Regija

Povratak u institucije: Srpska ili „Dačićeva lista“ u Skupštini Kosova?

Protekle nedjelje bile su pune napetosti na sjeveru Kosova, gdje su se lokalni Srbi, potaknuti mafijom i obavještajnim službama iz Beograda, odupirali promjeni registarskih tablica na one iz Republike Kosovo.

U početku su to bili gradonačelnici četiri opštine koji su ponudili ostavke na pozicijama u institucijama Republike Kosovo, a poslije njih policajci sa skidanjem uniformi. Na kraju su došli poslanici Srpske liste koju kontroliše Aleksandar Vučić.

Počeli su svojim uobičajenim ucjenama, gdje povlačenjem iz institucija žele da pokažu svoju političku moć. Odgovor iz Vlade Kosova je da će oni biti zamenjeni drugim poslanicima koji čekaju na listi CIK-a.

Zahtjev je upućen Srpskoj listi i ako odbiju, onda poziv upućuju drugim strankama koje su učestvovale na poslednjim parlamentarnim izborima.

Jedna od njih je bila i stranka Rade Trajković, kao i stranka Nenada Rašića, koji su učestvovali na prošlim izborima, ali oni nisu uspjeli da uđu u Skupštinu Kosova poslije velikog pritiska Srbije i kriminalnih struktura sa sjevera Kosova.

U strahu da će drugi Srbi ući u Skupštinu Kosova i nakon dogovora u Briselu da se smanje tenzije na sjeveru, ostalih devet poslanika Srpske liste koji su čekali u registru CIK-a pristali su da smijene poslanike u ostavci i blokiraju one koji nisu u njihovom taboru.

U pozadini se igra velika igra, jer je karakteristika ostalih devet poslanika koji su ušli u Skupštinu Kosova da su većina i članovi SPS-ovog ogranka na Kosovu.

Predsjednik Srbije Vučić ovim činom pokušava da otkloni pritisak međunarodne zajednice te da krivicu za naredne korake Srpske liste, i u drugim dijelovima Kosova, usmjeri prema Ivici Dačiću, koji je svojom politikom bliži Rusiji. Istovremeno, eventualni pritisak za dešavanja na sjeveru Kosova bi bio usmjeren ka Milanu Radoičiću, koji je na crnoj listi američkog Ministarstva finansija.

Politika Srpske liste je podijeljena na onu koju na jugu vodi  Milan Joksimović, predsjednik SPS-ovog ogranka na Kosovu, tačnije u Gračanici, dok na sjeveru upravlja Goran Rakić, koji je predsjednik ogranka Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS).

To će biti još veći izazov za Kosovo i međunarodni faktor, znajući za Dačićev zvanični stav u odnosu na Rusiju i njegove veze sa Putinom.

Srbija, kao glavna geostrateška tačka Rusije na Balkanu, i dalje izaziva Zapad u strateškom, energetskom i bezbjednosnom smislu.

Ulazak Kosova i Bosne i Hercegovine u NATO bi Zapadu olakšao da konačno prekine ovu doktrinu koja je dominirala Balkanom posljednjih 100 godina.

Koliko je Srbija spremna da uvede sankcije Rusiji i okrene se Zapadu? To je karta na koju Aleksandar Vučić igra od 2011. godine

Kosovski mediji objavili plan i aktere: Srbi sa sjevera povezani sa navijačkim skupinama i vlastima u Beogradu planiraju napad na Kfor i Euleks

Srbija je kroz svoje strukture planirala eskalaciju bezbednosne situacije na sjeveru Kosova. U okviru tog plana koji je objavio  KosovaPress, je i provokacija napadima eksponenata organizovanog kriminala povezanog sa bezbjednosnim i političkim strukturama u Srbiji na Kosovsku policiju i pripadnike KFOR-a na sjeveru.

Prema planu, pripadnici Euleksa također mogu biti meta napada.

KosovaPres saznaje da je svrha plana eskalacija situacije kroz iscenirane incidente koji bi doveli do otvorenog sukoba između policije i Kfora na jednoj strani i srpsko-ruskih eksponenata na drugoj, gdje se ovi drugi nadaju podršci vojskih elemenata iz Srbije ilegalnim putevima na sjeveru Kosova.

S tim ciljem, kaže se da je Srbija regrutovala grupe mladih na sjeveru, koji bi bili zaduženi za realizaciju tog plana. Oni su dio takozvane kriminalne grupe “Severna brigada”, koja je osumnjičena za umiješanost u mnoge kriminalne radnje, uključujući paljenje automobila Srba sa sjevera te države.

Neki od njenih čelnika imaju lična poznanstva sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, poput Vladimira Radivojevića, poznatog po nadimku „Mami“ iz Zvečana.

Da su Kfor i njegovi pripadnici na meti ovih grupa pokazuje i akcija od 26.08.2022, kada su pratili i fotografisali statične tačke KFOR-a na sheveru i objavili ih uz koordinate i prema državi kojoj pripadaju.

KosovaPress saznaje da su osobe spremne za napad na pomenute bezbjednosne institucije:

  • Vladimir Radivojević, poznat po nadimku „Mami“. „Mami” ima direktna poznanstva sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Na Raškom sastanku održanom 13.10.2021, poslije govora Vladimira Radivojevića, predsjednik Srbije je zamolio govornike da se predstave, rekavši da ga „znam”, misleći pritome na „Mamija”.

Vladimir Radivojević „Mami“ ima mnogo političkih veza i sa raznim kriminalnim grupama na sjeveru zemlje. On je dio navijačke grupe “Delije” iz Zvečana.

Aleksandar Jevremović iz Leposavića, unuk bivšeg srpskog ministra Gorana BOGDANOVIĆA. Zajedno sa članom VBA Markom Vukašinovićem predvodi grupu ljudi u Leposaviću koji se predstavljaju i kao „Civilna odbrana“, dok djeluju iz lokala „Mistik“ u Leposaviću.

Prosrpske partije prave novu Vladu Crne Gore: Miodrag Lekić novi mandatar!

Parlamentarna većina od 30. augusta 2020. se dogovorila i odlučila da mandatar bude lider DEMOS-a Miodrag Lekić, saopćio je nakon današnjeg sastanka jednog od lidera DF-a Andrija Mandić.

DF je i danas pokazao zašto je najveći i najozbiljniji subjekt parlamentarne većine od 30. augusta, poručio je jedan od lidera DF-a Milan Knežević, prenosi politicki.ba.

“Konstruktivnošću i strpljivošću dao je najveći doprinos da dođe do dogovora. Predstavnici svih partija koji su činili većinu 30. augusta podržali su Lekića za mandatara. Šaljemo i poruku predsjedniku države Milu Đukanoviću očekujemo da do kraja dana dobije status mandatara. Imamo 41 potpis”, rekao je Knežević, prenosi CdM.me.

Istakao je da su pregovori bili složeni.

“Bilo je uspona i padova, ali smatram da je zadovoljena izborna volja građana. DF je podnio najveću žrtvu… Čestitam Lekiću i svim kolegama koji su učestvovali na sastanku”, dodao je Knežević.

U Skupštini je oko 15 sati održan sastanak predstavnika parlamentarne većine od 30. augusta 2020. na kome se razgovaralo o formiranju Vlade i sastavu novog skupštinskog rukovodstva. Sastanak, osmi po redu, sazvao je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. Iako je današnji sastanak bio zakazan za 10 sati , na zahtjev Građanskog pokreta URA pomjeren je za 11 sati. Nakon sat i po vremenu učesnici sastanka napravili su pauzu. Pauza su prema saznanjima CdM-a tražili predstavnike GP URA i SNP-a. Učesnici sastanka održavaju konsultacije u svojim poslaničkim klubovima. Danas je isticao rok do kada je ime mandatara trebalo biti predato predsjedniku Crne Gore Mili Đukanoviću.

Predstavnici stare parlamentarne većine do sad su sastajali sedam puta kako bi postigli dogovor o izboru mandatara i rukovodstva Skupštine.

Mandić je rekao da će do ponoći Đukanović biti obaviješten da je Lekić mandatar.

Istakao je da “ako nešto nije jasno”, da su spremni Đukanoviću pojasniti.

Rekao je i da će buduća vlada biti uspostavljena na paritetnoj osnovi – da polovina članova bude iz redova GP URA, da drugu čine ostale partije, a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić ima “zlatni glas”.

“Ne vjerujed da ćemo raditi kao dva bloka, nego kasnije kao tim”.

O resorima će, kako je kazao, narednih dana kada Lekić dobije mandat.

Milan Knežević je rekao da je DF pokazao “zašto je najozbiljniji subjekt jer je dao najveći doprinos da dođe do dogovora”.

Istakao je da će pismeno nakon presa obavijestiti Đukanovića da je postignut dogovor.

“Čestitam Lekiću i kolegama koje su učestvovale, posebno Mandiću”, rekao je Knežević.

Maksim Vučinić (Radnička partija) je kazao da su svi stali iza Lekića i da ima podršku 41 poslanika.

Dvojica albanskih vojnika povrijeđena: Troje Rusa pokušalo ući u vojni objekat, kada su ih vojnici pokušali spriječiti, oni upotrijebili sprej

Albansko ministarstvo obrane saopćilo je u subotu navečer da su dva njegova vojnika povrijeđena dok su pokušavali zaustaviti dvojicu Rusa i jednog Ukrajinca koji su pokušavali ući u vojno postrojenje u središnjoj Albaniji, navodi se u priopćenju ministarstva, objavio je Reuters.

“Trojica državljana s ruskom i ukrajinskom putovnicom pokušala su ući u tvornicu”, navodi se u priopćenju ministarstva poslanom medijima.

“Vojni policajci koji su čuvali elektranu odmah su reagirali, no tokom njihovog nastojanja da zaustave trojicu stranih državljana, dva naša vojnika su ozlijeđena”, navodi se u priopćenju i dodaje da je stanje vojnika bilo stabilno.

Ministarstvo je priopćilo da su trojica stranih državljana privedena. Albanski premijer Edi Rama rekao je da su tri osobe “osumnjičene za špijunažu”. Ministarstvo obrane priopćilo je da je jedan od uhićenih, identificiran samo kao ruski državljanin M.Z., star 24 godine, ušao na teritorij elektrane i pokušavao fotografirati.

Ministarstvo je priopćilo da je muškarac upotrijebio neku vrstu spreja protiv vojnika dok je pokušavao pobjeći nakon što su ga zaustavili stražari. Još dvoje, Ruskinja identificirana kao S.T., stara 33 godine, i Ukrajinac F.A., star 25 godina, također su uhićeni u blizini. Tijekom ljetnih praznika Albaniju posjećuju brojni ruski i ukrajinski turisti. Vojna baza Gramsh udaljena je više od 70 kilometara od plaža.

Albanski mediji pišu da su njihovi vojnici uočili sumnjive pokrete kod tri osobe koje su se pokušale ušuljati u Uzinu, te su prišli da ih otjeraju. Kada su prišli, došlo je do fizičkog obračuna između albanskih vojnika i trojice Rusa, pri čemu je jedan od njih upotrijebio sprej i ozlijedio albanske vojnike.

Šef tužiteljstva Elbasana, Kreshnik Ajazi, potrvdio je novinaru ABC-a da je troje Rusa uhapšeno i da se protiv njih provodi antiteroristička istraga. Kod njih je pronađena i oduzeta oprema za fotografisanje i mikročipovi.

Uoči glasanja o povjerenju Vladi Dritana Abazovića: Bitka za srpski svet dobija se i gubi u Crnoj Gori

Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin često ponavlja da će se nacionalno pitanje Srba riješiti tek kroz realizaciju projekta “srpski svet”. Njegov mentor Aleksandar Vučić toj sintagmi dao je nešto beningniji, čak i milozvučniji naziv Otvoreni Balkan, uz terciranje i asistenciju svog partnera Edija Rame. U suštini, radi se o istom sadržaju u drugom pakovanju.

Šta je zapravo srpski svet, o kome Vulin govori, a Vučić praktično radi?

Da se odmah razumijemo, prevashodno je ovdje riječ o teritorijama, pa tek onda o ljudima, koji u konkretnom slučaju samo služe da bi se potvdila stara maksima “čije ovce njegova je i livada”. Srpske nacionaliste ne zanima kakva je, već kolika je država, još manje ih zanima kako se u njoj živi, već kakav je njen etnički sastav. Otuda bi zamišljeni “srpski svet” obuhvatao 12% teritorije Kosova (četiri opštine na sjeveru), 49% Bosne i Hercegovine i 100% Crne Gore. Dakle, cijela država, uz Srbiju kao pijemonta ovog jednonacionalnog okupljanja. “Srpski svet” bi se tako prostirao na površini od 119.000 km2. To bi bilo manje od nekadašnjeg Dušanovog carstva (250.000km2), ali značajno više od teritorija koje su bile u sastavu Kneževine i Kraljevine, a svakako više i od današnje Srbije. Pošto je Vučić opsjednut sa svojim zapadnim susjedom, s pravom bi mogao da kaže da je “srpski svet” dva puta veći od Hrvatske (56.594). A što je njemu još i važnije, njegovi propagandisti bi ga vrlo brzo uspoređivali sa carom Dušanom. Znam da zvuči šašavo, ali samo onima koji nikad nisu gledali Pink ili Happy TV. Osim toga,Vučić je predano radio na ostvarenju ove velikodržavne ideje.

Tako je svojevremeno sa Tačijem već dogovorio razmjenu teritorija između Srbije i Kosova, koju je Tači eufemistički zvao korekcijom granica, a koja je podrazumijevala da Kosovu pripadnu dvije opštine na jugu Srbije, a zauzvrat bi Srbija dobila 4 opštine na sjeveru Kosova. Dobar dio međunarodne zajednice je načelno podržao ovakvo rješenje, ali se tome, neočekivano, usprotivila Angela Merkel, pa su tako Tači i Vučić ostali bez Nobelove nagrade za mir, kojoj su se potajno nadali. I ovo djeluje blesavo, a ko ne vjeruje neka pita saradnike njemačke kancelarke, koji su bili uključeni u ovaj pregovarački proces. To je, inače, bila jedina pozitivna stvar koju je Merkel uradila za zapadni Balkan, jer je ona glavni krivac za minimizaranje problema i njihovo guranje pod tepih, a naročito za podršku stabilokratiji i autokratama u regionu. Bez obzira sto je dogovor sa Tačijem propao, Vučić će i dalje koristiti i instrumentalizirati Srbe na Kosovu sa ciljem da stvori tamošnju Republiku Srpsku ili kao ulog za neku buduću teritorijalnu trgovinu. Vojno osvajanje sjevera Kosova i priključenje Srbiji je malo vjerovatno, zbog prisustva KFOR-a.

U BiH Vučić ima nešto bolju situaciju, jer je Dejton Srbima dao teritoriju, a bosanskoj državi oduzeo funkcionalnost. Dok srbijanski predsjednik ponavlja da nikada neće ljetovati u Hrvatskoj, Srbi i Hrvati u BiH se ponašaju kao rođena braća u podjeli zemlje. Na ruku im ide i međunarodna zajednica, što činjenjem, a više nečinjenjem i neznanjem. Dok god razni Eskobari tvrde da je korupcija a ne nacionalizam glavni problem na Balkanu, nacionalisti svih boja mogu zadovoljno da trljaju ruke i dovršavaju svoj prljavi posao. Ali, ima nešto što im sreću kvari. Ruska agresija na Ukrajinu razotkrila je i destabilizirajuću ulogu Moskve u regiji, a kao platforma za te aktivnosti koristi se Srbija i Republika Srpska. Dodikov separatizam, u praktičnom smislu, odgođen je za neka bolja vremena, zbog promjene Putinovih prioriteta i odluke da “denacifikuje Ukrajinu”. Dodiku sada preostaje da čeka Trampa ponovo u Bijeloj kući, da se Orbani razmnože i po drugim zemljama EU, ili da se sama Bosna raspadne zbog konstrukcione nefunkcionalnosti. Zato je najrealniji status quo, Bosna na broju, ali i nacionalisti siti.

Sa Crnom Gorom stvari stoje nešto drugačije. Sa njom, u sastavu “srpskog sveta”, Srbija dobija izlaz na more i ulaz u završnu fazu realizacije ovog velikodržavnog projekta. Bez Crne Gore on ostaje samo kao toksična ideja ljudi sa opasnim namjerama. Ali ništa više od toga. U Crnoj Gori teško je izvodljivo da se formira neka SAO ili Republika Srpska koji bi bili deo “srpskog sveta”. Samo cijela Crna Gora može biti u sastavu proširene Srbije. A to znači da na vlast mora doći neki crnogorski Lukašenko i partije za koje je Beograd i dalje glavni grad. Poslije 30.avgusta 2020. godine činilo se da sve ide na ruku kreatorima srpskog svijeta. Sto je najtragičnije, imali su i podršku većeg dijela međunarodne zajednice, koja je smatrala da je dobro za demokratiju da se jedan režim smijeni posle višedecenijske vladavine. Po cijenu da na vlast dođu okorjeli nacionalisti, klerikalci, četničke vojvode i vojvotkinje, lažni ekolozi i autentični saradnici stranih službi. Vućić je procijenio da je suviše rizično da sa Krivokapićem krene u proces institucionalnog približavanja dvije države.

Prvo, što je on bio izbor Amfilohija, a samim tim nije mu lično blizak, a drugo što bi pod Krivokapićevim vođstvom taj proces izazvao političku reakciju suverenističkog bloka i dodatnu nacionalnu homogenizaciju Crnogoraca. Otuda je Vučic birao novog premijera u liku Dritana Abazovića.

“Nije svoj”, a njegov je. Ima međunarodnu podršku, a nema glasove. Mrzi Đukanovića, a voli vlast više nego sebe. Ne zna šta je država, a zna koga treba da uhapsi. Za njega su Mandić i Knežević demokrate, Konjević i Krivokapić ekstremisti, a Damir Šehović crnogorski Šešelj. Fotorobot Vučićevog potrčka u Crnoj Gori, sa zadatkom da potpiše Temeljni ugovor, zaustavi zemlju na putu ka EU i uvede je u Vučićev i Ramin otvoreni Balkan, čitaj srpsko-albanski svijet.

Bez obzira da li će pasti Abazovićeva vlada, opasnost za Crnu Goru nije prošla. Beograd ovu borbu vodi prividno političkim i demokratskim sredstvima, pomažući svoje favorite i marionete u osvajanju vlasti, pri tom koristeći medijsku, finansijsku, obaveštajnu, crkvenu infrastrukturu u drugoj državi.

Međunarodna zajednica mrtvijem snom spava, ne želeći da prizna svoju kratkovidost iz 2020. godine. Amerikanci čak i dalje podržavaju otvoreni Balkan, iako je to drugi naziv za zatvorene Veliku Srbiju i Veliku Albaniju. Priznati svoje greske i stvari nazvati pravim imenom, značilo bi da nešto konkretno i preduzmete. A za to današnji svijet nije spreman. Najveću grešku koju može da napravi Crna Gora je da ima od takvog svijeta velika očekivanja. To ne znači da se treba konfrontirati ili, što je još gore, samo izolovati, već naprosto, realno sagledavati svoj položaj i novu normalnost u međunarodnim odnosima. A ta normalnost prednost daje samo jačima i onima koji mogu da stvaraju probleme. Ukoliko ste mala zemlja, snažni možete biti ukoliko maksimalno iskoristite demokratski potencijal društva i svakog pojedinca u njemu i stavite ih u funkciju odbrane njene nezavisnosti. Umjesto anemičnih saopštenja, praznih izjava i ratobornih objava na društvenim mrežama, potrebna je organizovana i osmišljena politička akcija primjerena vremenu.

Da je Dritan Abazović svaki dan potpisivao po jedan Temeljni ugovor i dalje bi više ljudi bilo u jednom podgoričkom kafiću, nego na eventualnim demokratskim protestima na ulici. Dok je god tako, odnosi snaga se neće promijeniti, niti će nas svijet gledati drugačije. Čini se da ni u Crnoj Gori, ni u regiji, nisu svjesni da “srpski svet” pada ili se diže upravo u ovoj državi.

(Tekst je izvorno objavljen na portalu Gradski.me, a prenio ja ga politicki.ba)

Objavljene izlazne ankete: Janez Janša doživio debakl, Gibanje Svoboda relativni pobjednik, Robert Golob će biti novi premijer

Slovenska demokratska stranka Janeza Janše doživjela je težak poraz na izborima u Sloveniji, pokazuju izlazne ankete. Relativni pobjednik izbora je stanka Gibanje Svoboda koja je, prema izlasnim anketama, osvojila 35,8 posto, tako da bi stranka Roberta Goloba u slovenačkom parlamentu, od 90 mjesta mogla imati čak 42 zastupnika. Na drugom mjestu je, pokazuju do sada pouzdana istraživanja, Slovenska demokratska stranka aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Njima bi, budu li ova istraživanja potvrđena, trebalo pripasti 26 mjesta u Državnom zboru Republike Slovenije (Parlament). Na trećem mjestu je Nova Slovenija – Kršćanski demokrati. Oni su, prema izlaznim anketama, osvojili 6,8 posto i pripada im osam zastupničkih mjesta. Socijalni demokrati su, prema istraživanjima, osvojili 6,6 posto, čemu je ekvivalent sedam zastupničkih mjesta. Levica je osvojila 4,4 posto glasova i pripast će im pet mjesta.

To znači da bi, prema ovim istraživanjima,  novi slovenački premijer trebao Robert Golob, predsjednik Gibanje Svobode koja sa Socijaldemokratama i Levicom ima 57 zastupničkih mjesta, što je daleko iznad potrebne natpolovične većine.

Janšu je dan uoči izbora podržao Milorad Dodik.

Stotine Srbijanaca podržalo rusku agresiju na Ukrajinu: “Srbi, Rusi, Bjelorusi” odjekivalo ulicama Beograda

Nekoliko stotina Srbijanaca večeras je u Beogradu podržalo rusku agresiju na Ukrajinu. Skup je nazvan “Podrška Rusiji”, a organizirala ga je dresničarska organizacija “Narodna Patrola”.

Skup u Beogradu je počeo intoniranjem himne Ruske Federacije.

Organizatori protesta uzvikivali su ime ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

Šetajući ulicama Beograda, između ambasada Rusije i Bjelorusije,  stotine Srbijanaca je uzvikivalo – “Srbi, Rusi, Bjelorusi”.

Na beogradskim ulicama, okupljeni desničari ispisivali su znak “Z”, koji je ispisan i na vojnim vozilima ruske vojske koja je prošle sedmice započela veliku ofanzivu na teritoriji Ukrajine.

Rusija je agresiju na Ukrajinu pokrenula 2014. godine, okupirajući ukrajinski poluotok Krim, i podržavajući dvije paradržave – Luhanjska narodna republika i Donjecka narodna republika uspostavljene u regiji Donbas.

Ruska ofanziva na Ukrajinu ujedinila je zapadni svijet. Sve članice EU su izrekle sankcije Ukrajini, dok Rusiju u Ujedinjenim nacinama podržavaju svega tri države. Rusku invaciju na Ukrajinu osudila je u Srbija, glasajući na Generalnoj skupštini UN-a za dokument kojim je osuđena agresija na Ukrajinu. No, srbijanski predsjednik je rekao da ne želi podržati sankcije prema Rusiji.

Nova akcija proruskih medija i Srpske liste na Kosovu: Svađu zbog nelegalne sječe šume prikazali kao “etnički napad” na Srbe

Na dan referenduma o ustavnim promjenama u Srbiji, Srpska Lista zajedno sa pro-ruskim portalom Kosovo Online izmislila je da se na Kosovu dogodio međuetnički incident, objavio je thegeopost.

Suprotno ovoj tvrdnji, Policija Kosova saopćila je da je došlo do napada u mestu Runik, opština Srbica u kojem se siječe šuma za privatne upotrebe.

„U podne, 16. januara 2022. godine, Policijskoj stanici Srbica je prijavljen i slučaj sa elementima krivičnog dela “napad”. Iz početne istrage i izjave oštećene M.K., saznaje se da kad je žrtva bila u selu Runik u Srbici, srela je osumnjičenog kojeg je od ranije poznavala, gde je tokom razgovora došlo do svađe između njih, a kao razlog je navedeno da je žrtva sumnjala da je osumnjičeni  sjekao šumu u privatnom vlasništvu“, navodi se u saopštenju kosovske policije.

Takođe se navodi da je kontaktiran postupajući tužilac te da je osumnjičeni pušten na slobodu u redovnoj proceduri.

„Povodom slučaja su preduzete intenzivne istražne mjere, identifikovan je i uhapšen  osumnjičeni B.S., a saslušan je i svjedok ovog slučaja”.

Za sve preduzete mjere kontaktiran je postupajući tužilac, koji je predložio da se slučaj inicira i istražuje za krivično delo „napad“.

Nakon obavljenog razgovora, osumnjičeni je, po nalogu tužioca, pušten na slobodu u redovnoj proceduri, navedeno je dalje u saopštenju.

Međutim, takozvana Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije izjavila je da je „Milan Kovačević iz Srbice napadnut jer ima srpsko ime, prezime i kapu”.

Reagovala je i Srpska lista rekavši da je „ovaj napad direktna posljedica antisrpske politike Prištine”.

Iste reakcije objavio je i srpski medij sa proruski medij  Kosovo Online.

Kako navodi ovaj portal, “napad mladića u Srbici je akcija protiv Srba koji služi kao gorivo za albanske ekstremiste”.

Policija Kosova demantovala je na tvrdnje koje navodi Srpska lista, a koje je objavio portal Kosovo Online. Iz Policije Kosova su saopštili da su gore navedene tvrdnje, laž.

“Policija Kosova sa ciljem tačnog informisanja javnosti o nekim člancima objavljenim danas (17.01.2022) na nekoliko različitih portala, koji se pozivaju na izjave Srpske liste da je u selu Runik u Srbici napadnuto lice M.K,  i prema njihovim riječima,  ovaj napad je antisrpski, reaguje na ove neistinite vijesti“, objašnjava policija.

Do sada je takve strategije koristila Srbija, sa svojim saveznicima poput Srpske liste i Kosovo Online, s ciljem da se ovakvi slučajevi prikazuju lažno pred međunarodnom zajednicom i posebno na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a, kao slučajevi etničkih napada na Srbe.

U Srbiji je održan referendum o ustavnim promenama.

Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se izrazilo protivljenje da se u zemlji održi referendum o državi Srbiji.

Zbog ilegalnog ulaska iz Srbije: Kosovska policija privela četiri ruska državljanina

Policija Kosova u ponedjeljak  je, preko nadležnih jedinica za efikasno upravljanje i kontrolu državne granice, oko 11.45 časova u selu Jelakče kod Leposavića, zaustavila osumnjičeno vozilo marke Opel Astra stranih registarskih tablica „BG ///-nn“, javio je kosovski portal thegeopost.com.
Kako je saopšteno, u ovom automobilu nalazile su se četiri osobe, ruski državljani, koji su alternativnim putevima ilegalno ušli na teritoriju Republike Kosovo.
U automobilima su bile četiri osobe, dvojica muškaraca i dvije žene. Svi državljani Rusije, sprovedeni su u policijsku stanicu i protiv njih je pokrenut postupak zbog „neovlašćenog prelaska granice, odnosno granične linije”.
O slučaju su obavešteni nadležni organi a osumnjičenima je određeno zadržavanje od 48 sati.

Objavljujemo nacrt Deklaracije koja će biti razmatrana na Samitu zemalja EU i Balkana: Vučićev “Open Balkan” se ne pominje, nema određenog datuma pristupanja zemalja regiona EU

“Otvoreni Balkan”, kojeg zagovara srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ne pominje se u nacrtu Deklaracije koja će danas biti razmatrana na Samitu EU-Zapadni Balkan u Sloveniji. Istraga je u posjedu nacrta Deklaracije i možete je u cjelosti pročitati  klikom ovdje.

Umjesto “Otvorenog Balkana” pominje se isključivo zajedničko regionalno tržište, što je u suprotnosti i sa stavovima visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta koji je ove sedmice podržao Vučićevu inicijativu.

Evo šta piše u nacrtu Deklaracije u vezi sa regionalnom saradnjom.

“Potrebni su daljnji i odlučni napori čelnika Zapadnog Balkana kako bi ispunili svoju obvezu uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, kako je dogovoreno na samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. To će pomoći napredovanju regije na njezinom europskom putu i donijeti opipljive koristi za građane i poduzeća. Iskorištavanje potencijala inkluzivne regionalne gospodarske integracije ključno je za poticanje društveno-ekonomskog oporavka regije i za povećanje koristi od ulaganja proizašlih iz EIP-a. Potrebna je snažna predanost cijele regije kako bi se relevantni regionalni pregovori brzo okončali”, navedeno je u nacrtu Deklaracije.

EU i Zapadni Balkan, navodi se dalje u Nacrtu, “slažu se da će pojačati napore za poboljšanje tržišne integracije Zapadnog Balkana s jedinstvenim tržištem EU -a. U tom smislu, EIP pruža čvrstu osnovu za operacionalizaciju tržišne integracije regije u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, osobito u područjima kao što su prekogranična plaćanja (SEPA), industrijska i roba široke potrošnje, e-trgovina i carina”.

Na samom početku Deklaracije se navodi i opredjeljenje EU za proširenje, ali se nigdje ne navodi vremenska odrednica za proširenje.

“EU ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja predanost partnera Zapadnog Balkana europskoj perspektivi, što je u našem zajedničkom strateškom interesu i ostaje naš zajednički strateški izbor. EU ponovno potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svoje odluke donesene na temelju vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uvjetovanosti i načela vlastitih zasluga. Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman u cilju napretka političke, ekonomske i društvene transformacije regije, istovremeno priznajući napredak koji je postigao Zapadni Balkan. Podsjećamo i na važnost da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, osiguravajući svoju sposobnost za integraciju novih članica”, navedeno je u nacrtu Deklaracije.

U nastavku teksta možete pročitati neke od tačaka nacrta Deklaracije.

“Mi, čelnici Europske unije (EU) i njezinih država članica, u dogovoru s čelnicima Zapadnog Balkana, te u prisutnosti regionalnih i međunarodnih sudionika, danas smo zaključili sljedeće:
1. EU ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja predanost partnera Zapadnog Balkana europskoj perspektivi, što je u našem zajedničkom strateškom interesu i ostaje naš zajednički strateški izbor. EU ponovno potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svoje odluke donesene na temelju vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uvjetovanosti i načela vlastitih zasluga. Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman u cilju napretka političke, ekonomske i društvene transformacije regije, istovremeno priznajući napredak koji je postigao Zapadni Balkan. Podsjećamo i na važnost da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, osiguravajući svoju sposobnost za integraciju novih članica.
2. Partneri na Zapadnom Balkanu ponavljaju svoju predanost europskim vrijednostima i načelima te provođenju neophodnih reformi u interesu svog naroda. EU pozdravlja ponovnu predanost partnera s Zapadnog Balkana primarnosti demokracije, temeljnih prava i vrijednosti i vladavine prava te održavanju napora u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, podršci dobrom upravljanju, ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova i prava pripadnika manjina. Vjerodostojnost ovih obveza ovisi o smislenoj provedbi neophodnih reformi i izgradnji dobrih rezultata potkrijepljenih jasnom i dosljednom javnom komunikacijom. Ojačano civilno društvo i neovisni i pluralistički mediji ključne su komponente svakog demokratskog sustava i pozdravljamo i podržavamo njihovu ulogu na Zapadnom Balkanu.

3. EU je daleko najbliži partner u regiji, glavni ulagač i glavni donator. Neviđeni razmjeri i rasponi ove podrške moraju biti u potpunosti prepoznati i preneseni od strane partnera u njihovoj javnoj raspravi i komunikaciji.

4. Potpora EU-a i dalje će biti povezana s opipljivim napretkom u vladavini prava i društveno-ekonomskim reformama, kao i s poštivanjem partnera europskih vrijednosti, pravila i standarda.

5. EU u potpunosti podržava potvrđenu predanost partnera Zapadnog Balkana uključivoj regionalnoj suradnji i jačanju dobrosusjedskih odnosa, uključujući s državama članicama EU. Provedba bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i s opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Ugovor o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, i dalje je važna. Nadalje, potrebni su odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i za pronalaženje i provedbu konačnih, uključivih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja partnera ukorijenjena u naslijeđu prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim načelima, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba i pitanja ratnih zločina.

6. Potpuno podržavamo napore posebnog predstavnika EU-a za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana te očekujemo konkretan napredak dviju stranaka u potpunoj normalizaciji odnosa među njima, što je ključno za stabilnost i razvoj cijelu regiju i osigurati da mogu nastaviti svojim europskim putovima.

COVID-19

7. Kriza COVID-19 i dalje ima ozbiljan utjecaj na naša društva i gospodarstva. Ističe nužnost i prednosti našeg bliskog i učinkovitog partnerstva. EU je, zajedno sa svojim državama članicama, cijelu pandemiju stajao uz Zapadni Balkan, uz zdravstvenu i društveno-ekonomsku potporu regiji u ukupnom iznosu od dosad neviđenih 3,3 milijarde eura. Partneri zapadnog Balkana blisko su uključeni u inicijative EU -a, osobito Odbor za zdravstvenu sigurnost, Sustav ranog upozoravanja, Zelene koridore i Sporazum o zajedničkoj nabavi medicinskih protumjera. EU je spremna dodatno poboljšati pristup cjepivima, dijagnostici i terapiji te osigurati bolju predvidljivost i otpornost na buduće krize.
8. EU također priznaje vrijednu podršku koju je Zapadni Balkan pružio tijekom pandemije jedni drugima i prema EU. To odražava solidarnost i uzajamnu potporu na kojoj se temelji EU. Ta bi se suradnja i koordinacija trebala nastaviti u budućnosti, uključujući tijekom cijele faze oporavka.
9. EU će odlučno nastaviti podržavati Zapadni Balkan, posebno u pogledu opskrbe cjepivima. EU i njene države članice dostavile su 2,9 milijuna doza cjepiva kroz različite kanale Zapadnom Balkanu, a još ih slijedi. EU će podržati planove cijepljenja svih partnera kako bi se do kraja 2021. godine postigle slične stope cijepljenja kao u prosjeku EU -a.

Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan

10. Nakon poziva čelnika na summitu u Zagrebu, EU je iznijela Ekonomski i investicijski plan (EIP) i smjernice za provedbu Zelene agende za zapadni Balkan. Planom je utvrđen značajan investicijski paket koji će u sljedećih sedam godina mobilizirati oko 30 milijardi eura za regiju, koji se sastoji od 9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 20 milijardi eura ulaganja, uz pomoć novog Jamstvenog fonda za Zapadni Balkan. Maksimiziranje potencijalnog utjecaja EIP -a zahtijeva od partnera zapadnog Balkana da odlučno poduzmu ekonomske i socijalne reforme, kao i da ojačaju vladavinu prava. Plan može potaknuti dugoročni, zeleni društveno-gospodarski oporavak i konkurentnost regije, podržati njezinu zelenu i digitalnu tranziciju, potaknuti održivu povezanost, regionalnu integraciju, trgovinu, čime se također jača suradnja i konvergencija s EU-om, uključujući s klimatskim- povezane ciljeve.
11. Pozdravljamo nedavno usvajanje pravnog okvira za provedbu IPA III, koji će i dalje biti ključni izvor financijske pomoći za regiju, uključujući i EIP. Komisija namjerava predložiti investicijski paket od 600 milijuna eura u okviru IPA 2021. za provedbu EIP -a za Zapadni Balkan, podložan procedurama u skladu s programskim okvirom IPA III i provedbenim pravilima. Zajedno s prijedlogom od 500 milijuna eura objavljenim u srpnju, to bi osiguralo ukupno 1,1 milijardu eura za provedbu EIP -a do kraja 2021. godine.

2. Potvrđujući predanost čelnika Zapadnog Balkana da u potpunosti provedu Zelenu agendu, pozdravljamo sporazum o srodnom Akcijskom planu. U skladu sa Zelenim dogovorom, Agenda je ključni pokretač za prijelaz u moderna, ugljično neutralna, klimatski otporna i resursno učinkovita gospodarstva, za otključavanje potencijala kružnog gospodarstva, borbu protiv zagađenja i poboljšanje gospodarenja otpadom. Za njegovu uspješnu provedbu bit će potrebna snažna predanost regije. Bitno je usredotočiti napore kako bi se osigurao pravodoban i učinkovit prijelaz s ugljena korištenjem obnovljivih goriva ili goriva s manjim udjelom ugljika. Energetska sigurnost također bi trebala biti prioritet, uključujući diverzifikaciju izvora i ruta. EU će nastaviti podržavati regiju u provedbi Zelene agende i razvoju politike određivanja cijena ugljika u kontekstu Mehanizma EU -a za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), uključujući kroz tehničku i financijsku pomoć.

13. EIP omogućuje novi zamah za poboljšanje povezivanja u svim njegovim dimenzijama, kako unutar Zapadnog Balkana, tako i s EU. EU će nastaviti podržavati uključivu regionalnu suradnju. Potrebni su daljnji i odlučni napori čelnika zapadnog Balkana kako bi ispunili svoju obvezu uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, kako je dogovoreno na summitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. To će pomoći napredovanju regije na njezinom europskom putu i donijeti opipljive koristi za građane i poduzeća. Iskorištavanje potencijala inkluzivne regionalne gospodarske integracije ključno je za poticanje društveno-ekonomskog oporavka regije i za povećanje koristi od ulaganja proizašlih iz EIP-a. Potrebna je snažna predanost cijele regije kako bi se relevantni regionalni pregovori brzo okončali.

14. EU i Zapadni Balkan slažu se da će pojačati napore za poboljšanje tržišne integracije Zapadnog Balkana s jedinstvenim tržištem EU -a. U tom smislu, EIP pruža čvrstu osnovu za operacionalizaciju tržišne integracije regije u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, osobito u područjima kao što su prekogranična plaćanja (SEPA), industrijska i roba široke potrošnje, e-trgovina i carina.

15. Održivi promet kamen je temeljac ekonomske i socijalne integracije EU -a i Zapadnog Balkana. Prioritet je daljnji razvoj prometne povezanosti – unutar regije i s EU -om, poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti prometnih usluga te postizanje ciljeva zelene i održive mobilnosti, osobito s obzirom na povezanost željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.
U kontekstu održive povezanosti, pozdravljamo nedavno odobrene akcijske planove Transportne zajednice za željeznicu, cestovni promet, sigurnost cestovnog prometa, olakšavanje prijevoza i vodni promet.

16. Nadovezujući se na uspješnu provedbu Sporazuma o regionalnom romingu i početak režima besplatnog roaminga na Zapadnom Balkanu od 1. srpnja 2021. godine, pozdravljamo mapu puta za roaming, koja će stvoriti uvjete i postaviti jasne ciljeve za smanjenje troškova roaminga između EU i Zapadnog Balkana.
17. Pozdravljamo koncept zelenih traka EU-a i zapadnog Balkana i podržavamo njegovu praktičnu primjenu na svim relevantnim granicama uz puno poštivanje potrebne pravne stečevine i procedura EU-a.

18. Danas je pokrenuta namjenska agenda za Zapadni Balkan o inovacijama, istraživanju, obrazovanju, kulturi, mladima i sportu – “Agenda inovacija za Zapadni Balkan”. Promicat će znanstvenu izvrsnost, kao i reformu obrazovnih sustava u regiji, stvoriti daljnje mogućnosti za mlade i spriječiti odljev mozgova. Veselimo se brzoj provedbi Akcijskog plana.

Politička i sigurnosna suradnja

19. Zajednički rad s EU -om jasan je znak strateške orijentacije naših partnera. Stoga ponovno potvrđujemo naše očekivanje da će partneri dodatno produbiti suradnju na području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i postići opipljiv i održiv napredak prema potpunom usklađivanju sa vanjskopolitičkim stavovima EU-a i djelovati u skladu s tim, uključujući i pozicije na međunarodnim forumima kao važan dio njihova europskog puta. Pozdravljamo činjenicu da su neki partneri već u potpunosti usklađeni sa svim odlukama i deklaracijama ZVSP -a i potičemo ih da to nastave činiti. EU je spremna za daljnje jačanje političkog dijaloga o pitanjima koja se odnose na ZVSP.

20. EU i Zapadni Balkan dijele brojne sigurnosne izazove koji zahtijevaju koordinirano djelovanje. Slažemo se da ćemo ojačati našu suradnju u ključnim sigurnosnim pitanjima, uključujući na operativnoj razini, nadovezujući se na posao koji je obavljen u okviru Sofijske prioritetne agende. Naši se partneri obavezuju pokazati svoju predanost zajedničkoj sigurnosti i nastaviti razvijati učinkovite instrumente za suradnju unutar Zapadnog Balkana. Dokazali su svoju predanost ZSOP -u, doprinoseći misijama i operacijama EU -a, a mi ćemo zajedno raditi na daljnjem razvoju njihovih sposobnosti i kapacitete, osobito putem Europskog mirovnog instrumenta. EU će pojačati svoj angažman i na područjima poput svemirske i vojne mobilnosti kako bi se olakšao pristup civilno-vojne pomoći regiji u slučaju pandemije i prirodnih katastrofa.

21. Ojačat ćemo našu suradnju u rješavanju dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji, koje potječu osobito od aktera iz trećih država koji žele potkopati europsku perspektivu regije. EU i Zapadni Balkan ojačat će suradnju na izgradnji otpornosti, na jačanju naše kolektivne kibernetičke sigurnosti i cyber diplomacije te na povećanju utjecaja naše strateške komunikacije.
22. Pohvaljujemo naše partnere na kontinuiranim naporima i konstruktivnoj suradnji na području migracija, koji su dali jasne rezultate. Upravljanje migracijama zajednički je izazov s kojim se EU i Zapadni Balkan moraju zajedno pozabaviti, u bliskom partnerstvu.

23. Naša suradnja u rješavanju migracijskih izazova pokazala je svoju vrijednost i dalje će se razvijati. EU je spremna nastaviti svoj angažman i ojačati svoju potporu prilagođenim i sveobuhvatnim pristupom. Fokusna područja trebala bi uključivati ​​poboljšanje sustava azila, borbu protiv krijumčarenja migranata i ilegalne migracije, procese povratka, upravljanje granicom, razmjenu informacija i kapacitete za prihvat. Partneri bi također trebali dalje raditi na poboljšanju sustava povratka, uključujući zaključivanje sporazuma o readmisiji s ključnim zemljama podrijetla. Međusobna suradnja pri povratku bit će produbljena, maksimizirajući korištenje postojećih okvira i dostupnih kanala. Također bi trebalo intenzivirati suradnju s Frontexom, Europskim uredom za podršku azilu i Europolom. Preostali ugovori o statusu Frontexa trebali bi se zaključiti bez odlaganja.

24. S obzirom na ozbiljnost situacije u Afganistanu, EU će blisko surađivati ​​sa svim svojim partnerima, uključujući Zapadni Balkan kako bi se uhvatili u koštac s evolucijskim izazovima i, prema potrebi, koordinirao zajedničke odgovore.
25. Terorizam, radikalizacija i organizirani kriminal i dalje predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju EU -u i cijeloj regiji. Pozivamo na daljnje jačanje suradnje u borbi protiv terorizma i suzbijanju nasilnog ekstremizma, uključujući sprječavanje financiranja terorizma i radikalizacije. Ponavljamo važnost poduzimanja odlučnih mjera za rješavanje ozbiljnog i organiziranog kriminala, posebno trgovine i krijumčarenja ljudi, pranja novca, uzgoja droga i trgovine ljudima.

26. EU je u potpunosti posvećen sprječavanju nezakonite trgovine i trgovine malokalibarskim i lakim naoružanjem i streljivom te će nastaviti podržavati Zapadni Balkan na ovom polju, uključujući u kontekstu zacrtane mape puta za Zapadni Balkan protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem.

27. Radi daljnjeg promicanja naših zajedničkih interesa, izražavamo spremnost za ponovno osnaživanje i poboljšanje redovitog političkog dijaloga s regijom. U tom kontekstu pozdravljamo održavanje summita EU-a i Zapadnog Balkana kao redovite događaje. Veselimo se sljedećem summitu koji će se održati 2022.

28. EU i Zapadni Balkan moraju surađivati ​​kako bi se suočili sa zadacima definiranja generacije. Pozdravljamo inicijative Zapadnog Balkana da doprinesu razmišljanjima o budućnosti našeg kontinenta. Ostajemo predani tome da saslušamo sve Europljane o pitanjima koja su svima nama važna – zaštita građana i sloboda, razvoj snažne i živahne gospodarske baze, napredovanje u zelenoj i digitalnoj tranziciji, vladavina prava, poštena i socijalna Europa, jačanje otpornosti Europe , kao i vodeću globalnu ulogu Europe.
[29. Pozdravljamo da se naši partneri sa Zapadnog Balkana usklade s gornjim tačkama.]

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...