Politika

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona na rubu propasti: Palmer i Eichorst upozoravali na raspad BiH, ukoliko se ne postigne dogovor

“Sve češće se u Briselu čuje priča da su ljudi zabrinuti da li uopće postoji šansa za opstojnost zemlje. Ja sam rekla takve tvrdnje ne treba iznositi, jer ja smatram da to nije tako i rekla sam – pustite nas da radimo”, kazala je u ponedjeljak u Sarajevu Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), obraćajući se svojim sagovornicima na jednom od sastanaka koji su se odnosili na “tehničke” izmjene Izbornog zakona BiH.

Slične stavove, prilikom prve posjete posvećene izmjenama Izbornog zakona iznosio je i Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu.

“Otac ti je bio osnivač ove države, ne dopusti da ti zbog ovoga budeš kriv za njeno rušenje”, kazao je Palmer u nekoliko navrata predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.

Da bi “neprihvatanje” kompromisa sa HDZ-om moglo odvesti državu u raspad, Palmer je, prema informacijama Istrage, ponovio i jednom opozicionom lideru iz Sarajeva.

Za takvim izjavama, međutim, Palmer i Eichhorst nisu posezali u utorak kada su delegacije SDA i HDZ-a pregovarale o izmjenama Izbornog zakona. Prema saznanjima Istrage, HDZ je u utorak ponovo prezentirao četiri načina izbora članova Predsjedništva, ali  svaki od njih je podrazumijevao etnički prefiks. To je naišlo na suprostavljanje predstavnika Venecijanske komisije koji su rekli da se na taj način ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Inače, pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su na rubu su propasti. Međunarodni posrednici, Angelina Eichhorst iz EU, i Matthew Palmer iz američke administracije, koji mjesecima nastoje riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH u utorak su, nakratko, i prekinuli pregovore između lidera SDA i HDZ-a BiH. Revolt međunarodnih zvaničnika je izazvao čvrt stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je kazao da ne odustaje od “etničkog prefiksa” prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je, prema informacijama Istrage, bio i protiv smanjenja nadležnosti domova naroda FBiH. No, nakon kraće stanke, odlučeno je da se u srijedu nastave pregovori delegacija SDA i HDZ-a koje će predvoditi Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Za sada postoji konsenzus u vezi sa “tehničkim” pitanjima. Prema informacijama Istrage, stranke su saglasne da prihvate prijedloge CIK-a u vezi sa određenim pitanjima koja se odnose na sam izborni proces. U pitanju su dvije konkretne stvati – autentifikacija i transfer rezultata. A evo o čemu se radi.

Autentifikacija bi značila dodatne provjere identiteta birača. Naime, nakon što bi birač pokazo svoje lične dokumente članovima biračkog odbora, uslijedio bi proces autentifikacije. Birač bi, naime, morao dati otisak prsta kako bi elektronski sistem povezan sa bazom IDDEEA potvrdio njegov identitet, odnosno validnost lične karte. Drugo tehničko pitanje je pitanje transfera rezultata. Do sada je, naime,  birački odbor prebrojao glasove, a oni su se tek unosili u sistem u općinskoj izbornoj komisiji. Sada bi, međutim, rezultati bili uneseni u sistem na samom biralištu.

To su, dakle, tehnička pitanja na koja je, prema informacijama Istrage, pristala i delegacija HDZ-a BiH. No, nesuglasice oko suštinskih izmjena Izbornog zakona su, za sada, nepremostive, zbog čega su i međunarodni posrednici posezali i za prijetećim izjavama.

Dragan Čović glasao za ukidanje Inzkovog zakona: Genocid na usaglašavanju kod HDZ-a i SNSD-a

“Hvala lijepo. Od dvanaest prisutnih, koji su pristupili glasovanju, za osam, protiv četiri, niko suzdržan. Federacija BiH tri za, četiri protiv, niko suzdržan. RS pet za, niko protiv, niko suzdržan. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Idemo u dalje usaglašavanje”, konstatirao je predsjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu zaključka kojim se traži poništavanje odluke OHR-a kojom je kriminalizirano negiranje genocida.

Za ovaj zaključak je glasalo dvanaest delegata. Trojica su bila odsutna. Bakir Izetbegović i Amir Fazlić iz Kluba delegata bošnjačke nacionalnosti nisu bili u sali, a u Klubu Hrvata nedostajao je Bariša Čolak. I njegovo je odsustvo bilo presudno da ne bude potrebne entitetske većine prilikom izglasavanja ovih zaključaka.

Za su glasali svi delegati u Klubu Srba, uključujući četiri SNSD-ova i jednog “opozicionog” delegata iz SDS-a. Dakle, zaključak kojim se traži ukidanje zabrane negiranja genocida i kojim se rat u BiH označava “građanskim ratom” i “tragičnim sukobom” podržali su Dušanka Majkić, Mladen Bosić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Nikola Špirić. I to je bilo očekivano. No, potpuno “neočekivano” je bilo glasovanje delegata iz Kluba Hrvata. Za zaključak kojim se traži poništavanje “kriminalizacije genocida” glasovali su Dragan Čović, Lidija Bradara i Marina Pendeš. Četvrti HDZ-ov delegat u Klubu Hrvata Braiša Čolak, rekosmo, nije prisustvovao sjednici. Jedini delegat u Klubu Hrvata koji je bio protiv ovog zaključka je Zlatko Miletić. Svi prisutni bošnjački delegati (Asim Sarajlić, Munib Jusufović i Denis Bećirović) bili su protiv. No, to ništa neće značiti u drugom krugu glasanja.

Naime, današnja odluka ide na usaglašavanje na Kolegij doma i, s obzirom na stav člana Kolegija Bakira Izetbegovića, to neće biti usaglašeno. Tada se prijedlog zaključka ponovo vraća na glasanje u Dom naroda. Da bi zaključak bio usvojen, mora ga podržati natpolovična većina delegata, s tim da dvije trećine iz jednog entiteta ne smiju biti protiv. Iz RS-a je neupitna većina, jer je za zaključak glasalo svih pet delegata. No, kada je u pitanju Federacija, situacija se drastično mijenja. Ukoliko na narednoj  sjednici bude prisutan Bariša Čolak, to znači da će HDZ imati četiri delegata koji će glasati za zaključke, što je više od jedne trećine (ukupno deset) delegata iz Federacije BiH. U tom bi slučaju zaključak bio usvojen.

HDZ-ov ministar pravde BiH pisao svim sudijama Suda u Strazburu: “Spriječite sudiju Farisa Vehabovića da govori o izmjenama Izbornog zakona”

“Gospodin Vehabović već tjednima, ako ne i mjesecima, nastupa u medijima i okruglim stolovima kao politički glasnogovornik i zagovornik unutarističke politike jedne prepoznatljive političke opcije u BiH, tumačeći presude Europskog suda za ljudska prava na način koji zanemaruje odredbe Ustava BiH, a sve suprotno samom karakteru višenacionalne Bosne i Hercegovine i slobodan sam kazati na način na koji se odluke ovog uvaženog suda ne mogu tumačiti. Niko ne smije tumačiti odluke, a pogotovo ne pojedinac iz Vaših redova, političkim jezikom, te na taj način ugroziti kvalitetu sudskih odluka, a samim time i vladavinu prava”, napisao je ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ) u pismu dostavljenom svim sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Ukratko, HDZ-ov ministar Grubeša nezadovoljan je javnim istupima Farisa Vehabovića, sudije Evropskog suda za ljudska prava koji je, u dva autorska teksta za Istraga.ba i u nekoliko TV nastupa, pojasnio ključne presude tog suda koje se odnose na izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Evo koja je rečenica posebno sporna HDZ-u BiH.

“Medijski navodi suca Vehabovića, citiram: Devedeseih godina se moralo pristati na konstitutivne narode jer je to bilo prijelazno rješenje, Bih mora omogućiti svima da sudjeluju u izbornom procesu bez ikakvih davanja povlastica konstitutivnim narodima. Ne bi trebale postojati etničke odrednice. Nema Srbin, Hrvat, Bošnjak, već građanin”, ne bi smjeli biti predmetom opservacije i služiti na čast sucu jedne takve pravosudne institucije”, napisao je Grubeša.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine smatra kako se ovim istupima sudije Farisa Vehabovića stvara privid te pokušava nametnuti uvjerenje da je to ujedno i stav Evropskog suda za ljudska prava.

“Odlučio sam se na ovaj korak kako bih vas upoznao s ovim, po nama, neprimjerenim i štetnim ponašanjem suca Vehabovića, imajući, pritome, uvjerenje kako će vaš profesionalni diskurs znati to prepoznati i poduzeti odgovarajuće korake na sprječavanju daljnjeg nanošenja štete ugledu Evropskom sudu za ljudska prava, ali i reformskom procesu koji je u tijeku”, konstatirao je Grubeša u pismu upućenom 2. novembra ove godine.

Ovim pismom je HDZ, faktički, zatražio od čelnika Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da njihov sudija ubuduće u javnosti ne pominje i ne tumači presude koje nisu provedene, a koje su osnova za pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH.

Pdsjećamo, u autorskom tekstu, objavljenom na portalima Isttraga.ba, politicki.ba i raport.ba, sudija Vehabović analizirao je ponuđene izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na “formiranje” tzv. plutajuće treće izborne jedinice.

“Ponuđenim izmjenama izbornog zakona”, ustvrdio je Vehabović, “uvodi se nova diskriminacija”.

“Ako se iskreno želi provesti presude Evropskog suda za ljudska prava, onda je neophodno zauzeti stav koji neće biti isključiv, ali će se držati principa sa kojim kompromisa ne može i ne smije biti. A principi su sadržani u presudama Evropskog suda za ljudska prava i poštivanju prava na slobodne izbore i zabrani diskriminacije iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava što je priznato i kao ustavno pravo utvrđeno članom II Ustava BiH. Sa tim principima ne može biti kompromisa, a sasvim sigurno je da se modus može pronaći kroz traženje balansa između građanskog i etničkog, samo, pitanje je da li su namjere iskrene i da li postoji spremnost na poduzimanje ovih koraka, napisao je Vehabović u tekstu objavljenom 27. oktobra ove godine, odnosno pet dana prije nego se ministar Gubeša odlučio na pisanje pisma protiv njega.

U članku objavljenom 7. maja ove godine, Vehabović se dotakao i ključnih presuda iz Strazbura. Podsjećamo na najbitnije navode tog teksta.

“Što se tiče izbornog zakodavstva, argumenti su vrlo jasni i umjesto da iznosim lični stav o toj temi, dovoljno je citirati samo jedan stav iz presude Zornić pa da bude sasvim jasno sa kojih pozicija nastupaju oni koji se vode pravnim argumentima u pristupu bh. obavezama na uspostavi društva u kojem se poštuje pravo i u kojem smo svi jednako odgovorni za svoje postupke. Pri tome se uvijek u javni prostor ubaci par (najčešće netačnih) teza oko kojih se onda vode duge i nepotrebne rasprave. Prva netačna teza je da je moguće promijeniti Izborni zakon bez promjena Ustava BiH. U stavu 41. ove presude je navedeno «U skladu sa članom 46. stav 2, presuda Sejdić i Finci trenutno je pod nadzorom Komiteta ministara koji je redovito pratio razvoj događaja na domaćoj razini i zahtijevao brzo okončanje postojeće situacije… On je uvijek smatrao da je potrebno usvojiti određeni broj izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, kao i njenog izbornog zakonodavstva kako bi se izvršila ova presuda.» Inače, član 46 Evropske konvencije primjenjuje se kada postoji sistematsko kršenje prava koje nije moguće riješiti pojedinačnim aktom pa se, u izuzetnim situacijama, primjenjuje član 46. U ovom slučaju, Sud je jasno prepoznao da je osnov za diskriminaciju član IV i V Ustava BiH i da je Izborni zakon donesen na osnovu upravo takvih, diskriminatornih odredbi Ustava i da se problem ne može otkloniti bez izmjena oba akta. Druga netačna teza je da se dodatnim garancijama konstutitutivnim narodima može riješiti ovaj problem. Odgovor je opet moguće naći u stavu 43. presude Zornić u kom je doslovno navedeno: “U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, napisao je Vehabović u autorskom tekstu za Istraga.ba.

Šef Delegacije EU i Milorad Dodik žele isto: Johann Sattler lobira za smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH

Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH. To je ono što je posljednjih tridesetak dana zagovarao Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

Sattler se, prema informacijama Istrage, sastajao sa nekoliko zvaničnika iz Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i političkih partija sa sjedištem u Sarajevu.

“Na svim sastancima je postavio pitanje – smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH”, kaže jedan od izvora Istrage.

Prilikom sastanka sa komandantom Oružanih snaga Senadom Mašovićem, ambasador Sattler je, prema informacijama Istrage, pitao “koliko je optimalan broj pripadnika Oružanih snaga BiH”.  Johann Sattler je 9. novembra ove godine imao sastanak i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, gdje je, također, bilo govora o kapacitetima Oružanih snaga BiH.

“Ambasador Sattler je kazao da je formiranje Oružanih snaga BiH bio značajan korak ka jačanju stabilnosti i povjerenja u zemlji, te je pozvao na prestanak retorike podjela”, saopćeno je nakon sastanka sa ministrom odbrane BiH.

Drugi detalji nisu saopćeni. Ali i na tom je sastanku šef Delegacije EU govorio o “eventualnom smanjenju broja pripadnika Oružanih snaga BiH”. Ova Sattlerova ideja je, zapravo, pokušaj smirivanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz RS-a čija je stranka SNSD pokrenula inicijativu za ukidanje Oružanih snaga BiH, odnosno formiranja vojske Republike Srpske. Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH Johann Sattler vidi kao način dolaska do “kompromisa”.

“Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima”,   kazao Johann Sattler, govoreći za Federalnu televiziju o posljednjoj krizi u BiH izazvanoj Dodikovom inicijativom za ukidanje Oružanih snaga BiH.

Govoreći o eventualnim sankcijama EU za Dodika, Sattler je kazao “da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa“.

A za Satlera bi kompromis, barem kada su u pitanju Oružane snage, bilo smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Sličnu ideju, već smo objavljivali, imao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je prošle sedmice o tome informisao i Dereka Cholleta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena.

“Naravno da ćemo mi povući saglasnost, ali smo isto tako rekli da nismo protiv toga da se dogovorimo da se smanji i prepolovi sastav Oružanih snaga, što je bilo predviđeno ranije, a bošnjačka struktura to nije htjela i da se smanje troškovi održavanja te vojske”, potvrdio je Dodik informacije portala Istraga.ba.

U smanjenju kapaciteta Oružanih snaga BiH, ambasador Sattler vidi šansu za smitivanje tenzija u BiH. No, kako saznajemo, drugi međunarodni zvaničnici u BiH protive se ovoj ideju šefa Delegacije EU koju podržava i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Povodom potpisivanja Dejtona: BHRT i N1 televizija Bosnu i Hercegovinu nazvali “državnom zajednicom dva entiteta”

Javni servis BHRT i sarajevska televizija N1 u nedjelju su ujutro Bosnu i Hercegovinu nazvali “državnom zajednicom dva entiteta”. Podsjećajući na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BRHT i N1 su objavili tekst koji čiji je stvarni autor Srpska novinska agencija SRNA koja je u vlasništvu Vlade Republike Srpske.

“Danas se navršilo 26 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak. Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa”, glasila je vijest novinske agencije SRNA koja je objavljena na portalu BHRT-a i u programu N1 televizije.

Ovo nije prvi put da BHRT u svom programu objavljuje kontroverzne stavove. U junu ove godine, BHRT je Armiju RBiH nazvao “takozvanom”.  Naime, izvještavajući o prvostepenoj presudi Suda Bosne i Hercegovine Senadu Džananoviću i Edinu Gadži zbog ratnih zločina u sarajevskom naselju Alipašino Polje, voditeljica informativne emisije Vijesti na Javnom servisu BHRT pročitala je, također, vijest novinske agencije SRNA u kojoj je ARBiH je nazvana “takozvanom”.

U spetembru ove godine, BHRT je prekinuo živi prijenos govore predjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom UN-a.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić prije nego je prekinut direktan prijenos njegovog govora.

Mađarska nije jedina: Angelina Eichhorst, Slovenija i Francuska ne žele uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.

Isti izvoru su nam, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.

S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.

Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.

Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.

“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.

U istom dokumentu je posalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.

“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.

“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.

“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.

Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.

 

Republika Srpska se povukla iz pregovora: Ništa od državnog zakona o gasu, BiH ostaje pod sankcijama Evropske energetske zajednice

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u četvrtak na sastanku u Sarajevu da se taj entitet povlači iz daljnih pregovora o definisanju seta zakona iz oblasti energetike kojim bi se, na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo riješiti pitanje gasa, saznaje Istraga.

Sastanak u Sarajevu organizirala je Evropska energetska zajednica, a osim predsjednika EEZ-a Janeza Kopača, sastanku su prisustvovali entitetski ministri Petar Đokić, Nermin Džindić, te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

“Đokić je rekao da RS ne može dalje učestvovati u razgovorima u vezi sa ovim pitanjima”, kazao je sagovornik Istrage koji je prisustvovao ovom sastanku.

Istraga.ba je u četvrtak popodne kontaktirala i direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.

“Sastanak je bio korektan. Razgovaralo se i o trenutnoj političkoj situaciji”, kratko nam je kazao Kopač, kojem krajem novembra ističe mandat i kojeg će na poziciji direktora Sekretarijata naslijediti Poljak Artur Larkowski.

No, drugi izvori Istrage kažu da Kopač pokušava “ublažiti” stavove  predstavnika Republike Srpske koji su doslovno kazali da se povlače iz svih pregovora.

Podsjećamo, Evropska energetska zajednica je Bosni i Hercegovini, zbog neusvajanja propisa na državnom nivou kojim se regulišu pitanja plina, električne energije te nafte i naftinih derivata krajem prošle godine uvela sankcije. Međunarodna zajednica traži, pored ostalog, od BiH usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Tim zakonom se definiše i uvodi državni regulator za gas, te se uspostava jedinstveno tržišta i gasa i električne energije.

“Federacija traži da na identičan način bude riješeno pitanje i gasa i električne energije, dok RS želi uvesti samo protokolarnu funkciju eventualnom regulatoru”, kazao je sagovornik Istrage uključen u ove pregovore.

No, nakon što su vladajuće političke partije iz RS-a pokrenule pitanje “vraćanja” nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta, resorni ministar Petar Đokić je u četvrtak izvijestio svoje kolege da se Republika Srpska povlači iz pregovora o zakonima koji će regulisati energetska pitanja. To znači da će i dalje Bosna i Hercegovina ostati pod sankcijama, što će direktno spriječiti i strana ulaganja u oblasti energetike.Najveći problem će biti pitanje snabdijevanja plinom. Bez usvajanja zakona na nivou BiH tržište u BiH neće biti “slobodno” tako da će i dalje glavni izvor snabdijevanja prirodnim gasom biti iz ruskih izvora.

Intervju Dereka Cholleta za Oslobođenje: Nije na SAD-u da odluče o sudbini BiH, ali…

Nekadašnji bliski suradnik Richarda Holbrookea i aktivni sudionik administracije Billa Clintona Derek Chollet ima respektabilnu karijeru u State Departmentu, Bijeloj kući i Pentagonu. Nakon 20 godina ponovo je u našoj zemlji i ne krije da su razlog njegova boravka prijetnje miru i ugrožavanje Daytona, ali i vrlo energično kaže da je njegova zemlja riješena da sačuva stabilnost Bosne i Hercegovine.

”Prije 26 godina niko nije vjerovao da je mirovni sporazum moguć, a BiH od Daytona živi mir”, ističe na samom početku našeg razgovora, napominjući koliko je dužnosnika SAD-a u BiH dolazilo još tokom rata tragajući za rješenjima. Podsjećam da je među njima bio i današnji predsjednik SAD-a Joseph Biden, koji je tog aprila 1993. godine posjetio i razrušenu zgradu Oslobođenja, sastao se sa brojnim dužnosnicima BiH i naravno osvanuo na naslovnici našeg lista.

BIH U SRCU

– Vaš komentar za predsjednika Bidena, tada je bio senator, na prvoj stranici ratnog Oslobođenja pomaže da ilustrujemo suštinu američkog prisustva u Bosni i Hercegovini koje traje 30 godina. I predsjednik SAD-a i mi ostali smo fokusirani na pitanja u BiH. Predsjednik Biden je bio jedan od zagovornika u SAD-u za jaču intervenciju, liderstvo po pitanjima koja su se ticala BiH u ratu. Bio je jedan od predvodnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove provedbe.

Nakon što je bio senator i potpredsjednik SAD-a, sada je predsjednik, a državni sekretar Blinken, moj šef, također je neko ko je službovao u Clintonovoj administraciji kao visoki savjetnik za Evropu u Bijeloj kući, poslije Daytona a za vrijeme kosovskog rata. Dakle, on je stručnjak za Balkan, neko ko prati pitanja u ovom regionu jako pažljivo. I zato kažem: mnogi zvaničnici u američkoj vladi sada su zaista duboko uključeni u pitanja vezana za BiH, posebno u Daytonu. Znate da sam dugo bio savjetnik i suradnik ambasadora Holbrookea i posljednji put sam ovdje bio prije 20 godina s njim. Hoću reći da mnogi visoki američki zvaničnici imaju iskustva ovdje, nose BiH u srcu i odlučni su da urade šta god mogu da pomognu građanima Bosne i Hercegovine da osiguraju svoju kvalitetniju budućnost. BiH jeste mala zemlja, ali ona ima veliko mjesto u razmišljanjima brojnih američkih dužnosnika.

PA, ŠTA JE ONDA BIH SAD-U?

– Naša uloga je opečaćena postizanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 26 godina, a zatim i sa više od dvije milijarde dolara pomoći koje su SAD osigurale u proteklom periodu. Bilo je tu i američkih vojnika koji su službovali prije 20 godina u sklopu EUFOR-a, snaga za implementaciju mira, ali SAD-u je također Bosna i Hercegovina važna i zato što je u strateškom dijelu svijeta. Bosna i Hercegovina predstavlja i potencijal koji ona može da pokaže, da se građani mogu objediniti i imati jedinstvenu multietničku inkluzivnu demokratiju. To može biti primjer za ostatak svijeta.

O ČEMU RAZGOVARATE S DOMAĆIM ZVANIČNICIMA? ŠTA IM SAVJETUJETE?

– Svrha tih sastanaka je da jasno kažem da SAD duboko brinu za situaciju ovdje, da pažljivo posmatramo, da smo razočarani i zabrinuti smjerom kojim stvari idu i da je na liderima da vode, da idu izvan svojih uskih interesa, pojedinačnih potreba radi boljitka svih u ovoj zemlji. Pokušavamo ohrabriti ljude ovdje da šire gledaju na to šta je u interesu BiH i da shvate da ovdje postoji ogroman potencijal.

NATO I EU

Nažalost, mnogi talenti napuštaju ovu zemlju, kažu da glasaju tako što odlaze pješice iz BiH tamo gdje smatraju da njihova budućnost može biti bolja. Neko mi je kazao da je lakše otići iz BiH, nego ostati ovdje i uspjeti. Ja mislim da lideri moraju sebi postaviti ta teška pitanja – zašto toliko mladih ljudi odlazi i kako je to u zajedničkom interesu ove zemlje. To je poruka koju ja šaljem, ali istovremeno pokušavam da prenesem u ime SAD-a našu podršku i želju da BiH uspije. Vjerujemo da BiH može imati pozitivnu budućnost. Ljudi treba da pamte dobro, prije 26 godina svi su mislili da mir neće potrajati, da će se za godinu svi vratiti u rat, a nije bilo tako i to je dobro. Jasno je da bi se svi koji su bili uključeni u Daytonu i toliko marljivo radili da bi se postigao ovaj mir, složili da to nije mir kojem smo se nadali. Da ima šanse da se popravi. Mi se i dalje nadamo da se stvari mogu poboljšati, ali ne želimo da se pogoršaju.

VAŠA ZEMLJA VEĆ GODINAMA PODRŽAVA EU RJEŠENJA ZA BALKAN, A POSTALO JE BJELODANO DA EU NEMA RJEŠENJA NI ZA SVOJE DESNIČARE: IMAJU LI SAD I EU SADA ZAJEDNIČKI PLAN?

– Ja sam bio iznenađen kada sam shvatio da mnoge ključne evropske zemlje vide situaciju ovdje slično kao i SAD i jednako smo zabrinuti pravcem u kojem stvari idu. Odlučni smo da radimo zajedno koliko god možemo, da podržimo BiH da nađe put naprijed. Ja odavde putujem za Bruxelles, gdje ću se sastati sa zvaničnicima iz EU, da razgovaramo o tome šta sam vidio i čuo ovdje i o načinima kako možemo raditi zajedno. Znam da je BiH važno pitanje za mnoge evropske lidere. Državni sekretar Blinken je razgovarao sa kolegama o situaciji ovdje, kao što sam i ja pred svoju posjetu slušao od evropskih kolega kako se nadaju napretku kojeg možemo postići, ali i koliko su zabrinuti. Mi vjerujemo da BiH treba biti na euroatlantskom putu i da je njena budućnost najbolja ako je usidrena unutar evropskih institucija. Naravno, nije na SAD-u da odluče o sudbini BiH, da li će ići u EU ili NATO, ali smatramo da su vrata ovih institucija otvorena i da je u interesu BiH, ako može postići reforme, da uđe u te institucije.

ZAŠTO SE POTISKUJE NATO? JE LI TO USTUPAK VUČIĆU?

– SAD-u je stalo do NATO-a. Vjerujemo da vrata NATO-a trebaju biti otvorena BiH. Postoje mnoge važne odluke koje se moraju donijeti unutar BiH kada je riječ o reformama i neophodnim koracima da bi se mogla pridružiti NATO-u. U Bruxellesu ću se sastati i sa kolegama iz NATO-a. NATO je izrazio dobrodošlicu Crnoj Gori, a mi smatramo da je euroatlantski put pravi put za BiH i odlučni smo da radimo sve što možemo da BiH ostane na tom putu. Građani BiH će da odluče da li će zemlja ući u NATO, jer niko van BiH neće odlučiti o tome.

ZA MIRNU BOSNU NEOPHODAN JE MIRAN REGION, NO SRBIJA I HRVATSKA SE AKTIVNO BAVE BIH, CRNA GORA BIJE SVOJE BITKE, KOSOVO ČEKA RASPLET, A MAKEDONIJA JE IZIGRANA. RUSIJA ZADOVOLJNO TRLJA RUKE, KINA JAČA UTJECAJ, A TURSKA NUDI SVOJU MEDIJACIJU. U SVIJETU U KOME AUTOKRATE SLAVE, A ODNOS PREMA MIGRANTIMA ZORNO SLIKA STEPEN POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA, MOŽEMO LI GOVORITI O DEMOKRATSKOJ BUDUĆNOSTI?

– Postoje izazovi u cijelom regionu, nema sumnje. Korupcija, sloboda medija, oblasti vladavine zakona, migracije, odliv mozgova, Covid situacija koja je poprilično loša… Ono što se dešava u BiH nije nešto što je izolirano. To je dio šireg, regionalnog problema. Zato pokušavamo da rješavamo regionalna pitanja u širem kontekstu.

BEZ ILUZIJA

Vi ste spomenuli situaciju u Sjevernoj Makedoniji. SAD podržavaju put za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka EU. Sad smo imali izbore i u Bugarskoj. Postoji prilika da se možda postigne neki napredak, a mi ćemo raditi da to podržimo. Mi nismo unutar EU, ali možemo nešto reći onima koji rade na tome. Vidimo šansu u većim regionalnim ekonomskim integracijama. Postoje razni planovi, postoji potencijal na Zapadnom Balkanu za ekonomski rast i razvoj, za dalju modernizaciju. SAD mogu zajedno sa evropskim partnerima pomoći da region realizira taj potencijal. Ali, moramo jasno kazati koji su pravi izazovi. Biće teško građanima ovog regiona da ostvare razvoj ako korupcija ostane toliko sveprisutna, ako nemaju povjerenja u vladavinu zakona, u izborne rezultate.Ako postoje problemi slobodnih medija. Mi smo jako fokusirani na rješavanja ovih problema u cijelom regionu i ostajemo posvećeni ovom dijelu svijeta, imamo iskustva ovdje, znamo i želimo pomake, a odlučni smo da koristimo i vrijeme i energiju i sve što možemo da pomognemo. Mi nemamo iluzija, jasno nam je kako su teški izazovi s kojima se suočavamo, ali moramo se i podsjećati da postoje mnogi trenuci odnosa između SAD-a i BiH kada su mnogi sumnjali, a ispostavilo se da smo uspjeli. Richardu Holbrookeu su govorili da ne treba ni pregovarati o miru zato što nije moguć, ali on je dokazao da su ti kritičari griješili. Ja znam da problemi danas postoje, korupcija, nefunkcionalnosti političkog sistema, nemogućnosti da lideri donose odluke za dobrobit svih građana, ali moramo se nastaviti nadati da uz dodatna nastojanja, ohrabrenje i ulaganje dodatne energije možemo postići kvalitetne iskorake.

KOJIM REDOSLIJEDOM? KAKO?

– Mnogi koraci koje tražimo ovdje važe za cijeli region. Najurgentnije za BiH bi bila izborna reforma, da osiguramo da izbore naredne godine, koji su rekao bih posebno važni, možemo smatrati slobodnim i pravičnim. Ja znam da se mnogo teških razgovora vodilo u proteklim mjesecima o izbornim reformama i mi ćemo to nastaviti raditi i narednih mjeseci. Borba protiv korupcije i svih aspekata korupcije u politici, poteškoće da se pošteno posluje također nas brinu u BiH, ali i regionu.

Očigledno je važno i rješavanje problema Covida, SAD nastoje da urade sve što možemo da pomognemo zemljama širom svijeta, i ovom regionu, da se bore sa Covidom. To su ta top tri pitanja, ali kao što sam rekao, ako ih riješimo, ako napravimo značajne pomake, onda bi to moglo stvoriti mogućnost za budućnost BiH, za mlade ljude kojih toliko puno odlazi iz zemlje, da imaju poticaj da ostanu i pomognu, da doprinesu da ova zemlja bude bolje mjesto za sve. Sreo sam mlade lidere koji su odlučili da ostanu, da se bore za ovu zemlju. Mi želimo da ih je što više i uradit ćemo sve što je u našoj moći da ih podržimo.

(oslobodjenje.ba)

Objavljujemo pismo američkog državnog sekretara Antony Blinkena: Jednostrano povlačenje iz državnih institucija BiH bit će sankcionisano

U.S. Secretary of State Antony Blinken gives remarks during a 9/11 commemoration event to mark the 20th anniversary of the September 11, 2001 attacks, at the State Department in Washington, U.S., September 10, 2021. REUTERS/Evelyn Hockstein/Pool

“Kao svjedok potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države ponavljaju da će potezi jednostranog povlačenje iz institucija na državnom nivou ili bilo kojeg drugog pokušaja destabilizacije Dejtonskog sporazuma biti suočeni s odgovarajućim mjerama, uključujući i razmatranje sankcija”, napisao je u pismu članovima Predsjedništva BiH američki državni sekretar Antony Blinken.

Koraci ka podrivanju institucija BiH, piše Blinken u pismu koje je u posjedu Istrage i Oslobođenja, ugrozili bi ne samo evropsku perspektivu BiH, već i stabilnost i garancije neophodna za gospodarski oporavak i strana ulaganja.

Američki državni sekretar pozvao je sve strane na dijalog, te se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH.

“To zahtijeva povratak za sto, sudjelovanje u donošenju odluka i predanost izgradnji konsenzusa potrebnog za pomak ove zemlje naprijed. Stabilnost i prosperitet prijedloga zakona zahtijevaju suradnju sva tri konstitutivna naroda, te Republike Srpske i entiteta Federacije, kako bi se postigla jednaka prava za sve građane”, napisao je Blinken.

Ne možemo dopustiti, napisao je Blinken, da još jedan izborni ciklus prođe bez unapređenja  integriteta izbora koji osiguravaju da se svi glasovi broje.

“Izborni zakon i ograničene ustavne reforme također su od ključne važnosti za rješavanje problema diskriminacije i ispunjavanje evropskih standarda”, piše u pismu koje je danas dostavljeno članovima Predsjedništva BiH.

Antony Blinken podsjeća i na pismo koje je Željku Komšiću, Šefiku Džaferoviću i Miloradu Dodiku poslao u martu ove godine, navodeći da je pisao u “duhu dubokog partnerstva” koje dijele SAD i BiH.

“Od tada se u vašoj zemlji razvila politička kriza koja prijeti regionalnoj stabilnosti. Želio bih ponovo istaći našu stalnu zabrinutost zbog puta kojim je krenula vaša zemlje, kao i nepokolebljivu opredijeljenost SAD-a da podrži suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedne države, sa dva entiteta i Distriktom Brčko”, napisao je Blinken.

On je pozvao članove Predsjedništtva BiH na predanost za deeskalaciju trenutne političke krize, te ponovnom uključivanju s međunarodnim partnerima u program zdravorazumskih ekonomskih, izbornih, ograničenih ustavnih reformi i reformi vladavine prava od vitalnog značaja.

Šta se dešavalo u Briselu: Njemačka pozvala na sankcije Dodiku, podržale je zemlje Beneluxa i Češka, Mađari protiv

Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.

“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on  sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.

U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate.  Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.

“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.

Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

"Potresan video", stoji u opisnu videosnimka koji se posljednih dana širi društvenim mrežama, a na kojem se vidi žena u crnom koja gađa konvoj...