Pripadnici Federalne uprave policije upali su jutros u Općinu Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga. Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo. Meta akcije su, kako saznajemo, pomoćnici nedavno uhapšenog načelnika Ibrahima Hadžibajrića.
U pitanju su pomoćnici zaduženi za urbanizam, te za investicije i komunalne poslove.
Današnja akcija je, zapravo, nastavak nedavno provedene akcije kojom je razbijena kriminalna grupa sa načelnikom. Hadžibajrićem na čelu. Da FUP provodi akciju za Istragu je potvrdio i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.
Tada su, podsjećamo, u sklopu akcije Start, osim Ibrahima Hadžibajrića, uhapšeni Elmedin Karišik, Seid Hadžibajrić i Alma Destanović.
“Tužilaštvo KS tereti ih za krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara”, saopćeno je tada iz Tužilaštva KS.
Prema informacijama Istrage, danas su meta Tužilaštva KS najmanje tri osobe, među kojima su i Hadžibajrićevi pomoćnici, koje su bili članovi ove kriminalne grupe. Njihovi sumnjivi poslovi se odnose na iznajmljivanje parking prostora na području Starog Grada, izdavanje građevinskih dozvola, kao i na građevinsko zemljište.
Načelnik Hadžibajrić je, podsjećamo, uhapšen 10. maja i od tada se nalazi u pritvoru. Općinsko vijeće Stari Grad pokrenulo je proceduru za njegov opoziv.
Iran je počeo napad na Izrael. Stotine dronova je lansirano i očekuje se da će 2 ujutro iranski dronovi doći do teritorije Izraela. Istovremeno je lansirano nekoliko raketa. Američki zvaničnici su saopćili da će pokušati presresti dronove na teritoriji Sirije.
Uživo pratite na Istraga.ba.
00.19 “Provedena na temelju članka 51. Povelje UN-a koji se odnosi na legitimnu obranu, iranska vojna akcija bila je odgovor na agresiju cionističkog režima na naše diplomatske prostorije u Damasku. Stvar se može smatrati zaključenom. Međutim, ako izraelski režim napravi još jednu pogrešku, odgovor Irana bit će znatno oštriji. To je sukob između Irana i odmetničkog izraelskog režima, od kojeg se SAD MORA DRŽATI DALJE”, saopćeno je iz iranske ambasade u UN-u.
Conducted on the strength of Article 51 of the UN Charter pertaining to legitimate defense, Iran’s military action was in response to the Zionist regime’s aggression against our diplomatic premises in Damascus. The matter can be deemed concluded. However, should the Israeli…
— Permanent Mission of I.R.Iran to UN, NY (@Iran_UN) April 13, 2024
00.17 Izraelski zvaničnici su saopćili da iranski napad neće ostati bez odgovora
00.08 Američki i britanski borbeni avioni oborili su na području Sirije i Iraka nekoliko iranskih dronova
00.04 Izraelska Vlada ne potvrđuje niti negira da ih je Iran obavijestio o napadu i mjestima koja će napasti
00.03 Val iranskih balističkih projektila lansiran je protiv Izraela, pridružujući se krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama koje su ranije lansirane. Ovaj video koji je objavio Tasnim News IRGC-a navodno prikazuje jednu od balističkih raketa u zračnom prostoru Iraka
#BREAKING A wave of Iranian ballistic missiles has been launched against Israel, joining the cruise missiles and drones that had earlier been launched. This video released by the IRGC's Tasnim News purportedly shows one of the ballistic missiles in the Iraqi airspace. pic.twitter.com/HYEGAGqpSy
— Iran International English (@IranIntl_En) April 13, 2024
23.50 New York Times javlja kako izraelske snage očekuju da će Iran napasti vojne objekte na Golanskoj visoravni
23.46 Objavljen snimak raketnog napada iz Libanona na Izrael
IRGC Telegram channels post footage claiming to show rocket fire targeting Israel beginning from Lebanon: pic.twitter.com/4XEMTLjD1x
23.41 Iranski mediji javljaju da je Iran ispalio balističke rakete prema Izraelu
23.34. Britanski borbeni avioni poletjeli s Kipra kako bi presreli iranske dronove lansirane prema Izraelu
23.31 Raked napad iz Libanona na sjeverni dio Izraela. Nešto ranije Hutiji su iz Jemena lanirali dronove prema Izraelu
23.24 Liban zatvorio zračni prostor
23.21 Kako se bespilotne letjelice približavaju Izraelu, “glavni dio složenog napada započet će”, javljaju iranski mediji pozivajući se na iranske izvore, javlja Al Jazeera
23.19 Visoki američki dužnosnik rekao je za ABC News da sada misle da će biti između 400 i 500 dronova i projektila lansiranih na Izrael iz Iraka, Sirije, južnog Libanona i Hutija, ali da će većina biti lansirana iz Irana
23.15 Američki predsjednik Joe Biden večćeras bi se trebao obratiti naciji iz Bijele kuće
23.13 Iranski ministar odbrane: svaka zemlja koja otvori svoj zračni prostor za napad na Iran, dobit će odgovor
23.11 Egipat zatvorio zračni prostor
23.06 Izrael se sprema za višednevne sukobe sa Iranom. Očekuje se odgovor Izraela, javljaju izraelski mediji
23.05 Počeo treći val iranskog napada na Izrael
23.03: Izraelski mediji javljaju da su prvi iranski dronovi presretnuti na teritoriji Sirije
23.00 IDF je identificirao preko 100 dronova lansiranih iz Irana, javljaju izraelski mediji
22.56 Iranska nacionalna garda je saopćila da je ovaj napad početak odmazde za nedavni izraelski napad na iransko dipolomatsko osoblje u Damasku (Sirija)
Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH obratila se Tužilaštvu! Dugo, zaista dugo očekivana vijest – u pitanju je ona institucija čiji je bivši predsjednik njome i iz zatvora upravljao – ima i nastavak. Nije, naime, ova najvažnija finansijska entitetska instanca konačno donijela odluku da pospremi vlastite redove s ciljem (barem) vraćanja povjerenja privrede i javnosti, već traži zaštitu od medija. Tačnije – Oslobođenja.
Ne, istina, nismo optuženi (još), mada – sudeći po saopćenju – nije isključeno, no zapanjujuće je, neko bi rekao, bahato očitovanje KVP-a o onome čega se plaši i zbog čega traži zaštitu.
Slučaj Živković
Pa, da ih ne prepričavamo. Famozno saopćenje KVP-a ima naslov: “Povodom medijskih pritisaka, Komisija se obratila nadležnom Tužilaštvu”. A evo i teksta (u cijelosti): “Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine se nakon napada na zamjenika predsjednika dr. Mateja Živkovića našla izložena pritiscima iz medija. U namjeri da osigura zaštitu svog integriteta, digniteta institucije, kao i profesionalne i lične sigurnosti svojih članova i uposlenika, Komisija se obratila nadležnom Tužilaštvu kako bi joj bio omogućen neometan rad na brojnim predmetima koje trenutno razmatra i kojima će se baviti ubuduće, sve u cilju poticanja razvoja tržišta kapitala i zaštite interesa postojećih i budućih investitora.”
Podsjećanja radi: na dr. Mateja Živkovića, univerzitetskog profesora i člana KVP-a još iz prethodnog mandata (što nije nimalo nevažno), izvršen je atentat u dva navrata. Prvi put 15. februara, kada su napadači promašili, drugi put 16. marta, na istom mjestu – nadomak stana – kada je teško ranjen. Do danas počinitelj atentata nije pronađen, no dosta je toga isplivalo, pa i podatak da Živkovića niko nije štitio nakon prvog pokušaja smaknuća.
Naravno, medijima su bili najvažniji motivi napada, pa smo združenim snagama listom podsjetili da je ugledni profesor važan svjedok Tužiteljstva Kantona Sarajevo u više slučajeva koji se dovode u vezu s mafijaškim hobotnicama čija je ključna karika (nikako najslabija) bio i skoro pa vječni predsjednik KVP-a Hasan Ćelam i njegov nerazdvojni drug u dobru i u zatvoru Zijad Blekić, navodno doživotni esdepeovac (karijeru je započeo kao SDP-ov vijećnik) i (su)vlasnik brojnih marifetluka.
Komisija je – pod političkim pritiscima SDP-a – godinama radila bez mandata, pa krpljena autentičnim tumačenjem, potom bila blokirana, a njezin novi sastav s mukom i uz nesebičnu pomoć međunarodne zajednice izabran je 9. septembra prošle godine. U međuvremenu su formirani i predmeti u kojima je Živkovićeva stručna i iskustvena pomoć bila neophodna.
Kome je toliko smetao da je dva puta posegao za neophodnom mjerom njegove eliminacije? Zapanjujuće, ali ne samo da (još) nema odgovora, već su zabilježene samo dvije reakcije na teško ranjavanje profesora Živkovića – predsjednika Federacije Marinka Čavare i Vlade FBiH.
Doduše, njegove su kolege iz KVP-a samo dan prije drugog pokušaja atentata tako zdušno, unisono i burno reagirali na njegove zahtjeve da se KVP pogleda i u vlastito ogledalo, da je šutnja manji grijeh.
Slučaj Bosnalijek
Nije tajna i nije, naravno, Oslobođenje jedino o tome pisalo: osim u slučaju Profit, koji Tužiteljstvo KS-a vodi protiv 19 osoba, među kojima su najveće zvjerke upravo Blekić i Ćelam, Živković je važan svjedok u istragama slučajeva vezanih za Bosnalijek čiji je direktor Nedim Uzunović donedavno bio u zatvoru, a sad je pod mjerama koje uključuju i zabranu prilaska firmi na 100 metara.
Ovaj istražni proces vodi Tužiteljstvo BiH koje je početkom decembra prošle godine ravno sat i po nabrajalo razloge zbog kojih je tražen pritvor za Uzunovića. Ima tu svega – od kupovine savjeta na Sejšelskim otocima do raznih angažmana po Malti, Češkoj, Švicarskoj, na Bermudama, Kipru i (očekivano) po Rusiji. Također nije nikakva tajna da je Uzunović imao izdašnu pomoć Blekića i Ćelama, kao ni da su se njegovi politički zaštitnici (opet SDP!) svim snagama rasporedili ne bi li ga sačuvali.
Da ni slučaj Bosnalijek ne bi postojao bez angažmana bivšeg KVP-a jasno je i vrapcima na grani, ali i ovaj se novi KVP prilično trudi da izađe ususret Uzunoviću, čiji je Nadzorni odbor nedavno legaliziran, a ignorirana volja (nove) Skupštine dioničara.
Grijeh Oslobođenja je što nije pristao zaboraviti na atentat na Živkovića, pa naši novinari redovito propituju i pišu kako napreduje istraga, a još je veći grijeh što KVP podsjećamo da to što je izabran u novom sastavu ne znači da ima pravo hitno posušivati grijehe prethodnika.
To je minimum poštovanja prema angažmanu profesora Živkovića, ali i onih ranije napadanih članova KVP-a. To što novi sastav KVP-a vjeruje Ćelamovim ostacima nije problem medija. Zapravo je najveći problem ovog društva što između kriminalaca i novinara redovito bira kriminalce. Svoje.
Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su u Mostaru Sadu Seferovića koji je poznat i po imenu Sado Đugum. On je uhapšen po nalogu Tužilaštva HNK Mostar. Osim Đuguma uhapšeno je i nekoliko njegovih saradnika koji se dovode u vezu sa organiziranim kriminalom.
Sado Đugum je povezan sa bajkerskom grupom Tribunsi, odnosno sa braćom Ćulum iz Sanskog Mosta.
Ovo nije prvo hapšenje Sade Seferovića. U novembru 2020. godine Đugum je također hapšen zbog organiziranog kriminala. Blisko je, rekosmo, sarađivao sa Arminom i Nerminom Ćulumom, osnivačima bajkerske skupine Tribunssi koja je povezana sa organisziranim kirminalom u BiH, Srbiji i Njemačkoj. Krajem prošlog mjeseca u Hrvatskoj je, po Interpolovoj potjernici iz Švicarske, uhapšen Nermin Ćulum. On se trenutno nalazi u ekstradicionom pritvoru u Hrvatskoj,čije bi vlasti trebale donijeti odluku da li će biti izručen Švicarskoj.
Braća Ćulum i Sado Đugum se dovode u vezu sa reketom, ucjenama i pranjem novca. Đuguma je mjesecima pratila federalna uprava policije i dokumentovano je nekoliko njegovih krivičnih djela.
Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu rano jutros započeli su pretrese na više lokacija na području Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo zbog dokumentiranja krivičnog djela davanje lažnog iskaza.
U toku dana u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenog bit će ispitan Kenan Uzunović kojeg Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za davanje lažnog iskaza.
Naime, nakon što je Kenan Uzunović, inače, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta u medijima rekao kako mu je nuđen novac da ne glasa za novu Vladu Federacije, Tužilaštvo KS je po službenoj dužnosti formiralo predmet kako bi provjerilo takve navode.
Tokom davanja iskaza u svojstvu svjedoka, a na poziv Tužilaštva KS, Uzunović je lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao.
Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku.
Kada HDZ izrazi želju da plinski sektor uredi kako on misli da treba da izgleda posluži se lukavstvom jerpolaze od premise da su skoro svi, naročito Bošnjaci, naivni. Poniženja kojima su izloženi predstavnici Trojke u Vladi FBIH kroz svakodnevne zahtjeve HDZ-a koje moraju ispuniti sada vec kulminiraju i obavezama koje se tiču zakona koje moraju isporučiti ovom političkom subjektu.
HDZ je dostavio plagijat Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” Vladi FBiH na usvajanje. Kada uzmete nečiji rad i kopirate “tri tona” onda se to zove plagijat, a ovdje, u ovom prijedlogu zakona, upravo se o tome radi.
Dostavljeni prijedlog zakona je gotovo u potpunosti plagijat osim onih dijelova za koje je zainteresiran HDZ, a to je promjena investitora BH-Gasa i sada, u ovom prijedlogu Zakona, članak 5. tačka 1. glasi:
“Članak 5.
(Investitor)
(1) Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor).”
Ujedno, dodan je dio u članku 5. tačka 4. koji glasi:
“(4) Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”
Istovremeno, članak 4. tačka1. BH-Gas, koji je bio nosilac investicije i jedina javna plinska transportna kompanija u FBiH, sada je zamijenjen na način:
“Članak 4.
(Točka interkonekcije)
(1) Koordinate točke interkonekcije transportnih sustava definiraju se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava, i to: Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar iz Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine i “Plinacro” d.o.o. iz Republike Hrvatske.”
Kada pogledamo ove tri izmjene zakona dobijemo sljedeći rezultat:
-BH-Gas nestaje kao Investitor projekta Južna interkonekcija i za nosioca se postavlja “Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar iz Bosne i Hercegovine,
-Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar treba biti osnovana kao javno poduzeće čiji je osnivač FBiH tj. Vlada FBiH sa djelatnošću transport plina u FBiH,
-investicija izgradnje južne plinske interkonekcije može sada biti realizirana i na način koji uopće nije bio predviđen originalnim zakonom i to:
“Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”
Da pojasnimo, Vlada FBiH sada treba formirati novu transportnu plinsku kompaniju sa sjedištem u Mostaru, treba na nju prenijeti sve ono sto je BH-Gas realizirao do urbanističke saglasnosti, a čije izdavanje blokira HDZ, donijeti odluku da je po ovom prijedlogu zakona Investitor “Južna plinska interkonekcija”, te omogućiti da se investicija realizuje uključivanjem nepostojećih distributivnih poduzeća iz Hercegovine i, najbitnije, putem javno-privatnog partnerstva.
Portal Istraga je istražio tržiste i došao do podataka ko bi mogao biti taj poželjni partner u izgradnji plinovoda dužine 160 km i vrijednog preko 100 mil. EUR-a.
Prema našim informacijama radi se o firmi ERO plin sa sjedištem u Mostaru i početnog kapitala od 70.000 KM. Osnivač i vlasnik ove firme, prema informacijama do koji smo došli, je Ivica Nuić. inače clan Predsjedništva Matice Hrvatske. Nuić je firmu osnovao u 12. mjesecu 2021. godine i već od 1. mjeseca 2022. godine HDZ kreće sa aktivnošću osporavanja BH-Gasu da bude investitor na realizaciji projekta i blokiranja u parlamentu usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji.
Informacije do kojih je došao portal Istraga govore da je Nuić bio redovan gost g. Kabirija, Aluminij Mostar, ali ta veza je sada nešto utihnula od kada su se Čović i Kabiri razišli u razmišljanjima oko ove investicije, a i drugih investicija u energetski sektor. Ostali su prijatelji Nuić i Čović tako da možemo reci mostarsku doskočicu:”Sve za Nuića, Nuića nizašta”.
Sada dolazimo i do načina finansiranja u članku 6. tačka 1.:
“Članak 6.
(Način financiranja) (1) Uz podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine realizacija projekta Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska će se financirati zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima Investitora, modelom javno- privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima financiranja.”
U originalnom tekstu zakona uopće se ne spominje finansiranje modelom javno-privatnog partnerstva tako da se sada postavlja pitanje ko će stajati iza kapitala koji će se, moguće, ulagati na ovaj način.
Sada dolazimo i do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji su u ovom prijedlogu HDZ-a regulirani na način:
“(4) Investitor se određuje za korisnika izvlaštenja te ima sva prava, obveze i odgovornosti korisnika izvlaštenja predviđene Zakonom o izvlaštenju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 70/07, 36/10, 25/12, 8/15 – Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-64/14 i 34/16) i odredbama ovog Zakona.”
Investitor je “Južna plinska interkonekcija” samo je sada uz ovu promjenu korisnika eksproprijacije izmijenjen/izbačen dio da će nekretnine u vlasništvu FBIH, kantona, grada, općina, javnih preduzeća ili javnih ustanova biti eksproprirane bez naknade. Po ovom prijedlogu sve će se plaćati bez obzira na vlasničku strukturu zemljišta koje se ekspropriše ili koje će biti obuhvaćeno pravom služnosti.
Promjenu namjene zemljišta po ovom prijedlogu neće vršiti Vlada FBiH već kantoni i FBiH.
Ovo su djelomične izmjene zakona u odnosu na originalni tekst Zakona i može se reći da se radi o uspješnom plagijatu koji ima za cilj da promjeni Investitora, uvede privatne firme u projekat, te da se formira nova transportna plinska kompanija u FBiH. BH-Gas koji je godinama radio na ovom projektu briše se gumicom HDZ-a čime dolazimo da, nakon naftnog biznisa koji je već prepušten stranim kompanijama, biznisa sa el. energijom koji propada pod okriljem JP EPBIH sada dolazimo i do plinskog biznisa koji treba prepustiti HDZ-u i privatnim kompanijama u vlasništvu osoba bliskim HDZ-u.
Odluka o sudbini projekta “Južna interkonekcija” je u rukama Trojke.
Srđan Forca, Halil Lagumdžija i Sanela Gorušanović-Butigan zvanično su kandidovani za predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, saznaje Istraga.ba. Na konsultativnom sastanku u VSTV-u održanom u utorak popodne, Srđana Forcu je za predsjednika predložila članica Vijeća iz Republike Srpske – Jadranka Stanišić. Istovremeno, “vanjski konsultant u VSTV-u”, Holanđanin Kees van der Weide, predložio je Sanelu Gorušanović-Butigan, a to je podržala i članica Vijeća Berina Alihodžić. Predstavnica Advokatske komore FBiH Amila Kunosić kandirala je Halila Lagumdžiju za predsjednika VSTV-a. Eventualni novi kandidati mogu biti predloženi do početka sjednice zakazane sa srijedu.
Prema Poslovniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izbor predsjednika Vijeća vrši se tajnim glasanjem, zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću. Svaki član može zaokružiti samo jednog kandidata. Izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio većinu glasova članova koji su prisutni i koji glasaju. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu, organizira se drugi krug u koji ulazi dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova.
A evo mogućeg raspleta. Srđan Forca može računati na sigurne glasove iz Republike Srpske i to glasove Željke Radović (predstavnica okružnih tužilaštava RS), Jadranke Stanišić (predstavnice Vrhovnog suda RS), Duške Bogojević (predstavnice Advokatske komore RS) i Davora Martinovića kojeg je nedavno, na prijedlog HDZ-a izabralo Vijeće ministara BiH. Sa svojim glasom, Forca bi, tako, dobio ukupno pet glasova. Dodaju li se tome glas Biljane Simeunović koja nije kandidirana, Forca bi u prvom krugu mogao osvojiti šest glasova. To bi mu bilo dovoljno za ulazak u drugi krug, bez obzira na raspored glasova Sanele Gorušanović-Butigan i Halila Lagumdžije. No, ukoliko Mahmut Švraka bude pratio glasove svojih kolega iz pravosudnih institucija Republike Srpske, Forca bi mogao osvojiti sedam glasova i i drugom krugu bi mu bio potreban još jedan glas da postane novi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Sanela Gorušanović-Butigan
Kada su u pitanju preostali glasovi, Sanela Gorušanović-Butigan, osim svog glasa, moći će računati na glas Berine Alihodžić koja ju je u utorak popodne podržala na konsultativnom sastanku. Tu bi se još mogo dodati i glas Selima Karamehića koji, uglavnom, prati stavove “Međunarodne zajednice”. Za Sanelu Gorušanović-Butigan proteklih dana lobira i direktor Sekretarijata VSTV-a i njen bliski prijatelj Admir Suljagić pa konačan “zbir glasova” za aktualnu predsjedavajuću VSTV-a, za sada, nije poznat. No, nije Sanela Gorušanović-Butigan jedina osoba za koju je proteklih dana lobirao Admir Suljagić. Još početkom decembra prošle godine Istraga je objavila da direktor Sekretarijata želi na mjesto predsjednika VSTV-a instalirati svog prijatelja i sudiju Suda BiH Halila Lagumdžiju.
Halil Lagumdžija
U realizaciji ovog plana Suljagiću pomaže i Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH koji, također, želi svog sudiju instalirati na poziciju predsjednika VSTV-a kako bi se spasio eventualnih disciplinskih postupaka. Za Halila Lagumdžiju, ukoliko ne odustane od kandidature, vjerovatno će glasati još i Mustafa Šabić,Lejla Hadžić i Amila Kunosić koja ga je i kandidirala za predsjednika. No, ovisno o glasovima koje prikupi Sanela Gorušanović-Butigan ovisit će i eventualni plasman Halila Lagumdžije u drugi krug.
Podjele glasova iz Federacije BiH između Sanele Gorušanović-Butigan i Halila Lagumdžije povećavaju šanse Srđana Force da postane predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Forca je sudija Okružnog suda u Banja Luci i u VSTV je izabran kao predstavnik osnovnih i okružnih sudova iz Republike Srpske. Ukoliko njegovo ime upišete u pretrazi Haškog tribunala dobit ćete brojne dokumente u kojima se pominje Srđan Forca. Ukratko, on je bio istražni vojni sudija Republike Srpske koji je, u najmanje četiri slučaja, na slobodu pustio počinitelje ratnih zločina. Upravo je te Forcine odluke Tužilaštvo u Hagu koristilo za dokazivanje postojanja udruženog zločinačkog poduhvata rukovodstva Republike Srpske sa Radovanom Karadžićem na čelu.
“Sudija Forca donio je odluke u predmetima Kajtez, Gvozden, Stanković i Đorđević, koje je Tužilaštvo citiralo kao dokaz da je predsjednik Karadžić tolerisao zločine nad nesrbima”, navedeno je u jednom od dokumenata u predmetu protiv Radovana Karadžića.
jedna od spornih presuda Srđana Force
Ukoliko ne bude izabran za predsjednika VSTV-a, Forca će, izvjesno je, postati potpredsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Upravo za tu opciju se zalažu i diplomate iz Delegacije EU koje insistiraju da Sanela Gorušanović-Butigan postane predsjednica Vijeća, a da “zbog mira u kući”, Forca bude njen potpredsjednik. Srđan Forca je prijatelj odbjeglog ratog zločinca i pripadnika Zemunskog klana – Ljubana Ećima.
U okviru istrage u predmetu ubistva Dženana Memića pripadnici SIPA-e pretresaju kuću Zijada Mutapa i Hasana Dupovca, saznaje Istraga. Oni su, kako nam je potvrđeno u SIPA-i već uhapšeni.
Pretresi se vrše po naredbi Suda BiH, a na zahtjev Tužilaštva BiH.
Zijad Mutap je tac Alise Mutap koja je u bila sa Dženanom Memićem u noći kada je smrtno stradao u sarajevskom naselju Ilidža. Hasan Dupovac je pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo koji je tada bio šef Odsjeka za saobraćajne istrage.
Prema informacijama Istrage, SIPA u njihovim kućama traži dokaze koji bi se mogli povezati sa slučajem Memić.
Uhapšeni policajac Hasan Dupovac
Hasan Dupovac je, saznaje Istraga, u februaru 2016. godine dogovorio sa Zijadom Mutapom da se sastanu Senidom Demirovićem i Edvinom Avdićem te da od njih zatraži da pronađu Renault Clio zelene boje i za to im obećao novčanu korist. Otac Alise Mutap, koja se ne sjeća ničega iz noći ubistva, pronašao brojeve telefona Demirovića i Avdića i dao ih policajcu Hasanu Dupovcu. Prvi sastanak Dupovca, Avdića i Demirovića bio je u restoranu Royal u blizini Vogošće. Istražitelji imaju informacije da je policajac Dupovac Demiroviću i Avdiću rekao da “po svaku cijenu pronađu automobil”, iako oni nisu istražitelji i iako taj automobil nema veze sa krivičnim djelom. Demirović i Avdić su pronašli traženi Clio i predali ga policajcu Dupovcu ispred restorana Brajlović na Ilidži. Mada je znao da to vozilo nema nikakve veze sa krivičim djelom, službenik MUP-a Kantona Sarajevo autombil je dalje predao istražnim organima.
Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko predložio je 17. maja ove godine čelnicima Evropske unije sankcionisanje nekoliko zvaničnika Republike Srpske, među kojima su bili Milorad Dodik i Nenad Stevandić, Dragan Čavić, Petar Đokić i Nedeljko Čubrilović. No, službeni Brisel na ovaj zahtjev Valentina Inzka nikad nije odgovorio.
Istraga.ba i Oslobođenje u posjedu su Inzkovog pisma upućenog Josephu Borellu, visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost, u kojem donedavni šef OHR-a traži sankcije za Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije. Više diplomatskih izvora iz Sarajeva i Brisela, potvrdilo je novinarima Istrage i Oslobođenja vjerodostojnost ovih dokumenata.
“Poštovani visoki predstavniče, poštovani gospodine Borell”, pisao je Inzko 17. maja ove godine, “kako se bliži kraj mog mandata i stanje na terenu se pogoršava do razine koja je mnoge od nas na terenu ozbiljno zabrinula, želio sam s vama podijeliti neka svoja razmišljanja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pišem Vam kao visoki predstavnik za BiH, zadužen za civilnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma”.
“Iako sam se”, nastavlja dalje Inzko”, “tokom duže od 12 godina suočavao s raznim problemima u procesu provedbe mirovnog sporazuma, do danas nisam tražio primjenu evropskih sankcija za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Na moju veliku žalost, sada sam primoran tražiti primjenu sankcija EU kako bih obranio Bosnu i Hercegovinu, Daytonski mirovni sporazum, kopenhaške kriterije, ali i univerzalne civilizacijske vrijednosti, kako bih dalje spriječio veličanje osuđenih ratnih zločinaca u BiH”.
Povod za Inzkovo pismo Borellu bili su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, doneseni na sjednici 11. maja 2021. godine, kojima to zakonodavno tijelo “odbija zahtjev Visokog predstavnika i podržava ranije odluke Odbora za 25. godišnjicu Narodne skupštine Republike Srpske”.
“Tako je vladajuća skupštinska većina usvojila zaključak kojim se podupire prvobitna odluka ad hoc skupštinskog tijela koje je ranije odlučilo nagraditi trojicu osuđenih ratnih zločinaca. Zaključke su potpisali predsjednici klubova poslanika SNSD-a, NDP-NPS-a, DEMOS-a, DNS-a, Ujedinjene Srpske i SP-a.
Stoga vas molim da primijenite evropske restriktivne mjere, kako za potpisnike zaključaka (šefove klubova), tako i za njihove stranačke čelnike (popis imena u prilogu)”, naveo je Inzko.
U prologu su, kako smo već naveli, imena Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije.
“Angažman međunarodne zajednice pod vodstvom EU i SAD-a ostaje ključan za usvajanje reformi koje će u konačnici biti potrebne za integraciju Europske unije. Međutim, dok ti napori traju, imali smo velikih poteškoća u rješavanju brojnih izazova Daytonskog mirovnog sporazuma, koje je sve teže nositi bez snažnije međunarodne prisutnosti… Vjerujem da je zato vrijeme za razmatranje mogućnosti i korištenje alata koje međunarodna zajednica još uvijek ima na raspolaganju. Na moju veliku žalost, posljednjih sedmica, pa čak i dana, pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ubrzali su se i dosegli razinu na kojoj je odbijanje na međunarodnoj razini kritično. Politički čelnici još uvijek se ne suočavaju s posljedicama za svoje destruktivno djelovanje, dok trenutna situacija snažno sugerira da se sadašnji pristup samo pozitivnih poticaja bez “štapa” ili drugih kaznenih mjera mora preispitati. Naprotiv, te se politike nagrađuju i omogućuju onima na vlasti da ostanu na vlasti”, napisao je Inzko u svom pismu koje možete pročitati na ovom linku.
U Briselu, međutim, ne razmišljaju o štapu. Dokazuje to i dokument koji je, prilikom nedavne posjete Sarajevu, na konferenciji za medije “slučajno” pokazala Angelina Eichhorst, direktorica Evropske službe za vanjske poslove.
“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu kojeg je Eichhorst držala tokom konferencije za novinare u Sarajevu.
Pismo bivšeg visokog predstavnika u Briselu, očito, nisu ozbiljno shvatili. A evo šta je Valentin Inzko još napisao Josephu Borellu.
“Spominjanje “mirnog razlaza”, uz istovremeno pozivanje na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti i poziv na formiranje Vojske RS-a, vidim kao prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti ove zemlje. Tako je to doslovno shvatio i veliki broj njenih građana”, napisao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik obavještava Borella da je Milorad Dodik pozvao na ponovnu uspostavu Vojske RS-a, nazvavši RS de facto državom i ponovivši svoje stavove o potrebi poništavanja onoga što je dosad postignuto na nivou Bosne i Hercegovine. Inzko navodi da se sa glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca nije prestalo i da zbog toga traži sankcije.
“Nažalost, nekoliko inicijativa od 2011. godine, uključujući i nedavnu, za izmjenu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se zakonski zabranilo negiranje genocida, nije uspjelo”, podsjeća Inzko u maju ove godine čelnike Evropske unije.
Tadašnji visoki predstavnik piše da je “duboko uvjeren da bi konkretne europske sankcije, zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa imali ozbiljne posljedice i uveliko smanjile antidaytonsko ponašanje u ovoj lijepoj, ali problematičnoj zemlji”.
Lider SNSD-a Milorad Dodik je, očito, znao za ovo Inzkovo pismo upućeno čelnicima EU.
“Ako EU ili Europska komisija donese odluku o sankcijama RS-u ili o njezinom iskljuljučenju iz programa (pomoći) neka zapišu da je to datum samostalne RS”, kazao je nedavno Milorad Dodik, naglašavajući da ima obećanje određenih prijatelja da neće biti podržane nikakve sankcije protiv njega na nivou Unije.
Josip Cvitanović zvani Cviki odavno poznat policijskim agencijama. U junu 2004. godine Cvitanović je ubio svog punca Davora Knezovića. Tada je koristio pištolj. U novembru iste godine Cvitanović je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Nakon izlaska iz zatvora, Cvitanović se vratio terorisanju građana Mostara.
Inače, on je bio blizak prijatelj Make Radića. Naime, Josip Cvitanović je skupa s Radićem bio jedan od optuženih za napad na Bošnjake na Bajram 10. februara 1997. godine, kada su namjeravli obići mezarje u mostarskom Liska parku.
Tog 10. februara 1997. godine je Šefik Sulejmanović, skupa sa nekoliko stotina Mostaraca bošnjačke nacionalnosti, u koloni koju su predvodili tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević i muftija mostarski Seid ef. Smajkić, i uz pratnju pripadnika IPTF-a i SFOR-a, krenuo ka Liska parku u zapadnom dijelu grada. U toj namjeri ih je, napadom vatrenim oružjem i palicama, spriječila skupina policajaca. Sulejmanović je smrtno stradao, Seid Maksumić i Safet Radoš su teško povrijeđeni, dok su lakše povrede zadobile još 22 osobe. Za napad su, pored Radića, optuženi specijalci Ivan Hrkać, Božo Perić, Željko Planinić i pomenuti Josip Cvitanović.
Marko Radić je u tom periodu bio zapovjednik Policijske uprave Mostar. Sa te ga je dužnosti smijenio visoki predstavnik i to upravo zbog napada na Bošnjake u Liska parku. Njegova je odgovornost za napad utvrđena istragom IPTF-a, u čijim je izvještajima opisivan kao “surov i opasan uvijek naoružani ekstremist”.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
