U novembru ove godine Srbin Damnjan Knežević je boravio u Wagner centru u Rusiji.
“Meni je čast što sam ovdje”, govori Knežević na na snimku koji je objavljen 29. novembra povodom njegove posjete Wagner centru u Rusiji.
Damnjan Knežević je jedan od vođa desničarske organizacije Narodna patrola iz Srbije. Na snimku iz Wagner centra pojavlju još i Zoran Lekić i Aleksandar Lisov, koji je početkom decembra predstavljen kao ideolog i voditelj PMC Wagner centra – ANO Rusko-srpski kulturno-informativni centar prijateljstva i saradnje Orly u Beogradu.
Nepuni mjesec nakon posjete Wagner centru, Damnjan Knežević je pozvao Srbe da krenu u oslobađanje Jarinja.
“U ovom trenutku da vidimo koliko je ljudi spremno da ide na Jarinje i da probamo da oslobodimo taj prolaz”, kazao je Knežević u audio poruci koju je objavio Agim Musliu, direktor Instituta za studije hibridnog ratovanja “HOBOTNICA” sa Kosova.
Jedan od Srba koji je bio “gost Wagner centra” u Rusiji organizator je okupljanja Srba na sjeveru Kosova.”U ovom trenutku da vidimo koliko je ljudi spremno da ide na Jarinje i pokuša da oslobodi taj prolaz", rekak je Damnjan Knežević pic.twitter.com/A1bG01thKe
Musliu za Istraga.ba kaže da je situacija na sjeveru Kosova veoma teška, dok saradnik Istrage Gynen Venhari kaže da bi određene grupacije povezane sa Ruskom Federacijom mogle organizirsati paljenje “graničnih prelaza” na Kosovu.
Istraga.ba je u posjedu video na kojem se vidi nekoliko osoba sa automatskim oružjem. Snimak jem tvrde naši izvori, nastao na sjeveru Kosova.
Na barikadama na sjeveru Kosova nalaze se osobe naoružane automatskim oružjem. Na snimku koji je u posjedu @IstragaB mogu se vidjeti i paketi sa oznakama Rusko-srpskog humanitarnog centra iz Niša pic.twitter.com/UBVUtgikcN
“Nedaleko od barikáda na kojima se nalaze civili, postoje i punktovi na kojima se nalaze naoružane osobe spremne da svakog trenutka zapucaju”, kazao je izvor Istrage za sjevera Kosova.
Podsjećamo, 9. decembra ove godine na sjeveru Kosova nepoznate osobe su, pucajući iz automatskog oružja, ranile pripadnika kosovske policije. Prije sedam dana, također nepoznate osobe su bacile i šok bombu na vozilo EULEX-a koje je patroliralo na sjeveru Kosova. Sada se očekuju i veći incidenti. Za danas (nedjelja, 18. decembar) najavljeno je preuzimanje prijelaza Jarinje.
“Srpski rodoljubi iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske pozivaju vas na zbor na Jarinju. Ne dozvolimo da braća i sestre ostanu sami u okruženju#, piše u pozivu objavljenom na društvenim mrežama desničarskih organizacija iz Srbije.
Damnjan Knežević je, rekosmo, jedan od organizatora. On je, kako smo već naveli, krajem novembra boravio u Wagner centru u Rusiji, a nakon njegove posjete, objavljena je informacija da ce i u Beogradu biti otvoren Wagner centar.
“Žurimo da vam predstavimo novog rezidenta PMC Wagner centra – ANO Rusko-srpski kulturno-informativni centar prijateljstva i saradnje Orly. Ideolog i voditelj Centra je Aleksander Lisov“, objavljeno je tada na platformi Telegram.
Od 2017. godine Lisovu je zabranjen ulazak na Kosovo.
Pripadnik koosovske policije ranjen je protekle noći u blizini Zvečana, objavila je Policija Kosova.
“U selu Srbovac u opštini Zvečan večeras su pripadnike kosovske policije napala naoružana lica”, saopćila je u petak policija na Kosovu.
Navode da je do incidenta došlo oko 23.00 sata,u trenutku kada su policijske jedinice patrolirale u Srbovcu. Iz policije poručuju da su naoružane osobe dugim cijevima izvršile napad iz vozila marke Audi sa srbijanskim registarskim oznakama – Kosovska Mitrovica.
U saopštenju se navodi da je lakše povređen jedan policajac, a da je na policijskom automobilu pričinjena znatna materijalna šteta.
Policija je u četvrtak pojačala svoje prisustvo u četiri općine u kojima dominiraju etnički Srbi na sjeveru države, gdje će 18. decembra biti održani prijevremeni izbori nakon što su predstavnici etničke srpske manjine napustili kosovske institucije.
Ranije ove sedmice, javlja AP, oštećena su neka izborna središta i čula se pucnjava u tim općinama na sjeveru Kosova.
Za sada nije poznato da li će uopće biti održani prijevremeni izbori, jer se njima protivi veći dio Srba koji žive u tim gradovima.
Podsjećamo, nakon odluke kosovske vlade da zabrani srbijanske registarske tablice, srpski zvaničnici sa sjevera Kosova su početkom novembra napustili kosovske institucije. Nešto kasnije je, uz posredovanje EU-a i izravnu pomoć SAD-a, Kosovo i Srbija postigli su dogovor da će Srbija prestati izdavati registarske pločice s nazivima kosovskih gradova, a Kosovo će prestati s daljnjim akcijama preregistracije vozila.
EU je upozorila Srbiju i Kosovo da su na rubu provalije i da moraju riješiti svoj spor ili se suočiti s mogućnošću povratka u prošlost.
Nekoliko sati prije pucnjave, jake policijske snage su raspoređene na sjeveru Kosova. Kosovski mediji javljaju da su, tokom policijskih patrola u općinama sa većinskim srpskim stanovništvomuočene maskirane osobe. U četvrtak navečer, ministar unutarnjih poslova Kosova Xelal Sveçla najavio je povećanje broja policajaca na sjeveru države.
Protekle nedjelje bile su pune napetosti na sjeveru Kosova, gdje su se lokalni Srbi, potaknuti mafijom i obavještajnim službama iz Beograda, odupirali promjeni registarskih tablica na one iz Republike Kosovo.
U početku su to bili gradonačelnici četiri opštine koji su ponudili ostavke na pozicijama u institucijama Republike Kosovo, a poslije njih policajci sa skidanjem uniformi. Na kraju su došli poslanici Srpske liste koju kontroliše Aleksandar Vučić.
Počeli su svojim uobičajenim ucjenama, gdje povlačenjem iz institucija žele da pokažu svoju političku moć. Odgovor iz Vlade Kosova je da će oni biti zamenjeni drugim poslanicima koji čekaju na listi CIK-a.
Zahtjev je upućen Srpskoj listi i ako odbiju, onda poziv upućuju drugim strankama koje su učestvovale na poslednjim parlamentarnim izborima.
Jedna od njih je bila i stranka Rade Trajković, kao i stranka Nenada Rašića, koji su učestvovali na prošlim izborima, ali oni nisu uspjeli da uđu u Skupštinu Kosova poslije velikog pritiska Srbije i kriminalnih struktura sa sjevera Kosova.
U strahu da će drugi Srbi ući u Skupštinu Kosova i nakon dogovora u Briselu da se smanje tenzije na sjeveru, ostalih devet poslanika Srpske liste koji su čekali u registru CIK-a pristali su da smijene poslanike u ostavci i blokiraju one koji nisu u njihovom taboru.
U pozadini se igra velika igra, jer je karakteristika ostalih devet poslanika koji su ušli u Skupštinu Kosova da su većina i članovi SPS-ovog ogranka na Kosovu.
Predsjednik Srbije Vučić ovim činom pokušava da otkloni pritisak međunarodne zajednice te da krivicu za naredne korake Srpske liste, i u drugim dijelovima Kosova, usmjeri prema Ivici Dačiću, koji je svojom politikom bliži Rusiji. Istovremeno, eventualni pritisak za dešavanja na sjeveru Kosova bi bio usmjeren ka Milanu Radoičiću, koji je na crnoj listi američkog Ministarstva finansija.
Politika Srpske liste je podijeljena na onu koju na jugu vodi Milan Joksimović, predsjednik SPS-ovog ogranka na Kosovu, tačnije u Gračanici, dok na sjeveru upravlja Goran Rakić, koji je predsjednik ogranka Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS).
To će biti još veći izazov za Kosovo i međunarodni faktor, znajući za Dačićev zvanični stav u odnosu na Rusiju i njegove veze sa Putinom.
Srbija, kao glavna geostrateška tačka Rusije na Balkanu, i dalje izaziva Zapad u strateškom, energetskom i bezbjednosnom smislu.
Ulazak Kosova i Bosne i Hercegovine u NATO bi Zapadu olakšao da konačno prekine ovu doktrinu koja je dominirala Balkanom posljednjih 100 godina.
Koliko je Srbija spremna da uvede sankcije Rusiji i okrene se Zapadu? To je karta na koju Aleksandar Vučić igra od 2011. godine
Srbija je kroz svoje strukture planirala eskalaciju bezbednosne situacije na sjeveru Kosova. U okviru tog plana koji je objavio KosovaPress, je i provokacija napadima eksponenata organizovanog kriminala povezanog sa bezbjednosnim i političkim strukturama u Srbiji na Kosovsku policiju i pripadnike KFOR-a na sjeveru.
Prema planu, pripadnici Euleksa također mogu biti meta napada.
KosovaPres saznaje da je svrha plana eskalacija situacije kroz iscenirane incidente koji bi doveli do otvorenog sukoba između policije i Kfora na jednoj strani i srpsko-ruskih eksponenata na drugoj, gdje se ovi drugi nadaju podršci vojskih elemenata iz Srbije ilegalnim putevima na sjeveru Kosova.
S tim ciljem, kaže se da je Srbija regrutovala grupe mladih na sjeveru, koji bi bili zaduženi za realizaciju tog plana. Oni su dio takozvane kriminalne grupe “Severna brigada”, koja je osumnjičena za umiješanost u mnoge kriminalne radnje, uključujući paljenje automobila Srba sa sjevera te države.
Neki od njenih čelnika imaju lična poznanstva sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, poput Vladimira Radivojevića, poznatog po nadimku „Mami“ iz Zvečana.
Da su Kfor i njegovi pripadnici na meti ovih grupa pokazuje i akcija od 26.08.2022, kada su pratili i fotografisali statične tačke KFOR-a na sheveru i objavili ih uz koordinate i prema državi kojoj pripadaju.
KosovaPress saznaje da su osobe spremne za napad na pomenute bezbjednosne institucije:
Vladimir Radivojević, poznat po nadimku „Mami“. „Mami” ima direktna poznanstva sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Na Raškom sastanku održanom 13.10.2021, poslije govora Vladimira Radivojevića, predsjednik Srbije je zamolio govornike da se predstave, rekavši da ga „znam”, misleći pritome na „Mamija”.
Vladimir Radivojević „Mami“ ima mnogo političkih veza i sa raznim kriminalnim grupama na sjeveru zemlje. On je dio navijačke grupe “Delije” iz Zvečana.
Aleksandar Jevremović iz Leposavića, unuk bivšeg srpskog ministra Gorana BOGDANOVIĆA. Zajedno sa članom VBA Markom Vukašinovićem predvodi grupu ljudi u Leposaviću koji se predstavljaju i kao „Civilna odbrana“, dok djeluju iz lokala „Mistik“ u Leposaviću.
Parlamentarna većina od 30. augusta 2020. se dogovorila i odlučila da mandatar bude lider DEMOS-a Miodrag Lekić, saopćio je nakon današnjeg sastanka jednog od lidera DF-a Andrija Mandić.
DF je i danas pokazao zašto je najveći i najozbiljniji subjekt parlamentarne većine od 30. augusta, poručio je jedan od lidera DF-a Milan Knežević, prenosi politicki.ba.
“Konstruktivnošću i strpljivošću dao je najveći doprinos da dođe do dogovora. Predstavnici svih partija koji su činili većinu 30. augusta podržali su Lekića za mandatara. Šaljemo i poruku predsjedniku države Milu Đukanoviću očekujemo da do kraja dana dobije status mandatara. Imamo 41 potpis”, rekao je Knežević, prenosi CdM.me.
Istakao je da su pregovori bili složeni.
“Bilo je uspona i padova, ali smatram da je zadovoljena izborna volja građana. DF je podnio najveću žrtvu… Čestitam Lekiću i svim kolegama koji su učestvovali na sastanku”, dodao je Knežević.
U Skupštini je oko 15 sati održan sastanak predstavnika parlamentarne većine od 30. augusta 2020. na kome se razgovaralo o formiranju Vlade i sastavu novog skupštinskog rukovodstva. Sastanak, osmi po redu, sazvao je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. Iako je današnji sastanak bio zakazan za 10 sati , na zahtjev Građanskog pokreta URA pomjeren je za 11 sati. Nakon sat i po vremenu učesnici sastanka napravili su pauzu. Pauza su prema saznanjima CdM-a tražili predstavnike GP URA i SNP-a. Učesnici sastanka održavaju konsultacije u svojim poslaničkim klubovima. Danas je isticao rok do kada je ime mandatara trebalo biti predato predsjedniku Crne Gore Mili Đukanoviću.
Predstavnici stare parlamentarne većine do sad su sastajali sedam puta kako bi postigli dogovor o izboru mandatara i rukovodstva Skupštine.
Mandić je rekao da će do ponoći Đukanović biti obaviješten da je Lekić mandatar.
Istakao je da “ako nešto nije jasno”, da su spremni Đukanoviću pojasniti.
Rekao je i da će buduća vlada biti uspostavljena na paritetnoj osnovi – da polovina članova bude iz redova GP URA, da drugu čine ostale partije, a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić ima “zlatni glas”.
“Ne vjerujed da ćemo raditi kao dva bloka, nego kasnije kao tim”.
O resorima će, kako je kazao, narednih dana kada Lekić dobije mandat.
Milan Knežević je rekao da je DF pokazao “zašto je najozbiljniji subjekt jer je dao najveći doprinos da dođe do dogovora”.
Istakao je da će pismeno nakon presa obavijestiti Đukanovića da je postignut dogovor.
“Čestitam Lekiću i kolegama koje su učestvovale, posebno Mandiću”, rekao je Knežević.
Maksim Vučinić (Radnička partija) je kazao da su svi stali iza Lekića i da ima podršku 41 poslanika.
Albansko ministarstvo obrane saopćilo je u subotu navečer da su dva njegova vojnika povrijeđena dok su pokušavali zaustaviti dvojicu Rusa i jednog Ukrajinca koji su pokušavali ući u vojno postrojenje u središnjoj Albaniji, navodi se u priopćenju ministarstva, objavio je Reuters.
“Trojica državljana s ruskom i ukrajinskom putovnicom pokušala su ući u tvornicu”, navodi se u priopćenju ministarstva poslanom medijima.
“Vojni policajci koji su čuvali elektranu odmah su reagirali, no tokom njihovog nastojanja da zaustave trojicu stranih državljana, dva naša vojnika su ozlijeđena”, navodi se u priopćenju i dodaje da je stanje vojnika bilo stabilno.
Ministarstvo je priopćilo da su trojica stranih državljana privedena. Albanski premijer Edi Rama rekao je da su tri osobe “osumnjičene za špijunažu”. Ministarstvo obrane priopćilo je da je jedan od uhićenih, identificiran samo kao ruski državljanin M.Z., star 24 godine, ušao na teritorij elektrane i pokušavao fotografirati.
Ministarstvo je priopćilo da je muškarac upotrijebio neku vrstu spreja protiv vojnika dok je pokušavao pobjeći nakon što su ga zaustavili stražari. Još dvoje, Ruskinja identificirana kao S.T., stara 33 godine, i Ukrajinac F.A., star 25 godina, također su uhićeni u blizini. Tijekom ljetnih praznika Albaniju posjećuju brojni ruski i ukrajinski turisti. Vojna baza Gramsh udaljena je više od 70 kilometara od plaža.
Albanski mediji pišu da su njihovi vojnici uočili sumnjive pokrete kod tri osobe koje su se pokušale ušuljati u Uzinu, te su prišli da ih otjeraju. Kada su prišli, došlo je do fizičkog obračuna između albanskih vojnika i trojice Rusa, pri čemu je jedan od njih upotrijebio sprej i ozlijedio albanske vojnike.
Šef tužiteljstva Elbasana, Kreshnik Ajazi, potrvdio je novinaru ABC-a da je troje Rusa uhapšeno i da se protiv njih provodi antiteroristička istraga. Kod njih je pronađena i oduzeta oprema za fotografisanje i mikročipovi.
Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin često ponavlja da će se nacionalno pitanje Srba riješiti tek kroz realizaciju projekta “srpski svet”. Njegov mentor Aleksandar Vučić toj sintagmi dao je nešto beningniji, čak i milozvučniji naziv Otvoreni Balkan, uz terciranje i asistenciju svog partnera Edija Rame. U suštini, radi se o istom sadržaju u drugom pakovanju.
Šta je zapravo srpski svet, o kome Vulin govori, a Vučić praktično radi?
Da se odmah razumijemo, prevashodno je ovdje riječ o teritorijama, pa tek onda o ljudima, koji u konkretnom slučaju samo služe da bi se potvdila stara maksima “čije ovce njegova je i livada”. Srpske nacionaliste ne zanima kakva je, već kolika je država, još manje ih zanima kako se u njoj živi, već kakav je njen etnički sastav. Otuda bi zamišljeni “srpski svet” obuhvatao 12% teritorije Kosova (četiri opštine na sjeveru), 49% Bosne i Hercegovine i 100% Crne Gore. Dakle, cijela država, uz Srbiju kao pijemonta ovog jednonacionalnog okupljanja. “Srpski svet” bi se tako prostirao na površini od 119.000 km2. To bi bilo manje od nekadašnjeg Dušanovog carstva (250.000km2), ali značajno više od teritorija koje su bile u sastavu Kneževine i Kraljevine, a svakako više i od današnje Srbije. Pošto je Vučić opsjednut sa svojim zapadnim susjedom, s pravom bi mogao da kaže da je “srpski svet” dva puta veći od Hrvatske (56.594). A što je njemu još i važnije, njegovi propagandisti bi ga vrlo brzo uspoređivali sa carom Dušanom. Znam da zvuči šašavo, ali samo onima koji nikad nisu gledali Pink ili Happy TV. Osim toga,Vučić je predano radio na ostvarenju ove velikodržavne ideje.
Tako je svojevremeno sa Tačijem već dogovorio razmjenu teritorija između Srbije i Kosova, koju je Tači eufemistički zvao korekcijom granica, a koja je podrazumijevala da Kosovu pripadnu dvije opštine na jugu Srbije, a zauzvrat bi Srbija dobila 4 opštine na sjeveru Kosova. Dobar dio međunarodne zajednice je načelno podržao ovakvo rješenje, ali se tome, neočekivano, usprotivila Angela Merkel, pa su tako Tači i Vučić ostali bez Nobelove nagrade za mir, kojoj su se potajno nadali. I ovo djeluje blesavo, a ko ne vjeruje neka pita saradnike njemačke kancelarke, koji su bili uključeni u ovaj pregovarački proces. To je, inače, bila jedina pozitivna stvar koju je Merkel uradila za zapadni Balkan, jer je ona glavni krivac za minimizaranje problema i njihovo guranje pod tepih, a naročito za podršku stabilokratiji i autokratama u regionu. Bez obzira sto je dogovor sa Tačijem propao, Vučić će i dalje koristiti i instrumentalizirati Srbe na Kosovu sa ciljem da stvori tamošnju Republiku Srpsku ili kao ulog za neku buduću teritorijalnu trgovinu. Vojno osvajanje sjevera Kosova i priključenje Srbiji je malo vjerovatno, zbog prisustva KFOR-a.
U BiH Vučić ima nešto bolju situaciju, jer je Dejton Srbima dao teritoriju, a bosanskoj državi oduzeo funkcionalnost. Dok srbijanski predsjednik ponavlja da nikada neće ljetovati u Hrvatskoj, Srbi i Hrvati u BiH se ponašaju kao rođena braća u podjeli zemlje. Na ruku im ide i međunarodna zajednica, što činjenjem, a više nečinjenjem i neznanjem. Dok god razni Eskobari tvrde da je korupcija a ne nacionalizam glavni problem na Balkanu, nacionalisti svih boja mogu zadovoljno da trljaju ruke i dovršavaju svoj prljavi posao. Ali, ima nešto što im sreću kvari. Ruska agresija na Ukrajinu razotkrila je i destabilizirajuću ulogu Moskve u regiji, a kao platforma za te aktivnosti koristi se Srbija i Republika Srpska. Dodikov separatizam, u praktičnom smislu, odgođen je za neka bolja vremena, zbog promjene Putinovih prioriteta i odluke da “denacifikuje Ukrajinu”. Dodiku sada preostaje da čeka Trampa ponovo u Bijeloj kući, da se Orbani razmnože i po drugim zemljama EU, ili da se sama Bosna raspadne zbog konstrukcione nefunkcionalnosti. Zato je najrealniji status quo, Bosna na broju, ali i nacionalisti siti.
Sa Crnom Gorom stvari stoje nešto drugačije. Sa njom, u sastavu “srpskog sveta”, Srbija dobija izlaz na more i ulaz u završnu fazu realizacije ovog velikodržavnog projekta. Bez Crne Gore on ostaje samo kao toksična ideja ljudi sa opasnim namjerama. Ali ništa više od toga. U Crnoj Gori teško je izvodljivo da se formira neka SAO ili Republika Srpska koji bi bili deo “srpskog sveta”. Samo cijela Crna Gora može biti u sastavu proširene Srbije. A to znači da na vlast mora doći neki crnogorski Lukašenko i partije za koje je Beograd i dalje glavni grad. Poslije 30.avgusta 2020. godine činilo se da sve ide na ruku kreatorima srpskog svijeta. Sto je najtragičnije, imali su i podršku većeg dijela međunarodne zajednice, koja je smatrala da je dobro za demokratiju da se jedan režim smijeni posle višedecenijske vladavine. Po cijenu da na vlast dođu okorjeli nacionalisti, klerikalci, četničke vojvode i vojvotkinje, lažni ekolozi i autentični saradnici stranih službi. Vućić je procijenio da je suviše rizično da sa Krivokapićem krene u proces institucionalnog približavanja dvije države.
Prvo, što je on bio izbor Amfilohija, a samim tim nije mu lično blizak, a drugo što bi pod Krivokapićevim vođstvom taj proces izazvao političku reakciju suverenističkog bloka i dodatnu nacionalnu homogenizaciju Crnogoraca. Otuda je Vučic birao novog premijera u liku Dritana Abazovića.
“Nije svoj”, a njegov je. Ima međunarodnu podršku, a nema glasove. Mrzi Đukanovića, a voli vlast više nego sebe. Ne zna šta je država, a zna koga treba da uhapsi. Za njega su Mandić i Knežević demokrate, Konjević i Krivokapić ekstremisti, a Damir Šehović crnogorski Šešelj. Fotorobot Vučićevog potrčka u Crnoj Gori, sa zadatkom da potpiše Temeljni ugovor, zaustavi zemlju na putu ka EU i uvede je u Vučićev i Ramin otvoreni Balkan, čitaj srpsko-albanski svijet.
Bez obzira da li će pasti Abazovićeva vlada, opasnost za Crnu Goru nije prošla. Beograd ovu borbu vodi prividno političkim i demokratskim sredstvima, pomažući svoje favorite i marionete u osvajanju vlasti, pri tom koristeći medijsku, finansijsku, obaveštajnu, crkvenu infrastrukturu u drugoj državi.
Međunarodna zajednica mrtvijem snom spava, ne želeći da prizna svoju kratkovidost iz 2020. godine. Amerikanci čak i dalje podržavaju otvoreni Balkan, iako je to drugi naziv za zatvorene Veliku Srbiju i Veliku Albaniju. Priznati svoje greske i stvari nazvati pravim imenom, značilo bi da nešto konkretno i preduzmete. A za to današnji svijet nije spreman. Najveću grešku koju može da napravi Crna Gora je da ima od takvog svijeta velika očekivanja. To ne znači da se treba konfrontirati ili, što je još gore, samo izolovati, već naprosto, realno sagledavati svoj položaj i novu normalnost u međunarodnim odnosima. A ta normalnost prednost daje samo jačima i onima koji mogu da stvaraju probleme. Ukoliko ste mala zemlja, snažni možete biti ukoliko maksimalno iskoristite demokratski potencijal društva i svakog pojedinca u njemu i stavite ih u funkciju odbrane njene nezavisnosti. Umjesto anemičnih saopštenja, praznih izjava i ratobornih objava na društvenim mrežama, potrebna je organizovana i osmišljena politička akcija primjerena vremenu.
Da je Dritan Abazović svaki dan potpisivao po jedan Temeljni ugovor i dalje bi više ljudi bilo u jednom podgoričkom kafiću, nego na eventualnim demokratskim protestima na ulici. Dok je god tako, odnosi snaga se neće promijeniti, niti će nas svijet gledati drugačije. Čini se da ni u Crnoj Gori, ni u regiji, nisu svjesni da “srpski svet” pada ili se diže upravo u ovoj državi.
Slovenska demokratska stranka Janeza Janše doživjela je težak poraz na izborima u Sloveniji, pokazuju izlazne ankete. Relativni pobjednik izbora je stanka Gibanje Svoboda koja je, prema izlasnim anketama, osvojila 35,8 posto, tako da bi stranka Roberta Goloba u slovenačkom parlamentu, od 90 mjesta mogla imati čak 42 zastupnika. Na drugom mjestu je, pokazuju do sada pouzdana istraživanja, Slovenska demokratska stranka aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Njima bi, budu li ova istraživanja potvrđena, trebalo pripasti 26 mjesta u Državnom zboru Republike Slovenije (Parlament). Na trećem mjestu je Nova Slovenija – Kršćanski demokrati. Oni su, prema izlaznim anketama, osvojili 6,8 posto i pripada im osam zastupničkih mjesta. Socijalni demokrati su, prema istraživanjima, osvojili 6,6 posto, čemu je ekvivalent sedam zastupničkih mjesta. Levica je osvojila 4,4 posto glasova i pripast će im pet mjesta.
To znači da bi, prema ovim istraživanjima, novi slovenački premijer trebao Robert Golob, predsjednik Gibanje Svobode koja sa Socijaldemokratama i Levicom ima 57 zastupničkih mjesta, što je daleko iznad potrebne natpolovične većine.
Nekoliko stotina Srbijanaca večeras je u Beogradu podržalo rusku agresiju na Ukrajinu. Skup je nazvan “Podrška Rusiji”, a organizirala ga je dresničarska organizacija “Narodna Patrola”.
Skup u Beogradu je počeo intoniranjem himne Ruske Federacije.
Organizatori protesta uzvikivali su ime ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.
“Ratko Mladić” uzvikivali su Beograđani koji su večeras na ulicama glavnog grada Srbije podržali rusku agresiju na Ukrajinu. pic.twitter.com/GQnQy77SBX
Na beogradskim ulicama, okupljeni desničari ispisivali su znak “Z”, koji je ispisan i na vojnim vozilima ruske vojske koja je prošle sedmice započela veliku ofanzivu na teritoriji Ukrajine.
Operacija “Z” na ulicama Beograda. Više stotina Srbijanaca večeras je podržao ruski agresiju na Ukrajinu pic.twitter.com/dEtf1pnLue
Rusija je agresiju na Ukrajinu pokrenula 2014. godine, okupirajući ukrajinski poluotok Krim, i podržavajući dvije paradržave – Luhanjska narodna republika i Donjecka narodna republika uspostavljene u regiji Donbas.
Ruska ofanziva na Ukrajinu ujedinila je zapadni svijet. Sve članice EU su izrekle sankcije Ukrajini, dok Rusiju u Ujedinjenim nacinama podržavaju svega tri države. Rusku invaciju na Ukrajinu osudila je u Srbija, glasajući na Generalnoj skupštini UN-a za dokument kojim je osuđena agresija na Ukrajinu. No, srbijanski predsjednik je rekao da ne želi podržati sankcije prema Rusiji.
Na dan referenduma o ustavnim promjenama u Srbiji, Srpska Lista zajedno sa pro-ruskim portalom Kosovo Online izmislila je da se na Kosovu dogodio međuetnički incident, objavio je thegeopost.
Suprotno ovoj tvrdnji, Policija Kosova saopćila je da je došlo do napada u mestu Runik, opština Srbica u kojem se siječe šuma za privatne upotrebe.
„U podne, 16. januara 2022. godine, Policijskoj stanici Srbica je prijavljen i slučaj sa elementima krivičnog dela “napad”. Iz početne istrage i izjave oštećene M.K., saznaje se da kad je žrtva bila u selu Runik u Srbici, srela je osumnjičenog kojeg je od ranije poznavala, gde je tokom razgovora došlo do svađe između njih, a kao razlog je navedeno da je žrtva sumnjala da je osumnjičeni sjekao šumu u privatnom vlasništvu“, navodi se u saopštenju kosovske policije.
Takođe se navodi da je kontaktiran postupajući tužilac te da je osumnjičeni pušten na slobodu u redovnoj proceduri.
„Povodom slučaja su preduzete intenzivne istražne mjere, identifikovan je i uhapšen osumnjičeni B.S., a saslušan je i svjedok ovog slučaja”.
Za sve preduzete mjere kontaktiran je postupajući tužilac, koji je predložio da se slučaj inicira i istražuje za krivično delo „napad“.
Nakon obavljenog razgovora, osumnjičeni je, po nalogu tužioca, pušten na slobodu u redovnoj proceduri, navedeno je dalje u saopštenju.
Međutim, takozvana Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije izjavila je da je „Milan Kovačević iz Srbice napadnut jer ima srpsko ime, prezime i kapu”.
Reagovala je i Srpska lista rekavši da je „ovaj napad direktna posljedica antisrpske politike Prištine”.
Iste reakcije objavio je i srpski medij sa proruski medij Kosovo Online.
Kako navodi ovaj portal, “napad mladića u Srbici je akcija protiv Srba koji služi kao gorivo za albanske ekstremiste”.
Policija Kosova demantovala je na tvrdnje koje navodi Srpska lista, a koje je objavio portal Kosovo Online. Iz Policije Kosova su saopštili da su gore navedene tvrdnje, laž.
“Policija Kosova sa ciljem tačnog informisanja javnosti o nekim člancima objavljenim danas (17.01.2022) na nekoliko različitih portala, koji se pozivaju na izjave Srpske liste da je u selu Runik u Srbici napadnuto lice M.K, i prema njihovim riječima, ovaj napad je antisrpski, reaguje na ove neistinite vijesti“, objašnjava policija.
Do sada je takve strategije koristila Srbija, sa svojim saveznicima poput Srpske liste i Kosovo Online, s ciljem da se ovakvi slučajevi prikazuju lažno pred međunarodnom zajednicom i posebno na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a, kao slučajevi etničkih napada na Srbe.
U Srbiji je održan referendum o ustavnim promenama.
Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se izrazilo protivljenje da se u zemlji održi referendum o državi Srbiji.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Kako navodi ovaj portal, “napad mladića u Srbici je akcija protiv Srba koji služi kao gorivo za albanske ekstremiste”.
