Na taj način, između ostalog, Jovanović i Tomović pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo zbog čega je protiv njih dvije pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeto pet tužbi od ljudi koji su u prljavom „istraživanju“ novinarke „Vijesti“ označeni kao krajnji desničari i vjerski fanatici.

U izjašnjenju na tužbene navode novinarke Pobjede Kaćuše Krsmanović, u okviru pripremnog ročišta koje je počelo 22. aprila, advokati Jovanović i Tomović čak tvrde kako su njih dvije nasumično izabrane za tužbu, tvrdeći čak da je riječ o perfidnoj namjeri tužilje jer je izdvojila njih dvije iz mnoštva autora sporne mape, iako je nesporno da su njih dvije isključivo odgovorne za dio, danas povučene, mape koji se odnosi na Crnu Goru, i zahtijevajući od suda u Podgorici da do pravosnažnog okončanja postupka u Sarajevu koji Krsmanović vodi protiv BIRN-a Bosna i Hercegovina i njegovog tamošnjeg direktora Denisa Džidića.

Advokatica novinarke Pobjede, koja je u skandaloznoj mapi označena kao vjerska ekstremistkinja, Marijana Laković, za naš list kaže da je pokušaj tuženih Jovanović i Tomović da u odgovoru na tužbu svoje „istraživanje“ i mapu predstave kao vrijednosni sud je svjesno bježanje od njihove nepobitne odgovornosti i klevete kojoj su izložile uglednu novinarku Kaćusu Krsmanović i ostale novinare i građanske aktiviste.

– Same su saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ (Jelena Jovanović) ili „navodeći da je mapa produkt istraživačkog novinarstva što, kako je rekla, podrazumijeva razgovor sa izvorima, ljudima koji su upućeni, članovima tih grupa koji nijesu stavljeni u sažetak“… „Prilično smo se pripremali za rad na mapi. Ovo je proizvod istraživačkog novinarstva“ (Tomović) – navodi Laković.

Ona podsjeća i da je direktor BIRN BiH Denis Džidić saopštio, kako je prenio Portal Hajat, 16. novembra 2022. godine, da je prvo što će objaviti mapa desničarskih organizacija „koje djeluju na Zapadnom Balkanu i njihove konekcije sa političarima i strankama“, te da je „to najveća prijetnja u Evropi i svijetu“.

Džidić je tada kazao i da „ove grupe predstavljaju ozbiljne sigurnosne prijetnje koje se vezuju za rat na području bivše Jugoslavije, pa se tako glorificiraju ratni zločinci koji su osuđeni pred Haškim sudom… Važno je staviti fokus na pravna i strateška pitanja, važno je vidjeti u akcionom planu koje će aktivnosti vlasti i policijske agencije poduzeti u mapiranju takvih grupa“.

– Ne radi se ni o kakvim vrijednosnim sudovima, već grubim neistinama i klevetanju časnih novinarki i građanskih aktivista/kinja. Dakle, ne mogu tužene Jovanović i Tomović da se pozivaju na pravo na vrijednosni sud sada kada su tužene, a do tada su govorile o „činjenicama i to nepobitnim“. Očekujem da će sud to uzeti u obzir, jer istraživanje BIRN-a i mapa koja je predstavljena u okviru tog istraživanja plasirana je javnosti kao validan i na činjenicama zasnovan dokument – kazala je Laković Pobjedi.

Ona ukazuje i da su se punomoćnici tuženih Jovanović i Tomović u odgovorima na tužbu pogrešno pozvali na Zakon o medijima, te svoje odgovore uglavnom zasnivali na primjeni tog zakona, koji u konkretnom slučaju nije primjenljiv, iz razloga što BIRN nije medij. Već nevladina organizacija.

– S tim u vezi, ta NVO je angažovala Jelenu Jovanović, novinarku dnevnih novina Vijesti, da obavi istraživanje u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“, dok je Dušica Tomović osoba koja je u to vrijeme bila na čelu sajta Balkan Insight, koji je dio mreže BIRN-a, te s tim u vezi bila zadužena za pregled i potvrđivanje materijala, odnosno izvještaja dobijenog od strane Jovanović – kaže Laković.

Ona navodi i da se punomoćnik Dušice Tomović, u svom odgovoru na tužbu, pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava iz 1993. godine, dakle prije više od 30 godina, u slučaju Kokkinakis protiv Grčke, koja jeste istorijska presuda zbog činjenice da je to prvi sučaj da je Evropski sud za ljudska prava osudio neku zemlju za kršenje prava na slobodu vjeroispovijesti, ali naglašava da to nema ama baš nikakve veze sa konkretnim slučajem.

Advokat Tomović pozvao se i na još neke presude SZLJP, poput slučaja Ligens protiv Austrije iz 1986. godine.

– Začuđujuće je da punomoćnici tuženih ne znaju da praksa Evropskog suda za ljudska prava evoluira, te da navedene presude nemaju baš nikakve veze sa konkretnim slučajem. Nadalje, s obzirom na činjenicu da se u odgovoru na tužbu punomoćnica tuženih poziva na nesporne činjenice, za ukazati je da je nesporna činjenica da je Jelena Jovanović zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže BIRN, nesporna činjenica je da je Dušica Tomović bila zadužena da pregleda, potvrdi i odobri izvještaj koji je sačinjen od strane prvotužene. Nesporna činjenica je da je taj izvještaj objavljen na sajtu BIRN-a. Nesporna činjenica je da je izvještaj, odnosno mapa, povučena sa sajta BIRN-a nakon nepunih mjesec dana nakon što je objavljen, te da je ova nevladina organizacija (BIRN) pokrenula proces provjere navoda iz dostavljenih izvještaja, objavljenih na sajtu BIRN-a. Na sajtu se, deset mjeseci kasnije, početkom oktobra 2023. godine, pojavila sekcija pod nazivom „Crna Gora“ koja je potpuno prazna, do danas – ističe Laković.

Prema njenim riječima, samo ove nesporne činjenice dovoljno dokazuju relevantnost istraživanja „lokalne ekspertkinje“ – Jovanović, kako je sam BIRN naziva u novom izvještaju navodeći da su se isključivo oslanjali na njenu ekspertizu, i osobe zadužene za pregled i potvrđivanje materijala dobijenih od strane prvotužene – osobe koja je tada bila na čelu Balkan Insighta.

– Tužene traže i prekid postupka, do pravosnažnog okončanja postupka u Sarajevu koji tužilja vodi protiv BIRN-a i Denisa Džidića kao odgovornog lica, čemu se izričito protivimo iz razloga što, kako sam i gore navela, BIRN nije medij već NVO, te da od ishoda postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu ne zavisi postupak u Podgorici. Dakle, BIRN je tužen kao NVO koja je stala iza ovog prljavog „istraživanja“ – navodi advokatica.

Prema njenim riječima, u odgovoru na tužbu, tužene Jovanović i Tomović, „serviraju“ i imena ostalih kolega i koleginica iz regiona koji su učestvovali u projektu, svjesno zaobilazeći činjenicu da su prvotužena u svojstvu istraživačice (lokalne ekspertkinje), a drugotužena u svojstvu osobe zadužene za pregled i potvrđivanje materijala dostavljenog od strane Jelene Jovanović, bile angažovane za mapiranje ekstremista/kinja i radikalnih desničara/ki u Crnoj Gori, a ne nikako koleginice i kolege čija imena navode u odgovoru na tužbu, a koji su bili dio zajedničkog regionalnog projekta.

– Ovaj pokušaj da spasu sebe, izlažući druge, osim što je činjenično neutemeljen i etički je upitan i govori o profilu ove dvije osobe, jer prvotužena i drugotužena su svjesne da one stoje iza crnogorske mape i da nijesu, kako navode u odgovoru na tužbu, „nasumično“ tužene – zaključuje Laković.

Opštinski sud u Sarajevu odbio je nedavno zahtjev pravnog zastupnika BIRN-a da osam tužbi crnogorskih građana, među kojima su i dvije novinarke Pobjede, protiv te NVO i njenog izvršnog direktora za Bosnu i Hercegovinu Denisa Džidića objedini u jedan sudski proces.

Putem svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina, crnogorske novinarke i građanski aktivisti Kaćuša Krsmanović, Tanja Pavićević, Tatjana Perišić-Knežević, Maja Miličković, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Nebojša Mrvaljević i Predrag Vušurović podnijeli su sredinom februara prošle godine tužbu za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetirala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.

Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.

Osim u Sarajevu, protiv BIRN-a i Džidića pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je i pet tužbi protiv autorke propagandnog crnog izvještaja i urednice Balkan Insighta Dušice Tomović.

Protiv njih dvije tužbe za naknadu štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva podnijeli su Krsmanović, Mrvaljević, Martinović, Pavićević i Miličković.

Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristila sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.

Posebno je interesantna ona od 28. marta kada je punomoćnik novinarke Pobjede Tanje Pavićević, a koji je zahtjevom tražio od Osnovnog suda u Podgorici ubrzanje postupka po tužbi iz marta prošle godine u kojem do sada nije preduzeta nijedna radnja, od predsjednice tog suda Željke Jovović dobio Rješenje kojim se njegov zahtjev odbija kao neosnovan jer Sud, ali i policija, navodno ne mogu da lociraju novinarku Vijesti.

Početkom februara iz jednog drugog rješenja, ovoga puta o izuzeću iz predmeta koji se vodi po tužbi Miličković, dalo se zaključiti da je sudija Dragan Babović svjesno opstruirao proces i kršio pravo na suđenje u razumnom roku.

U predmetu tužilje Miličković u kojem je pripremno ročište bilo zakazano za 25. januar, iako je predmet zadužio još 13. aprila 2023. godine ono nije održano jer je sudija Babović tek tada podnio zahtjev za izuzeće predsjednici Osnovnog suda Jovović zbog poznanstva sa Dušicom Tomović, koja je duži niz godina bila koleginica njegove sestre Dragane, bivše novinarke koncerna Vijesti, sada državne sekretarke u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.