Istrage

Akcija u Istočnom Sarajevu i na Palama: SIPA hapsi ubice sarajevskih policajaca

Zbog sumnje da su prije tri godine učestvovali u ubistvu sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, pripadnici SIPA-e, u saradnji sa MUP-om RS-a i MUP-om Kantona Sarajevo od jutros vrše pretrese na najmanje osam lokacija u Istočnom Sarajevu i na Palama, saznaje Istraga.ba. Akcija se provodi po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo i u saradnji sa Obavještajno sigurnosnom agencijom BiH.

Za sada je uhapšena jedna osoba. Više informacija bi trebalo biti poznato tokom dana.

Podsjećamo, u oktobru 2018. godine, u pucnjavi koja se dogodila oko četiri sata ujutru u sarajevskom naselju Alipašino Polje ubijen je policijski službenik Šehović, dok je Vujinović teško ranjen, od čega je kasnije podlegao. Do pucnjave je došlo kada su policijski službenici zatekli grupu kriminalaca u krađi vozila u Geteovoj ulici.

Prema informacijama Istrage, ubice su koristile posebnu aplikaciju za komunikaciju. Nakon što je ta aplikacija razbijena, isplivali su i dokazi. Kako saznajemo, forenzičari su uspjeli izolovati i dnk prvoosumnjičenog u ovom slučaju.

Uskoro opširnije …

Dok policija traga za Adelom Murtovićem zvanim Dasta: Uhapšen Edvin Imamović koji je vozio jednog od dvojice ubica Mehmeda Ramića

Zbog sumnje da je povezan sa ubistvom Mehmeda Ramića, u Sarajevu je uhapšen Edvin Imamović, saznaje Istraga.ba. Imamović je, prema našim informacijama, vozio automobil kojim je u ponedjeljak navečer prestretnuto vozilo kojim je upravljao ubijeni Ramić. U Imamovićevom automobilu bio je Adel Murtović zvani Dasta, koji, prije nekoliko godina, promijenio prezime, pa se sada preziva Kabaš. U drugom automobilu koji je pratio Mehmeda Ramića bio je Amel Jašarević zvani Šaja.

“Nakon što su koordiniranom vožnjom presreli Ramićev automobil, Murtović i i Jašarević započeli unakrsnu paljbu prema Ramiću. Ispaljeno je najmanje petnaest metaka”, kazao je izvor Istrage koji je uključen u rasvjetljavanje ovog slučaja.

Mehmed Ramić, inače jedan od voža navijača FK Željezničar, ubijen je na mjestu napada. Prema informacijama Istrage, ubijeni Ramić pogođen je najmanje četiri puta. Odmah poslije pucnjave, Edvin Imamović i Adem Murtović su pobjegli. Amel Jašarević je ostao na mjestu zločina i pozvao policiju. Pokušavajući zaštiti prijatelje, svu odgovornost je namjeravao preuzeti na sebe. No, svjedoci koji su u nedjelju navečer bili u bliszini mjesta događaja kazali su policiji da se na Ramićevo auto pucalo iz još jednog automola. Policija će kasnije identifikovati da je u pitanju automobil kojim je upravljao Edvin Imamović. On je u ponedjeljak i uhapšen.

Istražitelji sumnjaju da ovaj napad ima veze sa trgovinom narkotivima. Napadači Amel Jašarević Šaja, Adel Murtović Dasta i Edvin Imamović već godinama su poznati policijskim agencijama. Dovođeni su u vezu, pa čak i osuđivani, zbog razbojništava i bombaških napada.

Ubijeni Mehmed Ramić je bio jedan od vođa navijača FK Žaljezničar. On je, prema operativnim policijskim informacijama, bio povezan sa narko grupom kojom je rukovodio izvjesni Maki.

Dokumenti Tužilaštva BiH dokazuju da je sve farsa: Tužilac Čavka naredio da se od Vlade Republike Srpske izuzme nepostojeći dokument

Istraga Tužilaštva BiH protiv zvaničnika Republike Srpske obična je farsa. Dokazuju to i dokumenti koje je potpisao državni tužilac Oleg Čavka, a koji se odnose na izuzimanje dokumentacije iz institucija RS i političkih partija koje čine vladajuću koaliciju. Da pojednostavimo, tužilac Oleg Čavka je naredio pripadnicima SIPA-e da izuzmu dokument koji, zapravo, i ne postoji. Na fotografiji ispod je dokument Tužilaštva BiH koji je potpisao tužilac Čavka. On ovim aktom traži da se iz Vlade Republike Srpske izuzme – “Zapisnik sa sjednice Vlade RS na kojoj je prihvaćen Prijedlog zaključaka usvojenih na Narodnoj sjednici Skupštine Republike Srpske od 10. 12. 2021. godine, a u pogledu prenosa nadležnosti”.  No, Čavka ima samo jedan problem – takav zapisnik ne postoji jer Vlada RS nikada nije ni usvojala sporne zaključke koje je, potom, razmatrala Narodna skupština RS.

Da dokument koji traži tužilac Čavka ne postoji, potvrdili su nam i sagovornici iz Vlade Republike Srpske koje smo kontaktirali nakon što je Tužilaštvo BiH obznanilo da će, po naredbi Suda BiH izdatoj na osnovu prijedloga postupajućeg tužioca SIPA izuzeti dokumente iz NSRS.

“Vlada nikad nije razmatrala zaključke”, kazao nam je jedan od zvaničnika iz Republike Srpske.

Šta, onda, tužilac Čavka traži? Ukratko – traži predstavu za široke narodne mase. Evo i kako. Osim nepostojećeg dokumenta iz Vlade RS, službenici SIPA-e bi, po naredbi Olega Čavke, iz Narodne skupštine RS trebali izuzeti zaključke, saglasnosti i odluke iz 2003., 2004. i 2005. godine, a koji se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Osim toga, Čavka traži izuzimanje “odluka proizašlih sa sjednice NSRS” od 1. decembra ove godine. No, tek onda nastaje – izuzimanje “spektakularnih odluka”. Čavka, naime, naređuje izuzimanje dokumentacije šest vladajućih partija – iz SNSD-a, DNS-a, Socijalističke partije, Ujedinjene Srpske, Narodne partije Srpske, i Narodnog demokratskog pokreta.

Čavka, tako, traži – izuzimanje “statuta političkih partija”, odluka o imenovanju glavnih odbora tih stranaka, odluka o imenovanju predsjednika navedenih stranaka, odluka o imenovanju predsjednika izvršnih odbora stranaka, odluka o imenovanju sekretara političkih partija, te odluke stranačkih organa koje se odnose na usvajanje zaključaka o prenosu nadležnosti. Kakve veze stranački dokumenti imaju veze sa odlukama Narodne skupštine RS, poznato je, očito, samo tužiocu Čavki. A sada da se vratimo na “meritum”.

Tužilaštvo BiH donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv  Milorada Dodika, Željke Cvijanović, Radovana Viškovića, Petra Đokića, Nedeljka Čubrilovića, Nenada Stevandića, Darka Banjca, Dragana Čavića, Igora Žunića, Dalibora Stevića, Spomenka Stevanovića, Marinka Dragišića i Dike Cvijetinovića. U dnu dokumenta, ispod ovog pasusa,  možete pročitati imena osumnjičenih i za koja ih to krivična djela Tužilaštv BiH sumnjiči.

“U drugoj polovini 2021. godine, Milorad Dodik, postupajući u svojstvu srpskog člana Predsjedništva u BiH, i predsjednika vladajuće političke partije nivoa BiH i RS, nakon javne iskazane namjere u više medijskih istupa za takozvano vraćanje nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta RS, u oblasti odbrane, sigurnosti, pravosuđa, finansija i drugim oblastima, javnom deklamacijom upotrebe sile, kao sredstva za rušenja najviših institucija BiH (Oružanih snaga BiH, Suda i Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH, SIPA-e, OSA-e i UIO BiH … u sastav grupe prihvatio zasad neutvrđen broj osoba …”, piše tužilac Čavka.

 

Nakon što je donio ovu naredbu, Čavka je počeo u Tužilaštvo BiH pozivati opozicionare iz Republike Srpske da, u svojstvu svjedoka, govore o sjednici kojoj nisu ni prisustvovali. Prema informacijama Istrage, postupajući tužilac planira pozvati najmanje 49 svjedoka u ovom slučaju. S obzirom na to kakva je dinamika saslušavanja, “istraga” u ovom slučaju neće biti okončana do proljeća.

Bitka za kontrolu nad Bosnalijekom: Farmaceutski obračun preko Tužilaštva BiH

Dva dana prije nego što će SIPA upasti u kuću Nedima Uzunovića, advokat Mirsad Crnovršanin pozvao je direktora Bosnalijeka na kratku šetnju centrom Sarajeva. Već tada je bivši saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare, a danas advokat koji dijeli kancelariju sa tužiočevom suprugom, znao da će u ponedjeljak 6. decembra, SIPA provesti akciju kodnog naziva “Trik”.

Mirsad Crnovršanin i Nedim Uzunović

Mirsad Crnovršanin, priznat će kasnije dvojica inspektora SIPA-e, raspitivao se o mogućoj akciji u okviru koje bi trebao biti uhapšen direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović. Crnovršanin je lično zvao inspektore SIPA-e Zaima Tanju i Damira Vranešića kako bi se raspitao o eventualnom hapšenju Uzunovića. Inspektori su kasnije sve potvrdili na zapisnik o saslušanju svjedoka i materijal je dostavljen Tužilaštvu BiH. Zadužio ga je tužilac Mirza Hukeljić koji bi u narednom periodu trebao utvrditi kako je i ko je iz Tužilaštva BiH  dojavio bivšem saradniku Dubravka Čampare da će SIPA provesti akciju usmjerenu protiv Nedima Uzunovića i njegove porodice.

Kada je, 6. decembra, SIPA upala u Uzunovićevu kuću, Crnovršanin se pojavio u svojstvu branioca. Za Istragu će tada priznati da je “imao neke informacije” o akciji. Dva dana kasnije, direktor Bosnalijeka je pritvoren. Ali prije nego što mu je isteklo 30 dana pritvora, Uzunović je otkazao pomoć Mirsadu Crnovršaninu. Zbog čega?

Sredina je 2021. godine. U jednom  ugostiteljskom objektu na ulazu u Mostar, vlasnik Hercegovinalijeka Šemsudin Hasić okupio je bisnismene i političare. Među pozvanim su bili Denis Zvizdić, Aljoša Čampara i Senad Kevelj.

Šemsudin Hasić, Denis Zvizdić, Aljoša Čampara i Senad Kevelj (foto: sportsport.ba)

Tema je bila – preuzimanje Bosnalijeka. Iako su ranije imali bliske poslovne veze, Šemsudin Hasić je odlučio preuzeti i Bosnalijek. Zenaida Hasić je je godinama bila bliska saradnica Nedima Uzunovića. Bila je direktorica regije BiH u Bosnalijeku. Ali nakon što je vlasnik Hercegovinalijeka započeo operaciju preuzimanja Bosnalijeka, ona se udaljila od Uzunovića. U oktobru je prošle godine postala vršiteljica dužnosti direktorice Apoteka Sarajevo. Imenovana je iz “kvote” federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare, koji u vrlo blizak vlasniku Hercegovinalijeka Šemsudinom Hasićem. Plan je da se Bosnalijekovi proizvodi izbace sa polica JU Apoteke Sarajevo, a da niihovo mjesto zauzme  – Hercegovinalijek. Osim toga, firma Canis academy koja je u vlasništvu Rijada Hasića, supruga direktorice JU Apoteke Sarajevo postala je konsultant Hercegovinalijeka. U prilogu je faktura koja dokazuje da firma Šemsudina Hasića suprugu direktorice Apoteka Sarajevo platila 2200 KM za “savjetničke usluge”.

Suprug direktorice Apoteka savjetuje dobavljača Apoteka

No, vratimo se mostarskom sastanku iz prošle godine. Vlasnik Hercegovinalijeka Šemsudin Hasić je, rekosmo, okupio poduzetnike i političare kako bi osmislio strategiju preuzimanja Bosnalijeka. U ovoj operaciji ključni partneri su mu Rusmir Hrvić, vlasnik AS HOLDING d.o.o., te Mensur Mušija, vlasnik kakanjske farmaceutske firme MGM.

Prema zvaničnim podacima sa sarajevske berze SASE, vlasnik najvećeg procenta dionica je off shore kompanija KBC EURO CREDIT CAPITAL iza koje stoji Nedim Uzunović. U pitanju je 23 posto dionica koje su ranije bile u vlasništvu Vlade Federacije BiH, a koje su preuzete sumnjivim transakcijama preko nekoliko off shore firmi, o čemu smo pisali u nekoliko navrata.

dioničari Bosnalijeka

Drugi na spisku je tešanjski AS HOLDING. U njihovom je vlasništvu 15,5 posto dionica. Na trećem mjestu je Sberbanka d.d. Sarajevo, na kojoj se vodi 10,7 posto dionica. U pitanju je, kako Istraga saznaje, skrbnički račun iza kojeg stoje Mensur Mušija i Šemsudin Hasić. Vlasnik šest posto dionica je firma JAMP s.r.o. iz Češke. Ovim paketom indirektno upravlja Nedim Uzunović, kojeg su, također, proteklih godina podržavali mali dioničari. Da bi preuzeli kontrolu nad Bosnalijekom, Hasić, Mušija i Hrvić bi morali imati kontrolu nad 50 posto dionica. Najveći “zaštitini” mehanizam Nedima Uzunovića bile su dionice vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL. Na scenu, zatim, stupa Tužilaštvo BiH.

izvještaj SIPA-e iz marta 2018. godine kiselio se u ladici skoro četiri godine

Još u aprilu 2018. godine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavila je Tužilaštvu BiH Nedima Uzunovića zbog sumnje da je, mahinacijama preko off shore zone, preuzeo 23 posto dionica Bosnalijeka koje su kasnije vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL.

Tri i po godine izvještaj se kiselio u ladicama državne tužiteljice Enise Adrović. Ali, kada su biznismeni Rusmir Hrvić, Mensur Mušija i Šemsudin Hasić započeli operaciju preuzimanja Bosnalijeka, Tužilaštvo se “probudilo” i izvadilo predmet iz ladice. Nedim Uzunović je uhapšen, a postupajuća tužiteljica, inače bliska državnom tužiocu Dubravku Čampari, zatražila je blokadu 23 posto dionica. Sud BiH je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH.

odluka Suda BiH o blokadi dionica KBC-a

Petnaest dana nakon što su blokirane dionice i nakon što je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor Nedimu Uzunoviću, na scenu stupaju Hercegovinalijek i AS Holding.

“Poštovani, ovim putem kao ovlašteni punomoćnici dioničara AS Holding Tešanj i Hercegovinalijek Mostar podnosimo zahtjev za hitno sazivanje vanredne skupštine društva Bosnalijek d.d. Sarajevo”,pisalo je u dopisu Advokatskog društva Eterović koje je 23. 12. 2021. godine došlo na adresu Bosnalijeka.

Hercegovinalijek i AS Holding traže vanrednu sjednicu Skupštine Bosnalijeka

Skupština je zakazana za 5. februar. No, u međuvremenu se desio obrat. Nedim Uzunović je otkazao punomoć Mirsadu Crnovršaninu, advokatu koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, suprugom državnog tužioca Dubravka Čampare, koji je,  opet, brat ministra Aljoše Čampare. Svi oni su, preko Senada Kevelja, uspjeli uspostaviti bliske veze sa Šemsudinom Hasićem, vlasnikom Hercegovinalijeka. Nakon što je Crnovršanin “otpušten” iz predmeta, drugi branioci su uspjeli izvojevati odluku Suda BiH na osnovu koje je Nedim Uzunović 6. januara pušten na slobodu. To je, dijelom, poremetilo planove Hercegovinalijeka i As Holdinga, zbog čega oni 14. januara upućuju zahtjev za izmjenu dnevnog reda Skupštine dioničara.

Zahtjev za dopunu Dnevnog reda

“Predlažemo da se dnevni red Skupštine Bosnalijek d.d. Sarajevo dopuni tako što će se iza tačke 3 dnevnog reda uvrstiti tačke od 4 do 9 koje glase: Donošenje odluke o razrješenju CIJELOG Nadzornog odbora, to jeste predsjednika i svih članova”, pisalo je, pored ostaklog, u Zahtjevu od 14. januara.

Na scenu tada stupa Registar vrijednosnih papira Federacije BiH, koji, pozivajući se na akt Suda u kojem su, zapravo, citirani navodi, konstatuje da predstavnici KBC-a ne mogu učestvovati na Skupštini dioničara.

akt Registra vrijednosnih papira FBiH

“Ukazujemo na činjenicu da je Izjašnjenjem Tužilaštva BiH od 19.1. 2022. godine decidno navedeno da je Tužilaštvo BiH stava da se zabrana korištenja dionica upravo odnosi na korištenje prava iz vrijednosnih papira, odnosno upravljačkih prava/glasačkih prava te prava na raspodjelu dobiti”, navedeno je aktu Registra vrijednosnih papira FBiH od 1. februara 2022. godine.

Vanredna Skupština dioničara trebala je biti održana u subotu, 5. februara. No, zbog nedostatka kvoruma je otkazana. Nova je zakazana za 22. februar, odnosno, 13 dana prije nego što bi Sud BiH trebao preispitivati mjere zabrane raspolaganja dionicama koje KBC ima u Bosnalijeku.

Objavljujemo prijedlog Dodikovog Zakona o lijekovima RS: Državna Agencija se razvlašćuje, za sve se pita Agencija Republike Srpske

Narodna skupština RS-a na sjednici zakazanoj za srijedu trebala bi razmatrati prijedlog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji podrazumijeva “razvlašćivanje” državne Agencije za lijekove.

Kompletan prijedlog Zakona možete pročitati klikom ovdje.

“Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici. Agencija je samostalna uprava organizacije i ima svojstvo pravnog lica”, navedeno je u članu 4 Prijedloga Zakona.

Sjedište Agencije je u Banja Luci, a Agencija RS u svom sastavu ima Kontrolnu laboratoriju i Glavnu kancelariju za farmakologiju.

“Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8.

U članu 28 je navedeno da će “način i postupak razvrstavanja lijekova” biti propisan pravilnikom koji donosi direktor Agencije za lijekove RS.

“Lijekovi se stavljaju u promet u Republici samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovoj Zakona”, navedeno je u članu 31 Zakona koji će NSRS razmatrati na sjednici u srijedu.

To znači da će svi farmaceuti, kada na snagu stupi ovaj Zakon, dozvole za prometovanje na teritoriji RS morati tražiti od Agencije za lijekove Republike Srpske.

Ovim Zakonom, faktički, poništava se djelovanje Agencije za lijekove BiH koja je jedina bila nadležna za izdavanje dozvola potrebnih za promet lijekovima i medicinskom opremom. Ovo je jedan od seta zakona čije je usvajanje najavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH koji je najavio slične zakone koji se odnose na Oružane snage BiH i pravosudne institucije.

 

Pretresi i hapšenja u UIO u Tuzli: Službenici iz Odjela za krijumčarenje reketirali uvoznike

Zbog korupcije i reketiranja privrednika, najmanje šest službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH uhapšeno jutros (srijeda) u Tuzli, saznaje Istraga.ba. Akciju provodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a po naredbama Suda BiH u okviru istrage   Tužilaštva BiH.

SIPA, saznajemo, u ovom predmetu provodi istragu protiv najmanje šesto osoba i u toku su pretresi njihovih stanova i drugih objekata koje koriste. Prvoosumnjičeni je, prema informacijama Israge, Boris Filipović, šef Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru Uprave za indirektno oporezivanje u Tuzli. Osim njega, pod istragom su još Milorad Krčar, Elvir Ćosić, Vedad Osmanović, Ladisav Zabo i Benko Galić.

Boris Filipović

Prema informacijama Istrage, osumnjičeni službenici UIO su godinama reketirali poduzetnike na Tržnici Arizona što je dokumentovano primjenom posebnih istražnih radnji, odnosno prisluškivanjem njihovih telefona. Oni su za prikrivanje nezakonistosti uzimali mito u novcu i robi. Svi su povezani sa Jelenom Majstorović, šeficom Grupe za krijumčarenje u UIO u Banja Luci. Ona, međutim, nije uhapšena iako postoje dokazi o njenoj povezanosti sa sumnjivim poslovima ove tuzlanske grupe.

O Visokom predstavniku, odnosima Berlina, Moskve i BiH: Schmidtov CSU protiv sankcija Rusiji, zastupnici Merkelinog CDU-a na obilježavanju 9. januara

“Srdačno”, bila je riječ kojom je novinarka Suddeutsche Zeittunga započela svoj članak o posjeti tadašnjeg bavarskog premijera Horsta Seehofera ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Bio je to februar 2016. godine i visoka delegacija Bavarske boravila je u prijateljskoj posjeti Moskvi.

“Mi smo u posebnom odnosu s Bavarskom”, rekao je Putin, “zato ste vi poseban gost.”

Vladimir Putin i Horst Seehofer

Horst Seehofer tada je bio i predsjednik Kršćanske socijalne unije poznatije kao CSU. Njemački mediji kritizirali su njegovu posjetu Moskvi i bliske odnose sa Vladimirom Vladimirovičem Putinom, nazivajući taj susret “sporednom vanjskom politikom”. Lider CSU-a je tada, suprotno službenim stavovima Savezne vlade, kritikovao zapadne sankcije Ruskoj Federaciji, jer one ugrožavaju bavarsku ekonomiju, No, taj posjet nije ugrozio koalicijske odnose Seehoferovog CSU-a i CDU-a Angele Merkel. Te godine, kao kadar Horsta Seehofera i njegovog CSU-a, u Vladi je sjedio Christian Schmidt. Horst Seehofer je, u međuvremenu, postao “samo” počasni predsjednik CSU-a i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Angele Merkel.

Horst Seehofer i Christian Schmidt

Schmidt više nije ministar. I sada je službeno njemački kandidat za novog Visokog predstavnika za BiH. Schmidt i Seehofer su, rekosmo, kadrovi Kršanske socijalne unije (CSU). Na službenoj stranici te političke partije još uvijek je dostupno saopćenje za javnost u kojem je navedeno da CSU smatra da sankcije Rusiji moraju biti ukinute.

Godinama je neupitna bliskost kadrova njemačkog CSU-a i Ruske Federacije, a Horst Seehofer se više puta susretao sa Vladimirom Putinom. Upravo ta bliskost koalicijskih partnera Angele Merkel sa ruskim zvaničnicima bila je presudna da zvanični Berlin za novog Visokog predstavnika za BiH predloži kadra CSU-a Christiana Schmidta. O Schmidtovoj kandidaturi Istraga.ba je pisala tokom sedmice, a u petak je Valentin Inzko potvrdio austrijskom Der Standardu da je Njemačka zainteresirana za njegovu poziciju. No, kako se Rusi protive produženju mandata OHR-a, kao “srednje rješenje” Njemačka predlaže kandidata iz CSU-a, stranke koja ne skriva dobre odnose sa Vladimirom Putinom. Osim toga, Cristian Schmidt gaji dobre odnose sa HDZ-om, čiji je lider Dragan Čović u intervjuu Ruskoj Gazeti nedvojbeno kazao da bi “ruski uticaj u BiH trebao biti jači”.

Reagirajući na pisanje Istrage, zastupnik CDU-a u njemačkom Bundestagu Stefan Shwarz je kazao da su “tekstovi sr….” te da “da se nikada neće dogoditi da Njemačka i Merkel igraju igre s Putinom protiv Amerike”. No, da li je to tako?

Deutshe Banka prala novac ruskih oligarha

Sredinom ove sedmice svjetski mediji su izvijestili da su dvojica visokopozioniranih bankara gigantske njemačke Deutsce Banke podnijela ostavku zbog sumnjivih poslova sa Donaldom Trumpom i Jaredom Kushnerom.

“Njemačka banka, koja je Trumpu prvi put počela davati kredite potkraj 1990-ih, uvučena je u kongresne i druge istrage o Trumpovim finansijama i navodnim vezama s Rusijom”, objavio je Reuters 23. decembra ove godine.

U septembru ove godine Deutche Welle je objavio tekst o sumnjivim poslovima Deutsche Banke. Pozivajući se na dokumente “koji su procurili iz američke financijske institucije poznati kao FinCEN Files pokazuju da je Deutsche Banka kod mogućeg pranja novca bila u samom svjetskom vrhu”.

“Niz velikih banaka je između 1999. i 2017. obradio transakcije klijenata u vrijednosti od dva bilijuna dolara, iako su i same banke sumnjale u podrijetlo novca. Tako su kriminalci, diktatori i oligarsi prali novac”, napisao je Deutche Welle.

Prema saznanjima istražitelja, ova njemačka banka je 2011. ghodine omogućavala veliko pranje novca preko poslova s dionicama i na taj je način “prala prljave ruske rublje u vrijednosti od deset milijardi dolara” Američke službe su se zainteresirale za ove slućajeve jer su se transakcije odvijale u dolarima. Tada je Deutsche Banci izrečena novčana kazna u iznosu od 600 miliona dolara.

Njemačko-ruske veze sa Republikom Srpskom

Dugogodišnji službenici Deutsche Banke pomagali su i vlastima u Republici Srpskoj da prodaju svoje obveznice vrijedne 163 miliona  eura. Transakcije su obavljene preko brokerske kuće iz Hong Konga BM Intelligence Group, a posao je vodio Claus Korner, dugogodišnji šef Deutsche Banke u Moskvi.

„Naš partner, gospodin Claus Korner, pozvan je da predstavi europsko poslovanje Grupe i podijeli iskustvo izdavanja obveznica u Republici Srpskoj. Gospodin Claus Korner ima veliko iskustvo u upravljanju imovinom i bio je šef za upravljanje imovinom Deutsche Bank u Rusiji“, navedeno je u izvještaju brokerske kuće BM Intelligence Group.

Zastupik Merkelinog CDU-a na proslavama 9. januara

Stefan Kaufman je aktualni zastupnik u Bundestagu i član je stranke CDU Angele Merkel. Gostujući 24. decembra ove godine na RTRS-u on je kazao da je smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. Prije skoro godinu dana, RTRS je izvijestio da je  zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju Dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je, recimo, u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu da “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.

“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je Kaufman, a prenio Glas Srpske.

Ovako je, dakle, govorio stranački kolega Stefan Shwarza koji je na svom Facebook profilu napisao da su tekstovi istrage – glupost jer Njemačka ne igra sa Rusijom. No, da vidimo pisanje svjetskih medija.

Sjeverni tok 2

“Sjedinjene Države pozivaju europske saveznike i privatne tvrtke da zaustave posao koji bi mogao pomoći u izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 i pripremaju šire sankcije ruskom projektu u narednim tjednima”, rekli su u srijedu 23. decembra ove godine visoki dužnosnici Trumpove administracije.

Vijest je objavila agencija Reuters, a u tekstu je navedeno da “odlazeća Trumpova administracija priprema nove sankcije za koju vjeruje da bi mogle zadati kobni udarac projektu rusko-njemačkom projektu Sjeverni tok 2 koji vodi državna plinska kompanija Gazprom.

Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder u ime ruskog Gazproma angažovan je na ovom projektu koji će izolovati zemlje istočne Evrope i, prema stavovima geopolitičkih stručnjaka, prepustit će ih pod direktni uticaj Ruske Federacije. U avgustu ove godine, nakon što je Washington uveo sankcije firnama koje učestvuju u gradnji Sjevernog toka, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas otputovao je u Moskvu gdje se sastao sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

Maas i Lavrov : Odbacuju sankcije SAD-a

“Nijedna država nema pravo diktirati europsku energetsku politiku prijetnjama i to neće uspjeti”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas komentarišući sankcije SAD-a.

Lavrov je u izjavi novinarima kazao da će unatoč zaprekama plinovod biti završen u bliskoj budućnosti.

Maas (SPD) je dodao da su sankcije među saveznicima „definitivno pogrešan put”. Skoro identične izjave o sankcijama Rusiji davali su i zvaničnici CSU-a čiji je kadar Christian Schmidt kandidat za novog Visokog predstavnika za BiH.

Sredinom decembra ove godine Njemačka i Rusija nastavile su gradnju Sjevernog toka 2. Sredinom decembra njemačka ambasadorica u BiH obavijestila je zvaničnike u Sarajevu da planiraju razrješenje Valentina Inzka i dovođenje Christiana Schmidta, dobitnika priznanja “Red Ante Starčevića” koje mu je uručio hrvatski premijer Andrej Plenković.

Istraga objavljuje dio spiska: Više od stotinu mrtvih se prijavilo za glasanje putem pošte

Najmanje stotinu mrtvih bh. državljana lično se prijavilo za glasanje putem pošte, saznaje Istraga.ba. To je utvrđeno i preliminarnom provjerom Centralne izborne komisije BiH koja još uvijek nije završila kompletnu analizu svih prijava za glasanje iz inostranstva.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je još početkom septembra izjavio da je Komisija do tada utvrdila da se 25 mrtvih osoba prijavilo za glasanje putem pošte.

“Već smo određene materijale proslijedili Tužilaštvu BiH”, kazao je 2. septembra predsjednik CIK-a govoreći za N1.

Međutim, od tada se situacija drastično promijenila. Prema informacijama Istrage, službenici CIK-a do sada su pronašli najmanje stotinu osoba koje su se “prijavile” za glasanje iz dijaspore. CIK je Tužilaštvu BiH već dostavio dokaze za oko 50 slučajeva, a u narednim danima bi ta lista trebala biti kompletirana. Najveći broj “mrtvih” birača prijavio se za glasanje iz Srbije. U pitanju su, uglavnom, birači iz općina na lijevoj obali Drine. Osim za glasanje iz Srbije, mrtvi birači su se prijavljivali za glasanje iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije… Osim mrtvih birača, CIK je uočio da su desetine bh. državljana, i bošnjačke i srpske nacionalnosti, prijavljeni na nepostojećim adresama u Srbiji. Također je zabilježeno da je, recimo, na jednoj adresi za glasanje iz dijaspore prijavljeno preko 50 glasača, svih nacionalnosti. No, vratimo se mrtvima. Istraga je u posjedu dijela spiska mrtvih bh. državljana koji su se “lično” prijavili za glasanje putem pošte. Za izbornu jedinicu Višegrad se, tako, prijavilo najmanje sedam mrtvih birača koji bi trebali glasati iz dijaspore. U pitanju su Sergej Suharev, Vidak Lakić, Radomir Marković, Ivo Pecirep, Vasiljka Marković, Radiša Trifković i Radmila Pejović. Svi su prijavljeni za glasanje iz Srbije. Isti broj mrtvih birača se prijavio za glasanje za Općinu Orašje. U pitanju su dvije osobe koje se zovu Mato Krištić, te Adam Vincetić, Jela Nedić, Hajrija Rustemović, Ahmet Škrebić i Marijan Baotić. Svi koji se nalaze na CIIK-ovom spisku “mrtvih” birača koji svoje biračko pravo ostvaruju glasanjem putem pošte. Iz susjedne Općine Odžak za glasanje putem pošte su se prijavili mrtvi Kata Ivelj, Manda Grgić, Ljubica Milojević, Pero Dujak, Ivan Banić, Manda Brdar i Stjepan Martinović. Na spisku za glasanje iz dijaspore se nalazi i Bajro Sadžak iz Stoca. Službenici CIK-a su, pak, utvrdili da se radi o mrtvoj osobi. Anto Zebo i Vid Martić su također prijavljeni za glasanje putem pošte. Oni bi trebali glasati za Opštinu Brod. CIK je utvrdio da su u pitanju mrtve osobe koje je neko drugi prijavio za glasanje iz inostranstva. Za Opštinu Šeković bi trebali glasati Radojka Vučičević, Nikola Mitrović i Jovan Krstić. I oni su, prema informacijama iz CIK-a, mrtvi. Domin Petonjić i Stipo Jurić su prijavljeni za glasanje u Općini Jajce. CIK je utrdio da su mrtvi. Kao što je mrtav i Mevludin Ahmetbašić koji se prijavio za glasanje iz Brčkog.

Dakle, ovdje nisu u pitanju mrtvi birači koji se, zbog neažurnosti, nalaze na biračkom spisku. U pitanju su, naime, osobe koje su nakon smrti prijavljene za glasanje iz inostranstva.

 

 

Donesena odluka: Sud BiH potvrdio optužnicu protiv direktora OSA-e

Sutkinja za prethodno saslušanje Suda BiH Enida Hadžiomerović potvrdila je optužicu protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i službenika te agencije Muhameda Pekića, saznaje Istraga.ba.

Na ovu odluku Suda BiH dopušten je prethodni prigovor na potvrđivanje optužnice koju ponovo razmatra ista sutkinja za prethodno saslušanje.

Za narednu sedmicu će biti zakazano ročište na kojima će se razmatrati prijedlog o određivanju mjera zabrane koje je predložilo Tužilaštvo BiH, odnosno postupajući državni tužilac Oleg Čavka. Tužilaštvo BiH, naime, traži da se Mehmedagiću zabrani obavljanje dužnosti direktora do okončanja krivičnog postupka.

 

Podsjećamo, Tužilaštvo BiH optužilo je Mehmedagića zbog “nezakonitog izuzimanja” snimka iz BH Pošte koji dokazuje da je federalni ministar Aljoša Čampara, preko svoje savjetnice Mirele Bubalo organizirao slanje anonimnih krivičnih prijava, na osnovu kojih je Tužilaštvo BiH “formiralo predmete”. Te anonimne prijave čije je podnošenje organizovao ministar Čampara objavljivane su, potom, u programu Radio televizije Republike Srpske sa pečatom Tužilaštva BiH. Nakon što je priča dospjela u javnost, Čamparina savjetnica Mirela Bubalo, koju zastupa advokatica Denisa Gačanin, inače bivša stručna saradnica u kabinetu državnog tužioca Aljošinog brata Dubravka Čampare, podnijela je novu prijavu koju je zadužio državni tužilac Oleg Čavka, protiv kojeg tužilac Čampara nikad nije podigao optužnicu zbog krađe telefona iz jednog tužilačkog spisa. Oleg Čavka je, ubrzo, donio naredbu o provođenju istrage, koja je “rezultirala” podizanjem optužnice protiv direktora OSA-e.

 

Zbog zasluga u “odbrani od NATO-a”: Vojska Srbije uručila spomenicu ratnom zločincu iz Srebrenice Vinku Pandureviću

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović uručio je ove sedmice u Beogradu spomenicu ratnom zločincu Vinku Pandureviću.

“Na današnjem prijemu načelnik Generalštaba uručio je vojne spomenice za sudjelovanje u odbrani od NATO agresije na SRJ penzionisanim generalima Milomiru Miladinoviću i Vinku Panduroviću”, objavljeno je u utorak na stranici Ministarstva odbrane Republike Srbije.

Vinko Pandurević tokom rata u BiH

Vinko Pandurević je bio ratni komandant Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske. U januaru 2015. godine Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo ga je na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja. U aprilu iste godine pušten je na prijevremenu sloodu, nakon što je u pritvoru proveo deset godina. Pandurević je osuđen zbog ratnih zločina počinjenih u julu 1995. godine, tokom napada na Srebrenicu. Na teritoriji pod kontrolom njegove brigade počinjeni su najveći zločini. Haška optužnica protiv njega je podignuta u februaru 2005. godine. Pandurević se mjesec kasnije predao Tribunalu nakon čega je prebačen u pritvor. Žalbeno vijeće je pravosnažnu presudu izreklo 30. januara 2015. godine.

“U odnosu na Vinka Pandurevića, Žalbeno vijeće je prihvatilo žalbu Tužilaštva u vezi s nizom incidenata, i donijelo više novih osuđujućih presuda. Pandurević je, shodno tome, uz suprotno mišljenje sudije Nianga, osuđen, bilo za pomaganje ili podržavanje, bilo po komandnoj odgovornosti, za više krivičnih dijela ubistva kao kršenja zakona ili običaja ratovanja, istrebljivanja kao zločina protiv čovječnosti i progona putem ubistva ili okrutnog i nečovječnog postupanja kao zločin protiv čovječnosti. Žalbeno vijeće je, uz suprotno mišljenje sudije Pocara, izreklo nove osuđujuće presude za te zločine. Žalbeno vijeće je takođe ukinulo neke osuđujuće presude koje je Pandureviću izreklo Pretresno vijeće. Odbacujući jedan od Pandurevićevih prigovora koji se odnosio na pomaganje i podržavanje, Žalbeno vijeće je podsjetilo da “konkretna usmjerenost” ne predstavlja element pomaganja i podržavanja prema običajnom međunarodnom pravu”, navedeno je stranici ICTY-a.

Nakon što je obznanjeno da je ratni zločinac iz Srebrenice dobio spomenicu, reagirala je Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji.

“Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osuđuje odluku načelnika Generalštaba Vojske Srbije Milana Mojsilovića da uruči spomenicu za učešće u odbrani od NATO agresije Vinku Pandureviću”, saopćeno je iz Inicijative, uz napomenu da “spomenice za odbranu zemlje i spomenike poput onog Mladiću u Njegoševoj u demokratskom društvu ne mogu dobiti ratni zločinci”.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...