Čelnici Vojske Republike Srbije namjeravali su na vježbu u Bosnu i Hercegovinu poslati pripadnike jedinica za specijalne operacije. Upravo je to bio ključni razlog za “odgađanje” zajedničke vojne vježbe BiH i Srbije koja je trebala biti održana od 9. do 16. oktobra ove godine.
“Na spisku vojnika koje je Srbija bila dostavila bili su i pripadnici 63. padobranske brigade iz Niša te 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije”, kazao je za Istragu izvor iz Ministarstva odbrane BiH.
Prema zvaničnoj web stranici Vojske Srbije, “72. brigada za specijalne operacije je taktička jedinica, organizovana na modularnom principu, namenjena i osposobljena za izvođenje specijalnih operacija, diverzantskih, protivdiverzantskih, protivpobunjeničkih i protivterorističkih dejstava, izviđanje i prikupljanje obaveštajnih podataka, prvenstveno u neprijateljevom rasporedu na taktičkoj i operativnoj dubini, u svim zemljišnim, meteorološkim i borbenim uslovima”.
Među zadatima ove jedinice su “izviđanje u operativnoj i taktičkoj dubini, izvođenje diverzija na neprijateljskim vojnim objektima i učešće u obaveštajnim operacijama”.
Kada je u pitanju 63. padobranska jedinica, treba napomenuti da je ona namenjena za prikupljanje obaveštajnih podataka i izvođenje operacija specijalnih snaga u operativnoj i strategijskoj dubini neprijatelja, primenom vertikalnog manevra.
Pripadnike ove dvije jedinice srbijanske su vlasti pokušale “kamuflirati” ali je njihova namjera razotkrivena prije otprilike mjesec i po. Od tada u Ministarstvu odbrane BiH traju konsultacije u vezi sa otkazivanjem vježbe. S obzirom na to da je za “otkazivanje” bila potrebna nova odluka Predsjedništva BiH, sve se moralo riješiti u Ministarstvu odbrane BiH. Na kraju je, kao izgovor, za odgađanje vježbe iskorištena loša epidemiološka situacija.
Radio Slobodna Evropa je u decembru 2019. godine problematizirala “oživljavanje” ove dvije jedinice Vojske Srbije. U tekstu je navedeno da su pomenute dve brigade, kao elitne jedinice, prvo JNA a potom Vojske Jugoslavije, učestvovale od 1991. do 1999. godine na ratištima bivše Jugoslavije.
„Ono po čemu ih najviše prepoznajemo verovatno je učešće 72. brigade, a zatim i delova 63. padobranske, u borbama oko Sarajeva, odnosno obe brigade su poslate u decembru 1993. godine na područje Vogošće sa zadatkom da preuzmu kontrolu nad brdom Žuč što je bila strateški važna pozicija za srpske snage u Bosni i Hercegovini. Taj podatak znamo iz presude (Haškog tribunala, prim. aut.) Momčilu Perišiću“, kazala je tada za RSE Jovana Kolarić, istraživačica u Fondu za humanitarno pravo.
Osim angažmana specijalaca iz Srbije, bila je planirana još jedna “diverzija”. Naime, prema informacijama Istrage, čelnici Republike Srpske namjeravali su organizirati tri “punkta” na kojima bi građani tog entiteta “samoinicijativno” cvijećem zasipali Vojsku Srbije. Jedan od tih punktova trebao je biti u blizini Doboja, a cilj je bio da se Vojska Srbije prikaže kao “oslobodilačka” vojska u BiH. I ova saznanja dostavljena su Ministarstvu odbrane BiH koje je u ponedjeljak donijelo odluku o “odgađanju” vježbe do daljnjeg. S obzirom na to da odluka Predsjedništva BiH vrijedi isjključivo do kraja ove godine, teško je očekivati da će ova vježba biti uopće i održana.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odluka ministra odbrane BiH Sifeta Podžića “frontalni napad na Srbiju i srpski narod, njegova prava i njegove interese”
“Podžić nije imao ovlašćenje Predsjedništva i time je učinio krivično djelo zloupotrebe nadležnosti i na taj način će biti tretirano ovo pitanje. S druge strane, ovo je čisti akt mržnje prema srpskom narodu i Srbiji kao državi. Sve vrijeme se pokušava, nakon donošenja odluke u Predsjedništvu, da se opstruiše ovakva odluka i sada potpuno neovlašćeno, navodeći razloge koji ne stoje”, kazao je Dodik.
Pripadnici SIPA-e uhapsili su u Bijeljini Jovana Savića, sudiju Osnovnog suda u Bijeljini. Savić je jedan od dvadesetak uhapšenih u akciji koju policijske agenciije provode po naredbi Tužilaštva BiH, a koja je usmjerena protiv organiziranog kriminala. Ranije smo već objavili da je među uhapšenima i Željko Radovanović zvani Krečo, bijeljinski kriminalac povezan sa Zemunskim klanom.
(VIDEO) Hapšenje Željka Radovanovića Kreče u Bijeljini. Kriminalnog grupi pomagao i sudija Osnovnog suda u Bijeljini pic.twitter.com/j14p5Km121
Osim Željka Radovanovića, pripadnici SIPA-e u srijedu ujutro su trebali uhapsiti i Mileta Rosića. Ovaj optuženi ubica nijenpronađen na kućnoj adresi. Rosiću se već godinama sudi za ubistvo Siniše Glamočanina u Bijeljini. Ovo ubistvo se dogodilo 20. jula 2016. godine u blizini Rosićeve kuće u Bijeljini. Glamočanin je pogođen sa više hitaca iz pištolja, a tokom suđenja odbrana je tvrdila da se radilo o nužnoj odbrani. Okružni sud u Bijeljini će, potom, izreći prvostepenu presudu kojom će Rosića osuditi na jedanaest godina zatvora. Vrhovni sud Republike Srpske je, ubrzo, ukinuo ovu presudu i naložio ponovni postupak. Nakon ponovljenog suđenja, Rosić je osuđen na šest godina zatvora. Međutim, u aprilu prošle godine Vrhodni sud Republike Srpske je ukinuo i ovu presudu.
Upravo je ovaj predmet bio “koban” za uhapšenog sudiju Jovana Savića. On je, prema informacijama Istrage, koristeći svoj uticaj među sudijama, dojavljivao informacije iz predmeta optuženom ubici.
Sudija Jovan Savić široj je javnosti poznat i zbog suđenja u vezi sa ubistvom Stanka Gligorevićam, trinaestogodišnjeg dječaka ubijenog u školskom dvorištu Osnovne škole “Knez Ivo od Semberije” u Bijeljini. Optuženom ubici, tada sedamnaestogodišnjem Momiru Iliću iz Bijeljine, sudsko vijeće Osnovnog suda u Bijeljini, kojim je predsjedavao sudija Jovan Savić, izreklo je samo vaspitno-popravnu mjeru u trajanju od šest mjeseci do četiri godine. To je izazvalo revolt porodice ubijenog dječaka. Viši sud je prihvatio žalbu i suđenje je vraćeno na početak. No, sudija Jović je u ponovljenom postupku zabranjivao članovima porodice ubijenog dječaka da prisustvuju suđenjima.
“Potresan video”, stoji u opisnu videosnimka koji se posljednih dana širi društvenim mrežama, a na kojem se vidi žena u crnom koja gađa konvoj UNHCR-a koji bošnjačke civile, uglavnom žene i djecu, prevozi prema Tuzli.
Zove se Desa Stojanović. Umrla je 2006.godine. Njenog dvanaestogodišnjeg sina u julu 1992. godine ubili su pripadnici Armije RBiH. Za taj je zločin, pred Sudom BiH, na trinaest godina robije pravosnažno osuđena Elfeta Veselji.
“Kriva je”, piše u presudu Suda BiH iz maja 2019. godine, “što je za vrijeme oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske sa jedne strane i Armije BiH sa druge strane, kao pripadnik Diverzantskog voda Komande združenih jedinica, neutvrđenog datuma u drugoj polovini mjeseca jula ili prvoj polovini mjeseca avgusta 1992.godine, na području Kamenice, opština Zvornik, ubila dvanaestogodišnjeg dječaka srpske nacionalnosti Slobodana Stojanovića, tako što je u njegovu glavu ispalila projektil iz neposredne blizine, što je sve za posljedicu imalo smrt dječaka Slobodana Stojanovića”.
O kakvom se svirepom zločinu radilo, dokazuju navodi iz izmijenjene optužnice Tužilaštva BiH.
“Optužena Elfet Veselji optužena je, kao pripadnica Diverzantskog voda, za ubistvo dječaka i to na način da je u trenutku dok se nalazio na biciklu prišla iza njegovih leđa, a zatim uhvatila ga za kosu, stegla rukama, da bi potom djelovala sječivom po njegovom tijelu, nakon čega je u njegovu glavu ispalila projektil iz neposredne blizine što je sve za posljedicu imalo smrt dječaka Slobodana Stojanovića”, navedeno je u obrazloženju prvostepene presude Suda BiH koju je, kasnije, potvrilo i Apelaciono vijeće Suda BiH.
Elfeta Veselji
Nakon ekshumacije ubijenog dječaka, vještak Zoran Stanković je izvršio obdukciju. U avgustu 2017. godine u procesu protiv Elfete Veseli svjedočio je na pred Sudom BiH gdje je iznio detalje o povredama koje je uočio i koje dokazuju da je dvanaestogodišnji sin Dese Stojanović rezan oštrim predmetima prije i poslije likvidacije.
O Desi Stojanović i slučaju ubistva njegon sina snimljen je dokumentarni film i jedna od sekvenci je snimljena kada ona, očajna zbog gubitka djeteta, kamenuje konvoj sa bošnjačkim civilima koji su protjerani iz svojih domova u Podrinju.
Na fotografiji ispod ovog pasusa možete vidjeti oštećeni policijski automobil koji je prije desetak dana u centru Sarajeva napala banda Admira Arnautovića zvanog Šmrk. Iz policijskog su automobila izvukli Eldina Mulića kojeg su, potom, brutalo pretukli. Mulić je sa teškim povredama završio na KCUS-u, Šmrk se predao policiji, ali iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je naređeno da ga puste na slobodu.
Admir Arnautović Šmrk, ranije osuđivani narko diler, jedan je od menadžera pjevača Jale Brata i Bube Corellia. Šmrk je bio prisutan i na njihovom koncertu “Born in Ghetto”, gdje se pojavio na bini odakle pivom zalijevao publiku i, kako se može vidjeti na snimku, prijetio nepoznatoj osobi. Nakon koncerta, ipak, nije bilo nikakvog obračuna. No, sutradan je na Skenderiji, došlo do sukoba. Eldin Mulić je, navodno, iz gasnog pištolja pucao u pravcu u kojem je bio Admir Arnautović Šmrk. Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su intervenisali i odmah priveli Mulića kojeg su držali u policijskom automobilu. Tada se pojavljuje grupa muškaraca sa Admirom Arnautovićem Šmrkom na čelu i iz policijskog automobila izvlači Mulića. Prilikom napada na njihov automobil, policajci su pobjegli, a Šmrkova grupa je brutalno pretukla Mulića. Na fotografiji ispod možete vidjeti kako je izgledao Mulić nakon što je brutalno pretučen.
Ubrzo nakon napada na policijski automobil, na mjestu događaja su se pojavili pripadnici Specijalne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo. Admir Arnautović Šmrk se, kako saznajemo, sam predao. Policija ga ja privela u službene prostorije i odmah je o svemu obaviješteno Tužilaštvo Kantona Sarajevo. No, postupajuća dežurna tužiteljica Alma Džinović je naredila da puste Arnautovića.
“Situacija nije bila jasna, pa je naređeno da se pusti”, rekli su za Istraga.ba u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.
Šmrk se, tako, odmah našao na slobodi. Ali tužiteljica Džinović je, zato, naredila hapšenje Eldina Mulića.
“Dana 14.08.2022.godine u 13.50 sati policijski službenici PU Centar su, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 323. KZ F BiH (Izazivanje opće opasnosti), lišili slobode lice E.M. rođen 1989.godine iz Sarajeva. O događaju je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, pod čijim nadzorom, policijski službenici nastavljaju dalji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju svih okolnosti vezanih za izvršenje ovog krivičnog djela”, saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.
O Šmrkovom napadu na policijski automobil, ni MUP KS niti Tužilaštvo Kantona Sarajevo se nisu oglašavali. U međuvremenu je i Edin Mulić pušten na slobodu i ovaj slučaj će, vjerovatno, završiti u ladici. Kao i većina slučajeva u kojima je glavni akter bio Admir Arnautović Šmrk, koji se, nedavno, putem video poruke obratio članovima viber grupe “Sarajevski ugostitelji” poričivši da će im “svima je…. mater”. U toj su grupi, naime, objavljivane informacije o njegovoj povezanosti sa krijumčarenjem narkotika. Admir Arnautović Šmrk je bio dio grupe koju je 2013. godine procesuiralo Tužilaštvo BiH. On je tada bio optužen zajedno za Adnanom Maglićem, Sandrom Melićem i Jasminom Hatićem.
“Optuženi se terete da su postali članovi organizirane kriminalne skupine koja je duže razdoblje djelovala kontinuirano, zbog stjecanja protupravne imovinske koristi, sa ciljem vršenja kaznenih djela koja su u svezi sa neovlaštenom međunarodnom kupoprodajom, slanjem, posredovanjem i isporukom opojnih droga „heroin“ i „kokain“, koje su važećim zakonskim propisima proglašene opojnim drogama. Kako se navodi u optužnici, prvooptuženi Admir Arnautović je organizirao, planirao, te duže razdoblje kontinuirano do danas vršio nabavku teških opojnih droga sa područja susjednih zemalja, uglavnom Republike Srbije i Republike Hrvatske, a potom istu ilegalno dopremao u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom u Sarajevo. Nabavljenu drogu je on, u suradnji sa ostalim optuženima, kao i drugim njemu poznatim osobama, distribuirao i prodavao na području Bosne i Hercegovine.Prvooptuženi Admir Arnautović je sa tako stečenim novcem kupovao nekretnine, kao i vrijedne pokretne stvari, a u suradnji sa ostalim navedenim optuženim osobama, posuđivao je novac uz kamatu osobama koje su upražnjavale igre na sreću u kockarnicama. Na ovaj način, svi navedeni optuženi su kao članovi skupine za organizirani kriminal, s ciljem da sebi pribave protupravnu imovinsku korist, ozbiljnim prijetnjama prisiljavali druge osobe na vršenje radnji koje čine štetu njihovoj imovini, pa su određenim osobama prijetili da će ostati bez svojih osobnih automobila, ukoliko im ne isplate određenu sumu novca”, navedeno je na web stranici Tužilaštva BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne viđaju u njegovom rodnom Bihaću. Tamo se trebao pojaviti u 2. decembra prošle godine na Općinskom sudu, gdje mu se sudi zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja lakih tjelesnih povreda policajcu Muhamedu Ziriću, koji je poslije te tuče preminuo.
„Nije se pojavio“, kaže nam sudija Općinskog suda Bihaću Dino Muslić.
Kaže da je imao čvrsta obećanja da će Sadiković doći na ročište 28. decembra. Ali, opet se nije pojavio.
„Njegov branilac nam je rekao kako je on proteklih mjeseci imao neko takmičenje u Dubaiju. Onda je, prema riječima, branioca imao problema s vizom. Rečeno nam je da je skinut sa aviona i da se nalazi u nekoj vrsti pritvora u Dubiaju. Ja sam početkom januara izdao naredbu da ga dovedu pred Sud. Nisu ga pronašli. Sada sam izdao naredbu za raspisivanje potjernice“, objašnjava sudija Muslić.
Odbjegli džudista Harun Sadiković u Dubaiju
Džudista Sadiković obmanuo je sud. Tačno je da je u Dubaiju. Ali nije tačno da je tamo imao takmičenja i da je skinut s aviona. On nema problema sa vizom. Nije u pritvoru. Harun Sadiković je „tjelesna straža“. I to vođi jednog od najmoćnijih narko kartela na svijetu – Edinu Gačaninu Titu.
Madež ispod lijevog oka otklanja svaku sumnju. To je Edin Gačanin Tito, šef narko kartela Tito i Dino, koji, zajedno sa italijanskom Kamorom i irskom porodicom Kinahan, kontrolira kokainsko tržište Evrope.
Edin Gačanin Tito
Ova fotografija je nastala početkom januara. Objavljena je na Instagram profilu Haruna Sadikovića. Krajnje desno, iz vaše perspektive je Edin Gačanin. Do njega je, ovaj bez kose, Ibrahim Miladin. Sa desne Miladinove strane je Dženis Kadrić. Krajnje lijevo je Harun Sadiković. Da kratko podsjetimo. Ibrahim Miladin je bio pripadnik Specijalne policije Federalne uprave policije.
Harun Sadiković, Dženis Kadrić, Ibrahim Miladin i Edin Gačanin Tito
Primljen je, pisali su mediji, posredstvom federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. I Dženis Kadrić je bio pripadnik Specijalne jedinice FUP-a. Obojica su sada na „tjelesna straža“ Edina Gačanina Tita. Vođu narko kartela su pratili i u septembru kada je 2016. godine godine kada je on boravio u Sarajevu.
Izvještaj FUP-a: Memija dočekao Tita
Gačanina je, tada, na sarajevskom aerodromu dočekao biznismen Gordan Memija, čija je firma rentala i automobile u kojima vozio Tito sa pratnjom, koju su, uglavnom, činili pripadnici Federalne uprave policije. U znak zahvalnosti, Gačanin je donirao skupocjenu opremu Specijalnoj policiji, a donacija je proknjižena preko federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koji je, tada, dobio jedan komplet opreme. Osim toga, Gačaninov drugi pratilac Ibro Miladin (bio) je prijatelj Gordana Memije, biznismena koji je, prema vlastitom priznanju, dočekao Tita na aerodromu i kojem je iznajmio automobile za vožnju po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Gordan Memija i Ibrahim Miladin
Pored dvojice bivših federalnih specijalaca, Tita, rekosmo, čuva i džudista iz Bihaća Harun Sadiković. On je učenik Branislava Crnogorca, savjetnika federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.
Sadiković i Crnogorac: čuvar narko bossa i savjetnik ministra policije
Dakle, na fotografiji nastaloj prije nekoliko dana, napokon možemo zajedno vidjeti specijalce FUP-a sa Edinom Gačaninom Titom.
„Drago mi je vidjeti braću“, piše u komentarima Jason Woodham.
Ovaj rođeni Britanac je svjetski poznati borac, a sada trener „Muaythaia“ i boksa. Već dugo živi u Dubaiju. On je lični trener Edina Gačanina Tita i njegovih pratilaca. Ovo ispod je njihova zajednička fotografija nastala prošle godine.
Jason Woodham sa Titom i njegovim čuvarima
Idemo s desna. U majici narandžaste boje je Harun Sadiković, džudista iz Bihaća. Do njega je Dženis Kadrić, bivši specijalac FUP-a. U sredini je Jason Woodham. Sa plavim rukavicama na rukama je Edin Gačanin Tito. Krajnje lijevo je Ibrahim Miladin, također bivši pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije. I ova fotografija je nastala u Dubaiju, gdje Tito godinama živi.
Edin Gačanin Tito jedan je od najmoćnijih ljudi u narko biznisu. Povezan je, pisali smo, sa italijanskom Kamorom i sa članovima irske porodice Kinahan. Vođa Kamore, Rafaele Imperialle uhapšen je prošle godine u Dubaiju. U istom gradu živi i Daniel Kinahan, moćni boss iz Irske koji se pojavljivao kao organizator box mečeva Tysona Furya i Antonya Joshue. Irski mediji su, povezujući kartel Tito i Dino, te Kamoru i Kinahana, ovaj kartel prozvali „Super Kartelom“.
Septembar je 2020. godine. Los Sinchisi, pripadnici padobranske specijalne jedinica policije u Peruu, izvršili su desant u džungli, u področju La Convenciona. Za 48 sati akcije spriječili su proizvodnju 280 kilograma kokaina i uništili čak četiri i po tone hemijskih zaliha za proizvodnju ove droge.
„Ovaj narko kompleks, postavljen se u dolini rijeke Apurimac, kao i pronađena droga pripadali su trgovcima drogom poznatim kao Negro i „Tito“, objavila je 22. sepembra 2020. godine peruanska La Republica, pozivajući se na službena saopćenja tamošnje policije.
Tito i Negro u shemi peruanske policije
Tito i Negro se, također, pominju i u drugim istragama peruanske policije. Konkretno, Tito je, u predmetu protiv Sarajlije Davida Cufaja, osuđenog Peruu zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, označen kao „organizator i finansijer krijumčarenja velikih količina kokaina“ iz Južne Amerike u Evropu.
Osim Cufaja, za Tita je radio i Smail Šikalo, koji je uspio pobjeći iz Perua, a za kojim je raspisana Interpolova potjernica. On je bio u pritvoru u Peruu, prije nego je Tito organizirao njegov bijeg, nakon što ga postupajući sudija pod misterioznim okolnostima pustio „u kućni pritvor“. Šikalo se vratio u Sarajevo, gdje danas slobodno živi.
Pripadnici SIPA-e i MUP-a Republike Srpske rano u srijedu započeli su veliku akciju na području oko Banja Luke, Gradiške i Doboja, saznaje Istraga. Akcija se provodi po naredbama Tužilaštva i Suda BiH. Meta su kriminalci sa tog područja koji su trgovali narkoticima. Ovo je, prema informacijama Istrage, nastavak predmeta “Transporter”. Informacije o osumnjičenima prikupljene su na osnovu dešifriranja poruka iz aplikacije Sky.
Provoosumnjičeni u ovom slučaju je Dušan Lovrenović iz Gradiške. U pitanju je sin Milivoja Lovrenovića zvanog Čaruga koji je već odavno u bjekstvu, a koji je blizak saradnik odbjeglog ratnog zločinca Ljubana Ećima. Dušan Lovrenović je vlasnik ugostiteljskih objekata na području Gradiške, a i ranije je dovođen u vezu sa trgovinom drogom.
Ljuban Ećim
Među 25 osumnjičenih je, prema informacijama Istrage, i Veljko Ugrenović iz Gradiške. On je i u septembru ove godine bio na meti policije zbog sumnje da se bavi prodajom droge. Osim toga, bio je svjedok u slučaju ubistva banjalučkog kriminalca Slaviše Ćuluma.
Policija je, prema informacijama Istrage, upala i u objekte koje koristi i Dario Jekić. On je ranije osuđivan zbog ubistva Vanje Panića. Osim toga, banjalučki novinar Slobodan Vasković je tvrdio da je Dario Jekić bio službeni vozač SNSD-ove zastupnice u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanje Vulić.
Prema informacijama Istrage, među osumnjičenima je i Filip Munjeran iz Gradiške. On je ranije dovođen u vezu sa nasilničkim ponašanjem.
Na području Gradiške MUP RS i SIPA pretresaju i objekte u vlasništvu Mladena Grbića. Istraga.ba je u septembru prošle godine pisala da je Grbić imao direktne veze sa Ljubanom Ećimom. Naime, u optužnici iz 2008. godine podignute protiv Ljubana Ećima i drugih, navedeno je da ta grupa skrivala kokain u stanu u Ulici Franca Rozmana na broju 18 u Beogradu
Stan je kupio Mladen Grbić iz Gradiške, a ključeve od tog stana imao je Predrag Njegovan koji je živio u kući koju je koristio – Ljuban Ećim. Beogradski tužioci su napisali da je Milivoje Lovrenović Predraga Njegovana predstavljao kao svog rođaka. Inače, Njegovan je rođen u Novoj Gradišci u Hrvatskoj, gdje je rođen i Milivoje Lovrenović koji je u međuvremenu preselio na desnu obalu Save, u Gradišku, na teritoriji BiH.
Meta policijskih inspektora je i Savo Dragišić kojem se ranije, na Sudu BiH, sudilo zbog krijumčarenja droge iz Slovenije u Švedsku.
Kada je, vraćajući se iz Dubaija, gdje čuva šefa narko kartela Edina Gačanina Tita, u petak sletio u Sarajevo, bivši pripadnik FUP-a Dženis Kadrić je uhapšen. Za njim je ranije bila raspisana potraga, jer se nije odazivao na sudske pozive kako bi odgovarao za nasilničko ponašanje iz 2019. godine.
Na saslušanju u policiji Kadrić je optužio portal Istraga.ba da mu pakuje. Nakon saslušanja, ubrzo pušten, bez obzira na to što je mjesecima bio nedostupan pravosudnim organima i što će, izvjesno je, ponovo u Dubai, gdje živi posljednje dvije godine, radeći ko šef obezbjeđenja Edin Gačanina Tita, vođe narko kartela Tito i Dino.
Dženis Kadrić je, objavljivali smo već, bio pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije, kada je, zajedno sa još četvoricom kolega u septembru 2016. godine u Sarajevu čuvao vođu kartela Tito i Dino. Nakon što je pokrenuta interna istraga, tokom koje su potvrđeni svi medijski navodi, Kadrić je napustio FUP, te je zajedno sa kolegom Ibrom Miladinom otputovao i Dubai, gdje se ubrzo preselila i njegova supruga koja, kako se može vidjeti na njenom Instagram profilu, živi na visokoj nozi.
Petorica pripadnika Specijalne jedinice Federalne uprave policije u septembru 2016. brinula su se za sigurnost Edina Gačanina. Specijalci Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Adin Ćatić i Amir Druškić tih su dana uzeli bolovanje i bili su na slobodnim danima u Federalnoj upravi policije. Imali su samo jedan zadatak – štititi Edina Gačanina po svaku cijenu. O Titovoj sigurnosti, osim federalnih specijalaca, brinuo je još i bivši pripadnik Legije stranaca – Adnan Pervan Legija. Te večeri, vođa kartela „Tito i Dino“ smjestio se u sarajevskom Hotelu Bristol gdje mu je, prethodno, sobe rezervisao Gordan Memija. Edin Gačanin je bio smješten u sobi broj 1119, njegov poslovni partner Adnan Smajlović Pepi bio je u sobi 1121, dok je Adnan Pervan zadužio karticu od sobe 1112.
U znak zahvalnosti, Edin Gačanin Tito je odlučio da dodatno opremi Specijalnu jedinicu FUP-a.
“Za vrijeme boravka Edina Gačanina u BiH, prilikom zajedničkih kontakata imenovanog u društvima u kojima su pored Gačanina, Gordana Memije i drugih lica bili su pripadnici Specijalne jedinice FUP-a. Na jednom susretu, pretpostavlja se, dogovorena je nabavka-kupovina opreme za Specijalnu policijsku jedinicu FUP-a, na način da je Gačanin dao sredstva u gotovini Erminu Alameroviću zvanom Kiki, vlasniku firme RHEA EXPRES, a koji je, potom, nakon kontakata sa Mustafom Selmanovićem, komandantom Specijalne policijske jedinice, preko svoje firme uvezao i donirao opremu Ministarstvu unutrašnjih poslova federacije BiH, odnosno potom MUP FBiH je opremu dodijelio Specijalnoj jedinici FUP-a”, navedeno je u Informaciji koju je Federalna uprava policije dostavila Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.
Jedan komplet uniforme tada je preuzeo i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampra. Međutim, istraga u Tužilaštvu Kantona Sarajevo nikad nije okončana, iako je kroz dokumentaciju utvrđeno da je ministar Čampara dobio uniformu. Ipak, prije dva mjeseca, Tužilaštvo BiH je preuzelo ovaj predmet i trenutno ga duži državna tužiteljica Elvira Stanojlović. No, kako je Čamparin prijatelj Džermin Pašić preuzeo kontrolu nad tim odjelom u Tužilaštvu BiH, teško da će istraga o narko kartelu Tito i Dino biti okončana podizanjem optužnice protiv bilo kojeg pripadnika ove kriminalne organizacije. U međuvremenu, državni tužilac Dubravko Čampara pokrenuo je istragu protiv Mirze Gačanina, koji se “sukobio” sa Edinom Gačaninom Titom. Za Mirzom Gačaninom je raspisana crvena potjernica i on se već nekoliko mjeseci nalazi u bjekstvu.
Prošle srijede Gregori Ancasi završio je sve svoje poslove u Odjelu sa specijalne istrage u Limi i zaputio se kući. Njegov automobil pratila su dvojica nepoznatih motociklista. Kada je, pred svojom kućom smještenom u naselju Chorrilos, parkirao automobil i izašao iz njega motociklisti su zapucali. Pogodila su ga četiri metka.
“Gregorio Ancasi, kojeg su njegovi suradnici u Odjelu za specijalne istrage (Divines) Dirandro zvali ‘Checa’, bio je stručnjak za hvatanje važnih vođa trgovine drogom”, objavio je peruanski list El Comercio.
ubijeni policajac Gregorio Ancasi
Prema istom izvoru, Ancasi je bio jedan od ključnih ljudi koji su vodili operaciju hapšenja Sarajlije Davida Cufaja.
“Cufaj je bio predstavnik ‘Tita’, šefa takozvanog balkanskog kartela. On je 17. januara 2020. godine osuđen na 17 godina zatvora i trenutno služi kaznu. Ubijeni policajac je radio na obavještajnim poslovima usmjerenim protiv srpske mafijaške organizacije u Peru i bio je svjedok pred pravosudnim vlastima tokom suđenja”, piše El Comercio.
Edin Gačanin Tito
“Tito” je, objavljivali smo više puta, nadimak Edina Gačanina, Sarajlije koji je odrastao u Holandiji, a posljednjih godina živi u Dubaiju odakle rukovodi jednim od najmoćnijih narko kartela na svijetu. I u presudi kojom je David Cufaj, bokser iz Sarajeva, osuđen u Peruu zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, pomenuta je osoba po imenu “Tito”.
Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. U tekstu od 23. februara ove godine, posvećenom klanu Amerika i Zoranu Jakšiću, srbijanskom državljaninu osuđenom u Peruu na 25 godina zatvora zbog trgovine kokainom, list El Comercio navodi da je “prema Nacionalnoj policiji, Jakšić jedan od emisara ‘Tita’, šefa balkanskog kartela, koji se smatra jednom od glavnih meta DEA”.
“Kada je u pitanju zapljena dvije tone kokaina u Limi, dokumentovano je da je član kriminalne skupine Edina Gačanina zvanog Tito, gore navedeni David Cufaj, zajedno sa peruanskim državljanima bio umiješan u krijumčarenje navedene pošiljke iz Perua u belgiju. Cufaj je uhapšen i procesuiran na podrušju Perua. Kauciju u velikom novčanom iznosu platio je Edin Gačanin”, navedeno je u jednom od dokumenata međunarodnih policijskih agencija koji je u posjedu Istrage.
Kada je Cufaj uhapšen u Limi, u akciji koju je koordinirao ove sedmice ubijeni Gregori Ancasi, u njegovoj neposrednoj blizini je bio Ervin Gačanin zvani Rafa, brat vođe kartela Edina Gačanina zvanog Tito. Ervin Gačanin je tada uspiuo izbjeći hapšenje i dva dana kasnije napustio je Peru.
Ervin Gačanin Rafa
“Njegov boravak u Peruu registrovala je lokalna policija, ali nije bilo dovoljno dokaza za njegovo hapšenje i procesuiranje”, navedeno je u istom dokumentu.
Još prije dvije godine, holandska je policija obavijestila bh. istražne organe da se grupa Edina Gačanina zvanog Tito može povezati sa zapljenom najmanje 14 tona kokaina. Posljednji put vođa ovog kartela bio je na teritoriji BiH u septembru 2016. godine. Tada mu je domaćin bio sarajevski biznismen Gordan Memija.
Biznismen Memija (u sredini) sa osuđenim ubicom Tomom Spahovićem
“Nije moj prijatelj, poznanik je. Vidio sam ga kada je došao u Sarajevo, prije četiri-pet godina. Ja sam ga sačekao na aerodromu u Sarajevu. Rentao sam automobile tada. Na moju firmu bilo je korištenje tog automobila. Nisam ja iznajmio hotelsku sobu za njega, samo sam rezervisao u Hotelu Bristol. Edinova majka je moja prijateljica i zamolila me je, kad čovjek dođe ovdje, da mu pomognem dvije, tri stvari i to sam uradio. Da mu pomognem oko dočeka, da rezervišem hotel i auto i predlaganja eventualno nekog projekta, odnosno investicija, ali ništa nije realizovano”, kazao je Memija svjedočeći u oktobru 2020. godine na Općinskom sudu u Sarajevu.
zapisnik sa svjedočenja Gordana Memije
Sve vrijeme dok je Edin Gačanin bio u Sarajevu, čuvali su ga pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije koje je angažovao Mustafa Selmanović, šef te jedinice i prijatelj federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. U znak zahvalnosti, Gačanin je pripadnicima FUP-a donirao uniforme, a jedan komplet je zadužio upravo ministar Čampara. Internom istragom FUP-a, utvrđeno je da su petorica pripadnika Specijalne jedinice čuvala Gačanina, ali zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman do danas nije pokrenuo postupak njihovog razrješenja.
U sefu BBI banke u Sarajevu već dvije godine su pohranjena dva ručna sata vrijedna 615 hiljada eura. Jedan na sebi oznaku nosi Philippe Patek, a drugi Richard Mille. Doneseni su iz Dubaija i sarajevski advokat Zlatko Ibrišimović bio je zadužen da ih odnese u banku. Sky aplikacija kasnije će otkriti da je za prenošenje sumnjivih iz Dubaija stvari bio zadužen Ibrišimovićev kum Saša Spasojević.
“Brate, onaj moj kum leti u srijedu u 5 odavde do tebe. Hoću li mu dati ono. Hoćeš li ga sačekati na aerodromu”, pisalo je u poruci koju je sarajevski advokat Ibrišimović 30. novembra 2020. godine putem Sky aplikacije poslao Stefanu Papiću.
Stefan Papić odgovara Ibrišimoviću da će njegov brat donijeti jedan Rolex do njega, te da on taj sat pošalje po kumu.
“Znači, RM (Richard Mille) ostaje kod mene”, konstatira Zlatko Ibrišimović.
A ko je uopće Stefan Papić? U bazama Interpola piše da ga potražuje belgijsko pravosuđe zbog trgovine drogom i pranja novca. Njegova majka se zove Maja Kočetkov – Papić. Godinama žive u Bredi i radili su za klan Edina Gačanina. U Sarajevu su prljavim novcem kupovali nekretnine koje je, potom, u njihove ime rentao Sarajlija inicijala F.B.. Kada je belgijsko pravosuđe dokumentiralo njegove veze na narko mafijom koja je krijumčarila kokain preko luke Antverpen, Papić je pobjegao u Dubai. Odozdo je, preko posrednika slao novac kojim su, potom, kupovane nekretnine u Sarajevu. Jedan od tako kupljenih stanova se nalazi u ulici Titova broj 6. Za prenošenje novca i skupocjenih stvari iz Dubaija do Sarajeva bio je zadužen Saša Spasojević, kum advokata Ibrišimovića.
Saša Spasojević je sarajevski biznismen koji je bio jedan od suvlasnika firme “My Place“. Drugi suvlasnik te kompanije je bio biznismen Gordan Memija, inače kum predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića. Memija i Saša Spasojević su se, potom, povukli iz vlasništva, ali se firma “My Place” kasnije pojavljuje u vlasničkoj strukturi kompanije “The Place” koja u ime investitora iz Dubaija šalje ponudu za kupovinu hotela Igman. Zastupnik investitora iz Dubaija je bivši fudbaler Emir Granov. On, zapravo, u ime investitora iz Dubaija vodi i projekat Crni Vrh. I na tom projektu je angažirana firma u vlasništvu porodice Saše Spasojevića koji je, rekosmo, kum advokata Zlatka Ibrišimovića i koji je, barem prema prepisci iz aplikacije Sky, bio posrednik u prebacivanju “sumnjivih” stvari iz Dubaija u Sarajevo. Za početak – skupocjeni satovi.
“Edina Gačanina poznajem otkad je imao deset godina”, reći je sarajevski biznismen Gordan Memija za source.ba.
Ranije će na Općinskom sudu u Sarajevu reći da poznaje dobro Gačaninovu majku, te da zna da se Edin bavi prodajom “skupocjenih automobila i satova”.
“Dočekao sam ga na aerodromu. I opet bit ga dočekao i ručao s njim”, izjavit će Memija u januaru ove godine.
No, teško da će Edin Gačanin uskoro dolaziti u BiH. U velikoj akciji nekoliko svjetskih policijskih agencija (Od DEA-e do EUROPOL-a), Edin Gačanin je uhapšen u Dubaiju. Akcija je nazvana “Pustinjska svjetlost”.
“Jedan od nizozemskih osumnjičenika iznimno je velika riba”, rekao je agenciju AFP izvor iz EUROPOL-a.
Ta “velika riba” se zove Edin Gačanin Tito. Rođen je u Sarajevu prije četrdeset godina. Njegov otac, Miralem Gačanin, bio je poznati sarajevski kriminalac koji je radio u Nizozemskoj. Edin je godinama jedan od čelnih ljudi “Supet Kartela” kojeg su činili – italijanska Camorra sa Rafaelom Imperialeom na čelu, irska kriminalna grupa okupljena oko porodice Kinahan, marokanska mafija sa Ridouanom Taghijem i kartel Tito i Dino. Ovaj “Super kartel” se, službeno, povezuje sa zapljenom 30 tona kokaina. Kontrolirali su trećinu evropskog narko tržišta.
Ali odakle jedan Bosanac tako visoko u ovom kartelu?
Priča počinje u jednoj vikendici na Grabovičkom jezeru u blizini Jablanice. Edinov otac Miralem Gačanin u Nizozemskoj se povezao sa osobom po imenu Arnoldus Josephus Van Horsen. Ovaj Nizozemac, rođen 1937. godine, u novembru 2010. godine prijavit će svoje boravište na adresi Djevor kod Jablanice. Dvije godine ranije Miralem Gačanin je preminuo i njegove poslove počeo je preuzimati stariji sin Edin. Nizozemac Van Horsen je povezao Edina sa nekoliko bitnih ljudi i posao je krenuo. No, Edinu je trebala vojska.
Sa dvoje italijanskih kolega ovog ljeta ulazim u sarajevsko naselje Boljakovo. U Ulici Smaila Šikala tražili smo – Smaila Šikala. Onaj prvi, po kojem je ulica dobila ime, poginuo je u ratu. Onaj drugi Smail Šikalo je sin od brata ratnoga heroja.
“Đe si, Avdo”, bilo je sve što je Smail Vikalo izgovorio kada smo ga dočekali na ulazu u njegovu kuću.
Smail Šikalo u Sarajevu
Svako naše pitanje ostalo je bez odgovora. No, mnoga su pitanja u životu Smaila Šikala bez odgovora. Bavio se boksom kada ga je prije nekoliko godina u Nizozemsku pozvao njegov komšija iz ulice – Edin Gačanin. Edin ga je, potom, poslao u Peru. U noći između 6. i 7. januara Šikala će gradu Trujillo uhapsiti tamošnja policija. Pokušavao je u Evropu prebaciti ukupno 1,3 tone kokaina koji je na sebi imao oznaku BH.
zaplijenjeni kokain koji je u Evropu trebao prebaciti Smail Šikalo
Šikalo je izveden pred sud u Peruu. Međutim, sudija Luis Perez Leon iz La Libertada odlučio izmijeniti odluku o pritvoru te je osumnjičenog Šikala pustio na slobodu. Kasnije je Ured za kontrolu prekršaja (OCMA) proveo je internu istragu i utvrdio da je sudija napravio brojne propuste prilikom odlučivanja. Šefica OCMA -e, Mariem De La Rosa Bedriñana, izvijestila je da je nakon ocjene sudskog spisa došla do zaključka da je sudija Pérez u donio kontradiktornu i nepravilnu odluku. Ali to u praksi ništa nije promijenilo. Kada je izašao iz pritvora, Smaila Šikala je dočekao kamion i odvezao u nepoznatom pravcu. Nekoliko mjeseci kasnije – osvanut će u Sarajevu kao slobodni građanin.
Njegov drugi komšija, David Cufaj nije bio te sreće. Dvije godine prijea Šikala, u Peruu je uhapšen njegov komšija iz ulice David Cufaj. Peruanskoj policiji bio je poznat po imenu Raul. Cufaj je rođen u Beogradu, ali je odrastao u Sarajevu. I on je bio bokser. Iz Sarajeva je, na poziv komšije Edina Gačanina, otišao u Nizozemsku da “usavršava” boks. Onda je završio u Peruu gdje je u uhapšen. U januaru 2020. godine osuđen na 17 godina zatvora.
U presudi je navedeno da je dvije tone kokaina namjeravao prebaciti za osobu po nadimku “Tito”, koja je finansijer krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Policija u Peruu će tada objaviti i shemu na kojoj je tada nepoznata osoba, sa nadimkom Tito, označena kao vođa organizacije.
Identitet misterioznog Tita otkrio sam u ljeto 2019. godine. U jednom dokumentu nizezemskog tužilaštva pisalo je da kartelom Tito i Dino rukovodi – Edin Gačanin iz Sarajeva. Nakon nekoliko tekstova, tada na Žurnal.info, javio se i sam Gačanin. Putem advokata iz Beča dostavio je tužbu tvrdeći da on nije nikakav narko boss. Općinski sud u Sarajevu će tri godine kasnije presuditi da Tito nije oklevetan. Tako je osvijetljen jedan od najvećih narko bosova u Evropi. I istraga je počela.
Posljednji put Edin Gačanin je u Bosni i Hercegovini bio u jesen 2016. godine. Na sarajevski aerodrom Tito je sletio 15. septembra 2016. godine. Tamo ga je dočekao Gordan Memija. Za te priliku vlasnik Foto Arta je iznajmio dva automobila. Tito je smješten u Hotelu Bristol. Kako bi se osjećao što ugodnije, Specijalna jedinica FUP-a, “posudila je” svoje vođi kartela. Edina Gačanina su, tokom boravka u BiH i Hrvatskoj, čuvali specijalci Dražen Čobović, Senad Kadić, Aldin Ćatić, Emir Druškić, Dženis Kadrić i Ibrahim Miladin.
Gordan Memija je, prema istrazi i vlastitom priznanju, dočekao Edina Gačanina i iznajmio mu automobile i hotelsku sobu, a pripadnici FUP-a su ga čuvali. Među federalnim policajcima koji su čuvali Edina Gačanina Tita u Sarajevu bio je i Dražen Čobović. U pitanju je prijatelj Elmedina Konakovića i Gordana Memije koji je s njima putovao i na hadž.
Elmedin Konaković, Dražen Čobović i Gordan Memija
Dražen Čobović će kasnije napustiti FUP i otići u Dubai gdje je bio čuvac Edina Gačanina Tita. Tamo će se zaputiti još dvojica pripadnika Specijalne jedinice FUP-a – Ibro Miladin i Dženis Kadrić. I Miladin je prijatelj Konakovićevog kuma – Gordana Memije.
Ibro Miladin i Gordan Memija
“Poznajem ga kao džudistu”, reći će Memija za source.ba.
Miladin nije bio jedini džudista koji je bio “tjelesna straža” narko bosa Edina Gačanina. U Dubai je otputovao i džudista iz Bihaća Harun Sadiković, kojem je mentor bio Branislav Crnogorac, savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. U Dubiju su, dakle, sa Edinom Gačaninom mjesecima ili godinama živjela trojica bivših pripadnika Specijalne jedinice FUP-a kojom godinama rukovodi Mustafa Selmanović, kućni prijatelj federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampere.
Dražen Čobović, Mustafa Selmanović i Ibro Miladin
Dvojica od trojice sa ove fotografije bili su pratioci Edina Gačanina Tita. Istina, Dražen Čobović se kratko zadržao i kada je vidio o čemu se radi, pobjegao je iz Dubaia. No, Ibro Miladin je ostao do kraja uz nedavno uhapšenog šefa. Sa Miladinom je ostao i bivši specijalac Dženis Kadrić.
Ibro Miladin, Tito Gačanin, Dženis Kadrić i Harun Sadiković
U znak zahvalnosti za angažman pripadnika FUP-a, Edin Gačanin je odlučio prije nekoliko godina donirati opremu za Specijalnu jedinicu. Donacija je obavljena premo kabineta ministra Aljoše Čampare. Dio PDV-a za ovu donaciju platila je Vlada Kantona Sarajevo, iako je oprema donirana federalnom nivou vlasti. Jedan komplet uniformi zadužio je i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara, što je utvrđeno i internom istragom Federalne uprave policije.
Istraga u ovom predmetu nedavno je ponovo aktivirana i saslušano je nekoliko svjedoka koji su potvrdili da je Gačanin donirao keš, a taj novac je iskorišten da se preko jedne sarajevske firme nabave skupocjene uniforme. Tito je, inače, veći dio svojih poslova plaćao kešom. Tako je, prema dokumentima Istrage i nalazima i Sky aplikacije, bivši pripadnik Specijalne jedinice – Dženis Kadrić namjeravao u BiH unijeti 400 hiljada maraka koje je dobio od Tita. Taj novac, otkriveno je tokom istrage, trebao oprati preko sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića.
“Želim da kupim stan. Imam određeno pokriće za novac ne želim da ugrožavam svoju situaciju zbog ljudi sa kojima radim”, glasila je poruka koju je Dženis Kadrić, pratilac Edina Gačanina Tita, u januaru prošle godine putem Sky aplikacije poslao advokatu Zlatku Ibrišimoviću.
Denis Kadrić je nekoliko puta dolazio u BiH. Hapšen je zbog nasilničkog ponašanja, ali nikada nije završio u zatvoru. Svaki put se vraćao Edinu Gačaninu Titu, narko bosu iz Sarajeva koji je kontrolirao trećinu kokainskog tržišta u Evropi.
O međunarodnim poslovima Edina Gačanina Istraga će pisati u narednim danima.
Zbog povezanosti sa narko kartelom Tito i Dino, trojici pripadnika Specijalne jedinice Federalne uprave policije oduzete su dozvole za pristup tajnim podacima, saznaje Istraga.ba. Specijalci Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić u ponedjeljak su primili dokumente iz Ministarstva sigurnosti BiH u kojima piše da nisu prošli sugurnosne provjere.
Emir Druškić
Ranije smo objavljivali da su pripadnici Specijalne jedinice FUP-a u septembru 2016. godine čuvali Edina Gačanina Tita, vođu moćnog narko kartela koji je te godine dolazio u posjetu rodnom Sarajevu. Osim Ćatića, Kadića i Druškića vođu kartela Tito pratili su još i specijalci Dražen Čobović, Ibro Miladin i Dženis Kadrić. Kako su oni poslije toga napustili Federalnu upravu policije nije bilo potrebe da im se oduzimaju dozvole za pristup tajnim podacima. Nakon što su u Sarajevu bili lično obezbjeđenje vođi kartela, dvojica specijalaca, Dženis Kadrić i Ibro Miladin, kasnije će preseliti u Dubai gdje posljednjih godina živi Edin Gačanin Tito, jedan od najvećih krijumčara kokaina kojeg istražuju sve bitne svjetske policijske agencije.
“On je čudovište novca. Ne štedi troškove kako bi zadovoljio evropsko tržište kokainom. Tito je postao važan cilj DEA-e”,objavio je u decembru 2019. godine peruanski dnevni list El Comercio, citirajući policijske službenike te države, ali ne navodeći da je Tito, zapravo, Sarajlija Edin Gačanin.
Edin Gačanin Tito
U presudi protiv Davida Cufaja koju je, zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, izrekao sud u Peruu, pomenuta je osoba po nadimku Tito.
presumably iz Perua u kojoj se pominje Tito
Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. Edin Gačanin je, prije nego se preselio u Dubai, živio u Holandiji, gdje je jedan dio svog života proveo i sarajevski biznismen Gordana Memija koji je te 2016. godine bio Titov domaćin u Sarajevu.
Koristeći holandske dokumente, 15 septembra 2016. godine, u 17 sati i šest minuta, pasošku kontrolu na sarajevskom aerodromu je prošao Edin Gačanin – Tito. Ispred aerodroma ga je čekalo nekoliko automobila među kojima su bila i dva koja je tog dana u “ASA RENT-u” iznajmilo preduzeće “FOTO ART” iz Sarajeva. U pitanju su bili automobili Audi Q3 i VW TIGUAN, a prema dokumentima Federalne uprave policije, vlasnik FOTO ART-a Gordan Memija bio je među onima koji su šefu moćnog narko kartela poželjeli dobrodošlicu.
Petorica pripadnika Specijalne jedinice Federalne uprave policije brinula su se za sigurnost Edina Gačanina. Specijalci Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić tih su dana uzeli bolovanje i bili su na slobodnim danima u Federalnoj upravi policije.
specijalac Senad Kadić
O Titovoj sigurnosti, osim federalnih specijalaca, brinuo je još i bivši pripadnik Legije stranaca – Adnan Pervan zvani Legija. Te večeri, vođa kartela „Tito i Dino“ smjestio se u sarajevskom Hotelu Bristol gdje mu je, prethodno, sobe rezervisao Gordan Memija. Edin Gačanin je bio smješten u sobi broj 1119, njegov poslovni partner Adnan Smajlović Pepi bio je u sobi 1121, dok je Adnan Pervan zadužio karticu od sobe 1112.
“Saznanja ukazuju da su jednu od soba najvjerovatnije koristili pripadnici Specijalne policijske jedinice koji su bili angažirani na osiguranju Edina Gačanina od njegovog dolaska na sarajevski aerodrom, pa sve do povratka u Dubai”, navedeno je u Informaciji Federalne uprave policije čiji kompletan sadržaj možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.
Internom istragom u FUP-u utvrđeno je da su pripadnici Specijalne jedinice sve vrijeme bili sa Edinom Gačaninom. Pratili su ga u stopu dok se u sarajevskim ugostiteljskim objektima družio sa Gordanom Memijom i drugim saradnicima iz Sarajeva. Inače, dan prije nego će vođa kartela sletjeti u Sarajevo, Gordan Memija je išao u Hrvatsku u pratnji još jednog federalnog specijalca – Ibre Miladina.
Ibro Miladin
S njima dvojicom Granični prelaz Ivanjica 14. septembra 2016. godine prešli su još Jasmin Memeti i Mustafa Mehičević. Onda je Miladin pet dana poslije ponovo registriran kako, kao prethodnica Edina Gačanina prelazi Granični prelaz Metković – Doljani. S Miladinom je u automobilu bio Rijad Dedeić, također pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Dva dana kasnije, odnosno 21. septembra 2016. godine na teritoriju Hrvatske prešao je i sam vođa kartela – Edin Gačanin zvani Tito. S njim su, utvrđeno je tokom istrage FUP-a, tada bili specijalci Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Emir Druškić. Zabilježeno je da su koristili dva automobila među kojima je bio i Audi Q3, sa tablicama E25 J 920, kojeg je Memijino preduzeće FOTO ART iznajmilo u ASA RENT-u 15. 9. 2016. godine
“U internoj istrazi policijski službenici Specijalne policijske jedinice koji su učestvovali u poslovima osiguranja Gačanina potvrdili su da su imali osigurane sve troškove smještaja, da su koristili putnička motorna vozila koja je ranije iznajmio Gordan Memija, da su imali plaćene usluge konzumacije hrane i pića, da nisu imali dodatnih dnevnica, te da nisu znali da se Gačanin dovodi u vezu sa bilo kojim oblikom kriminala, smatrajući ga da se radi o biznismenu iz Dubaija“, navedeno je u Informaciji Federalne uprave policije iz januara 2020. godine.
Upravo na osnovu ovih informacija, pomenutim specijalcima je početkom maja ove godine oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
