Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Istaknuto

    Istaknute objave

    (Uživo) Rat u Ukrajini: Bitka za Kijev, Rusi raketiraju stambene zgrade

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ruska vojska započela je veliku ofanziju na Kijev. Pucnjava se čuje u samom centru glavnog grada Ukrajine, države na koju je prije dva dana Rusija započela agresiju širih razmjera.

    10.39 Ukrajinska vojska je objavila snímak kako molotovljevim koktelima uništavaju ruske snage, dok uzvikuju “URA”

    https://twitter.com/ng_ukraine/status/1497504893032181760?s=21

    10.30 Rusi pokušavaju izvršiti desant na lijevoj obali rijeke Dnjepar u Kijevu, objavila je redakcija Slobodne Evrope iz Kijeva

    10.25 Najmanje 198 ukrajinskih civila je ubijeno tokom ruske invazije, potvrdio je ministar zdravlja Ukrajine, prenosi AFP

    10.23 Novo upozorenje za zračne napade u Kijevu

    10.15 Kako bi spriječili širenje ruske propagande, Moldavija blokirala portal ruske novinske agencije Sputnjik

    9.45 Ruski tenkovi i druga vozila ostala bez goriva

    9.43 Pripadnici Tetoritorijalne odbrane Ukrajine razoružavaju ruske vojnike

     

    9.28 Podzemna željeznica u Kijevu pretvorena je u sklonište. Prevoz se obustalja, saopćio je gradonačelnik Kličko

    9.22 Nizozemska će isporučiti Ukrajini 200 protuzračnih projektila

    9.17 Rusi su izvršili novi desant u Vasilkovu. Počela je bitka, javlja Ukrajinska Pravda

    9.14 “Grad je pod kontrolom Ukrajine. Nakon zračnih napada na ruska oklopna vozila, neprijateljske snage su se povukle iz grada”, kazao je gradonačelnik Ihor Kolyhaiev

    8.59  Ukrajinska blogerka Alla piše za Istragu iz Kijeva.

    “Situacija je sljedeća: Legla sam tek u 3 sata ujutro, jer su najavili da će nas početi bombardirati u 3 sata i tražili da svi idu u skloništa. Tada je Arestovich napisao da neće dirati stambena naselja, ali će pogoditi infrastrukturu. Počeli su bombardirati kad sam već spavala, u 4-5 sati, ali negdje daleko na lijevoj obali Dnjepra. A u 7 ujutro me probudio telefon. Moram otići u trgovinu i kupiti nešto hrane. Jučer su bile zatvorene sve trgovine. Sad ću izaći vani i procijeniti situaciju. Sada je na ulici mrtva tišina. Automobili ne voze, ljudi gotovo da i nema. Ko je pucao noćas, još ne znam. Malo kasnije ću sve saznati i javiti se. Nitko nije mogao ni zamisliti da će klaun Zelenski biti tako snažan predsjednik u tako teškom trenutku. Javljam se kasnije”, napisala je Alla za Istragu.

    8.40 “Pozivan na potpunu izolaciju Rusije, uvođenje embarga na naftu, protjerivanje ruskih ambasadora”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitry Kuleba nakon što je Rusija raketirala civilne objekte

    8.34 U Kijevu djeluje više ruskih diverzantskih grupa. Ukrajinske odbrambene snage su uspjele da identificiraju više njih

     

    8.30 Tenutak kada raketa pogađa stambenu zgradu snimljen nadzornom kamerom iz stana

    8.17 Ministarstvo odbrane objavilo je snimak spašavanja ranjenih civila nakon ruskog raketnog napada

    8.15 (Video) Ruski projektil pogađa stambenu zgradu

    8.09 Objavljen je snimak raketnog napada na stembenu zgradu u Kijevu

    https://twitter.com/kyivindependent/status/1497468323633811457?s=21

    8.00 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy je u Kijevu odakle je poslao video poruku

    7.30 Ukrajinci su odbili napad ruske vojske

    6.43 Ukrajinska vojska procjenjuje da je do sada uništeno 14 ruski aviona, osam helikoptera, 102 tenka, 15 topova, i jedan BUK. VIše od 3500 ruskih vojnika je ubijeno, a gotovo 200 zarobljeno.

    6.29 “Važno je naglasiti da su ruske snage koje se trenutno nalaze u blizini Kijeva vjerovato snage sa lakim oklopnim vozilima. Teže ruske tenkoovske i motorizovane jedinite s topništvom idu prema Kijevu. Ukrajinskim snagama bit će teže da ih zaustavi”, objavio je ekspert za ruska vojna pitanja Rob Lee

    6.10 Potpuna tišina u centru Kijeva. Nema Rusa, objavio je novinar TIm Judah koji se nalazi u glavnom ukrajinskom gradu

    6.00 Američki predsjednik Joe Biden odobrio je 600 miliona dolara pomoći Ukrajini, uključujući 350 miliona za odbranu

    5.54 “Na ulicama našeg grada vode se aktivne borbe. Molimo, ostanite mirni i budite što je moguće oprezniji. Ne idite na prozore”, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine

    5.43 “Treba mi municija, a ne vožnja”, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy nakon što su mu je SAD predložio evakuaciju iz Kijeva, javljaju kijevski mediji, pozivajući se na AP

    5.36 Državna televizija Dom TV izvještava da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky lično rukovodi akcijom odbrane Kijeva, navodeći da je on u glavnom gradu.

    5.35 “Glasao sam da Rusija postane štit, a me da se Kijev bombarduje”, kazao je ruski zastupnik Mihail Matvejev koji je glasao za priznavanje Luhanjska i Donjecka. On je pozvao na hitan prekid vatre.

    5.30 Zračna opasnost u svim većim gradovima Ukrajine

    5.26 Ruske snage dronom su napale ukrajinski brod u Crnom moru. Granična služba Ukrajine je saopćila da je dron srušen, a napad odbijen

    5.20 Ministarstvo odbrane Ukrajine saopćilo je oko ponoći srušilo ruski vojni helipopter i borbeni avion SU-20 koji su. Nešto kasnije, srušen je i drugi teretni avion koji je prevozio ruske snage prema Kijevu.

    5.13 Na metro Brest, 101, brigada je uništila kolonu ruske vojske. U pitanju su dva automobila, dva kamiona s tenkovima, jedan tenk, saopćila je vojska Ukrajine

    5.06 Ruske snage zausele autoput u regiji Sumy. Zabranejen je prolazak civila, javljaju ukrajinski mediji

    5.04 Pucnjava se čuje neprekidno. Ovo je Ševčenkovski okrug u Kijevu, nedaleko od avenije Peremohy

    5.01 Lokalni novinari pišu da je ukrajinska vojska odbila napad na glavnu kijevsku aveniju

    5.00 Pucnjava se čuje u centru Kijeva, piše Ukrajinska Pravda

    4.55 Portali koji su bliski Moskvi pišu da se borbe vode svega nekoliko kilometara od glavnog kijevskog trga Majdan

    4.53 U sjevernom dijelu glavnog ukrajinskog grada čuje se poucnjava. Vode se ulične borbe

    4.49 Sigurnosna situacija u cijeloj Ukrajini ostaje vrlo nestabilna, a uslovi se mogu pogoršati bez upozorenja, saopćila je Ambasada SAD-a u Kijevu

    4.48 Ukrajinske snage potiskuju ruske diverzante, javljaju očevici

    4.46 Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je prijem municije iz Poljske, javlja portal Slovodne Evrope u Ukrajini

    4.40 Pucnjava se čuje iz samog središta Kijeva, javlja američki novinar Trey Yingst koji se nalazi na mjestu događaja

     

    Visoki predstavnik nije odustao: Schmidt namjerava nametnuti Izborni zakon nakon izbora!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ono što smo najavili, dogodit će se. Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava da nakon predstojećih izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Detalja, za sada, nema mnogo, ali više izvora Istrage i Politicki.ba tvrdi da bi Schmidt Bonske ovlasti trebao iskoristiti u oktobru.

    “Razmatra se čak i opcija nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona u nedjelju,  odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, a prije objave bilo kakvih rezultata”, navodi jedan od sagovornika Istrage i politicki.ba.

    Diplomatski izvori, pak, navode da je, za sada, procijenjeno da bi nametanje na dan Općih izbora poslalo lošu poruku. Stoga su u OHR-u bliži opciji da visoki predstavnik Bonske ovlasti upotrijebi odmah početkom naredne sedmice ili čak nakon objave rezultata. Kao opravdanje za nametanje ovih ustavnih i zakonskih izmjena, Christian Schmidt će iskoristiti riječ – “blokade”. A upravo je u svojoj izjavi za njemački FAZ u četvrtak  rekao da “blokade još nisu riješene”, te da ranije nije mogao koristiti svoje ovlasti jer su “izbori bili suviše blizu”. Kao argument tokom svojih lobiranja u Njemačkoj i EU koje, do sada, nisu podržavale nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, Schmidt koristi priču o blokadi procesa imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH.

    Podsjećamo, tokom ove sedmice, službenici OHR-a i Delegacije EU su bili medijatori na sastanku predsjednika FBiH Marinka Čavare sa njegovim potpredsjednicima Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem. Tema sastanka je bio Ustavni sud FBiH, odnosno proces imenovanja sudija. Iako je, prethodno, bio obećao da će imenovati troje “usaglašenih sudija”, Čavara je, na kraju, promijenio stav, te je insistirao da se odmah predloži imenovanje svih četvero nedostajućih sudija. Kako četvrto ime nije bilo usaglašeno, sastanak i imenovanje su propali. Time je Čavara dao dodatni argument visokom predstavniku za reagiranje, jer u januaru naredne godine Ustavni sud FBiH ostaje bez kvoruma.

    No, Schmidt se, kako saznajemo, ne planira zadržati samo na izmjenama odredaba Ustava FBiH koje “deblokiraju” proces imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. U njegovom fokusu je, još uvijek, i način izbora delegata za Dom naroda FBiH. Delegati se, podsjećamo, biraju iz kantonalnih skupština, uz ustavnu obavezu da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. U Domu naroda sjedi 58 delegata, s tim da klubovi Hrvata, Bošnjaka i Srba trebaju imati po 17 delegata, dok preostalih sedam pripada klubu ostalih. Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nužno je imati potpise najmanje jedne trećine delega po klubu. To znači da je, recimo, za izbor predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda potrebno, prije svega, skupiti šest potpisa u Klubu Hrvata. S obzirom na to da postoji mogućnost da u Klubu Hrvata bude šest delegata koji nisu članovi HDZ-a BiH, OHR pod pritiskom Vlade Republike Hrvatske namjerava povećati broj potrebnih potpisa za delegiranje (pot)predsjednika FBiH. Prošle sedmice su, podsjećamo, zvaničnici Vlade Republike Hrvatske saopćili da su mjesecima “diskretno dogovarali” sa visokim predstavnikom nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Gostujući na hrvatskom javnom servisu HRT, analitičar i istoričar Ivo Lučić je u četvrtak navečer rekao da se izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona protive Iran, Turska i Njemačka. A upravo je Njemačka država koja je predložila Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Njemačka se, međutim, sada protivi upotrebi Bonskih ovlasti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, ali Schmidt, uz podršku SAD-a namjerava to učiniti. U PIC-u (Vijeće za implementaciju mira) već dugo ne postoji konsenzus u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Stoga je indikativna izjava Christiana Schmidta data njemačkom FAZ-u.

    “Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.

     

    Presuda po apelaciji Željka Komšića nikad nije provedena: Predsjednici i potpredsjednici entiteta biraju se na neustavan način

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

    Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića

    “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i  83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

    Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.

    Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.

    “(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
    (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.

    Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

    Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.

    Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”

    “Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.

    Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”

    Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio: Rusija bi mogla izvršiti cyber napade na BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti ključnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Mircea Geoana je rekao je da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. On je precizirao da napad može biti u obliku masovnog cyber napada, javlja poljska novinska agencija PAP,a prenosi politicki.ba.

    Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačali njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i cyber ratovanje.

    Kako je objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu NATO-a,” idući tako daleko da je to nazvala “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na masovne cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu važnu infrastrukturu, tokom prvog dana ruske invazije, zaključivši da su „cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”.

    Objavljujemo prijedlog ugovora između BiH i Islamske zajednice: Da li je sporna (samo) džuma?

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Velika je šteta”, reći će član Predsjedništva BiH Milorad Dodik,”što muslimanski vjernici mogu da napuste svoje radno mjesto petkom u 12 i odu na džumu i da im je poslodavac dužan da to računa u radno vrijeme, odnosno, da reguliše da te izgubljene sate nadoknadi u nekom drugom vremenu. To je nemoguće, imajući u vidu da značajne industrijske proizvodnje imaju liniju ili lanac proizvodnje koji je povezan i odlazak ljudi s tih linija značilo bi prekid proizvodnje”.

    Upravo je “vrijeme za džumu” bilo kamen spoticanja na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH na kojoj se trebao razmatrati i usvojiti Ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, jedine vjerske zajednice s kojim država nema potpisan osnovni ugovor.

    “Islamska zajednica to traži, nismo mi ti koji bi to onemogućavali. To je mišljenje i u ime vjerskih sloboda da prihvatimo da je to neotuđivo pravo i vjernika. Nažalost, nismo postigli dogovor, a to nam je cilj – da ne pravimo još veću gužvu, tako da smo razgovor ostavili za narednu sjednicu. U međuvremeni ćemo razgovarati i sa IZ”, rekao je Komšić.

    Istraga.ba došla je u posjed ovog dokumenta i klikom ovdje možete pročitati šta je sve predviđeno ugovorom koji bi trebao biti razmatran na narednoj sjednici Predsjedništva BiH. Kako je je na posljednjoj sjednici najviše rasprave bilo u vezi sa “vremenom za džumu”, u nastavku ćemo se pozabaviti konkretnim odredbama ugovora.

    “Bosna i Hercegovina poštovat će pravo muslimana na obavljanje džume-namaza, kao i pravo na obavljanje iftara i sehura tokom mjeseca ramazana u skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica”, navedeno je u stavu (1) člana 11. predloženog Ugovora.

    U stavu četiri istog člana ugovora piše da “prava mogu podlijegati samo onim ograničenjima predviđenim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i slobode drugih”.

    Kada je u pitanju ugovor IZ-a i Bosne i Hercegovine, posebno su interesantni članovi 8. i 9.

    “Nadležna tijela BiH ne mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima (džamije, mesdžidi, mektebi ,tekije, musalle, haremi, mezarja i propratni prostori) bez prethodnog pismenog odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice, osim ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne historijske i umjetničke vrijednosti”, navedeno je u stavu (5) člana 8. ovog ugovora.

    U članu 9., pak, piše da u slučaju “pokretanja istrage protiv službenika IZzbog eventualnih krivičnih djela propisanih krivičnim zakonom, sudske će vlasti o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice”.

     

     

    O migrantskoj krizi i Evropskoj uniji: Kad licemjeri morališu

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Nisam baš siguran da ću, oslanjajući se samo na sjećanje, moći citirati reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića, pa ću zato morati parafrazirati njegove riječi izrečene u emisiji “Izvan okvira” kolege Nikole Vučića. Ako nas naša ljudskost ne može natjerati da pomažemo migrantima, kazat će Kavazović, onda bi nas trebali natjerati zakon i pravna država.
    Sto puta su moje kolege u svojim medijima ustvrdile da pravna država u Bosni i Hercegovini ne postoji. A sto puta smo se, gledajući fotografije i snimke na tim istim medijima, uvjerili da nam ni ljudskost, barem kada su migranti u pitanju, nije baš draga.
    I, šta nas onda može natjerati da riješimo pitanje migracija?
    Evropa, reći će oni koji misle da je svaka izjava nekog međunarodnog zvaničnika bitnija od činjenica na terenu. A te činjenice govore nešto drugo. Od našeg neljudskog odnosa o kojem govorimo, od naše pravne države koju nemamo, ipak je gore licemjerstvo, da citiram francuskog predsjednika Emanuela Macrona, “njihove Evrope”.

    Brojke su javno dostupne i svako ko želi može se uvjeriti u pravo stanje. S teritorije Evropske unije, sa zapada, u BiH je protekle tri godine ubačeno najmanje 15 hiljada migranata. Na stranicama slovenačke policije piše da je Italija prošle, 2020. godine, na teritoriju Slovenije, putem readmisije, vratila 1.116 osoba. Od ukupnog broja osoba (1.440) koje je Slovenija prihvatila putem readmisije od drugih država, svega su 32 slovenačka državljanina. Jednostavno je zaključiti da je Slovenija iz Italije i Austrije prihvatila oko 1.400 migranata po osnovu međudržavnih sporazuma o readmisiji. U istom periodu, slovenačka je policija “vrnula tujim varnosnim organima” 10.025 osoba. Najviše ih je tokom 2020. godine predato policijskim agencijama Republike Hrvatske, ukupno 9.950 osoba. Godinu ranije Slovenci su Hrvatima predali 11.039 migranata. To znači da je tokom posljednje dvije godine iz Slovenije u Hrvatsku vraćena 21 hiljada migranata. I svi su uredno, s pratećim dokumentima, na šengenskoj slovenačko-hrvatskoj granici predati policiji Republike Hrvatske. Iste te slovenačke dokumente koji dan kasnije pronaći će pripadnici MUP-a USK-a kada na teritoriji BiH zateknu migrante koji su “došli iz pravca” Hrvatske. Zvanično, MUP USK-a je tokom 2020. godine evidentirao 7.210 migranata koji su zatečeni u blizini granice s Hrvatskom i koji su kazali da ih je ilegalno na teritoriju BiH prebacila hrvatska policija.
    Svevlad Hoffman, savjetnik za krizno komuniciranje i predstojnik Ureda ravnatelja Granične policije BiH, objašnjavajući ulogu “svoje” agencije, kaže da BiH mora prihvatiti migrante iz Hrvatske jer je to u skladu s međudržavnim Sporazumom o readmisiji ratifikovanim u martu 2002. godine. Statistički gledano, po osnovu tog sporazuma Hrvatska je bh. sigurnosnim agencijama tokom 2020. godine predala – 208 migranata. Hrvatska je od Slovenije, prema dokumentaciji, u istom periodu preuzela – 9.950 osoba. Slovenija je manji dio, njih 1.400, prethodno preuzela od Italije i Austrije. MUP USK-a je na teritoriji BiH registrirao 7.210 migranata koji su ušli iz pravca Hrvatske. Pa, da pojednostavimo – tokom 2020. godine najmanje sedam hiljada migranata koji su prethodno bili u Schengen zoni prebačeno je u Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je u Srbiju, putem readmisije, tokom 2020. godine vratila 139 osoba. Gdje su ostali? E, oni su na Lipi i u šumama oko Velike Kladuše. I zbog njihovog statusa Evropa svakodnevno izražava zabrinutost. Jer što bi Pakistanci i Afganistanci bili, da ponovo citiram Macrona, “u njihovoj Evropi”, kada mogu u BiH. Ili bolje rečeno, samo u onom dijelu BiH gdje su većinski nastanjeni – muslimani.
    Treba li nas ljudskost natjerati da budemo bolji prema migrantima? Da. Treba li nas pravna država tjerati da budemo bolji ljudi? Morala bi. Ali ne može biti pravne države tamo gdje reforme provode oni koji su malo veći licemjeri od nas.

    (Oslobodjenje.ba)

    Dokumenti iz slučaja Veliki park otkrivaju: Od predmeta Jerko Doko i drugi, Gordana Tadić napravila poredmet Dragan Vikić i drugi

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predmet Veliki park godinama je vođen kao – “Jerko Doko i drugi”. Onda je na poziciju glavne državne tužiteljice imenovana Gordana Tadić i u roku od tri mjeseca Jerko Doko je “nestao” iz predmeta. Umjesto protiv prvoosumnjičenog bivšeg HDZ-ovog ministra odbrane Bosne i Hercegovine, optužnica je podignuta protiv Dragana Vikića i Jusufa Pušine. Evo dokaza.

    U ljeto 2016. godine na čelu Tužilaštva BiH je bio Goran Salihović.  Predmet Veliki park je bio u fazi istrage, a državni u tužioci su sumnjičili prvog ministra odbrane RBiH Jerka Doku i druge da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. U pitanju je ubistvo osam pripadnika JNA srpske nacionalnosti, zarobljenih u transportera u kvaru koji se nalazio na području sarajevskog naselja Dobrinja.

    “Nakon toga su zarobljenici odvedeni na lokalitet Velikog parka, u blizini Doma policije u središtu Sarajeva, gdje su ubijeni rafalnim pucanjem iz vatrenog oružja”, navedeno je kasnije u činjeničnom opisu optužnice.

    Istraga u ovom slučaju je pokrenuta 2006. godine i deset godina je predmet vođen pod imenom – Jerko Doko i drugi. Na fotografiji ispod je cenzurisani dio zapisnika o saslušanju jednog od svjedoka Tužilaštva BiH.

    “Zapisnik o saslušanju svjedoka sastavlje. dana 1.6.2016. godine u prostorijama Tužilaštva-Tužiteljstva BiH u Sarajevu, u krivičnom predmetu broj: T 20 0 KTRZ 00003255 06 protiv osumnjičenih Jerka Doke i drugih, zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Krivičnog zakona BiH”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Dakle, 1. juna 2016. godine prvoosumnjičeni za slučaj Veliki park je bio Jerko Doko, kadar HDZ-a BiH koji je 1992. godine, u vrijeme ovog zločina, bio ministar odbrane u Vladi Republike Bosne i Hercegovine. U tom je trenutku glavni tužilac Tužilaštva BiH bio Goran Salihović. Nepuna četiri mjeseca kasnije, Prvostepena disciplinska komisija VSTV-a suspendirala je Gorana Salihovića s pozicije glavnog državnog tužitelja. Za vršiteljicu dužnosti imenovana je Gordana Tadić koja stupa na funkciju 29. septembra 2016. godine.

    Sve dok Gordana Tadić nije stupila na funkciju vršiteljice  glavne tužiteljice, predmet Veliki park je, rekosmo, vođen kao “Jerko Doko i drugi”, što je značilo da je bivši ministar odbrane iz HDZ-a BiH bio prvoosumnjičeni u ovom sličaju. A onda obrat. Tri mjeseca kasnije, Tužilaštvo BiH saopćava da je podiglo optužnicu za slučaj Veliki park.

    “Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Dragana Vikića, Jusufa Pušine, Nermina Uzunovića zvanog Šok i Mladena Čovčića zvanog Rogatica zbog ratnog zločina u Sarajevu. Optužnica je podignuta zbog zarobljavanja, ubistva i skrivanja tijela osam pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) srpske nacionalnosti u aprilu 1992. godine. Optuženi se terete da su u svojstvu zapovjednika i pripadnika policijskih snaga u Sarajevu bili informisani o zločinu ili tome svjedočili, nakon čega su propustili da sankcionišu počinioce i spriječe skrivanje tijela. Zarobljenici su ubijeni u Velikom parku u blizini Doma policije u centru Sarajeva, a prema navodima optužnice, u tome su učestvovali Uzunović, Čovčić i druge osobe”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH 29. 12. 2016. godine.

    Dakle, od predmeta Jerko Doko i drugi, Gordana Tadić je napravila poredmet Dragan Vikić i drugi. Jerko Doko je, rekosmo, prvi ministar odbrane RBiH koji na tu funkciju imenovan kao kadar HDZ-a BiH.

    Dragan Vikić i Jusuf Pušina su bili visoki policijski zvaničnici RBiH. Jerko Doko je bio zadužen za odbranu. Ratni zarobljenici su, prema pravnim normama, u nadležnosti vojnih snaga. No, Tužilaštvo BiH je odlučilo optužiti policijske zvaničnike, koje je Sud BiH nepravosnažno oslobodio.

    Objavljen službeni dokument: Vlada Nizozemske protiv otvaranja pregovora sa Bosnom i Hercegovinom!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Nizozemske objavila je “Pismo Parlametu” koje se bavi pitanjem proširenja Evropske unije, s posebnim osvrtom na zapadni Balkan.

    U njemu se navodi da je ova zemlja, trenutno protiv otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

    “U Mišljenju Evropske komisije iz 2019. navodi se da Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 prioriteta da bi otvorila pristupne pregovore. Kao privremeni korak, Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata 2022. godine, uz razumijevanje da će zemlja poduzeti korake vezane za 14 prioriteta”, navodi se u pismu, koje je u istoj formi upućeno i Senatu.

    Komisija navodi da je Bosna i Hercegovina od tada ostvarila ograničen napredak u pogledu 14 prioriteta. Prema mišljenju Komisije, ispunjena su dva prioriteta, prenosi Politicki.ba.

    Vlada Nizozemske prepoznaje sliku oslikanu u izvještaju i dijeli analizu Komisije da je postignut samo ograničen napredak u većini od 14 prioriteta i nazadovanje u oblasti slobode izražavanja.

    Vlada je veoma zabrinuta zbog retorike o secesiji predsjednika Dodika Republike srpske i njegovo kontinuirano podrivanje državnih institucija. Vlada dijeli analizu Komisije da je usklađenost Bosne i Hercegovine sa CFSP-om poboljšana, ali je zabrinuta zbog veza predsjednika Dodika i njegovog okruženja s Rusijom. Provođenje sankcija EU protiv Rusije također ostaje predmet pažnje.

    Zaključuje se da Vlada dijeli stav Komisije da pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu biti otvoreni samo kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.

    “To u ovom trenutku nikako nije slučaj.”

    Brojne države članice EU-a, navedeno je u dokumentu, ipak bi se mogle zalagati za što brže otvaranje pristupnih pregovora, povezujući ih sa otvaranjem pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.

    “Vlada smatra da pristupni proces treba ostati temeljen na zaslugama i ponavlja da pregovori s Bosnom i Hercegovinom mogu započeti tek kada dođe do značajnog održivog napretka u pogledu prioriteta navedenih u Mišljenju iz 2019. godine”, navedeno je u dokumentu.

    Kolumna Vildane Selimbegović: Evropska unija umjesto majčica Rusija

    Piše:
    Vildana Selimbegović
    -

    Bosna i Hercegovina je (konačno!) dobila status kandidata za Evropsku uniju. I to je – opet, konačno! – jako dobra vijest, jer otvara procese koje toliko čekamo i kojima vlasti ove zemlje, na svim nivoima, uspješno odolijevaju već dosta dugo. U ovom času najmanje su važne jalove debate o tome ko kome više treba, BiH Evropi ili Evropa nama, srećom po sav normalan svijet, svi oni koji imaju ovu vrstu dilema davno su se deklarirali kao licemjerni zagovaratelji principa što gore, to (njima) bolje, a jednako su degutantne i samohvale k’o fol zaslužnih, ala Bisera Turković.

    Najveći doprinos

    Ovoj zemlji ministrica vanjskih poslova najviše će doprinijeti istekom mandata, što bi se – za divno čudo – trebalo dogoditi već početkom naredne godine, kada bi realno trebalo očekivati novo Vijeće ministara.

    U odnosu na ranije postizborne procese, ispraćaj družine Zorana Tegeltije, koju zaista niko po dobru neće upamtiti, doima se ekspeditivnim, a po svemu onome što se od budućih partnera u vlasti (izraz na kome insistira Milorad Dodik, negirajući koaliciju) može čuti, slična brzina svjetlosti trebala bi pratiti i entitete. U Republici Srpskoj sve se manje-više već zna, a procesi u Federaciji ovise o SDA, koja će dobiti priliku da na djelu pokaže je li joj zaista Bosna i Hercegovina važnija od uskostranačkih interesa.

    Lider ove partije Bakir Izetbegović prijeti blokadom, pa unaprijed krivcima proglašava osmorku kojoj zamjera ignoriranje biračke volje. Istina je da je SDA u oktobru izvojevala ubjedljivu izbornu pobjedu, a sam Izetbegović doživio još ubjedljiviji poraz, što je pomoglo osmorci da se i doslovno sabere i odvaži da preuzme odgovornost s obzirom na to da je Denis Bećirović, kao kandidat združene opozicije, ušao u Predsjedništvo BiH. Što, naravno, i dalje ne umanjuje biračku volju, odnosno stranačku opredijeljenost, no podvala je tvrditi kako su (združeni) birači osmorke manje vrijedni od glasača najmoćnije bošnjačke partije. Demokracija kao legalan (i legitiman) model podrazumijeva brojanje ruku u parlamentima, a osmorka – pokazalo se to i na izboru rukovodstva federalnog Zastupničkog doma – ima većinu. Tako se opet vraćamo na Dom naroda Federacije BiH, onaj oko kojeg se od prošlog ljeta lome koplja (i) zbog odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da poveća broj zastupnika u klubovima i tako provede odluku Ustavnog suda BiH iz slučaja Ljubić. Ogorčenost partija sa sjedištem u Sarajevu ovom Schmidtovom odlukom svodila se na objašnjenje kako je HDZ dobio doživotnu priliku da blokira Federaciju, a danas, zahvaljujući i ovim izmjenama, Izetbegović prijeti kako će to učiniti SDA?!

    Naravno, sad nam se otvara prilika da na djelu vidimo i učinkovitost izmjena u domenu deblokade Federacije i, kako rekoh, da izvagamo snagu probosanskog angažmana SDA. Ko gubi, ima pravo da se ljuti, ali ima i obavezu da se pogleda u ogledalo: u procesima postizbornog dogovaranja došla je na naplatu stranačka (ili Izetbegovićeva?) nespremnost za bilo kakvu suradnju i ispostavilo se da SDA ne samo da nema saveznika u strankama bošnjačke orijentacije nego nema ni minimum uvažavanja od onih s kojima je godinama vladala. Ovih dana se nemilice dijeli Dodikova fotka s pogledom u mobitel i potpisom “95 propuštenih poziva od Izetbegovića”. Iskreno, teško mi je povjerovati u tvrdnju lidera SNSD-a da ga je Izetbegović zvao, a on se kao nije htio javiti, javna je tajna, naime, da SDA nema ni pregovarački tim za razgovore o vlasti, ima samo najavu svog lidera kako se kani susresti sa Željkom Komšićem. Rezultate susreta, ako ga je bilo, nismo saznali. No, jesmo čuli Dragana Čovića kako u ime HDZ-a odustaje od jednog ministarskog mjesta u Vijeću ministara (do sada je važio princip 3+3+3+predsjedatelj) o kome će se dogovoriti SNSD i osmorka, dok će se HDZ zadovoljiti s predsjedateljem i dva ministra. I valjda niko nema dileme da je ovaj velikodušni Čovićev istup rezultat njegove namjere da upravo Izetbegoviću i SDA fakturiše i dosadašnju blokadu Federacije kojom je osobno dirigirao.

    Slično se ponaša i Dodik, koji posljednjih dana javno okrivljuje SDA što su zaustavljeni evropski projekti finansiranja na prostoru RS-a, pokušavajući na taj način sprati svoju krivicu bahatog kršenja Dejtonskog mira i Ustava BiH. No, da Dodik umije oprezno dijeliti odgovornost, pokazuje podatak da, recimo, o svojim dvostrukim američkim sankcijama mudro šuti, ne zato što mu niko neće povjerovati da mu ih je isposlovao Izetbegović, već zato što njegove poluge moći debelo osjete učinkovitost sankcija, pa ih ne želi dodatno iritirati. Zato Dodik jedno govori na presu povodom potpisivanja partnerstva sa Čovićem i osmorkom, a posve drugo u intervjuu za Sputnjik, osobno glasilo Vladimira Putina na Balkanu. No, koliko god on iritirao svojim izjavama, i dalje su važnija djela, poput onog jednoglasnog usvajanja ANP-a za narednu godinu, pardon programa reformi za put u NATO, koji “ide svojim tokom, iako se SNSD ne slaže sa HDZ-om i strankama osmorke da ga treba ubrzavati”. Naravno, za ovu zemlju i sve nas koji živimo u njoj bilo bi mnogo bolje da i SNSD nema koalicijske partnere kakvog Dodik nesumnjivo ima u Čoviću, ali u Dodikovoj nasušnoj potrebi da saučestvuje u državnoj vlasti valja prepoznati dvije jako važne činjenice: prva je da njegova moć rapidno slabi, što savršeno ilustrira podatak o količini izbornih prevara za kojima je morao posegnuti da bi pobijedio, u odnosu na sebe gotovo anonimnu protukandidatkinju. A druga je upravo ta njegova nasušna potreba da SNSD bude dio vlasti, za koju više i ne krije da je doživljava kao pitanje vlastitog opstanka. I upravo se na tome kani pogađati, vidljivo je i golim okom.

    Osmorki stoga nimalo neće biti lako. SDP, Narod i pravda, Naša stranka, Stranka za BiH, BH inicijativa – Fuad Kasumović, Pokret demokratske akcije, Narodni evropski savez i stranka Za nove generacije, šarolika su družina za koju nimalo nije nevažno da ih je čak pet nastalo odvajanjem iz SDA, pri čemu je jedan od pet – Mirsad Kukić, PDA – pod američkim sankcijama zbog zloupotrebe službenog položaja. No, ideološko razumijevanje među ovom petorkom nesumnjivo postoji. SDP je lider pa unaprijed ima opravdanja za ustupke ove vrste, ali baš zato treba razumjeti Našu stranku koja je već usamljena sa svojim stavovima o gender korektnoj kadrovskoj politici. Najteži zadatak će svakako biti doskočiti iskustvu starih lisaca i infrastrukturno vrlo organiziranih stranačkih mehanizama, kakvim raspolažu i Dodik i Čović. Na njihovoj su strani zapravo tek ambicija da donesu promjene, što je veliko, i potpisani sporazumi koji sve obavezuju na ispunjavanje zahtjeva Evropske komisije, za početak onih famoznih 14. Kako god, svi zajedno, a nove vlade prvenstveno, zaslužuju onih 100 dana da pokažu šta hoće i mogu učiniti. A građani BiH čestitke za kandidatski status, koji smo konačno i dobili. Pa i ako je Evropa malo progledala kroz prste našim vlastima, sad je zaista do nas.

    Pogledajte “Život iza polja Smrti”: “Bilo me stid uzeti svoju djecu u krilo da ne povrijedim siročad mojih rođaka”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Kada odem kod amidže, puna kuća je siročadi bila”, kaže Nazif Krdžić, Srebreničanin koji je uspio preživjeti u julu 1995. godine.

    Kaže da mu je u tim sitacijama bilo neugodno jer su njegova djeca bila mala.

    “Nisam imao hrabrosti da uzmem svoju djecu i stavim ih u svoje krilo iz razloga da ne bih njih povrijedio jer oni nemaju svog oca. Nemaju čak ni amidže da ih stavi u krilo”, prisjetio se Krdžić.

    On je jedan od trideset svjedoka genocida čije su izjave snimljene u sklopu projekta  “Životi iza polja smrti” koji zajednički realiziraju Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža BiH. Ovo je prvi put da se svjedočanstva snimaju po posebno razvijenoj metodologiji oralne historije. Do sada je, u okviru ovog projekta snimljeno trideset intervjua, a do kraja marta je planirano snimanje još 70 svjedoka. Projekat finansira Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH. Do kraja naredne godine bit će snimljeno još 500 svjedočenja, tako da će u saradnji Memorijalnog centra Srebrenica i BIRN-a BiH.

    123...211Stranica 1 of 211

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj