Istaknuto

Istaknute objave

Nakon priče Istrage, reagovala Energetska zajednica: Oslobađanje rudnika od plaćanja putarine je sporno

“Pišemo vam da izrazimo našu zabrinutost u vezi sa regulatornim okvirom Bosne i
Hercegovine u pogledu izuzeća rudnika, termoelektrana i željeznica u oba entiteta Bosne i
Hercegovine od plaćanja putarine na dizel gorivo”, navedeno je u pismu koje je 28. oktobra Sekretarijat Evropske energetske zajednice uputio na adresu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dan ranije, Istraga je objavila priču o tome kako, na prijedlog vlada Federacije i Republike Srpske, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH godinama oslobađa podobne rudnike i privatne firme plaćanja putarine na cijenu goriva, zbog čega država BiH gubi desetine miliona maraka. Jedna od najpovlaštenijih firmi koje su oslobođene plaćanja putarine je Lager iz Posušja. za čijim je vlasnikom Milenkom Bašićem raspisana međunarodna interpolova potjernica zbog optužbi za korupciju u Hrvatskoj. Ova firma, kao i drugi rudnici iz BiH nalaze se na spisku za oslobađanje plaćanja putarine i za narednu godinu. Upravo zbog toga je reagirala Energetska zajednica.

“S tim u vezi, i ne dovodeći u pitanje detaljnu procjenu, željeli bismo pokrenuti pitanje potencijalne kategorizacije takve šeme kao državne pomoći koju Savjet za državnu pomoć Bosne i Hercegovine treba prijaviti i odobriti prije nego što se dodijeli. Naime, prema Zakonu o akcizama, sva pravna i fizička lica koja vrše proizvodnju, uvoz i / ili izvoz biogoriva i tečnih biogoriva i određenih naftnih derivata (motorni benzin; dizel goriva i druga gasna ulja; tečni naftni gas) dužna su platiti putarinu u ukupnom iznosu od 0,40 KM po litru proizvoda (član 35). Putarina kao akciza stoga predstavlja troškove koji se obično nameću u budžet preduzeća. Čini se, međutim, da član 36 sadrži izuzetak od opšteg pravila, koje se odnosi samo na rudnike, termoelektrane i željezničke pruge. Odricanje od prihoda koji bi inače bio plaćen državi može predstavljati prenos državnih resursa i podrazumijeva povoljan tretman za određena preduzeća”, navedeno je u pismu koje je u posjedu Istrage.

Energetska zajednica upozorava da pravila o državnoj pomoći “zahtijevaju postupno ukidanje ekološki štetnih subvencija, uključujući fosilna goriva, i državne pomoći koja nije prijavljena nadležnom organu za državnu pomoć, izuzeće može predstavljati nezakonitu državnu pomoć koja  bi potencijalno mogla biti predmet povrata”

“Zahtijevamo da se o regulatornom okviru koji je u pitanju obavijesti Savjet za državnu pomoć kako bi se procijenilo njegovo usaglašavanje sa pravnim tekovinama o državnoj pomoći”, piše na kraju pisma koje je potpisao direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač .

“Nedopuštena” državna pomoć korz putarine dodjeljuje se od 2018. godine. Odmah tada, na prijelog HDZ-ovog kadra Vjekoslava Bevande u program pomoći ubačena je firma Lager koja upravlja rudnikom Kamengrad u Sanskom Mostu.

“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na prijedlog Vlade Federacije, na sjednici održanoj 30. avgusta 2018. godine, donio je odluku o izmjenama i dopunama odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2018. godinu”, navedeno je tada u Službenom glasniku BiH.

Već naredne godine, Lager je “napredovao”. Odlukom Upravnog odbora UIO, a na prijedlog Vlade Federacije, Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara goriva. To znači da je ta kompanija te 2019. godine “uštedjela” 1,25 miliona maraka. Ono što je interesantno, količina nafte za koju je Lager oslobođen plaćanja putarine znatno je veća od količine koje su oslobađani Rudnici Kreka Tuzla (2,6 miliona litara), Rudnik Đurđevik (4 miliona litara), Rudnik Zenica (380 hiljada), Rudnik Breza (1,1 milion). I 2020.  godine “raspored” je bio isti. Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara nafte, što im je, opet, uštedjelo oko 1,25 miliona maraka.

Na novou Federacije BiH sve ovo je predlagao aktualni federalmi ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, kadar SBB-a Fahrudina Radončića koji posljednjih mjeseci u Vladi Federacije BiH provodi politiku Dragana Čovića i Hrvatske demokratske zajednice.

 

Sud BiH presudio: Direktor OSA-e Osman Mehmedagić oslobođen

Sud BiH oslobodio je direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i uposlenika te Agencije Muhameda Pekića svih optužbi koje im je na teret stavljalo Tužilaštvo BiH u slučaju izuzimanja video nadzora iz poslovnice BH Pošte u Sarajevu.

Postupajući sudija Branko Perić je kazao da Mehmedagić i Pekić nisu krivi je Tužilaštvo BiH nije dokazao krivnju u ovom slučaju.

“Bilo je čudnih stvati u ovom predmetu. Dolazila su anonimna pisma protiv sudija. Bilo je raznoranih politika i pokušaja uticaja, ali ja ne bih sada o tome. Sud BiH nije podlegao pritisku”, kazao je sudija Branko Perić.

Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je u oktobru prošle godine podiglo optužnicu protiv direktora OSA-e i njegovog saradnika zbog sumnje da su “tokom augusta 2020. godine zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do informacija i fotografija o pošiljatelju anonimne kaznene krivične prijave protiv direktora OSA-e BiH”.

Međutim, nakon dokaznog postupka je utvrđeno da je u tom periodu OSA provodila tajnu operaciju koja je imala za cilj zaštitu institucija BiH od podnošenja anomnih prijava koje su korištene za destabilicaciju ključnih institucija BIH. Tu anonomnu prijavu, podsjećamo, sa svojom je prijateljicom podnijela Mirela Bubalo, savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova BiH Aljoše Čampare. Čampara je u ovom predmetu bio svjedok. Optužnicu je zastupao tužilac Oleg Čavka.

 

Suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH: Denis Bećirović zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o imovini RS iako ovaj zakon nije ni stupio na snagu

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu.To je, ukratko, suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.

Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.

Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.

“Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.

No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara  zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.

Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.

Službeni glasnik RS

Međutim, Denis Bećirović i njegov ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.

Dakle, Zakon o nepokretnoj imovini RS još uvijek nije na snazi. Ali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je sa svojim ekspertnim timom odlučio da se obrati Ustavnom sudu BiH i zatraži ocjenu ustavnosti. Stoga jš jednom ponavljamo ključne činjenice.

-Prema Pravilima Ustavnog suda BiH ne može se osporavati akt koji nije na snazi

-Zakon o nepokretnoj imovini stupa na snagu 28. februara 2023. godine

-Denis Bećirović je ocjenu ustavnosti ovog Zakona zatražio 21. februara, ili sedam dana prije nego što će Zakon stupiti na snagu.

Ove činjenice bit će ključne prilikom odlučivanja Ustavnog suda BiH, zbog čega bi Bećirovićev zahtjev mogao biti odbačen kao – nedopušten.

Dokumenti iz slučaja Dobrovoljačka: JNA 30. aprila naredila “neutralisanje” jedinica TO, Alija Delimustafić “aboliran” odgovornosti, iako je naredio blokadu jedinica JNA

Bivši ministar unutrašnjih poslova RBiH Alija Delimustafić izdao je 29. aprila 1992. godine naredbu pripadnicima MUP-a RBiH da “izvrše blokadu šireg reona vojnih objekata JNA iz kojih se nastoje iznijeti sredstva”. Ali Tužilaštvo BiH nije našlo dovoljno elemenata da u slučaju Dobrovoljačka podigne optužnicu protiv Delimustafića, koji je godinama održavao dobre veze sa službama u Beogradu gdje se jedno vrijeme čak i skrivao od bh. pravosuđa. Umjesto Delimustafića, optuženi su njegovi podređeni – Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić. Štaviše, Alija Delimustafić nikada nije bio ni pod istragom, iako dokument u prilogu dokazuje da je on 29. aprila 1992. godine izdao naređenje utemeljeno na naređenju koje je istog dana izdao komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić. Među optuženima u predmetu Dobrovoljačka je i Hasan Efendić. Alije Delimustafića, rekosmo, nema. On je samo svjedok. Baš onako kako je svjedočio i u slučaju Veliki park, u krivičnom postupku protiv Jusufa Pušine i Dragana Vikića koji su, na kraju, oslobođeni.

Ovo je, dakle, dokument (sa haškom oznakom) kojom ministar unutrašnjih poslova, na osnovu odluke Predsjedništva BiH, naređuje “blokadu šireg reona vojnih objekata iz kojih se nastoji iznijeti materijalno-tehnička sredstva” i blokadu “nenajavljenih kolona jedinica bivše JNA i bez pratnje MUP-a”, te “sprječavanje izlazaka iz kasarne i komuniciranje na teritoriji RBiH”.

Istog dana, 29. aprila 1992. godine, i komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić izdao je naredbu kojom je svim jedinicama TO naredio da, u koordinaciji sa MUP-om RBiH, masovno zaprečavaju sve putne pravce na teritoriji BiH kojima jedinice bivše JNA otpočinju izvlačenje tehničkih materijalnih sredstava. Ova naredba je, prema informacijama Istrage, jedan od dokaza Tužilaštva BiH, u predmetu Dobrovoljačka, u okviru kojeg je podignuta optužnica protiv deset bivših visokopozioniranih policijskih, vojnih i političkih dužnosnika RBiH, među kojima nema Alije Delimustafića.

Istog dana kada je TO izdala ovu naredbu, o njoj su bili informisani i oficiri JNA, što je vidljivo i iz dokumenta koji je 30. aprila sačinio Stanislav Galić, tada pukovnik JNA i komandant 30. partizanske divizije. Galić će kasnije postati general Vojske RS koji je u Haagu osuđen na doživotnu robiju zbog granatiranja, snajperisanja i terorisanja građana u opkoljenom Sarajevu. Galić, naime, 30. aprila 1992. godine šalje akt u kojem informiše jedinice da je TO RBiH izdala naredbu o “zaprečavanju puteva” jedinicama JNA.

“Od komande 5. korpusa str. pov. br. 401-1 od 29.04.1992. godine dobili smo akt sledeće sadržine: U cilju preduzimanja mera za odbranu objekata rasporeda jedinica 5. Korpusa južno od rijeke Save i obezbjeđenja nesmetanog kretanja motornih vozila i kolona za snabdevanje, u daljem tekstu dostavljamo Vam naredjenje o sprovodjenju odluke Predsedništva Republike BiH br. 02-11-327/92 koje je potpisao komandant Štaba TO Republike BiH pukovnik Hasan Efendić”, napisao je Stanislav Galić.

dokument pukovnika JNA Stanislava Galića

Pukovnik Galić, potom, 30. aprila, “u cilju sprječavanja dejstava neprijatelja” izdaje naređenje jedinicama JNA.

“Sva ranija naređenja komande 5. korpusa i 30. parttizanske divizije vezano za obezbeđenje objekata i ljudstva te pokreta jedinica ostaju i dalje na snazi uz povišene mjere. Svaki  orgenizovani pokret  evidentirajte u štabu jedinice sa početkom polaska i dolaska u očekujući  rejon. U slučaju upućivanja. kolona
obavezno izvestiti štab 30. partizanske divizije. Рojačati mjere neposrednog borbenog osiguranja objekata i ljudstva, posebno štabova komandi i jedinica. U tom cilju sprječavati ulazak nepoznatim licima uz propisanu identifikaciju. Različitim i kombinovanim vidovima” u zoni  odgovornosti / zasjedama , patrolama, izviđanjem / sprečavati ubacivanje neprijatelja, posebno DTG koje treba neutralisati u zoni odgovornosti”, naveo je Stanislav Galić.

Dva dana kasnije, “paravojne” formacije potpomognute jedinicama JNA pokušale su zauzeti Predsjedništvo BiH. Tokom akcije, na sarajevskom aerodromu je zarobljen i predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Događaj u Dobrovoljačkoj desio se 3. maja. Međunarodni tužilac Tužilaštva BiH Džud Romano je u svojoj naredbi o obustavi istrage iz 2012. godine naveo da je kolona JNA bila “legitiman vojni cilj”. No, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv desetorice visokih zvaničnika RBiH. Alije Delimistafića nema na optužnici.

O slučaju Dobrovoljačka: “Ne pucaj” i bit ćeš optužen

O samom događaju 3. maja 1992. godine neću pisati. Nisam direktni svjedok, a nisam ni, novinarski gledajući, suvremenik tih događaja. Kao jedanaestogodišnjem dječaku tada mi se u sjećanje urezalo tek nekoliko sekvenci koje sam gledao u centralnim dnevnicima – generala Kukanjca, Alijino zarobljavanje, slučajnog prolaznika Zlatka Lagumdžiju i ona scena kada Jovan Divjak, sa bijelog UN-ovog transportera, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, iz sveg glasa viče – “Ne pucaj”.

Pritužbe porodica stradalih

Neko je, ipak, pucao. Pripadnici JNA, koji su se tog dana povlačili iz svoje komande, ubijeni su i to su nesporne činjenice. Odmah po prestanku agresije na Bosnu i Hercegovinu, MUP Republike Srpske će 29. maja 1996. godine podnijeti Osnovnom javnom tužilaštvu Sarajevo krivičnu prijavu protiv većeg broja osoba zbog sumnje da su, tokom napada na konvoj JNA u Sarajevu u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992, počinile krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.

Dopuna prijave je stigla 27. aprila 2005. godine, a petnaestak dana kasnije Tužilaštvo Bosne i Hercegovine preuzima predmet od pravosuđa Republike Srpske. Godinu i po kasnije, u oktobru 2006, tokom mandata Marinka Jurčevića, Tužilaštvo BiH donosi naredbu o provođenju istrage protiv 14 osoba. Na čelu je Ejup Ganić, a onda slijede Zaim Backović, Hasan Efendić, Jovan Divjak, Jusuf Pušina, Fikret Muslimović, Dževad Topić, Dragan Vikić, Jovica Berović, Rešad Jusupović, Emin Švrakić, Damir Došan, Jusuf Kecman i Ibrahim Hodžić. Među osumnjičenima nije bilo Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića. Šest godina je međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH Jude Romano istraživao slučaj, da bi 18. januara 2012. donio naredbu o obustavi istrage protiv svih 14 osumnjičenih zbog nedostatka dokaza.

Jedna rečenica iz njegove naredbe posebno je bitna – “kolona JNA bila je legitiman vojni cilj”. Ali u drugom dijelu naredbe tužilac Romano je utvrdio da neke radnje, ipak, predstavljaju krivično djelo. U pitanju su ubistva pukovnika dr. Budimira Radulovića, pukovnika Mire Sokića, vojnika Miodraga Đukića, potpukovnika Boška Jovanića, pukovnika Boška Mihajlovića, pukovnika Gradimira Petrovića, kao i ranjavanje pukovnika Miće Pantelića, kapetana Dragana Stankovića, kapetana Lasla Pravde, vojnika Slobodana Bojanića, vojnika Zvezdana Arsića, kapetana Ratka Kataline, vojnika Zorana Adžića, pukovnika Ljubinka Lukića, vojnika Milenka Perića, vojnika Dragana Pantića, razvodnika Ivice Simića i Slavka Petrovića, zbog toga što je, citiram odluku, “na žrtve otvorena vatra kada su one bile onesposobljene za borbu”. Tužilac Romano kao ratni zločin navodi i ubistvo Normele Šuko, te ranjavanja vojnika Dragana Kovačevića i pukovnika Dušana Kovačevića, koji su bili u sanitetskom vozilu na koje je otvorena vatra. U naredbi o obustavi istrage se još, kao ratni zločin, definira i fizičko maltretiranje zastavnika Gojka Vukšića, pukovnika Slavoljuba Beloševića, kapetana Milana Legena, Miroslava Ćabe, Nenada Erića i Danila Beribake, koji su, prethodno, bili zarobljeni u Dobrovoljačkoj ulici.

U pogledu drugih pogibija i ranjavanja Tužilaštvo BiH će utvrditi da su ona nastala “kao rezultat zakonitih radnji zbog toga što su žrtve u momentu kada je na njih otvorena vatra predstavljale zakonite mete”. Nakon ove naredbe tužioca Romana uslijedile su pritužbe porodica stradalih. Bivša vršiteljica glavne državne tužiteljice, pokojna Jadranka Lokmić-Misirača, odmah će donijeti odluku o formiranju Komisije koja bi trebala preispitati pristigle pritužbe. Njen nasljednik Goran Salihović će, nakon stupanja na dužnost 2013. godine, u nekoliko navrata mijenjati sastave Komisije. Od marta 2015. pa sve do maja 2017. godine ovaj šestočlani tim se sastao 18 puta. No, odluka nije donesena. U međuvremenu je članica Komisije Gordana Tadić, tada šefica Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, postala vršiteljica dužnosti glavne državne tužiteljice. U januaru 2018. godine, odlučujući po apelaciji Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović, članova porodica stradalih pripadnika JNA, Ustavni sud BiH donosi odluku kojom “utvrđuje povredu prava na zabranu podvrgavanja nehumanom postupku iz člana II/3. b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda” i nalaže Tužilaštvu BiH da bez daljnjih odgađanja preduzme mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama apelantica.

Ustavni sud BiH, dakle, nije rekao da se njihova pritužba mora prihvatiti, već da se o njoj mora odlučiti. I Gordana Tadić je samostalno odlučila. Krajem novembra 2018. Tužilaštvo BiH saopćava da je “stavilo van snage” odluku o obustavi istrage u slučaju Dobrovoljačka, te donosi naredbu o provođenju istrage protiv pet osoba. Gordana Tadić će tim predmetom kasnije zadužiti Milanka Kajganića, koji će, potom, naslijediti Gordanu Tadić, a predmet će prebaciti u nadležnost tužioca Mladena Vukojičića. Ove sedmice je podiguta optužnica. Broj osumnjičenih se uduplao. Na optužnici su su našli Bakir Alispahić, Ismet Dahić i Enes Bezdrob, koji proteklih godina nisu ni bili pod istragom. No, Tužilaštvo BiH je odlučilo da optuži kompletan tadašnji državni vrh koji je danas živ. Nema dileme da bi među optuženima, da je živ, bio i Jovan Divjak, čovjek čije riječi i danas odjekuju bivšom Dobrovoljačkom – Ne pucaj.

(oslobodjenje)

Kolumna Vildane Selimbegović: Bakire, pazi, snima se (II)

Svako zlo za neko dobro, najnovija je mudrost Bakira Izetbegovića, lidera SDA, koji se prošle sedmice odlučio obračunati sa vlastitim izjavama. U te je svrhe iskoristio Facebook (mada mi je nekako više za TikTok) i brutalno napao kolegu Amira Zukića, urednika i voditelja N1, i mene. Krivi smo! Kolega Zukić je intervjuirao lidera SDA u svojoj emisiji Pressing, a ja sam pažljivo gledala njegov dvostruki nastup (noć ranije je dao intervju BIR TV-u) i analizirala ga. Sramotno! I nedopustivo!

Selam i luzerima zakrvavljenih očiju …

Zato je Bakir Izetbegović odlučio da nas pouči, usput nas grubo optužujući jer se njemu nisu dopala ni Zukićeva pitanja ni vlastiti odgovori, koje sam ja, drznica, brižljivo iscitirala. I kako to obično u vizuri SDA biva, nije kriv Izetbegović što se razotkrio u intervjuu, krivi su novinari. A da bi se krivnja dokazala i nas poučilo, da ne kažem ušutkalo, tu je armija esdeaovskih botova koja je orkestrirano nasrnula na nas svojim već prepoznatljivim manirom prijetnji, psovki, uvreda i svega potrebnog i već viđenog u operaciji radikalizacije Bošnjaka koju vrh SDA provodi s ciljem da po svaku cijenu ostane u nekoj kombinaciji za vlast. To je to dobro, za koje se Izetbegović bori, protiv zla – kolege Zukića i mene. Pa da vidimo šta ga to najviše boli.

”Unatoč pokušajima voditelja da me upornim upadicama i prekidanjima omete”, veli Izetbegović, “cijeni” da je uspio “demantovati i niz neutemeljenih tvrdnji koje je voditelj uporno unosio u pitanja kao gotovu konstataciju”. Nažalost, kaže, jednu nije: “Radi se o tezi voditelja da je moja supruga, parafrazirajući izjave Amora Mašovića, prijetila glasačima da će završiti u masovnim grobnicama ako budu glasali za druge, a ne za SDA.” Po Bakiru, “i Mašović i Sebija Izetbegović su upozoravali da nejedinstvo i konflikti unutar bošnjačkog korpusa mogu narod povesti stazama koje vode u nova stradanja”, pa zato nudi i link koji to dokazuje. “Selam alejkum i dobro veče. Selamim vas, a selamim i luzere zakrvavljenih očiju, nesretnike i gubitnike koji su otpali od nas i krenuli groznim putevima koji će ponovo ako uspiju, kako reče naš Amor, voditi u Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice”, rekla je Sebija Izetbegović (dokaz: Bakirov link). I kad smo već kod tog čuvenog snimka – ne samo Mašović i supruga već listom kandidati i govornici SDA jednako ponavljaju parolu “Izetbegovića za predsjednika”, uprkos činjenici da nije riječ o stranačkim, SDA izborima, već o općim izborima u BiH, koja po Ustavu nema predsjednika. Ni CIK, niti bilo koji promatrači kampanje i samih izbora, nisu reagirali na ovo grubo kršenje pravila, zakona i Ustava BiH.

No, ostanimo malo kod nejedinstva i konflikta unutar bošnjačkog korpusa, koje Izetbegović fakturiše novinarima, naročito meni, jer sam reagirala na njegovu (samo)hvalu kako je on inicijator pospremanja paradžemata u BiH. I opet ću: neukusno je, bahato i arogantno zloupotrebljavati Islamsku zajednicu u političke svrhe. To sam oduvijek tvrdila i opet ću. A lider SDA to redovito radi, upravo na taj način atakujući na jedinstvo bošnjačkog korpusa, podvaljujući tezu kako su Bošnjaci bez članske karte SDA nelegitimni otpadnici svog naroda i izdajnici. Pritom se SDA, uz pomoć svojih botova, bacila na radikalizaciju Bošnjaka, pa jednako prijeti haosom i nemirima ako izostane iz vlasti. Istu armiju je upregla i u obračun sa OHR-om i Zapadom, naročito ciljajući SAD, koje Izetbegović na BIR-u nije štedio, da bi kod kolege Zukića reterirao, valjda zbog publike. Srećom i za Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu, upravo je reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović – i prošle sedmice, prilikom susreta sa američkim ambasadorom u našoj zemlji Michaelom Murphyjem – nedvosmisleno iskazao privrženost američkoj politici u BiH, podsjećajući na značaj podrške i pomoći SAD-a našoj zemlji. Ne kažem da se Rijaset uspio u potpunosti ograditi od zloupotreba IZBiH od strane SDA, samo ukazujem na činjenicu da je u vrhu IZBiH očito osviješten problem beskrupulozne političke manipulacije za kojom sve češće poseže SDA u svojim obračunima sa neistomišljenicima. A dokle dobacuje potreba Bakirovih radikalnih botova da u pomami za SDA vlašću ne biraju sredstva, pokazuje i nedavno priopćenje Rijaseta koji se ogradio od “anonimnog pamfleta kojim se pozivaju ‘svi patrioti, borci, studenti, rudari, klubovi, službenici, svi Bošnjaci, Bosanci i Hercegovci’ na proteste protiv ‘nametanja aparthejda kroz ustavna rješenja na račun Bošnjaka’. Na pamfletu se nalazi i ime reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, što je gruba zloupotreba imena najvišeg duhovnog autoriteta Bošnjaka.” Anonimni pamflet je samo jedan od mnogih iz radionice izvjesnog Jasmina Mulahusića, neskrivenog mrzitelja svega što nije iz SDA i podstrekača obračuna Bošnjaka kako sa Srbima i Hrvatima u BiH, tako i sa Bošnjacima koji ne dijele Bakirove svjetonazore.

Propuštena lekcija

”Svaka religija kao historijska pojava ima dvije strane. Kao učenje ona je Božija objava; kao praksa ona je djelo ljudi. Vjeru Bog objavljuje, a ljudi primjenjuju. Sve što je u njoj veliko i uzvišeno od Boga je; sve ono što je pogrešno i nedostojno, od ljudi je”, objašnjavao je svojevremeno osnivač SDA i Bakirov otac Alija Izetbegović. Njegov je sin očito propustio ovu lekciju, pa danas – kao primjer luzera zakrvavljenih očiju – ne preza ni od sile koju u ime SDA provodi potpredsjednik FBiH, general Refik Lendo. Usuđujem se ustvrditi da to čak i nije najveći problem, već poistovjećivanje ovdašnjih Bošnjaka, mahom muslimana, sa onom istočnom praksom koja znači nesmjenjivost s vlasti. To je teret koji ovoj zemlji i njezinim Bošnjacima nameće Izetbegović sin, trošeći pritom posljednje mrvice vjerodostojnosti stranke koju je osnovao njegov otac. No, to je već problem SDA, a problem BiH će biti ukoliko SDA zaista posegne za haosom i mrakom kojim prijeti. Da nailazi na plodno tlo, svjedoči i podatak da su samo kolege iz Avaza reagirale na Izetbegovićev napad na novinare. Hvala im. I hvala svima koji su – neki javno, većina privatno – izrazili podršku Amiru i meni, ističući vlastito zalaganje u borbi protiv medijskog i svakog drugog mraka kojim lider SDA maše.

Visoki predstavnik za njemački FAZ: “Nakon izbora bih mogao reagirati, blokade nisu riješene”

Visoki predstavnik Christian Schmidt nije odustao od nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. On je u intervjuu za Frankfgurter Allgemaine Zeittung rekao da bi mogao intervenirati nakon izbora.

“Bili smo preblizu izbora za velike intervencije”, rekao je Schmidt, objašnjavajući da bi nakon izbora mogao intervenirati jer “blokade još nisu riješene”.

“Kada budem donosio odluke donosit ću ih tako da budu proceduralno opravdane i pravno obavezujuće. Inače, ovaj proces ne bih ni započeo”, rekao je Schmidt.

Upitan da li imas podršku SAD-a, Brisela i Berlina, Schmidt je kazao da je on razgovarao sa svima.

“Svima sam jasno dao do znanja kako vidim svoj opis posla. Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.

Christian Schmidt je govorio i o “preglasavanju Hrvata”, ustvrdivši da su o tom preglasavanju govorili i predstavnici stranaka iz “bošnjačkog miljea”.

“Neko mi je iz bošnjačkog stranačkog miljea jednom rekao da nije prava hrvatska reprezentacija ako se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat, rekao je Schmidt.

Podsjećamo, visoki predstavnik je u julu namjeravao nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema kojem bi kantonima u kojima HDZ ima dominantnu ulogu dao prevlast prilikom formiranja Doma naroda FBiH. Istraga.ba je prije tridesetak dana objavila da Schmidt namjerava nametnuti ove izmjene nakon predstojećih izbora. Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske je saopćila da su “mjesecima diskretno razgovarali sa visokim predstavnikom” u vezi sa izmjenama Izbornog zakona”.

Kolumna Senada Avdića: Kako je saopćenje Naroda i pravde o nastavniku-pedofilu postalo važnije od suda, ministarstva, uprave škole, roditelja…

Ono na šta računa i na šta se kao pouzdanog saveznika vazda oslanja svaka vlast jeste faktor kratkog pamćenja građana i javnosti. I u toj podlosti počesto je u pravu, najčešće imaju uspjeha stari političari kada se predstavljaju i legitimiraju u novom pakovanju. Ostavljajući poput zmije svoj kompriomitrajući, ljigavi svlak,  predstavljaju se kao neko novi, svježiji, čestitiji, neiskvareniji.

Strategija zaborava

No, ponekad se preračunaju, podcijene javnost ili precijene sopstvenu vještinu pretvaranja i tehnike proizvođenja zaborava. Neoprezno previde da postoje događaji koji su toliko „nezaboravni“ da se ne mogu olako, ponekad i nikako odgurnuti u stranu, što se ono kaže, u ropotarnicu povijesti. Događaji čije su su posljedice po pojedinca i urezale se u kolektivnu društvenu traumu.

Takav jedan brutalan događaj od prije sedam godina za kojeg su njegovi akteri vjerovali da je zaboravljen i potisnut, ovih je dana ponovo izronio u svom još odvratnijem sadržaju i iritantnijoj formi.

Nastavnik-pedofil iz osnovne škole u naselju Grbavica koji je nakon prijave jedne zlostavljane učenice u dugačkom sudskom procesu pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, ponovo se ovih dana vratio na svoje radno mjesto, odnosno na mjesto svog zločina, u istu školu, među neke nove djevojčice i dječake. Prethodno je novcem poništio, posušio svoju zatvorsku kaznu i iz cijelog skandala izašao kao zakonski čist, uzoran i moralan čovjek.

U prvim komentarima za medije koji su ukazali na taj skandal uprava škole nije u tome vidjela ništa spornog. Tvrdili su da nisu pojma imali da je njihov novi-stari nastavnik imao ikakvog posla sa sudom i zakonom. A ukoliko i jeste, objasnili su, njegov povratak među djecu ne iskače iz zakonski normiranog okvira. Nadležna kantonalna ministricaNaida Hota-Muminović u prvom javnom očitovanju nije se udostojila da medijima i uznemirenoj javnosti ponudi bilo kakvo prihvatljivo objašnjenje, niti odgovor koji nije uvredljivo licemjeran. Možda bi ovaj užasni skandal vlast uspjela zataškati ili relativizirati, samo da se preko društvenih mreža nije oglasila zlostavljana djevojčica, danas već punoljetna djevojka, žrtva presuđenog pedofila. Ona je u potresnoj ispovijesti na društvenim mrežama podsjetila javnost na do sada nepoznati pakao kroz kojeg je prošla i hrabrost da o njemu odvažnim rizikom obavijesti tužilaštvo, da svjedoči i godinama čeka pravnu satisfakciju.

Zaboli ga punac

A onda se odgovorni više nisu mogli braniti šutnjom, morali su nekako reagirati. Pokazalo se da u cijelom ovom skandalu postoji jasna politička dimenzija, prepoznatljiva nit o kojoj je javnost i ranije ponešto znala. Nastavnik pedofil je, naime, zet Kemala Ademovića, jednog od čelnih, najutjecajnijih ljudi Naroda i pravde, vladajuće stranke u Kantonu Sarajevo, a uskoro i na svim drugim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Ta je stranka postavila ministricu obrazovanja Naidu Hota-Muminovića preko koje kontrolira obrazovni sistem u Sarajevu. Kada je nedavno jedan bivši političar, Stjepan Kljuić, neukusno prozvao ministricu Hota-Muminović, sva se javnost digla da je zaštiti od uvreda. Ona, međutim, uprkos sudskoj presudi koja je izrečena nastavniku, osobi, dakle, iz njene neposredne nadležnosti,  nije našla ni političke korektnosti niti ljudske, ili preciznije-ženske  solidarnosti da snažno stane uz zlostavljanu učenicu. Umjesto toga u sramotnom saopćenju kojeg je sročilo nekoliko sati nakon očitovanja zlostavljane učenice je trabunjala o lošim zakonskim rješenjima, registru pedofila, nezainteresirano  obećala „poduzimanje mjera i koraka“.

Kao lojalna stranačka vojnikinja čuvala je ministrica obraz svog stranačkog  kolege. Kemal Ademović, bivši šef bošnjačke tajne policije u čije se vrijeme desilo niz nerazrješenih zločina, pokazao se do sada kao vrlo vješt i uspješan u zataškavanju skandala sa kojim ga se povezivalo. Nesuđeni ubica Edin Garaplija, bivši pripadnik AID-a, na sudu je svjedočio da je naredbe za kidnapiranje i likvidaciju Nedžada Herende, šefa terorističke jedinice „Ševe“ dobijao od svog pretpostavljenog Kemala Ademovića. Bivši direktor AID-a obuhvaćen je istragom oko mučke likvidacije svog zamjenika Nedžada Ugljena u ljeto 1996. godine. Kolika je bila Ademovićeva moć tih godina govori izjava koju je nešto kasnije policiji i tužiteljstvima dao Hasan Muratović, tadašnji predsjednik Vlade BiH. Nakon što se zainteresirao za istragu o ubistvu Ugljena, pisao je Muratović, posjetio ga je Kemal Ademović (zajedno sa još jednim utjecajnim SDA-ovcem generalom Fikretom Prevljakom) i poručio mu da se previše ne petlja i ne raspituje. Muratović je nakon toga, ispravno prepoznajući prijeteći karakter te posjete, tražio od Alije Izetbegovića da ga izmjesti iz zemlje i pošalje u ambasadu u Hrvatsku. Prije nekoliko godina iz Tužiteljstva BiH su stizale povjerljive informacije da je rasvjetljavanje atentata na Nedžada Ugljena pri kraju, međutim od tada se ništa nije pomjerilo, niti su podignute optužnice protiv odgovornih za taj zločin. Navodno su, tvrdi se,  počinitelje i nalogodavace tog zločina zaštitile i prigrlile službe jedne moćne zapadne zemlje prepoznavajući u njima zahvalne buduće partnere.

Priznao samo sud partije

No, ovoga puta zataškavanje i oslanjanja na faktor vremena/ zaborava Kemalu Ademoviću nije uspjelo. Morao se žrtvovati zet da bi se zadržala kontrola stranke Naroda i pravde nad cjelokupnim sistemom  obrazovanja u Kantonu Sarajevo, od Univerziteta i njegovog rektora Rifata Škrijelja pa do posljednjeg diplomiranog fiskulturnog nastavnika kojima su premrežili škole, fakultete, ministarstva. Morao je preko stranačkog saopćenja osuditi vraćanje presuđenog pedofila na posao u školi i usput otkriti da mu ovaj već pola godine nije zet.

Ovakav neočekivan obrat na vjetrometini je ostavio predsjednika sidikata u sarajevskim osnovnim školama Saudina Sivru, jednu rijetko rigidnu, anahronu i štetočinsku u pojavu, koji je k’o razjareni sivonja izletio pred rudo i stao u zaštitu nastavnika pedofila za kojeg je rekao da ga poznaje kao časnog i uglednog nastavnika. Potom se posuo pepelom objasnivši da nije imao sve neophodne informacije, niti sudsku presudu protiv dojučerašnjeg štićenika-pedofila.

Na kraju je, jučer poslijepodne, osramoćeni i presuđeni nastavnik   podnio ostavku. Nije se to desilo zato što je  zakonski, moralno i ljudski neodrživ njegov boravak među učenicima, nego zato što ga je jedna poltička stranka, spašavajući sebe i svog čelnika odlučila pustiti niz vodu. Čitav ovaj skandal je strašan i uznemirujući. Možda je  najgore od svega saznanje da je cijeli sistem podešen tako da postoji milion pravnih i proceduralnih okolnositi i pogodnosti koji idu na ruku počiniteljima zločina, a skoro nijedna koja bi štitila dostojanstvo žrtve. Pedofile i kriminalce, pod pritiskom javnosti, medija i roditelja na kraju je smijenila ista ona politika koja ih je tu i postavila i nekoliko godina štitila. Kada je sin Kemala Ademovića prije godinu-dvije postavljen na visoku funkciju u Gradskoj Upravi Sarajeva, lider Naroda i pravde Elmedin Konaković je kazao da je to logičan izbor jer je mladić genetski predodređen za velike poslove. Sve do jučer zlatni prah genetske predodređenosti i nedodirljivost štitio je i zeta-pedofila…

(Slobodna Bosna)

Odlučilo Povjerenstvo ministrice Sanje Vlaisavljević: Hercegovački kipar koji je izradio bistu Dragana Čovića predstavljat će BiH na 60. Venecijanskom bijenalu!

Kipar Stjepan Skoko predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti  2024. godine, odlučilo je Povjerenstvo za odabir prijedloga projekta, komesara i institucije iz Federacije  Bosne i Hercegovine koje je formirala federalna ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljevć. Skoko će putovati u Veneciju za umjetničkim djelom „Mjera mora“. Ali to nije njegovo najpoznatije djelo. Njegovo najpoznatije djelo je bista Dragana Čovića, živog i zdravog predsjednika HDZ-a BiH.

Vratimo se u septembar 2021. godine. Tada je, naime, objavljena informacija da će bivši dekan širokobriješke Akademije likovnih umjetnosti Stjepan Skoko izradio bistu Dragana Čovića.

“Svaki umjetnik bira kako će realizirati svoju ideju. To je sloboda koju umjetnost daje, pa i gospodinu Stjepanu Skoki. Vezano za tu temu, moja jedina veza s navedenim projektom jest ta da ću posjetiti izložbu gospodina Skoke ukoliko ista bude organizirana”, izjavio je tada za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović odgovarajući na upit o informaciji da je hercegovački umjetnik Stjepan Skoko izradio njegovu bistu.

Bista Dragana Čovića, najpoznatije djelo kipara Skoke

Sam umjetnik Skoko je tada izjavio da je Dragan Čović hrvatski velikan.

“Nije narudžba, to je moj projekt deset hrvatskih velikana i tri prijatelja. S Čovićem sam počeo. On je među velikanima, znači prvi hrvatski velikan, a ostalo je tajna kako će se razvijati projekt s obzirom na to da je to moj projekt, nije državni, ničiji. To je serija portreta po mogućnosti s klasičnim materijalima, tradicionalnim, recimo bronca, kamen, ali ne znam gdje će me odvesti. Ima mogućnosti i novih materijala. Čović je tu negdje, portretski pri kraju”, izjavio je umjetnik Skoko u septembru 2021. godine.

Nepune dvije godine kasnije, 16. juna 2023. godine, Federalno ministarstvo kulture i športa sa HDZ-ovom ministricom Sanjom Vlaisavljević na čelu raspisalo je Javni poziv za izbor Povjerenika/Kustosa Paviljona Bosne i Hercegovine 60. Bijenala suvremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine.

“Tko se može prijaviti: Kustos ili kustoski kolektiv, povjesničari umjetnosti, teoretičari umjetnosti, kritičari, umjetnici/e ili kolektivi umjetnika/ca i kustosa/ica, institucije kulture i drugi stvaratelji sa područja Federacije BiH. Aplikanti treba da žive i/ili rade u Federaciji Bosne i Hercegovine (minimalno jedan nositelj projekta, kustos/ica ili umjetnik/ica sa mjestom boravka u Federaciji Bosne i Hercegovine). Aplikanti moraju imati iskustvo izlaganja u BiH i/ili međunarodno iskustvo, objavljene radove ili osvojene nagrade u oblasti suvremene bosanskohercegovačke umjetnosti”, navedeno je u Javnom pozivu objavljenom 16. juna ove godine.

Imena članova Povjerenstva do momenta objave ovog članka nismo uspjeli saznati. No, odluka o odabiru podobnog umjetnika je javno dostupna.

“Stručno Povjerenstvo za odabir prijedloga projekta, komesara i institucije iz Federacije  Bosne i Hercegovine za sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti  2024. godine, odabrala je Projekat  Sveučilišne galerije Sveučilišta u Mostaru pod nazivom: „Mjera mora“,  umjetnika Stjepana Skoke i Komesara i kustosa Marina Ivanovića”, objavljeno je na sajtu Federalnog ministarstva kulture i športa kojim, rekosmo, rukovodi HDZ-ova Sanja Vlaisavljević.

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...