Aktualni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić boravio je tokom rada u Banja Luci, gdje je bio u pratnji Vojislava Šešelja koji je bio jedan od govornika na trbini Srpske radikalne stranke.
“Među Srbima nema granica, naziv je javne tribine SRS koja je večeras priređena u prepunoj dvorani Borik u Banja Luci. Pažnju posjetilaca posebno je izazvao govor doktora Vojislava Šešelja”, kaže reporter Srpske radiotelevizije (SRT) u svom prilogu koji do danas nije bio dostupan javnosti, a koji je bio dokaz i u Haškom tribunalu.
Šešelj je, navodi se u izvještaju, kazao da su “Republika Srpska i Republika srpska Krajina ponos vaskolikog srpstva”.
“Drina nikada neće biti granica. Drina je reka koja teče kroz centar Srbije. Muslimani i Hrvati nam odavno nikakvu opasnost ne predstavljaju. Samo, braćo Srbi i sestre Srpkinje, sljedeći put u obračunima ne sme biti stajanja, čekanja i primirja. Gde udare, treba ih dotući da više nikad ne udare”, govorio je Vojislav Šešelj sa pozornice dok je iza njegovih leđa stajao Aleksandar Vučić.
Tribina je, kako se može čuti u izvještaju, održana u banjalučkoj dvorani Borik. No, datum i godina posjete nije navedena. Prema podacima dostupnim u bazi Haškog tribunala, Vojislav Šešelj i drugi čelnici Srpske radikalne stranke (SRS) Banja Luku su posjetili i 20. novembra 1991. godine Banja Luku, gdje je u punoj dvorani „Borik“ održan stranački skup SRS. Skupu su prisustvovali članovi stranke iz čitave Bosne i Hercegovine, te predstavnici AP Bosanska Krajina, kao i čelnici pobunjenih Srba iz zapadne Slavonije Veljko Džakula i Veljko Vukelić te komandant „Srpskih dobrovoljačkih jedinica koje se bore na Zapadno-slavonskom području“, čije ime nije navedeno, no moguće da se radilo o Radovanu Novačiću, poznatom pod nadimkom kapetan Radovan. Događaj je zabilježen u reportaži koju donosi časopis Srpske radikalne stranke Velika Srbija, objavljenoj tek u februaru 1992. godine.
Međutim, ako je suditi na osnovu snimka, Šešelj je i kasnije posjetio Banja Luku. Naime, na snimku se vidi i Nikola Špirić, aktualni dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je, prema dostupnoj biografiji, svoju političku karijeru počeo u Srpskoj radikalnoj stranci 1993. godine. Osim toga, reporter Vlado Slijepčević u svom izvještaju navodi da je “tribina održana večeras”. Izvještaj je objavljen na Srpskoj radioteleviziji (SRT) koja je sa emitiranjem programa započela 19. aprila 1992. godine. Dakle, ukoliko SRT (kasnije RTRS) nije svojoj publici “podvalio” snimak iz novembra 1991. godine, Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić su tokom rata dolazili u posjetu Banja Luci, gdje je šef Radikala poručio da “muslimane i Hrvate treba dotući”.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori”, saznaje Istraga.ba iz više izvora. To znači da su bivši premijer FBiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i osnivač kompanije “Srebrna malina” pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne.
Podsjetimo, u maju prošle godine prvostepeno sudsko vijeće osudilo je Novalića na četiri godine zatvora, Fikreta Hodžića na pet i Fahrudina Solaka na šest godina zatvora. Ove kazne su, kako saznaje Istraga.ba, u cjelosti potvrđene.
Svi oni su proglađeni krivim zbog nezakonitog postupanja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa.
U presudi je navedeno da su optuženi Fadil Novalić, Fahrudin Solak, Fikret Hodžić oglašeni su krivim, a pravna osoba „F.H. Srebrena malina” d.o.o. Sućeska, Srebrenica, zastupana po odgovornom licu trećeoptuženom Fikretu Hodžiću, oglašena odgovornom da su radnjama opisanim u osuđujućem dijelu izreke presude počinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije BiH (KZFBiH), a optuženi Fahrudin Solak i krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. istog Zakona.
Sud je optuženima za navedena krivična djela izrekao sljedeće kazne:
Fadilu Novaliću kaznu zatvora u trajanju od četiri (4) godine. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 29.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Fahrudinu Solaku za počinjeno produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina, a za krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine i šest (6) mjeseci, nakon čega je optuženom Fahrudinu Solaku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest (6) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Fikretu Hodžiću kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
Pravnom licu „F.H. Srebrena malina” o.o. Sućeska, Srebrenica novčanu kaznu u iznosu od 200.000,00 KM.
Od optuženog Fikreta Hodžića i pravnog lica “F.H. Srebrena malina“ d.o.o., Sućeska, Srebrenica se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 694.747,78 KM, od kojeg iznosa je dio u iznosu od 87.000,00 KM privremeno oduzet po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Sud je optuženom Fadilu Novaliću i Fikretu Hodžiću izrekao mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta upotrijebljenih za izvršenje krivičnog djela kao u izreci presude.
Bivša HDZ-ova ministrica finansija u Vladi FBIH Jelka Miličević pravosnažno je oslobođena svih optužbi.
Tokom izrucanja prvostepene presude, član sudskog vijeća sudija Branko Perić je izuzeo mišljenje, tvrdeći da optuženi nisu krivi. Nakon toga protiv njega je pokrenut disciplinski postupak koji je obustavljen zbog toga što je sudija Perić penzionisan.
Nakon što je okončao premijerski mandat, Fadil Novalić je ostao u klupama Predstavničkog doma FBiH gdje je izabran na izborima 2022. godine. Na Kongresu SDA izabran je za potpredsjednika te stranke. Sada, nakon što je mu je izrečena pravosnažna zatvorska kazna Novalić će ostati bez mandata u Parlamentu FBiH.
Ruska vojska započela je veliku ofanziju na Kijev. Pucnjava se čuje u samom centru glavnog grada Ukrajine, države na koju je prije dva dana Rusija započela agresiju širih razmjera.
10.39 Ukrajinska vojska je objavila snímak kako molotovljevim koktelima uništavaju ruske snage, dok uzvikuju “URA”
9.28 Podzemna željeznica u Kijevu pretvorena je u sklonište. Prevoz se obustalja, saopćio je gradonačelnik Kličko
9.22 Nizozemska će isporučiti Ukrajini 200 protuzračnih projektila
9.17 Rusi su izvršili novi desant u Vasilkovu. Počela je bitka, javlja Ukrajinska Pravda
9.14 “Grad je pod kontrolom Ukrajine. Nakon zračnih napada na ruska oklopna vozila, neprijateljske snage su se povukle iz grada”, kazao je gradonačelnik Ihor Kolyhaiev
8.59 Ukrajinska blogerka Alla piše za Istragu iz Kijeva.
“Situacija je sljedeća: Legla sam tek u 3 sata ujutro, jer su najavili da će nas početi bombardirati u 3 sata i tražili da svi idu u skloništa. Tada je Arestovich napisao da neće dirati stambena naselja, ali će pogoditi infrastrukturu. Počeli su bombardirati kad sam već spavala, u 4-5 sati, ali negdje daleko na lijevoj obali Dnjepra. A u 7 ujutro me probudio telefon. Moram otići u trgovinu i kupiti nešto hrane. Jučer su bile zatvorene sve trgovine. Sad ću izaći vani i procijeniti situaciju. Sada je na ulici mrtva tišina. Automobili ne voze, ljudi gotovo da i nema. Ko je pucao noćas, još ne znam. Malo kasnije ću sve saznati i javiti se. Nitko nije mogao ni zamisliti da će klaun Zelenski biti tako snažan predsjednik u tako teškom trenutku. Javljam se kasnije”, napisala je Alla za Istragu.
8.40 “Pozivan na potpunu izolaciju Rusije, uvođenje embarga na naftu, protjerivanje ruskih ambasadora”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitry Kuleba nakon što je Rusija raketirala civilne objekte
8.34 U Kijevu djeluje više ruskih diverzantskih grupa. Ukrajinske odbrambene snage su uspjele da identificiraju više njih
8.30 Tenutak kada raketa pogađa stambenu zgradu snimljen nadzornom kamerom iz stana
(Video) Trenutak kada ruska raketa pogađa stambenu zgradu. (Napomena: razlika u vremenu izmedju nadzorne kmere i mobitela je zbog toga sto se vlasnik stana nalazi undrugon vremenskoj zoni – CET) pic.twitter.com/qN9SegUPXw
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 26, 2022
7.30 Ukrajinci su odbili napad ruske vojske
6.43 Ukrajinska vojska procjenjuje da je do sada uništeno 14 ruski aviona, osam helikoptera, 102 tenka, 15 topova, i jedan BUK. VIše od 3500 ruskih vojnika je ubijeno, a gotovo 200 zarobljeno.
6.29 “Važno je naglasiti da su ruske snage koje se trenutno nalaze u blizini Kijeva vjerovato snage sa lakim oklopnim vozilima. Teže ruske tenkoovske i motorizovane jedinite s topništvom idu prema Kijevu. Ukrajinskim snagama bit će teže da ih zaustavi”, objavio je ekspert za ruska vojna pitanja Rob Lee
Important to emphasize that the Russian forces that are currently near Kyiv are likely SOF and VDV with light armored vehicles. Heavier Russian tank and motorized rifle units are headed towards Kyiv with artillery. It will be more difficult for Ukrainian forces to stop them.
6.00 Američki predsjednik Joe Biden odobrio je 600 miliona dolara pomoći Ukrajini, uključujući 350 miliona za odbranu
5.54 “Na ulicama našeg grada vode se aktivne borbe. Molimo, ostanite mirni i budite što je moguće oprezniji. Ne idite na prozore”, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine
5.43 “Treba mi municija, a ne vožnja”, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy nakon što su mu je SAD predložio evakuaciju iz Kijeva, javljaju kijevski mediji, pozivajući se na AP
5.36 Državna televizija Dom TV izvještava da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky lično rukovodi akcijom odbrane Kijeva, navodeći da je on u glavnom gradu.
5.35 “Glasao sam da Rusija postane štit, a me da se Kijev bombarduje”, kazao je ruski zastupnik Mihail Matvejev koji je glasao za priznavanje Luhanjska i Donjecka. On je pozvao na hitan prekid vatre.
5.30 Zračna opasnost u svim većim gradovima Ukrajine
5.26 Ruske snage dronom su napale ukrajinski brod u Crnom moru. Granična služba Ukrajine je saopćila da je dron srušen, a napad odbijen
5.20 Ministarstvo odbrane Ukrajine saopćilo je oko ponoći srušilo ruski vojni helipopter i borbeni avion SU-20 koji su. Nešto kasnije, srušen je i drugi teretni avion koji je prevozio ruske snage prema Kijevu.
5.13 Na metro Brest, 101, brigada je uništila kolonu ruske vojske. U pitanju su dva automobila, dva kamiona s tenkovima, jedan tenk, saopćila je vojska Ukrajine
5.06 Ruske snage zausele autoput u regiji Sumy. Zabranejen je prolazak civila, javljaju ukrajinski mediji
5.04 Pucnjava se čuje neprekidno. Ovo je Ševčenkovski okrug u Kijevu, nedaleko od avenije Peremohy
Часом стріляють безперервно. Шевченківський район Києва неподалік від проспекту Перемоги pic.twitter.com/JXUr8CRiTF
4.49 Sigurnosna situacija u cijeloj Ukrajini ostaje vrlo nestabilna, a uslovi se mogu pogoršati bez upozorenja, saopćila je Ambasada SAD-a u Kijevu
The security situation throughout Ukraine remains highly volatile, and conditions may deteriorate without warning. U.S. citizens should remain vigilant and know the location of your closest shelter or protected space. https://t.co/V9MBPE5FmO
Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu rano jutros započeli su pretrese na više lokacija na području Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo zbog dokumentiranja krivičnog djela davanje lažnog iskaza.
U toku dana u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenog bit će ispitan Kenan Uzunović kojeg Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za davanje lažnog iskaza.
Naime, nakon što je Kenan Uzunović, inače, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta u medijima rekao kako mu je nuđen novac da ne glasa za novu Vladu Federacije, Tužilaštvo KS je po službenoj dužnosti formiralo predmet kako bi provjerilo takve navode.
Tokom davanja iskaza u svojstvu svjedoka, a na poziv Tužilaštva KS, Uzunović je lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao.
Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku.
Diplomatija, Centralna banka, budžet, mandatar, Oružane snage BiH, bh. sudija u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Sve ovo direktno ovisi o izboru članova Predsjedništva BiH. Od omjera 2:1 u korist ili kontra probosanskih snaga direktno će ovisiti da li će, recimo, dvije trećine ambasadora Bosne i Hercegovine raditi u interesu države ili ne. Za više detalja pročitajte nastavak ove analize.
Centralna banka BiH
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Centralna banka BiH je “jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine”. Centralnom bankom upravlja Upravni odbor koji ima pet članova. Iz reda članova Upravnog odbora bira se guverner.
“Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojega imenuje Međunarodni monetarni fond, nakon konsultacija sa Predsjedništvom, i tri člana koja imenuje Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji će dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske – svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države, može imati odlučujući glas u slučaju neriješenog ishoda glasanja. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine će se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od 6 godina. Odbor će među svojim članovima imenovati Guvernera na period od 6 godina“,piše u Ustavu BiH.
U Upravni odbor CBBiH Predsjedništvo BiH imenuju po dva člana iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te jednog člana iz reda hrvatskog naroda. Odluke u Upravnom odboru se donose većinom glasova, što znači da je član UO CBBiH iz reda hrvatskog naroda presudan za monetarnu politiku Bosne i Hercegovine, te za izbor guvernera Centralne banke BiH. Krenemo li od pretpostavke da će član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske biti Željka Cvijanović, za funkcioniranje Centralne banke BiH od ključnog je značaja za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U slučaju pobjede Borjane Krišto, bez obzira na izbor člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, kontrolu nad Centralnom bankom BiH bi preuzeli Milorad Dodik i Dragan Čović, jer bi od pet članova Upravnog odbora CBBiH njihove stranke predložile tri člana.
Oružane snage BiH
Predsjedništvo BiH, djelujući prema konsenzusu, ima vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH, piše u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine. Ključne ovlasti Predsjedništva BiH su regulirane članom 12 Zakona o odbrani, gdje, pored ostalog, piše da Predsjedništvo BiH koncenzusom “postavlja načelnika i zamjenike načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oružanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta Komande za podršku Oružanih snaga, te unapređuje profesionalna vojna lica u činove generala u Oružanim snagama BiH”.
Zajedničkim štabom Oružanih snaga, tako, upravljaju trojica generala koji dolaze iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Iako se odluke donose koncenzusom, svaki kabinet u Predsjedništvu BiH predlaže generale iz reda naroda kojem pripada. Opet se vratimo na moguće rezultate izbora. Ukoliko bi, recimo, Borjana Krišto i Željka Cvijanović pobijedile na izborima, na čelu Zajedničkog štaba OS BiH bi sjedila dvojica generala koji bi bili pod kontrolom SNSD-a i HDZ-a BiH. Dodatni problem predstavlja činjenica što bio u narednom periodu na poziciji načelnika ZŠ OS BiH trebao biti oficir iz Republike Srpske.
Diplomatija
Prvi potez Borjane Krišto, reći će nedavno HDZ-u i Janezu Janši blizak analitičar Darko Mršić, mora biti smjena ambasadorice Martine Mlinarević.
“Ukoliko gospođa Krišto pobjedi, 02.oktobra u 19 sati ja ću dati ostavku svim srcem. Za razliku od HDZ ambasadora koji su smjenom vlasti kao miševi čekali neće li ih Željko ipak ostaviti. Ja imam čojstvo ipak”, odgovorila je ambasadorica Mlinarević.
Martina Mlinarević je ambasadorica BiH u Pragu. Ona je jedna od trinaest ambasadora iz reda hrvatskog naroda koje imenuje Predsjedništvo BiH na prijedlog člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mlinarevićeva je bila izbor Željka Komšića. Isti kabinet je predložio i Danku Savić za ambasadoricu u Madridu, Vanju Filipovića za ambasadora u Londonu, Svena Alkalaja za ambasadora u UN-u …
Kada je u, u mandatnom periodu 2014-2018. Dragan Čović bio član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, za konzula u SAD-u je, recimo, bio predložen Ivan Šušnjar. Nije dobio zeleno svjetlo iz Vašingtona. Kolumnista nacionalističkog portala Poskok je, potom, delegiran za ambasadora u Pragu. Ali ni tu nije dobio agreman.
Dakle, u slučaju pobjede Borjane Krišto, najmanje dvije trećine ambasaodra BiH bi slušalo upute Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Raspuštanje Doma naroda PSBiH
“Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog”, navedeno je u Ustavu BiH.
Ovo pitanje dalje je regulirana Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.
“Predsjedništvo može raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uključujući slučajeve promjene parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u Bošnjačkom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, navedeno je u Poslovniku.
No, ključni je sam način donošenja odluke.
“Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu raspustiti Dom”, navedeno je u Poslovniku.
Evo šta to može značiti u praksi. Ukoliko, recimo, HDZ i SNSD ne budu imali većinu u Domu naroda PS BiH, manevrima u NSRS-u ili Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, Borjana Krišto i Željka Cvijanović bi, u slučaju da pobijede, mogle raspustiti Dom naroda PS BiH bez obzira na protivljenje člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Na taj bi način bila obezglavljena Parlamentarna skupština BiH, a povlačenjem dvije članice iz Predsjedništva BiH, nijedna institucija BiH više ne bi postojala.
Mandatar za saziv Vijeća ministara BiH
“Predsjedništvo BiH će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma PS BiH”, piše u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Za imenovanje mandatara, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH nije potreban koncenzus. Evo i zašto.
“Predsjedništvo će nastojati da konsenzusom usvoji sve odluke Predsjedništva (tj. one koje proizilaze iz člana V (3), tačka (a)-(e)). Takve odluke mogu, što proizilazi iz tačke (d) ovog stava, ipak da usvoje dva člana ako svi napori za postizanje konsenzusa pretrpe neuspjeh. Član Predsjedništva koji se ne slaže sa nekom odlukom Predsjedništva može da izjavi da je ona veoma štetna po vitalne interese entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana od njenog usvajanja. Takva odluka će se odmah uputiti Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je takvu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je takvu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskoj delegaciji tog tijela, ako je takvu izjavu dao hrvatski član. Ako je ta izjava potvrđena dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju, osporena odluka Predsjedništva neće stupiti na snagu”, piše u Ustavu BiH.
Imenovanja mandara nema među ovlastima Predsjedništva BiH na koje se može izjaviti vitalni nacionalni interes. To znači da za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH nije potreban koncenzus.
U praksi to znači ovo. Ukoliko u Predsjedništvo BiH uđu Željka Cvijanović i Borjana Krišto, HDZ BiH bi, s obzirom na princip rotacije, dobio predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. SNSD bi, također, bio neizbježan u procesu formiranja vlasti na nivou BiH. No, ukoliko, recimo, Borjana Krišto izgubi od Željka Komšića, u tom bi slučaju Predsjedništvo BiH, bez obzira na rezultat u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, moglo imenovati mandatara koji ne bi bio iz HDZ-a BiH. Ukoliko, u tokm sliučaju, opozicione partije iz RS-a, budu u Predstavničkom domu PS BiH imale pet zastupnika, to bi značilo da je moguće formirati Vijeće ministara bez HDZ-a i SNSD-a. No, za to je ključno imati omjer 2:1 u korist probosanskih snaga u Predsjedništvu BiH.
Obraćanje UN-u
U septembru svake godine predsjedavajući Predsjedništva BiH se obraća Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. S obzirom na mehanizam rotacije, članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda nikada nije predsjedavajući u septembru, što znači da se član Predsjedništva BiH nikada neće obraćati na Generalnoj skupštini UN-a. Proteklih godina, Generalnoj skupštini UN-a su se uvijek, u ime BiH, obraćali članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ukoliko pobijedi Borjana Krišto, ona bi se u septembru naredne godine obraćala Generalnoj skupštini UN-a.
Nesazivanjem ili neodržavanjem konstituirajuće sjednice Doma naroda Federacije BiH u prvih trideset dana od dana CIK-ovog potvrđivanja mandata, osmorka i HDZ BiH planiraju zaobići SDA prilikom formiranja Vlade FBiH, saznaje Istraga.ba iz više izvora iz političkih partija koje čine osmorku.
Evo detaljnog plana.
“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u amandmanima na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo OHR.
Obratite pažnju na stav (2) i boldirani dio. Dakle, ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda jedanaest delegata ne predloži kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, to će, nakon isteka roka, učiniti sedam delegata.
Rezultate potvrđuje Centralna izborna komisija BiH i to će se, po svemu sudeći, dogoditi naredne sedmice. Od dana kada CIK službeno potvrdi rezultate počinje teći prvi rok od trideset dana u okviru kojeg “bilo koja skupina od jedanaest delegata” može predložiti kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. No, delegati formalno stupaju na dužnost kada im CIK izda certifikate, a izdavanje certifikata se, uglavnom, vrši na konstituirajućoj sjednici. Konstituirajuću sjednicu saziva predsjedavajući iz prošlog saziva Doma. U ovom slučaju to je Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH. Njegov potpredsjednik je Aljoša Čampara iz NiP-a. Jedan od njih dvojice bi trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Doma naroda FBiH. Ali amandmanima Christiana Schmidta od 2. oktobra ove godine, rok za sazivanje sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji.
Evo šta je prije Schmidtove odluke pisalo u Ustavu FBiH, član IV.A.10.
“Dom naroda saziva se 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela”.
Ova odredba je izbrisana Schmidtovim Amandmanom CXIII koji sada glasi:
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”
Dakle, rok od 20 dana za sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda FBiH više ne postoji. A bez tog roka odredba Poslovnika o radu Doma naroda FBiH (član 6.) prema kojoj, ako bude probijen rok, prvu sjednicu Doma može sazvati deset novoizabranih delegata ne može se primijeniti.
Ovo znači da sjednicu Doma naroda FBiH isključivo mogu sazvati HDZ-ov Tomislav Martinović i NiP-ov Aljoša Čampara. I to u roku koji oni odrede.
S obzirom na to da se certifikati, prema dosadašnjoj praksi, novoizabranim delegatima dodjeljuju na konstituirajućoj sjednici, Martinović i Čampara mogu prolongirati sazivanje sjednice nakon isteka roka prema kojem jedanaest delegata predlaže (pot)predsjednika Federacije. Naime, rokovi za predlaganje počinju teći onog trenutka kada CIK potvrdi mandate, a ne onda kada se sazove konstituirajuća sjednica. Ako se probije rok od trideset dana, (pot)predsjednika Federacije BiH tada predlaže grupa od sedam delegata u određenom klubu. Na taj način stranke osmorke u drugom krugu mogu predložiti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka i tako zaobići izbor SDA-ovog kandidata za (pot)predsjednika FBiH bez kojeg se ne bi mogla formirati Vlada Federacije BiH.
No, ovom planu osmorke i HDZ-a BiH ne ide u prolog nedavno bojkotiranje Centralne izborne komisije BiH u vezi sa podjelom certifikata državnim zastupnicima. Naime, zbog HDZ-ovog nepriznavanja aktualnog saziva CIK-a, certifikati novoizabranim državnim zastupnicima podijeljeni su prije same konstituirajuće sjednice u njihovim klubovima ili kancelarijama. U ovom slučaju, tako, postoji mogućnost da se podijele certifikati novoizabranim delegatima koji bi, ipak, u predviđenom roku od 30 dana na protokol Doma naroda FBiH dostavili svoj prijedlog za (pot)predsjednika Federacije.
U četvrtak, u 11 sati Vijeće ministara BiH bi trebalo bi odlučivati o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora koji se odnose na izgradnju istočne interkonekcije kojom bi se na teritoriju BiH (preko Srbije) dopremao plin iz Rusije i južne interkonekciju kojom bi se, preko jadransko-jonskog plinovoda, u BiH dopremao gas iz Azerbejdžana. U pitanju su dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine. No, prođu li ova dva projekta u formi koju zagovaraju Milorad Dodik i Dragan Čović, dio Bosne i Hercegovine u kojem većinski žive Bošnjaci mogle bi dugoročno pogoditi nesagledive posljedice. Čitajte pažljivo nastavak. Detalji u ovoj priči su vrlo bitni. Ranije smo ih Istrazi objavljivali, ali sada, kada je čaln Predsjedništva BiH Željko Komšić saopćio da neće potržati ove projekte bez usvajanja zakona o gasu na nivou BiH, podsjetit ćemo na ključne činjenice.
Šta je južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.
Šta je istočna interkonekcija?
Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.
Međudržavni sporazumi
Nijedan od ova dva gasovoda nije dobio saglasnost institucija Bosne i Hercegovine koje su jedine ovlaštene za potpisivanje i davanje saglasnosti za međudržavne sporazume. U početku su projekat južna interkonekcija opstruirali zvaničnici iz Republike Srpske, a kasnije se u opstruiranje uključila i Hrvatska demokratska zajednica. O razlozima ćemo nešto kasnije. Sada ćemo, ukratko, objasniti šta je sve potrebno da bi Predsjedništvo BiH dalo saglasnost za potpisivanje međunarodnog ugovora sa Srbijom koji se odnosi na izgradnju nove istočne interkonekcije kojom u u BiH bio dopreman ruski plin.
“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.
U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske bi inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom trebala prvo dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ako MVTEO ocijeni da je projekat opravdan, materijali se dostavljaju Vijeću ministara koje usvaja prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
Južna interkonekcija: HDZ želi izbaciti BH-gas
Više od godinu dana čelnici HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda blokirali su usvajanje Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”. Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati nacrt ovog blokiranog zakona čije povlačenje je zatražila novoformirana Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.
“Ovim zakonom se ureduju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) — Posušje (Bosna i Hercegovina) — Tomislavgrad — Šuica — Kupres — Bugojno — Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta”, navedeno je u članu 1 predloženog Zakona.
U članu 4 ovog zakona piše da se “za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska odreduje se Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo.
nosilac posla – BH-gas
Kadrovi HDZ-a BiH u institucijama BiH i Federacije BiH ne žele podržati ovaj projekat, ukoliko kontrolu nad transportom gasa iz južne interkonekcije bude kontrolisalo federalno javno preduzeće BH-gas. Stoga oni traže da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu prošle godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”.
amandmani HDZ-a BiH
Oni precizno navode da se BH-gas mora izbaciti iz zakona, te da kantoni osnuju kompaniju koja bi bila zadužena za transport gasa južnom interkonekcijom. HDZ BiH predlaže Federacija bude garant za podizanje kredita u iznosu od 200 miliona KM, a da plinovodom upravljaju preduzeća kojima upravljaju kantoni u kojima vlada HDZ BiH.
Nakon što je Vlada FBiH odbila prijedlog da se iz južne interkonekcije izbaci BH-gas, HDZ je odlučio da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom gasa.
“Vlada Zapadnohercegovačkog kantona utvrdila je na sjednici u utorak tekst Prijedloga Odluke o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koji je upućen u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da plinovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska većim dijelom prolazi kroz teritorij Županije Zapadnohercegovačke pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa Županije Zapadnohercegovačke iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj”, saopćeno je 30. avgusta 2022. godine iz Vlade ZHK.
Na ovaj način, HDZ BiH pokušava preuzeti kontrolu nad transportom gasa iz Azerbejdžana. Tako bi Sarajevo, faktički, unatoč “alternativnom načinu snabdijevanja”, postalo zarobljenik Širokog Brijega i Banja Luke koji bi kontrolisali plinovode prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Vlasti u Sarajevu bi, faktički, samo bile garant prilikom zaduživanja. O svemu ostalom bi odlučivale vlade ZHK i Vlada RS.
Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.
Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.
“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.
Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.
“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.
Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.
“I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.
Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.
Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.
Direktor Obavještajno sigurnosne agencije BiH, bez ikakvih problema, može “nabiti nogom” vještaka “sa teritorije Evropske unije”, koji bi trebao “analizirati” snimak koji je prije godinu i po nastao u zgradi Tužilaštva BiH. Prvo, Osman Mehmedagić će, i sa vještačenjem i bez vještačenja, ostati “nedorasli, nekompetentni, neelokventni, lakomisleni i lakovjerni” direktor državne obavještajne službe. Drugo, ne treba biti nikakav ekspert da bi se shvatilo da uređaj za snimanje nije bio kod njega. Jer da jeste, on na kraju drugog dijela “ekskluzivnog” Avazovog snimka ne bi “nestajao” u daljini, dok se intenzitet tona Ozrenke Nešković, koja ostaje u kancelariji, uopće ne mijenja. Ali nije zamjenica glavne državne tužiteljice bila “toliko čista” tokom razgovora koliko je bio “čist ton” njene šefice Gordane Tadić. Što, opet, svima nama, može dati odgovor na pitanje ko je snimao “razgovor u povjerenju”.
Sada, kada je objavljen snimak, uopće nije bitno ko ga je snimio. Bilo bi bitno kada na čelu Tužilaštva BiH ne bi sjedila Gordana Tadić, koja za svog mandata nije procesuirala ni osobe koje su počinile genocid, pa bi potpuno besmisleno bilo očekivati da procesuira nekoga ko je počinio krivično djelo “nezakonito prisluškivanje i tonsko snimanje”. Naročito u situaciji kada bi i ona mogla biti potencijalni osumnjičeni, isto onoliko koliko su sumnjivi Osman Mehmedagić i njena zamjenica Ozrenka Nešković.
Ako pažljivo čitate medije, posebice “slobodne udarce” u zdrav razum, u režiji SBB-ovaca, sve drugo izgovoreno na snimku je mnogo manje bitno od riječi direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH kada objašnjava da je autora ovog teksta “nabio nogom”, te da će autor ovog teksta “krenuti i na njega kada namiriše krv”. NiPodaštavajući nam zdrav razum, tvrde da je na ovih osamdesetak minuta koje su Avazu dostavili “svjedoci” sa Vlakova, Gordana Tadić ispala “heroj”, dok je direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić najgori “od svetroje djece” sa sastanka u Tužilaštvu. Ali nije baš tako. Mehmedagić jeste ispao neelokventan i lakovjeran, što je njegovo prirodno stanje. No, ovdje su mnogo ozbiljnije rečenice i postupci glavne državne tužiteljice i njene zamjenice. Da se držimo standarda Avaza, Face, Pressmedie i N1, sada bismo potencirali rečenicu Ozrenke Nešković da je na Fakultetu, na kojem je zaposlena supruga direktora N1 Amira Zukića, dekan tog Fakulteta Muhamed Ajanović “udarao zube Milanu Tegeltiji”. Ali od Tegeltijinih zuba, ima mnogo ozbiljnijih problema koje ne smiju da vide ni tv. direktor u kontinuitetu Amir Zukić, ni oni iz Avazovog tornja zbog kojih je Zukić u Luksemburg na raporte išao.
“Visoka (korupcija, o.a) se ne može raditi”, reći će, tokom razgovora sa direktorom Obavještajno sigurnosne agencije, Ozrenka Nešković, zamjenica glavne državne tužiteljice čije su ključne riječi primijetile jedino kolege sa BIRN-a.
Dok su se drugi bavili “nabijanjem nogom Avde Avdića”, elokvencijom i nesposobnošću Osmana Mehmedagića, naglaskom Gordane Tadić i njenim kilogramima, greškom Ozrenke Nešković koja je “pomiješala” Osmana i Mehmeda, dok su se bavili Facebook statusima Elmedina Konakovića, nestala je iz vida rečenica zamjenice glavne državne tužiteljice u kojoj direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH obavještava da se “visoka korupcija ne može raditi”. A šta onda može?
“Možemo potvrditi da je Tužilaštvo BiH zaprimilo dvije krivične prijave, protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, zbog više krivičnih djela, između ostalog zlouporabe položaja ili ovlasti, ometanja pravosuđa, ucjene i drugih nezakonitih postupanja”, saopćeno je u ponedjeljak popodne iz Tužilaštva BiH, pola sata nakon što je OSA saopćila da će tražiti vještačenje snimka iz zgrade Tužilaštva BiH.
A mi možemo ustvrditi da je (najmanje) jednu krivičnu prijavu podnio dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu – profesor Muhamed Ajanović, a da je ovu drugu podnio “anonimni prijavitelj” čije je ime i prezime poznato redakciji Istrage i mrtvima na Vlakovu.
Za razliku od drugih medija, kolege sa Al Jazeere su odmah, prvog dana, primijetile i da je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić na formalnom sastanku neformalno pričala o predmetu koji se odnosi na njenog sagovornika. Što se, u dosadašjoj praksi VSTV-a, zove – neprimjereni kontakt. Da malo podsjetimo, pokojni Milorad Barašin je razriješen dužnosti glavnog državnog tužitelja jer je “neformalno” razgovarao sa Slobodanom Tešićem kojeg je istraživalo njegovo Tužilaštvo. Goran Salihović je ekspresno razriješen dužnosti glavnog tužitelja zbog “neprimjerenih kontakata” sa Nikolom Špirićem protiv kojeg je bio “formiran predmet” u Tužilaštvu BiH. Ranko Debevec je kažnjen zbog neprimjernog kontakta sa Osmanom Mehmedagićem koji je bio optuženik pred njegovim sudom. I taj susret je “zadukomentovao” dekan Muhamed Ajanović. Milan Tegeltija je tužen zbog neprimjerenih kontakata u aferama “potkivanje”. Gordana Tadić je u prostorijama Tužilaštva BiH neformalno razgovarala sa Osmanom Mehmedagićem o predmetu protiv Osmana Mehmedagića. Ali u stalnoj postavci na N1 televiziji Vlado Adamović će reći da “nema neprimjerenog kontakta”.
O Diani Kajmaković sam proteklih petnaestak godina objavio desetine tekstova. Sjećam se dobro one njene čuvene akcije protiv tadašnjeg predsjednika FBiH Živka Budimira, kada “ključni svjedok”, po njenim uputama, u korpu za smeće baca svoju torbicu sa novcem koji je trebao biti podmetnut. Bio sam tada, uz kolege iz Oslobođenja, jedan od rijetkih novinara koji je javno upozoravao da je slučaj Budimir, zapravo, bila montaža koja je trebala rezultirati promjenom vlasti u Federaciji. Zbog tih tekstova su Diana Kajmaković i njen kolega Oleg Čavka u sudnici Suda BiH puštali snimke mojih razgovora s ciljem moje diskreditacije. I dan-danas će poneki anonimni forumaš napisati ispod mojih tekstova da me pozdravlja Živko Budimir.
HAPŠENJE DIREKTORA KARGO-CENTRA
I kada je, kao “dvoličnost” godine sa kolegom Čavkom provodila akciju protiv Zijada Turkovića, tek nekoliko nas, uključujući i kolege iz Oslobođenja, Dana, Slobodne Bosne, upozoravalo je javnost da je na pravdi boga uhapšen tadašnji direktor Kargo-centra Suad Glavinić, kojem je na teret stavljeno pomaganje prilikom pljačke 2,5 miliona maraka. Glavinić je oslobođen, ali dok je još bio u pritvoru, na njegovu je poziciju imenovan suprug Diane Kajmaković.
Svi koji su pisali ili govorili o tim poslovima bili su šikanirani u ovdašnjim tabloidima trpeći optužbe da rade za mafijaški režim.
Deceniju kasnije Diani Kajmaković su vlasti SAD-a uvele sankcije. Tako je postala druga državna tužiteljica koja je završila na crnoj listi Ministarstva finansija SAD-a. Oni isti tabloidi i urednici koji su mene i druge kolege, štiteći tada Dianu Kajmaković, nazivali zaštitnicima ubica, danas su u prvim redovima onih čija je omiljena disciplina šutiranje ljudi koji su na zemlji.
Da razjasnim odmah – američke sankcije koje su uvedene Diani Kajmaković su adekvatne, ali nisu pravovremene. Ona je trebala biti sankcionirana prije desetak godina, dok je još u krilu držala današnje miljenike međunarodne zajednice i heroje poput Džermina Pašića, Olega Čavke i Dubravka Čampare. Oni su, zapravo, učili zanat od Diane Kajmaković. I oni su, na kraju, najzaslužniji za gašenje njene pravosudne karijere.
Ne znam da li će Oleg Čavka u narednim danima završiti na crnoj listi. Mnogo je razloga da i on bude sankcioniran. Kao što je mnogo razloga da se pod istim sankcijama nađu i tužioci Čampara i Pašić. Prvi je, recimo, uništio predmet Pandora. Drugi je, u najmanju ruku, imao čudne odnose sa inspektorom SIPA Robertom Ristićem i optuženim graničnim policajcem Rejhanom Rakovićem glede postupanja u nekoliko “narko-predmeta”. Naravno, Sjedinjene Američke Države vode svoju politiku i u skladu sa svojim interesima (ali nikad bez dokaza) određuju kada će neko biti sankcioniran.
Milan Tegeltija je sankcioniran nakon što je “podnio ostavku” na funkciju predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Gordana Tadić je na crnoj listi završila nakon što je razriješena funkcije glavne tužiteljica Tužilaštva BiH. Diani Kajmaković su uvedene sankcije nakon što je “premještena” u drugi odjel. Niko od njih, dakle, nije sankcioniran dok je bio na vrhuncu svoje moći. A svi njihovi poslovi su bili u periodu dok su bili moćni.
Umjesto Olega Čavke i Diane Kajmaković nekada, danas bh. pravosuđem drmaju Džermin Pašić i Dubravko Čampara. Ne znam da li ću za deset godina pisati sličnu kolumnu u kojoj ću podsjećati na prethodne postupke dvojca Pašić-Čampara. Znam samo da je profesionalni i ljudski izazov pisati o sumnjivim poslovima ljudi koji su na vrhuncu svoje moći. Onda kada budu sankcionisani ili razriješeni je lako. Tada uvijek isplivaju oni koji su, recimo, prije desetak godina pljuvali mene i moje kolege zbog kritika na račun Diane Kajmaković.
KARCINOM DRŽAVE
Bh. pravosuđe je, stotinu puta je rečeno, karcinom ove države. Da se ne lažemo, i u mnogo uređenijim državama na svijetu političari kradu. Ali u tim državama, barem donekle, postoji pravna sigurnost. Pošteno pravosuđe je potrebno slabijima, a ne jakima. Evo, recimo, kada presuđuju šumsku krađu, bh. sudije nikada nemaju dilemu da li je optuženi kradljivac imao “umišljaj”. Kada se sudi zloupotreba položaja, onda skoro sve sudije insistiraju na dokazivanju umišljaja. Međutim, čak i takvi sudovi su manji problem od tužilaštava. Ako je rak-rana države pravosuđe, onda je rak-rana pravosuđa – tužilaštvo. Jer svaki tužilac ima diskreciono pravo da ocijeni koji će dokaz uputiti sudu. Dovoljno je samo jedan dokaz usmjeriti u drugom pravcu i ishod postupka će biti drugačiji. Tužioci u BiH, naročito oni državni, u osnovi nekažnjeno mogu zaštititi svakoga ili diskreditirati svakoga. Ako žele da zaštite, “intenzivno” će godinama prikupljati dokaze (vidi pod slučajem Dodikova vila). Ako žele da diskredituju nekoga, dovoljno je da preko medija dobro pripreme slučaj da sudija za prethodno saslušanje nema drugog izbora nego da potvrdi optužnicu zbog kršenja, recimo, Zakona o sukobu interesa (vidjeti slučaj Dragan Mektić). U oba slučaja postupajućem tužiocu ne možete ništa, jer je radio “u skladu sa svojom savješću” i nije imao “umišljaj”.
Državna tužiteljica Diana Kajmaković je na crnoj listi. Kažu da su njeni sumnjivi poslovi otkriveni kroz aplikaciju Sky. Ali prije Skya Dianu Kajmaković su razotkrivali novinari koji su proglašavani “klozetskim krpama” i zaštitnicima režima.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
