Istaknuto

Istaknute objave

“Dan D” u VSTV-u BiH: Ima li većine za konačnu smjenu Gordane Tadić?

U rukama trinaest članova VSTV-a sudbina je države BiH. Oni danas odlučuju o dva bitna pitanja. Prvo, da li će Gordana Tadić biti i definitivno razriješena dužnosti glavne državne tužiteljice i drugo, ko će, ukoliko ona bude razriješena, biti vršilac dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva BiH.

Potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović ne može odlučivati o ovim pitanjima. Ona u Vijeću predstavlja Tužilaštvo BiH i, zbog sukoba interesa, nema pravo odlučivanja. Članica VSTV-a i glavna okružna tužiteljica iz Doboja Željka Radović, pak, ne može odlučivati o razrješenju Gordane Tadić. I ona je u sukobu interesa s obzirom na to da je njena kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH. No, Željka Radović se, prema informacijama Istrage, ne želi izuzeti iz procesa izbora vršioca dužnosti glavnog državnog tužitelja, ukoliko prethodno s te pozicije bude razriješena – Gordana Tadić. To će, ipak, ovisiti od preostalih trinaest članova VSTV-a koji će odlučiti i o eventualnom izuzeću prilikom izbora vršioca dužnosti. Ukoliko bude prihvaćen njen prijedlog da ne odlučuje o razrješenju Gordane Tadić, a odlučuje o izboru vd-a, to bi značilo da o novom glavnom državnom tužiocu odlučuje četrnaest od ukupno petnaest članova VSTV-a.

Disciplinska odgovornost Gordane Tadić zbog neprimjenjivanja TCMS-a prilikom raspodjele predmeta tužiocima i kršenja Zakona o zaštiti tajnih potadaka pravosnažno je utvrđena. VSTV će danas samo razmatrati sankciju. Postoje dvije opcije – da bude uvažena žalba Gordane Tadić i da se izrečena sankcija razrješenja preinači u blažu (novčana kazna ili javna opomena) kaznu ili da bude odbijena žalba Gordane Tadić i da se potvrdi odluka Drugostepene disciplinske komisije kojom je ona razriješena funkcije glavne državne tužiteljice.

Troje aktualnih članova VSTV-a već je glasalo za razrješenje Gordane Tadić. Potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović je bila članica Prvostepene disciplinske komisije i glasala je za smjenu. Sanin Bogunić i Mustafa Šabić su bili članovi Drugostepene komisije koji su glasali za smjenu, dok je treći član te Komisije, Slavo Lakić, bio protiv razrješenja Gordane Tadić. Dakle, ako gledamo, uslovno rečeno, sigurne glasove, omjer je 3:1 za razrješenje Gordane Tadić. Stav troje članova Vijeća vjerovatno će podržati i predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija. Izvjesno je i da će Lejla Hadžić biti za razrješenje tako da već dolazimo do pet, skoro pa sigurnih, glasova za smjenu Gordane Tadić. Mada se ona nije izjašnjavala u vezi sa ovim slučajem, izvori Istrage u VSTV-u, pretpostavljaju da bi smjenu mogla podržati i Amila Kunosić Mimica. U tom bi slučaju bilo šest glasova koji bi, u varijanti da neko od preostalih članova VSTV-a, bude suzdržan ili ne dođe na sjednicu, bili dovoljni za razrješenje. Naime, ukoliko omjer prilikom glasanja bude 6:6, tada presuđuje glas predsjednika VSTV-a koji se računa duplo.

Slavo Lakić je, rekosmo, bio protiv razrješenja Gordane Tadić. Ako ostane dosljedan, to bi bio prvi sigurni glas za ostanak Tadićeve na funkciji glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Osim Lakića, Gordanu Tadić bi, očekuje se, trebao podržati i advokat Davor Martinović, član VSTV-a blizak HDZ-u BiH. U igri ostaje još članova VSTV-a, a to su Srđan Forca (Okružni sud u Banja Luci), Snežana Petković (Republičko javno tužilaštvo RS), Jadranka Stanišić (Vrhovni sud RS), Aleksandra Obradović (Brčko distrikt BiH) i Duška Bogojević (Advokatska komora RS). Budu li svi oni podržali stav Slave Lakića, Gordana Tadić će ostati glavna državna tužiteljica jer bi, u tom slučaju, bilo sedam od trinaest glasova – protiv razrješenja. No, bude li bilo ko od navedenih suzdržan ili, pak, ne dođe na sjednicu, Tadićeva će biti razriješena. Postoji, naravno, i opcija da neko od petero navedenih glasa i za razrješenje Gordane Tadić što bi, također, označilo, kraj njene ere na funkciji glavne tužuteljice Tužilaštva BiH.

Ukoliko Gordana Tadić bude razriješena, VSTV će morati imenovati vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH koji će rukovoditi tom institucijom do izbora novog glavnog tužioca. Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.

Objavljujemo prijedlog Dodikovog Zakona o lijekovima RS: Državna Agencija se razvlašćuje, za sve se pita Agencija Republike Srpske

Narodna skupština RS-a na sjednici zakazanoj za srijedu trebala bi razmatrati prijedlog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji podrazumijeva “razvlašćivanje” državne Agencije za lijekove.

Kompletan prijedlog Zakona možete pročitati klikom ovdje.

“Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici. Agencija je samostalna uprava organizacije i ima svojstvo pravnog lica”, navedeno je u članu 4 Prijedloga Zakona.

Sjedište Agencije je u Banja Luci, a Agencija RS u svom sastavu ima Kontrolnu laboratoriju i Glavnu kancelariju za farmakologiju.

“Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8.

U članu 28 je navedeno da će “način i postupak razvrstavanja lijekova” biti propisan pravilnikom koji donosi direktor Agencije za lijekove RS.

“Lijekovi se stavljaju u promet u Republici samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovoj Zakona”, navedeno je u članu 31 Zakona koji će NSRS razmatrati na sjednici u srijedu.

To znači da će svi farmaceuti, kada na snagu stupi ovaj Zakon, dozvole za prometovanje na teritoriji RS morati tražiti od Agencije za lijekove Republike Srpske.

Ovim Zakonom, faktički, poništava se djelovanje Agencije za lijekove BiH koja je jedina bila nadležna za izdavanje dozvola potrebnih za promet lijekovima i medicinskom opremom. Ovo je jedan od seta zakona čije je usvajanje najavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH koji je najavio slične zakone koji se odnose na Oružane snage BiH i pravosudne institucije.

 

Pobuna u Tužilaštvu BiH: Četrnaest državnih tužilaca od Gordane Tadić tražilo procesuiranje Milorada Dodika, ona obmanula javnost da je formirala predmet

Najmanje četrnaest državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, zbog njegovih najava rušenja institucija BiH, saznaje Istraga.ba.

Nakon što je prošlog petka državni tužilac Džermin Pašić dostavio zahtjev za formiranje predmeta po službenoj dužnosti, u ponedjeljak je njegovu inicijativu podržalo još najmanje deset tužilaca. Kada se tome dodaju još tri tužioca koji su odmah u petak podržali Pašićevu inicijativu, dolazimo do ukupno četrnaest državnih tužilaca koji su zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, inicijativu za formiranje predmeta u ponedjeljak su podržali tužioci  Oleg Čavka, Dubravko Čampara, Merisa Nurkić, Jasmin Šoše, Sena Uzunović, Seid Marušić, Senad Osmić, Suada Pašić, Ćazim Hasanspahić i Kasim Halilčević. U petak su, podsjećamo, nakon prvobitne inicijative Džermina Pašića formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zatražili tužioci Elvira Stanojlović, Izet Odobašić, Saša Sarajlić.

Podsjećamo, prošlog petka, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.

“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.

Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

Kako bi prikrila činjenično stanje, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u ponedjeljak popodne za N1 televiziju saopćila kako je predmet protiv Dodika već formiran.

“Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv člana predsjedništva gospodina Milorada Dodika koje su pristigle u posljednje vrijeme, posljednja dana 18.10.2021. godine. Radi blagovremene spoznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac a ostale prijave su također u radu”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

Interesantno je, međutim, da četrnaest tužilaca koji su do danas potpisali inicijativu za formiranje predmeta o tome nije obaviješteno. Osim toga, Pašić je tražio formiranje predmeta zbog Dodikovih najava rušenja ustavno-pravnog poretka BiH, a ne zbog “negiranja genocida”, zbog čega su predmeti ranije formirani.

 

Kolumna Vildane Selimbegović: Christian Schmidt i(li) Butros Gali

Šta je starije – kokoš ili jaje, već odavno nije pitanje bez odgovora barem kada je riječ o politici Milorada Dodika. Dakle, prvo lider SNSD-a – i da ne zaboravimo, član Predsjedništva BiH – proglasi Aleksandra Zolaka “neprijateljem broj 1 Republike Srpske”, pa onda Vlada RS-a podnese krivičnu prijavu protiv njega, da bi onda opet nastupio Dodik s obećanjem kako će Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine čiji je Zolak direktor, biti ukinuta već ove sedmice na prostoru RS-a, što prati i najava iz Skupštine RS-a da očekuju lex specialis kojim će nadležnost državne agencije biti protjerana s prostora entiteta. Za sve koji vjeruju kako je riječ o retoričkim vježbama, malo podsjećanje: Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, prošle je sedmice donijela ukaz prema kojem u RS-u ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina od 1945. do danas.

Sankcije

U Službenom glasniku RS-a ovaj je ukaz objavljen uz proglašenje dva zakona u RS-u, jedan se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona, a drugi na zabranu “omalovažavanja i izrugivanja” RS-a.

Receptura, dakle, postoji, primjenjuje se i zato treba ozbiljno razmotriti i ostala Dodikova obećanja slične vrste – ukidanje OSBiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Uprave za indirektno oporezivanje… Ministarstvo odbrane naše zemlje oštro je demantiralo da je u Oružanim snagama ili bilo kojem segmentu odbrambenog sistema sprovedena anketa o raspadu OSBiH (bilo bi to eklatantno kršenje Zakona o odbrani i Zakona o službi u OSBiH, podsjećaju), no polujavno se već govori kako je osobno Dodik obećao srpskim dužnosnicima da “neće ostati bez posla, RS će za njih napraviti dvije vatrogasne brigade”, što zapravo znači da bi vatrogasci i Civilna zaštita RS-a mogli biti pojačani s vrhunski obučenim vojnicima, po svim NATO standardima. Ako je suditi po nastupima bivšeg (smijenjenog) predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, danas Dodikovog pravnog savjetnika, pravosuđe ima samo jedan aksiom: praviti (zakonsku) razliku između Srba i Srba koji podržavaju Dodika. Vijest da Gordana Tadić, (još) glavna državna tužiteljica, ignorira zahtjeve svojih kolega za procesuiranje Milorada Dodika zbog ovih pothvata, nije samo doprinos argumentima za njezinu smjenu već mnogo više pokazatelj političkog upravljanja Tužiteljstvom BiH iz onih centara moći čiji je Tegeltija bio nesumnjiva produžena ruka. Njegov, sada i formalni šef istovremeno se hvali međunarodnim centrima moći koji – kako to objašnjava – podržavaju nezavisnost i samostalnost RS-a (u Bosni i Hercegovini). Ova zagrada zapravo stoji iz samo jednog i jedinog razloga: gotovo sam sigurna da su je Dodiku sugerirali upravo oni koji zdušno okreću glavu od njegovih prijetnji ratom, puštajući ga da zakonima u NSRS-u otcjepljuje RS.

OHR neće reagirati, pohvalio se novi visoki predstavnik Christian Schmidt u intervjuu na N1 sve pitajući se naglas čemu sve to služi. Bit će da je upravo on, čudom se čudeći, i inicirao saopćenje veleposlanika Upravnog vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), koji je – vjerovali ili ne – pozvao sve političare da “odbace retoriku koja vodi destabilizaciji i podjelama te da prekinu sve aktivnosti u tom pogledu, uključujući i prijetnje otcjepljenjem i osporavanje postojanja BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta”. Ruska ambasada se nije potpisala čak ni ispod ove bljedunjave retoričke vježbe, u kojoj je – za razliku od nekadašnjih PIC-ovih saopćenja – izostala i već poslovična zabrinutost. Umjesto nje, 11 ambasadora odazvalo se na Dodikov sastanak poslije kojeg je bilo više no jasno da se oglušio o zahtjev PIC-a i netom nakon saopćenja nastavio sa zapaljivom retorikom i još zapaljivijim prijetnjama miru. Vrijedi zato pobrojati tih 11 Dodikovih sugovornika, da ne kažem ekselencija: to su ambasadori Mađarske, Hrvatske, Švedske, Slovenije, Grčke, Švicarske, Rumunije, Poljske, Norveške, Slovačke, Bugarske plus zamjenik šefa Delegacije EU u BiH. Nakon sastanka Dodik je kazao: “Dat ću državnim sudijama i tužiocima rok da napuste RS. Ako to ne učine, poduzet ćemo aktivnosti. Kasarne Oružanih snaga ćemo preuzeti kao Slovenci kasarne JNA 1992. godine.”

Sastanku u Istočnom Sarajevu nisu prisustvovale delegacije ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao ni Francuske, Italije i Njemačke, te još najmanje desetak pozvanih, a neki su – ganjajući zlatnu sredinu – poslali niže diplomatske službenike. Dva su momenta bitna: i među onima koji nisu imali petlje da se ne odazovu na Dodikov poziv, važan faktor je bio Vučić, odnosno bliskost srbijanskog predsjednika sa, naprimjer, mađarskim premijerom Victorom Orbanom. Ali valja kazati da ni cijela Višegradska grupa nije bila zastupljena na ambasadorskom nivou: Češka je, recimo, ostala odana svom principijelnom stavu u uvažavanju Bosne i Hercegovine i mira u njoj, odnosno istrajnosti u nemiješanju u unutarnje stvari drugih zemalja. Što svaka podrška Dodikovim stavovima izravno jeste, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata zemlja u punom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Na što se precizno osvrnula jedino Ambasada SAD-a u BiH, podsjećajući da “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”. Američki ambasador Eric Nelson je nedavno najavio i nove sankcije, a ovih dana – odgovarajući na novinarska pitanja – iz Ambasade je stigla i vijest da su “SAD spremne da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Velika Britanija je stala uz SAD, a u kuloarima se šuška kako ozbiljne zemlje Zapadne Evrope, one koje uistinu baštine evropske vrijednosti, razmatraju mogućnost da pojedinačno podrže sankcije kako ne bi zavisile od usaglašavanja unutar EU, suočene zapravo sa istinom da ima zemalja i u samoj EU koje na pijedestal civilizacijskih vrijednosti podižu argumente sile, u koje se, uostalom, zaklinju i njihovi (populistički) lideri.

Važi i danas …

No, gdje je tu postmerkelovska Njemačka i njezin istureni igrač na Balkanu Christian Schmidt? Ne treba biti pretjerano strog prema ovom najnovijem visokom predstavniku: na riječ sankcije ne pale se samo njegovi alarmi. I prije nego je došao, još u doba kada je Dodik započeo prelaz s retorike na konkretna djela, njemačka ambasadorica u našoj zemlji požurila se pohvaliti kako ne samo Berlin već ni EU neće podržati sankcije i na taj način zapravo dala zeleno svjetlo Dodiku da nastavi, ali i minimizirala angažman Misije EU u BiH čiji šef Johann Sattler nastoji udahnuti više Evrope na Balkan. U međuvremenu se dogodio Schmidt, koji se ponosno hvali Vučićevom podrškom i ne osvrće se na uvrede koje mu sipa Dodik. Baš kao da se Vučić, neki dan u Raškoj, nije podjednako zabrinuo zbog pritiska na Dodika i RS, koji eto očekuje od zapadnih zemalja, prvenstveno SAD-a. Ne mora se visoki predstavnik baviti baš takvim trivijalnostima, ali trebao bi makar svojim poslom. I to ne onako kako to bilo ko od njega očekuje, već unutar mandata koji mu je dao PIC. Njegova lična uloga – u suprotnom – mogla bi postati historijska, onako kako je svijet, recimo, upamtio generalnog sekretara UN-a Butros Butros Galija, koji je posljednji saznao ko to ratuje na Balkanu. A Raif Dizdarević mu je, 10. aprila 1992. godine, pisao o ratu u BiH, rušenju gradova i sela, i upozorio ga: “Ako se brzo ne zaustavi rat u BiH, uvjeravam Vas da će njegove posljedice po mir i odnose na ovom prostoru i širem balkanskom i južnoevropskom području, biti katastrofalne. Ovo će postati trajno žarište širih sukoba i velikih nesreća.”

Može se reći da slično važi i danas. Ko ne vjeruje nek’ pažljivo pročita Dodikovo poređenje RS-a i Slovenije iz 1992.

Analiza Seada Numanovića: Nepodnošljiva la(h)koća “opozicije”

Šta još treba da se desi, da se političko Sarajevo probudi?

Milorad Dodik je u ratnom pohodu!

Najavljuje “slovenački scenario” i okupacije kasarni Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na području entiteta RS. Pomno je, sa ruskim savjetnicima, razradio plan zaposjedanja Brčkog. Zapad umiruje (a oni jedva čekaju bilo kakav izgovor za nedjelovanje) pričom da je “integritet BiH neupitan”, piše politicki.ba.

Trebaju li osvanuti granični prelazi na Kobiljoj glavi, pa da bošnjački i “probosanski” političari shvate da je vrag odnio šalu!?

Stranka demokratske akcije održala je sjednicu Predsjedništva u Banjoj Luci. Saopćenje izdato nakon tog skupa odražava nemoć, zatečenost i nesigurnost.

Ostali nisu ni to.

Ako je suditi po web stranicama Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Naroda i Pravde, Narodnog evropskog saveza stvari uopće nisu dramatične.

A jesu!

SDP forsira hudu nadu da su ovo “zadnji dani Milorada Dodika”.

NiP upozorava na korupciju na nekoj tribini u Bosni i vazda je “na putu”.

NES je zabrinut što državni parlament već mjesecima ne funkcionira zbog blokade bosanskih Srba.

Više je sastanaka i reakcija o situaciji u Bosni i Hercegovini, s pozivima na razum, alarmantnim porukama i osudama Dodikovog djelovanja izdala Srpska demokratska stranka, nego sve sarajevske političke centrale zajedno.

Nevjerovatno!

Ono što narod sve jasnije vidi, politički lideri u Sarajevu, kod Bošnjaka, neće niti žele vidjeti.

Prevelik bi to bio intelektualni napor i prezahtijevan izlazak iz vlastitog komfora u kome je “pucanje penala” protiv “vlasti”, da bi se trgnuli.

Dok opozicija u entitetu RS zajedno i odlučno nastupa protiv Dodikovog ludila, u Sarajevu je sve po starom.

To da se politički prvaci Bošnjaka i “probosanskih snaga” okupe u Srebrenici, na primjer, i odatle pošalju odlučnu poruku, možemo samo sanjati.

Četnički vojvoda u centru Sarajeva: Pop Vojo Čarkić dočekao patrijarha Porfirija

“Sada sam penzionisan, ali sam još u raspoloženju da ubijam ljude”, rekao je 2016. godine novinarki Al Jazeere English Vojislav Čarkić.

Pet godina kasnije u popu Vojislavu Čarkiću još je bilo snage da stisne ruku srpskom patrijarhu Porfiriju. Fotoreporter portala Klix u subotu je popodne ispred hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu fotografisao doček za patrijarha. Na jednoj fotografiji se vidi da je među onima koji su dočekali Porfirija bio – Vojislav Čarkić, poznat kao Pop Vojo ili Pop Žućo. I na snimku Federalne novinske agencije (FENA) (0.25) iz drugog ugla se vidi Pop Vojo dok stišće ruku patrijarhu Srpske pravoslavne crkve.

A zašto je uopće bitan Vojislav Čarkić?

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kazao je novinarki Al Jazeere ovać sveštenik koji je tokom rata “službovao” na sarajevskom naselju Grbavica. Bio je komandant jedne četničke divizije.

Evo kako je novinarka Al Jazeere opisala Vojislava Čarkića u svom tekstu iz 2016. godine.

“Ovaj 79-godišnji (tekst objavljen 2016.) pravoslavni sveštenik, koji je sada u penziji, nije se samo borio nego je i krstio druge vojnike i predvodio njihove sahrane.

pop Vojo 1996. godine na Grbavici

Grbavica je bila odvojena od ostatka Sarajeva dok se nije potpisao mirovni sporazum u novembru 1995. Tokom rata, Grbavicu su kontrolirale srpske snage i to je bila prva linija u opkoljenom gradu.

Kao pop u vojsci, Čarkić je također bio zadužen da blagosilja oružje koje će se koristiti u borbi – često protiv civila u Sarajevu.

“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kaže, koristeći pogrdnu riječ za muslimane.

Vojislav Čarkić u ratu (maskirna uniforma)

Prema svjedocima, koji su htjeli ostati anonimni, nakon što je rat završio, Čarkić je vodio sahranu majke i brata generala Ratka Mladića, kojem se sudilo u Haškom tribunalu po optužbama za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, za šta je na kraju i osuđen.

Svjedoci navode da je Mladić bio na sahrani uprkos tome što je tada bio bjegunac. Kada ga pitate za to, Čarkić odbija da razgovara, kaže novinarka Al Jazeere English.

Dok puši cigaru, Čarkić opisuje svoju ulogu u ratu te svoj život.

“U ratu i uniformi, uvijek sam bio vojnik Hrista, ratnik srpskog naroda i autentični četnik”, govorio je Vojislav Čarkić.

U junu ove godine RTRS je napravio TV prilog o ovoj “živoj legendi” koja živi u Miljevićima, u Istočnom Novom Sarajevu.

Tokom intervjua za Al Jazeeru Vojislav Čarkić je govorio kako mu je žao što ne može ići da ratuje u Ukrajini.

“Da mogu, opet bih učestvovao u ratu i borio se danas protiv takozvane države Ukrajine”, rekao je tada pop Vojo

Nakon najave rušenja institucija BiH: Četvero državnih tužilaca zatražilo “formiranje predmeta” protiv Dodika, Gordana Tadić ignoriše inicijativu

Najmanje četvero državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zbog njegovih izjava kojim prijeti teritorijalnom integritetu BiH, saznaje Istraga.ba. No, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić do trenutka objave ovog teksta nije odgovorila na njihove zahtjeve.

Prvo je u petak, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.

“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.

Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

Nakon ovog dopisa, reagirali su tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Odobašić je, prema informacijama Istrage, napisao da bi tužioci koji su zadužili predmete “negiranja genocida” morali od Suda BiH zatražiti pokretanje postupka ocjene usaglašenosti sa Ustavom i zakonima BiH zakona koje je proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović. On je naveo da se tim zakonima pokušava spriječiti nadležnost Suda BiH po Zakonu o Sudu BiH u primjeni Krivičnog zakona BiH na teritoriji cijele BiH.

Na ove inicijative, međutim, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić nije reagirala ni usmeno niti pismeno. Istina, Tadićeva je u petak boravila u Beogradu, ali ukazi Željke Cvijanović o proglašavanju spornih zakona su objavljeni još u srijedu. Osim toga, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik posljednjih sedmica  najavljuje donošenje zakona o povlačenju saglasnosti na zakone o o Oružanim snagama BiH, UIO, OSA-i i Sudu BiH. Tužilaštvo BiH nije reagiralo.

U Hrvatskoj razbijena međunarodna grupa krijumčara droge: Kod Sarajlije Kenana Kurtovića pronađeno ukupno 16 kilograma heroina

Bh državljanin Kenan Kurtović uhapšen je u Hrvatskoj zbog sumnje da je krijumčario ukupno 16 kilograma heroina, saznaje Istraga.ba. Hrvatska policija je saopćila je u petak navečer saopćila u okviru ove međunarodne akcije ukupno uhapšeno 11 osoba. Detalji akcije nisu saopoćeni.

No, prema informacijama portala Istraga.ba, vođa ove kriminalne grupe je državljanin Bih i Srbije – Kenan Kurtović. Naime, u njegovom  automobilu koji je bio parkiran u jednoj garaži Puli, u petak popodne je pronađeno 15 kilograma heroina koji je, prethodno, prokrijumčaren iz BiH. Kurtović je uhapšen još u srijedu i tada su hrvatski policiji kod njega pronašli kilogram heroina. Drogu je, u blizini Splita, neposredno prije hapšenja preuzeo od kurira. Nakon što je uhapšen, istražni organi iz BiH i Hrvatske su počeli da tragaju za “štekom” koji se nalazio na teritoriji Hrvatske. Nakon brojnih provjera, u Kurtovićevom automobilu koji je bio parkiran u Puli pronađeno je dodatnih 15 kilograma heroina. Prilikom pretresa automobila hrvatska je policija pronašla i oko 18 hiljada eura. Kenanu Kurtoviću je, prema informacijama Istrage, pomagala najmanje jedna osoba.

Kenan Kurtović: uhapšen zbog krijumčarenja 15 kilograma heroina

Istražni organi su Kenana Kurtovića pratili posljednjih dvanaest mjeseci, nakon što je primijećeno da često, čak i tokom pandemije, prelazi iz BiH u Hrvatsku, tvrdeći da je u tranzitu. No, sve do sada istražitelji nisu uspjeli zadokumentovati jer je Lepi, kako je nadimak Kenana Kurtovića, bio vrlo oprezan. Ovo, inače, nije prvi put da je Kurtović uhapšen zbog krijumčarenja droge. U decembru 2009. godine mu je suđeno na Sudu BiH, gdje je i nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora.

“U vremenskom periodu od septembra 2008. godine do 05. marta 2009. godine, u namjeri pribavljanja finansijske koristi, a nakon što je postao pripadnik zločinačke organizacije, u smislu čl. 1. st. 19. Krivičnog zakona BiH, što podrazumijeva da je kao pripadnik imao unaprijed tačno određenu ulogu u organizovanoj grupi koju je izvršavao po nalozima sebi „pretpostavljenih“, gdje je bez ovlaštenja nabavio, od njemu poznatih lica, veću količinu opojne droge heroin, a radi dalje međunarodne prodaje”, navedeno je u presudi Suda BiH.

Policijske agencije sumnjaju da je Kurtovićev “pretpostavljeni” turski državljanin Ačik Džan (Acik Can). On je 2016. godine protjeran iz Bosne i Hercegovine nakon što ga je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH proglasila osobom opasnom po nacionalnu sigurnost BiH. Prije toga, Džana je Tužilaštvo BiH optužilo zbog organiziranog kriminala u predmetu “Exclusiv”, kada mu je suđeno zajedno sa braćom Hamdom Dacićem i Harisom Zornićem (ranije Ljutvija Dacić). Svi optužene Sud BiH je u decembru 2014. godine pravosnažno oslobodio.

Osim turskog državljanstva Džan posjeduje i državljanstvo Srbije gdje je živio nakon protjerivanja iz BiH. Godinama je bio pod istragom i njemačke policije koja je dokumentovala njegove kontakte sa Kenanom Kurtovićem koji je sada uhapšen u Hrvatskoj.  I Kurtović, osim državljanstva BiH, posjeduje i državljanstvo Srbije. Rođen je u Priboju 1981. godine.

Na dan kada je Karadžić prijetio nestankom muslimana, Dodik prijeti “scenarijem iz ’92.”: Međunarodna zabrinitost ne može spriječiti secesiju, već isključivo domaća oružana sila

Bio je 14. oktobar 1991. godine i Radovan Karadžić je izašao za govornicu Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

“Ovo nije dobro što vi radite. Ovaj put na koji vi želite da izvedete BiH jeste ista ona autostrada pakla i stradanja kojim su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje”, rekao je Karadžić.

Bio je 14. oktobar 2021. godine kada Milorad Dodik izašao pred novinare u Istočnom Sarajevu i zaprijetio scenarijem iz ’92. godine.

“Upućujem te na ’92. godinu”, kazao je Milorad Dodik nakon što je upitan na koji će način preuzeti kasarne Oružanih snaga BiH koje se nalaze na teritoriji RS.

Prije nego se obratio medijima, Dodik je imao niz sastanaka u Istočnom Sarajevu. Na noge su mu došli i ambasadori nekoliko članica EU.

“Dovoljno”, reći će Dodik nakon što su ga novinari upitali koliko se ambasada odazvalo njegovom pozivu za sastanak u Istočnom Sarajevu.

Koliko god mediji sa sjedištem u Sarajevu Dodikov sastanak sa predstavnicima jedanaest ambasada proglašavali debaklom, to uopće nije tako. Pokušajmo biti objektivni – jedanaest država u četvrtak je dalo legitimitet Miloradu Dodiku i njegovom rušilačkom pohodu. To što u administrativnom centru Vlade RS nije bilo predstavnika, za Sarajevo najbitnijih, pet ambasada poznatih kao Kvinta, ne znači, zapravo, ništa.

Čuli ste, vjerujem, za Južnu Osetiju. To područje koje se nalazi u granicama međunarodno priznate Gruzije niko osim Rusije ne naziva državom. De jure – Južna Osetija nije država. Ali “de facto” se radi o nezavisnoj republici. Gruzija ne priznaje Južnu Osetiju kao zaseban entitet, ali to uopće ne mijenja faktičko stanje na terenu. Niti će vječno zabrinuti Zapad ući u rat s Rusijom zbog Južne Osetije, niti Gruzija kontroliše dio svoje teritorije. Južna Osetija je provela dva neustavna referenduma o nezavisnosti koja niko nije priznao. Pa, ipak, Južna Osetija postoji. Bez legitimiteta i  bez legaliteta. Ali postoji.

Milorad Dodik ide do kraja. Za razliku od Južne Osetije on ima institucije. Ima jake policijske snage, ima pravosuđe RS-a, ima autonomnu poreznu upravu, ima entitetsku vladu i ima, osim u Brčko distriktu, jasno označenu teritoriju. Ko ga može zaustaviti? Visoki predstavnik Crhristian Schmidt? To je onaj Nijemac iz CSU-a, čiji stranački šef Horst Seehofer godinama gaji dobre odnose s Putinovim režimom. To je onaj Visoki predstavnik za BiH što otvara sajmove po Srbiji, tražeći mrvicu pažnje Aleksandra Vučića. Svoje bonske ovlasti Schmidt je stavio duboko u ladicu. Ne zanima ga to što Republika Srpska u svom Službenom glasniku objavljuje ukaze i zakone kojim OHR množi za nulom. Mada, ako ćemo biti realni, svaki broj koji pomnožite sa Christianom Schmidtom za rezultat će imati – nulu.

Valentin Inzko je, barem, bio zabrinut. Christian Schmidt nije ni to. A imamo li mi razloga za zabrinutost? Imamo, itekako.

Sagledajmo stvari realno. Kada Dodik usvoji zakone o povlačenju iz Oružanih snaga BiH, kada, po uzoru na ’92., preuzme kasarne na teritoriji RS-a, ko će reagirati? Evropska unija? Hoće. Izrazit će istu onoliku zabrinutost koliku je izrazila nakon ruske okupacije istočne Ukrajine. I onda će, na kraju, recimo Njemačka, odbiti da prodaje oružje i municiju u “zonu potencijalnog konflikta”. Šta će preuzeti NATO? Raketirat će položaje MUP-a RS-a, otprilike, onako kako su raketirali snage Igora Girkina Strelkova i njegovih separatista u Dombasu i drugim “privremeno zauzetim dijelovima” Ukrajine, kojoj su obećavali NATO, pa je nikad nisu primili u NATO. Faktičko stanje na terenu. To je ono što se jedino priznaje u međunarodnoj diplomatiji i stvarnom životu. Faktičko stanje na terenu je i Sjeverni Kipar. Ne priznaju ga, ali postoji. I, mada svi listom tvrde da je nelegalna tvorevina, nikada nije poduzeta nijedna vojna ili bilo koja druga operacija da se ta paradržavna tvorevina ukoloni sa lica zemlje.

“Nikome dlaka s glave neće faliti”, reći će Milorad Dodik nakon što je najavio preuzimanje kasarni metodama iz ’92. godine.

Vjerujem mu. Jer Republika Srpska nema više potrebe da skida nesrpske glave u Foči, Višegradu, Prijedoru i Banja Luci. Taj posao je završen  od ’92. do ’95. godine. Ono malo Bošnjaka i Hrvata što se vratilo u Republiku Srpsku može poslužiti za dokazivanje “otvorenosti” i “tolerancije” srpskog društva.

Desetak posljednjih godina traju napadi na skoro sve institucije BiH. No, tri su institucije na posebnom udaru – Ustavni sud BiH, Sud BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH. I, ako pažljivo pogledate medije i javne istupe, svaki put su Milorad Dodik i Dragan Čović davali signal za početak napada u koji su se kasnije uključivali sarajevski “spavači” okupljeni oko Aljoše Čampare. Od neprijavljenog dvojnog državljanstva predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca banjalučki i kratkovidi sarajevski mediji su napravili aferu “svjetskih razmjera”. Direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Osmana Mehmedagića, uz sve njegove mane, proganjali su sa pet istraga koje je uvijek provodio isti tužilac istog tužilaštva. Opet budimo realni, nisu napadi na predsjednika Suda BiH i direktora OSA-e motivisani borbom protiv korupcije. Motiv je pokušaj preuzimanja institucija koje bi baš u ovakvim situacijama u kojima se sada nalazi Bosna i Hercegovina mogle imati ključnu ulogu. Ustav, državni sud i legalna obavještajna služba obilježja su svake države. Te tri institucije Milorad Dodik i Dragan Čović ne kontrolišu. I zato ih je i bilo bitno srušiti prije nego se krene u “završnu operaciju” otcjepljenja nazvanu – “povratak izvornom Dejtonu”.

OSA je sačuvana. Sud BiH je sačuvan. Ustavni sud BiH je sačuvan. Predsjedništvo BiH ima kapacitet da odlučuje i bez Milorada Dodika. Oružane snage BiH su pod komandom i kontrolom ratnih oficira Armije Republike BiH. Ali šta, onda, fali? Fali Tužilaštvo BiH. Jer bez naredbe Tužilaštva BiH nijedna policijska agencija ne može uhapsiti Milorada Dodika i sve one koji narede ili podrže puč. Bez naredbe Tužilaštva BiH se državni udar neće moći spriječiti. A sve dok je Gordana Tadić na čelu Tužilaštva BiH – Dodik mirno može spavati. Naredne sedmice, 20. oktobra, na sjednici VSTV-a će biti razmatrana smjena Gordane Tadić. Od te sjednice direktno ovisi budućnost BiH. A glas federalnog tužioca Slave Lakića bit će presudan. I dovoljan.

Dodik zaprijetio scenarijem iz ’92. godine: Preuzet ćemo kasarne u RS i postaviti svoje stražare

“Upućujem te na ’92. godinu, kako su to uradili Slovenci”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon pitanja Istrage da objasni na koji će način pripadnike Oružanih snaga BiH izbaciti sa teritorije RS-a ukoliko se taj entitet povuče iz sporazuma o vojnim snagama na nivou BiH.

“Znači, nasiljem?”, konstatirali smo.

“Molim”, začuđen je bio član Predsjedništva BiH.

“Upućujete na ’92. godinu”, konstatirao je novinar Istrage.

“Upućujem te kako su to Slovenci radili. Fino, zablokirali kasarne i rekli da ovi momci koji ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka. Malo se sada i modernizovalo”, rekao je Dodik.

U nastavku izjave, Dodik je govorio o anketiranju pripadnika Oružanih snaga BiH, tvrdeći da je 80 posto Srba ustvrdilo da želi napustiti vojsku na nivou BiH. Onda je dodao da će snage Republike Srpske preuzeti kontrole nad kasarnama u RS-u.

“Pa ćemo staviti na raspolaganje novim strukturama Vojske RS-a te kasarne i ostalo i reći ćemo ko smije, a ko ne smije ući”, kazao je Dodik.

Na konstataciju novinara Istrage da je to oružana pobuna, član Predsjedništva je rekao da nikoga neće dirnuti i da nikome neće faliti dlaka s glave.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je govorio i o susretu sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim. Priznao je da je od Lavrova tražio pomoć, ali ne vojnu.

“Neku drugu pomoć jesam, vojnu nisam”, rekao je Dodik ne precizirajući, i nakon ponovnih upita, koju je pomoć tražio.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onaku. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, rekao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Kasnije je dodao da je to samo šala. No, nekoliko puta tokom svog obraćanja je kazao da se ne šali kada je u pitanju udar na institucije BiH.

Prije nego je je Dodik počeo konferenciju za medije, u zgradi Vlade RS u Istočnom Sarajevu se pojavilo nekoliko zvaničnika sigurnosnih agencija sa nivoa BiH. Među njima je bio i direktor SIPA-e Darko Ćulum, inače dugogodišnji policijski kadar blizak Miloradu Dodiku.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...