Visoki predstavnik Christian Schmidt do kraja ove sedmice (najvjerovatnije u utorak) bi trebao nametnuti nove izmjene Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga. U pitanju su izmjene koje će se, uglavnom, odnositi na izborni integritet. Međutim, Schmidt bi, ukoliko ne bude nekih naknadnih promjena, trebao nametnuti i jedan dio koji se odnosi na određena politička pitanja.
Istraga.ba iz više diplomatskih izvora uspjela je saznati ključne izmjene Izbornog zakona BiH koje će biti nametnute i u nastavku ćemo ih detaljno obrazložiti.
Nove tehnologije – otvara se mogućnost za uvođenje
Kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija, OHR bi izmjenama Izbornog zakona stvorio preduslove za njihovo uvođenje. Pod novim tehnologijama će se smatrati skeneri, video nadzor na biralištima i elektronska identifikacija birača. Međutim, uvođenje tih tehnologija neće biti obavezno, već se samo ostavlja mogućnost za njihovo uvođenje. Za predstojeće izbore planirano je samo eksperimentalno uvođenje novih tehnologija na određenim biralištima.
CIK imenuje predsjednike biračkih odbora
OHR, kako saznaje Istraga, planira nametnuti i izmjene Izbornog zakona koje se odnose na biračke odbore. Tako se daju ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da imenuje predsjednike svih biračkih odbora u cijeloj državi. Trenutno se razmatra mogućnost da predsjednici biračkih odbora budu profesionalizirani. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, sve članove biračkih odbora, uključujući i predsjednike, biraju politički subjekti. Raspored se određuje žrijebom. Međutim, Schmidtovi amandmani sada drastično mijenjaju izbor članova biračkih odbora. Predsjednike biračkih odbora, rekosmo, imenuje CIK. Ali kada su u pitanju članovi biračkih odbora, politički subjekti (stranke, koalicije i nezavisne liste) bi i dalje imale ključnu ulogu. Ono što se mijenja je to da, tokom općih izbora, biračke odbore mogu dobiti samo političke partije koje su parlamentarne na entitetskom i državnom nivou. To znači da “fantomske” stranke koje su služile samo za trgovinu biračkim odborima više neće biti u bubnju, odnosno više neće imati članove biračkih odbora ukoliko nemaju nijednog zastupnika na nivou entiteta i države. Kada su u pitanju lokalni izbori, članove biračkih odbora mogu imati samo politički subjekti koji su zastupljeni u općinskim i gradskim vijećima. Politički subjekti koji, recimo, imaju vijećnike u samo jednom vijeću, ostvaruju pravo na članstvo u biračkim odborima isključivo na području te općine, odnosno, grada.
Produženje roka za žalbe
Trenutno, Izborni zakon BiH u određenim segmentima predviđa da su rokovi za žalbe ili odgovore CIK-u “dva dana”. OHR sada namjerava to promijeniti i ovaj rok produžiti na, za sada, tri dana.
Članovima CIK-a sticanjem uslova za penziju ističe mandat
Visoki predstavnik Christian Schmidt planira propisati kada i pod kojim uslovima ističe mandat članovima Centralne izborne komisije BiH. Ono što je posebno bitno je to da će se smatrati da članovima CIK-a ističe mandat onog trenutka kada steknu uslove za penzionisanje. To u ovom trenutku odgovara vladajućoj koaliciji jer bi, stupanjem na snagu ovih odredaba, članovima CIK-a Suadu Arnautoviću i Jovanu Kalabi, zbog sticanja uslova za penzionisanje, faktički, istekao mandat. U tom slučaju bi bila imenovana dva nova člana CIK-a što bi promijenilo odnos snaga u toj instituciji u korist SNSD-a i HDZ-a.
Schmidt ne smije na HDZ
Eksperti iz OHR-a su, kako saznajemo, pripremili i odredbu kojoj se Centralnoj izbornoj komisiji BiH daju ovlasti da svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata koji se dodjeljuju svakoj izbornoj jedinici. Važećim Izbornim zakonom je propisano da Parlamentarna skupština BiH, Parlament FBiH i NSRS mogu svake četiri godine preispitivati broj mandata iz izbornih jedinica. Eksperti OHR-a su predložili da, ukoliko parlamenti to ne urade, to učini CIK. Međutim, Christian Schmidt se, za sada, protivi nametanju te odredbe, jer ona direktno ide na štetu HDZ-a BiH. Naime, na novu Federacije BiH HDZ BiH bi, izvjesno je, ostao bez nekoliko mandata, jer bi izborne jedinice 410 (Široko Brijeg, Ljubuški, Posušje i Grude) i 412 (Drvar, Grahovo, Glamoč, Livno, Kupres i Tomislavgrad) ostale bez najmanje po jednog mandata. Time bi HDZ bi znatno oštećen. Stoga se Schmidt, za sada, protivi nametanju ovih odredaba.
