasador Vanja Filipović dobio potrebne dokumente koje se odnose na pristup tajnim podacima. Upravo zbog toga će kasniti njegovo preuzimanje dužnosti u sjedištu NATO-a u Briselu.

Ustavni sud BiH nije mogao donijeti odluku o apelaciji PDP-a: SNSD-ov četvrti delegat u rukama Trojke, imenuju li Marina Vukoju za ustavnog sudiju, Dodik ostaje nezamjenjiv u Vijeću ministara BiH!

Sjećate li se priče o četvrtom SNSD-ovom delegatu u klubu Srba? Taj delegat zbog kojeg je stranka Milorada Dodika nesmjenjiva u Vijeću ministara BiH sada direktno ovisi o imenovanju Marina Vukoje.

Naime, na posljednjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH na dnevnom je redu bila apelacija PDP-a kojom je traženo poništenje odluke Suda BiH koji je ranije presudio da onaj “sporni” listić kojeg je CIK priznao ne može biti priznat zbog čega je SNSD dobio četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A taj četvrti SNSD-ov delegat Dodikovoj stranci garantuje opstanak u vlasti na nivou Bih, bez obzira na stavove njegovih koalicijskih partnera iz Trojke i HDZ-a BiH.

“AP-81-23 (Partija demokratskog progresa – PDP)”, pisalo je u dnevnom redu plenarne sjednice Ustavnog suda BiH održane 13. jula.

No, odluka u ovom slučaju nije donesena. Četvero sudija bilo je za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je njih troje bilo – protiv. Kako je za donošenje odluke bilo potrebno pet glasova, Ustavni sud BH nije mogao donijeti odluku u ovom predmetu, pa je sve odloženo za narednu sjednicu Ustavnog suda BiH. Detaljima sa sjednice i o narednoj sjednici vratit ćemo se kasnije nakon što ukratko podsjetimo na sam slučaj “četvrti delegat”.

Narodna skupština RS bira pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. S obzirom na način odlučivanja u Domu naroda PS BiH (entitetsko glasanje) najmanje dvoje od petero delegata iz Kluba Srba moralo bi podržati (ili biti suzdržano) određenu odluku da bi ona bila usvojena. Upravo zbog toga je SNSD nastojao dobiti četiri delegata u Klubu Srba kako bi imao kontrolni mehanizam prilikom donošenja odluka na nivou BiH. Recimo, da bi Vijeće ministara BiH ili neki ministar bio smijenjen, za odluku o smjeni mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina (osam)delegata u Domu naroda, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika, što je entitetska većina, dok je u Domu naroda sve ovisilo o “četvrtom” SNSD-ovom delegatu.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra prošle godine, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH. Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je, na kraju, poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića. SNSD je tako dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, dok je opozicija ostala na jednom delegatu. Zahvaljujući tom delegatu, Milorad Dodik danas ima kontrolni paket prilikom donošenja odluka u Domu naroda PS BiH.

Opozicioni PDP je, nakon svega, uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH koja je razmatrana na posljednjoj plenarnoj sjednici. No, odluka nije donesena, jer je, već smo naveli, četvero sudija bilo za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je troje bilo – protiv. Među troje sudija koji su, prema informacijama Istrage, bili protiv su Zlatko Knežević (sudija iz RS) i Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH bliska HDZ-u BiH. Kada je omjer 4:3, odluka ne može biti donesena, osim ako predsjednik Ustavnog suda BiH nije u grupi od četvero sudija.

“Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90 stav (1) ili članu 98 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98 odlučivanje o toj odluci će se odložiti za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH.

Dakle, da bi dupli glas predsjednice Ustavnog suda BiH imao svrhu, ona mora biti na strani četvero sudija (pod uslovom da Sud nije popunjen). Na posljednjoj plenarnoj sjednici, Valerija Galić je bila na strani troje sudija koji su željeli odbiti apelaciju PDP-a. No, sve bi se moglo promijeniti na narednoj sjednici Ustavnog suda BiH, ukoliko Marin Vukoja (HDZ) bude imenovan za sudiju. Naime, bude li Vukoja imenovan, on će sigurno pratiti Valeriju Galić prilikom glasanja. U tom slučaju (ako NSRS do tada ne imenuje drugog sudiju iz tog entiteta) omjer prilikom glasanja o PDP-ovoj apelaciji bio bi 4:4 i Valerija Galić bi, duplim glasom, obezbijedila potrebnu većinu za odbijanje apelacije. Na taj bi način SNSD ostao na četiri delegata i do kraja ovog mandata stranka Milorada Dodika bi ostala u vlasti na nivou BiH.

Papićeva supruga ušla u “opasnu zonu”: Šefica kabineta napustila Dušku Jurišić, optužila doministricu za “neprofesionalizam” i upozorila da će proizvesti probleme u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice!

Ranka Ninković-Papić više nije šefica Kabineta Duške Jurišić, zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, saznaje Istraga. Ona je 12. jula dostavila zahtjev za razrješenje, optužujući, pritom, doministricu Jurišić za “nekorektno ponašanje”.

“Razlozi su, prije svega, najblaže rečeno u neprofesionalnom i nekorektnom odnosu zamjenice ministra prema mom radu i meni lično, itd. Ponašanje Duške Jurišić, Vaše zamjenice, prema meni nije izolovan slučaj i može proizvesti mnoge probleme unutar Ministarstva”, obrazložila je svoju ostavku Ranka Ninković-Papić.

Podsjetimo, Ranka Ninković-Papić je za šeficu Kabineta Duške Jurišić imenovana 1. februara ove godine. Ninković-Papić je supruga “nezavisnog analitičara” Žarka Papića koji je godinama bio u prijateljskim odnosima sa bivšom novinarkom i medijskom radnicom Duškom Jurišić, koja je, kao kadar Naše stranke, dobila poziciju zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice u novom sazivu Vijeća ministara BiH. Nakon što je obznanjeno da je Duška Jurišić za šeficu kabineta imenovala suprugu analitičara Papića, NS-ova doministrica se našla na udaru dijela bh. javnosti. Tako je bivša novinarka ušla u verbalni sukob sa urednikom i voditeljem N1 Televizije Amirom Zukićem u njegovoj emisiji Presing.

“Ja sam zamjenik ministra, imam pravo na dva savjetnika, vozača i sekretaricu”, rekla je Jurišić, a potom ju je Zukić upitao da li je već popunila te pozicije i kako se zovu ljudi koje je dovela.

“Osoba koja je šef kabineta je Ranka Ninković Papić, dugogodišnja direktorica Fonda, aktivistkinja nevladinog sektora, menadžerica, žena koja fantastično govori engleski jezik”, rekla je Jurišić.

Zukić je potom konstatovao da je to supruga akademika Žarka Papića što je Dušku Jurišić naljutilo.

“Nećete valjda i vi ući u tu zamku?”, upitala je Jurišić pa potom rekla:”Amire, ušli ste u vrlo opasnu zonu, preporučujem vam da izađete iz nje”.

Četiri mjeseca kasnije, aktivistica za ljudska prava Ranka Ninković-Papić je procijenila da je doministrica Duška Jurišić nekorektna i neprofesionalna.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...