U sefu BBI banke u Sarajevu već dvije godine su pohranjena dva ručna sata vrijedna 615 hiljada eura. Jedan na sebi oznaku nosi Philippe Patek, a drugi Richard Mille. Doneseni su iz Dubaija i sarajevski advokat Zlatko Ibrišimović bio je zadužen da ih odnese u banku. Sky aplikacija kasnije će otkriti da je za prenošenje sumnjivih iz Dubaija stvari bio zadužen Ibrišimovićev kum Saša Spasojević.
“Brate, onaj moj kum leti u srijedu u 5 odavde do tebe. Hoću li mu dati ono. Hoćeš li ga sačekati na aerodromu”, pisalo je u poruci koju je sarajevski advokat Ibrišimović 30. novembra 2020. godine putem Sky aplikacije poslao Stefanu Papiću.
Stefan Papić odgovara Ibrišimoviću da će njegov brat donijeti jedan Rolex do njega, te da on taj sat pošalje po kumu.
“Znači, RM (Richard Mille) ostaje kod mene”, konstatira Zlatko Ibrišimović.
A ko je uopće Stefan Papić? U bazama Interpola piše da ga potražuje belgijsko pravosuđe zbog trgovine drogom i pranja novca. Njegova majka se zove Maja Kočetkov – Papić. Godinama žive u Bredi i radili su za klan Edina Gačanina. U Sarajevu su prljavim novcem kupovali nekretnine koje je, potom, u njihove ime rentao Sarajlija inicijala F.B.. Kada je belgijsko pravosuđe dokumentiralo njegove veze na narko mafijom koja je krijumčarila kokain preko luke Antverpen, Papić je pobjegao u Dubai. Odozdo je, preko posrednika slao novac kojim su, potom, kupovane nekretnine u Sarajevu. Jedan od tako kupljenih stanova se nalazi u ulici Titova broj 6. Za prenošenje novca i skupocjenih stvari iz Dubaija do Sarajeva bio je zadužen Saša Spasojević, kum advokata Ibrišimovića.
Saša Spasojević je sarajevski biznismen koji je bio jedan od suvlasnika firme “My Place“. Drugi suvlasnik te kompanije je bio biznismen Gordan Memija, inače kum predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića. Memija i Saša Spasojević su se, potom, povukli iz vlasništva, ali se firma “My Place” kasnije pojavljuje u vlasničkoj strukturi kompanije “The Place” koja u ime investitora iz Dubaija šalje ponudu za kupovinu hotela Igman. Zastupnik investitora iz Dubaija je bivši fudbaler Emir Granov. On, zapravo, u ime investitora iz Dubaija vodi i projekat Crni Vrh. I na tom projektu je angažirana firma u vlasništvu porodice Saše Spasojevića koji je, rekosmo, kum advokata Zlatka Ibrišimovića i koji je, barem prema prepisci iz aplikacije Sky, bio posrednik u prebacivanju “sumnjivih” stvari iz Dubaija u Sarajevo. Za početak – skupocjeni satovi.
“Edina Gačanina poznajem otkad je imao deset godina”, reći je sarajevski biznismen Gordan Memija za source.ba.
Ranije će na Općinskom sudu u Sarajevu reći da poznaje dobro Gačaninovu majku, te da zna da se Edin bavi prodajom “skupocjenih automobila i satova”.
“Dočekao sam ga na aerodromu. I opet bit ga dočekao i ručao s njim”, izjavit će Memija u januaru ove godine.
No, teško da će Edin Gačanin uskoro dolaziti u BiH. U velikoj akciji nekoliko svjetskih policijskih agencija (Od DEA-e do EUROPOL-a), Edin Gačanin je uhapšen u Dubaiju. Akcija je nazvana “Pustinjska svjetlost”.
“Jedan od nizozemskih osumnjičenika iznimno je velika riba”, rekao je agenciju AFP izvor iz EUROPOL-a.
Ta “velika riba” se zove Edin Gačanin Tito. Rođen je u Sarajevu prije četrdeset godina. Njegov otac, Miralem Gačanin, bio je poznati sarajevski kriminalac koji je radio u Nizozemskoj. Edin je godinama jedan od čelnih ljudi “Supet Kartela” kojeg su činili – italijanska Camorra sa Rafaelom Imperialeom na čelu, irska kriminalna grupa okupljena oko porodice Kinahan, marokanska mafija sa Ridouanom Taghijem i kartel Tito i Dino. Ovaj “Super kartel” se, službeno, povezuje sa zapljenom 30 tona kokaina. Kontrolirali su trećinu evropskog narko tržišta.
Ali odakle jedan Bosanac tako visoko u ovom kartelu?
Priča počinje u jednoj vikendici na Grabovičkom jezeru u blizini Jablanice. Edinov otac Miralem Gačanin u Nizozemskoj se povezao sa osobom po imenu Arnoldus Josephus Van Horsen. Ovaj Nizozemac, rođen 1937. godine, u novembru 2010. godine prijavit će svoje boravište na adresi Djevor kod Jablanice. Dvije godine ranije Miralem Gačanin je preminuo i njegove poslove počeo je preuzimati stariji sin Edin. Nizozemac Van Horsen je povezao Edina sa nekoliko bitnih ljudi i posao je krenuo. No, Edinu je trebala vojska.
Sa dvoje italijanskih kolega ovog ljeta ulazim u sarajevsko naselje Boljakovo. U Ulici Smaila Šikala tražili smo – Smaila Šikala. Onaj prvi, po kojem je ulica dobila ime, poginuo je u ratu. Onaj drugi Smail Šikalo je sin od brata ratnoga heroja.
“Đe si, Avdo”, bilo je sve što je Smail Vikalo izgovorio kada smo ga dočekali na ulazu u njegovu kuću.
Svako naše pitanje ostalo je bez odgovora. No, mnoga su pitanja u životu Smaila Šikala bez odgovora. Bavio se boksom kada ga je prije nekoliko godina u Nizozemsku pozvao njegov komšija iz ulice – Edin Gačanin. Edin ga je, potom, poslao u Peru. U noći između 6. i 7. januara Šikala će gradu Trujillo uhapsiti tamošnja policija. Pokušavao je u Evropu prebaciti ukupno 1,3 tone kokaina koji je na sebi imao oznaku BH.
Šikalo je izveden pred sud u Peruu. Međutim, sudija Luis Perez Leon iz La Libertada odlučio izmijeniti odluku o pritvoru te je osumnjičenog Šikala pustio na slobodu. Kasnije je Ured za kontrolu prekršaja (OCMA) proveo je internu istragu i utvrdio da je sudija napravio brojne propuste prilikom odlučivanja. Šefica OCMA -e, Mariem De La Rosa Bedriñana, izvijestila je da je nakon ocjene sudskog spisa došla do zaključka da je sudija Pérez u donio kontradiktornu i nepravilnu odluku. Ali to u praksi ništa nije promijenilo. Kada je izašao iz pritvora, Smaila Šikala je dočekao kamion i odvezao u nepoznatom pravcu. Nekoliko mjeseci kasnije – osvanut će u Sarajevu kao slobodni građanin.
Njegov drugi komšija, David Cufaj nije bio te sreće. Dvije godine prijea Šikala, u Peruu je uhapšen njegov komšija iz ulice David Cufaj. Peruanskoj policiji bio je poznat po imenu Raul. Cufaj je rođen u Beogradu, ali je odrastao u Sarajevu. I on je bio bokser. Iz Sarajeva je, na poziv komšije Edina Gačanina, otišao u Nizozemsku da “usavršava” boks. Onda je završio u Peruu gdje je u uhapšen. U januaru 2020. godine osuđen na 17 godina zatvora.
U presudi je navedeno da je dvije tone kokaina namjeravao prebaciti za osobu po nadimku “Tito”, koja je finansijer krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Policija u Peruu će tada objaviti i shemu na kojoj je tada nepoznata osoba, sa nadimkom Tito, označena kao vođa organizacije.
Identitet misterioznog Tita otkrio sam u ljeto 2019. godine. U jednom dokumentu nizezemskog tužilaštva pisalo je da kartelom Tito i Dino rukovodi – Edin Gačanin iz Sarajeva. Nakon nekoliko tekstova, tada na Žurnal.info, javio se i sam Gačanin. Putem advokata iz Beča dostavio je tužbu tvrdeći da on nije nikakav narko boss. Općinski sud u Sarajevu će tri godine kasnije presuditi da Tito nije oklevetan. Tako je osvijetljen jedan od najvećih narko bosova u Evropi. I istraga je počela.
Posljednji put Edin Gačanin je u Bosni i Hercegovini bio u jesen 2016. godine. Na sarajevski aerodrom Tito je sletio 15. septembra 2016. godine. Tamo ga je dočekao Gordan Memija. Za te priliku vlasnik Foto Arta je iznajmio dva automobila. Tito je smješten u Hotelu Bristol. Kako bi se osjećao što ugodnije, Specijalna jedinica FUP-a, “posudila je” svoje vođi kartela. Edina Gačanina su, tokom boravka u BiH i Hrvatskoj, čuvali specijalci Dražen Čobović, Senad Kadić, Aldin Ćatić, Emir Druškić, Dženis Kadrić i Ibrahim Miladin.
Gordan Memija je, prema istrazi i vlastitom priznanju, dočekao Edina Gačanina i iznajmio mu automobile i hotelsku sobu, a pripadnici FUP-a su ga čuvali. Među federalnim policajcima koji su čuvali Edina Gačanina Tita u Sarajevu bio je i Dražen Čobović. U pitanju je prijatelj Elmedina Konakovića i Gordana Memije koji je s njima putovao i na hadž.
Dražen Čobović će kasnije napustiti FUP i otići u Dubai gdje je bio čuvac Edina Gačanina Tita. Tamo će se zaputiti još dvojica pripadnika Specijalne jedinice FUP-a – Ibro Miladin i Dženis Kadrić. I Miladin je prijatelj Konakovićevog kuma – Gordana Memije.
“Poznajem ga kao džudistu”, reći će Memija za source.ba.
Miladin nije bio jedini džudista koji je bio “tjelesna straža” narko bosa Edina Gačanina. U Dubai je otputovao i džudista iz Bihaća Harun Sadiković, kojem je mentor bio Branislav Crnogorac, savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. U Dubiju su, dakle, sa Edinom Gačaninom mjesecima ili godinama živjela trojica bivših pripadnika Specijalne jedinice FUP-a kojom godinama rukovodi Mustafa Selmanović, kućni prijatelj federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampere.
Dvojica od trojice sa ove fotografije bili su pratioci Edina Gačanina Tita. Istina, Dražen Čobović se kratko zadržao i kada je vidio o čemu se radi, pobjegao je iz Dubaia. No, Ibro Miladin je ostao do kraja uz nedavno uhapšenog šefa. Sa Miladinom je ostao i bivši specijalac Dženis Kadrić.
U znak zahvalnosti za angažman pripadnika FUP-a, Edin Gačanin je odlučio prije nekoliko godina donirati opremu za Specijalnu jedinicu. Donacija je obavljena premo kabineta ministra Aljoše Čampare. Dio PDV-a za ovu donaciju platila je Vlada Kantona Sarajevo, iako je oprema donirana federalnom nivou vlasti. Jedan komplet uniformi zadužio je i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara, što je utvrđeno i internom istragom Federalne uprave policije.
Istraga u ovom predmetu nedavno je ponovo aktivirana i saslušano je nekoliko svjedoka koji su potvrdili da je Gačanin donirao keš, a taj novac je iskorišten da se preko jedne sarajevske firme nabave skupocjene uniforme. Tito je, inače, veći dio svojih poslova plaćao kešom. Tako je, prema dokumentima Istrage i nalazima i Sky aplikacije, bivši pripadnik Specijalne jedinice – Dženis Kadrić namjeravao u BiH unijeti 400 hiljada maraka koje je dobio od Tita. Taj novac, otkriveno je tokom istrage, trebao oprati preko sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića.
“Želim da kupim stan. Imam određeno pokriće za novac ne želim da ugrožavam svoju situaciju zbog ljudi sa kojima radim”, glasila je poruka koju je Dženis Kadrić, pratilac Edina Gačanina Tita, u januaru prošle godine putem Sky aplikacije poslao advokatu Zlatku Ibrišimoviću.
Denis Kadrić je nekoliko puta dolazio u BiH. Hapšen je zbog nasilničkog ponašanja, ali nikada nije završio u zatvoru. Svaki put se vraćao Edinu Gačaninu Titu, narko bosu iz Sarajeva koji je kontrolirao trećinu kokainskog tržišta u Evropi.
O međunarodnim poslovima Edina Gačanina Istraga će pisati u narednim danima.