Istrage

Pod okriljem noći: Hrvatske kompanije bez saglasnosti države BiH ispod Save položile plinovodne cijevi za rusku Rafineriju u Brodu

U četvrtak u zoru posao je završen. Plinovodne cijevi, duge oko 450 metara, pod okriljem su noći provučene ispod rijeke Save koja razgraničava Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Evo hronologije.

U novembru 2017. godine tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potpisali su Protokol o plinofikaciji rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Protokol ministara Republike Hrvatske i Republike Srpske

“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.

Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.

“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.

Još tada su reagirali iz BH gasa tvrdeći da je ovaj posao nezakonit jer institucije BiH nisu uključene u cjelokupni posao.

“Ako na ovaj način Republika Hrvatska priznaje Republiku Srpsku, onda nemam komentara. BH Gasu se potura da smo protiv plinofikacije Rafinerije Brod, ali nismo. Pouzdano znamo da se Republika Hrvatska ni u jednom trenutku nije obratila državnim tijelima BiH za potpisivanje ovakvog dokumenta“, rekao je tada direktor BH Gasa Jasmin Salkić.

Bez obzira na ova upozorenja, Hrvatska je nastavila saradnju sa Republikom Srpskom na gasifikaciji ruske Rafinerije u Brodu. U maju 2019. godine kompanije Plinacro, Crodux i ruskog Zarubrežnjefta potpisale su dokumente u vezi sa opskrbom plina Rafinerije nafte u Brodu. Potpisivanju ugovora prisustvovala je tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Potpisivanje ugovora između PLINACRO-a, CRODUX-a i Zarubrežnjefta

“Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović podsjetila je kako je oko iznalaženja rješenja problema sa zagađenjem zraka u Slavonskom Brodu u više navrata razgovarala s dužnosnicima Ruske federacije i unutar Hrvatske s onima koji su bili zainteresirani, posebice izrazivši zahvalu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je, kako je kazala, prepoznao vrijednost projekta i čvrsto stao iza njega”, objavili su hrvatski mediji.

U januaru 2020. godine BH Gas je pisao Energetskoj zajednici gdje se osvrnuo na ovaj problem.

“Kao što se može primjetiti, CRODUX kupuje produktovod (koji uopće nije vlasništvo Plinacra) i postaje, valjda, transporter, CRODUX će opskrbljivati plinom potrošače u BiH, CRODUX gradi/obnavlja produktovod do granice BiH, a ko je POVLAŠTENI KUPAC SA TERITORIJE HRVATSKE, gdje je ovdje BiH i Interkonekcijski sporazum nakon spoja dva plinovoda (promjer cijevi i radni pritisak nesumnjivo govore o transportnom plinovodu), susjedne zemlje, objašnjen u tački 1. ovog dopisa itd. Gdje je ovdje IZRAVNI PLINOVOD propisano direktivom nama jasno, osim što nam je kristalno jasno da se krše direktive u fundamentu i da zemlja EU može da radi šta hoće, ako ima interes. To što će isto uništiti interkonekciju Slobodnica-Brod-Zenica nije izgleda važno, bitno je izgleda omogućiti profit veletrgovaca gasom”, navedeno je u pismu BH Gasa.

To, međutim, nije spriječilo dalje djelovanje hrvatskih i ruskih kompanija.  Oni su nastavili saradnju da bi u noći između srijede i četvrtka konačno postavili plinovodne cijevi ispod korita rijeke Save, između dva Broda, Slavonskog i bosanskog.

postavljanje cijevi ispod korita Save

“Ovo je najzahtjevnija točka prespajanja Rafinerije na plinovod”, kazao je u četvrtak za HRT jedan od inženjera koji je rukovodio postavljanjem plinovodnih cijevi između Hrvatske i BiH. Nekoliko sati kasnije, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”.

Istraga.ba jutros je zatražila stav direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.

“Nisam upoznat s tim. Žao mi je da dolazi to takvog nečeg. To narušava jedinstvenost BiH. Ali imamo opstukcije donošenja tog zakona iz oba entiteta, naročito iz Federacije”, kazao nam je Kopač.

“To u Brodu je hajdučija”, kazao je gasni ekspert Almir Bečarević, osvrćući se na informaciju da su postavljene cijevi za plin ispod korita rijeke Save.

“Trenutni radovi na prikljucenju Rafinerije nafte Brod na hrvatski plinski sistem se odvijaju bez bilo kakve dozvole države BiH, odnosno nikada nije potpisan međudržavni sporazum dvije zemlje o ovom plinskom spoju iako plinovod prelazi međudržavnu granicu. Ovo je direktna energetska agresija dvije privatne kompanije koje ispod Save prelaze drzavnu granicu kao da ne postoji”, kazao je Bačarević.

Italijanski mafijaš Salvatore Messina organizovao posao: Desetine lažnih ljekara iz Evrope steklo diplome u Goraždu!

Biljana Begović na Siciliji promoviše Messinine doktore

Sada se vraćamo ponovo u BiH. Messina je, rekosmo, organizirao nastavu u Italiji, a goraždanski univerzitet je izdavao diplome medicinskih nauka. Ovo je jedna od tih diploma.

Ministar potpisao imenovanje člana Organizacionog odbora za Srebrenicu tek u ‘prečišćenom’ tekstu”: Nenad Nešić tražio da se izbaci riječ genocid

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić odbio je potpisati odluku o imenovanju člana Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica i ukop identifikovanih žrtava iz jula 1995. godine, sve dok iz naziva odluke nije izbačena riječ GENOCID. On je vratio prvobitnu odluku o imenovanju i odbio potpisati dok mu nije došla “ispravljena odluka”. U toj odluci ne spominje se ni Srebrenica, ni ukop, ni Bošnjaci već isključivo 11. juli.

Ovu informaciju provjeravali smo i u Ministarstvu sigurnosti BiH, a odgovor smo dobili tek nakon što smo jučer pitanje poslali i ministru Nešiću. No, na konkretna pitanja da li je odbio potpisati odluku sve dok se ne izbaci riječ genocid nismo dobili njegov odgovor, već iz Ministarstva sigurnosti BiH: „Član Organizacionog odbora iz Ministarstva bezbjednosti BiH, aktom ministra bezbjednosti imenovan je 24. 02. 2023. godine. Navedeni akt/imenovanje upućen je podnosiocu zahtjeva – zamjeniku načelnika Opštine Srebrenica i predsjedniku Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine”.

Iz samog odgovora bilo je jasno da se u odluci ne navodi riječ genocid. Novinska agencija Patria dobila je i dokument koji je Nešić potpisao o imenovanju Vedrana Mulabdića ispred Ministarstva sigurnosti BiH.

Također objavljujemo dokument koji Organizacioni odbor šalje svim članovima za održavanje sastanka. Inače, na posljednja dva sastanka Mulabdić se nije ni odazvao. Nakon ranijeg prebrojavanja odlaska Bošnjaka na džumu, ovo je novo poniženje za Bošnjake u režiji Nešića.

(NAP)

Težak udarac za Trojku i HDZ: BiH bez otvaranja pregovora o članstvu u EU

Institucije Evropske unije uopće neće do kraja ove godine ni razgovarati o mogućnosti da se Bosni i Hercegovini odobri početak pregovora o članstvu.

Kako saznaje Politicki.ba, suočena sa značajnim otporom zemalja članica, predvođenih Njemačkom i Holandijom, a koje je podržala Francuska, ali i zbog izostanka neophodnih, suštinskih reformi, Evropska komisija neće predložiti otvaranje pregovora s našom državom.

Dodatni razlog za ovakvu odluku jesu i poruke koje je u Sarajevu dobila predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen.

Prema zadnjim informacijama Politicki.ba iz sjedišta Evropske komisije u Briselu, najizglednija opcija je da preporuka o otvaranju pregovora o članstvu BiH u EU, neće uopće biti razmatrana.

Očekuje se da Oliver Varhelji, komesar zadužen za politiku proširenja EU, uz prethodnu načelnu saglasnost Ursule Von der Leyen i Josepa Borrella, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, uputi prijedlog da se na sjednici Evropske komisije, a koja će biti održana u srijedu, 8. novembra 2023. i na kojoj će biti razmatrani i usvojeni izvještaji o napretku deset zemalja uključenih u politiku proširenja, donese i odluka da se zemljama članicama EU preporuči otvaranje pregovora o članstvu u EU sa Ukrajinom i Moldavijom.

Mada su neki zagovarali da u tom paketu bude i BiH, prema zadnjim informacijama Politicki.ba iz Brisela, do toga neće doći.

Ukoliko se ništa ne promjeni do srijede, to bi značilo da su šanse da BiH u decembru otvori pregovore izuzetno niske.

Takav razvoj događaja bio bi težak udarac za Trojku, ali i njihovog koalicionog partnera HDZ BiH. Oba politička subjekta nadali su se pozitivnim porukama iz Brisela.

No, većina država članica EU ne smatra da je BiH spremna za početak pregovora.

Otkrivamo zbog čega je tačno uhapšen Abdulah Skaka: Udruženjima gdje su bili angažovani članovi njegove porodice uplatio 38 hiljada KM, budžetskim novcem pomogao Opštini Trnovo (RS) da dovede rasvjetu do njegove vikendice

Bivši gradonačelnik Abdulah Skaka davao je budžetski novac udruženjima i firmama u kojima su bili angažovani članovi njegove porodice i članovi porodice njegovih savjetnika. Taj novac je trošen nenamjenski.

Upravo su ove odluke temelj dugogodišnje istrage koju Tužilaštvo Kantona Sarajevo provodi. Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati sve detalje o sumnjivim poslovima bivšeg gradonačelnika i još uvijek aktualnog ambasadora BiH u Kataru. No, na spisku sumnjivih poslova zbog kojih Tužilaštvo Kantona Sarajevo uhapsilo Skaku, nema slučajeva Eyof i Vidikovac gdje su bliske poslovne veze sa Skakom imali kadrovi NiP-a, Naše stranke i SDP-a (potpredsjednik Federacije Igor Stojanović, Jasmin (Kemala) Ademović i Kenan (Denisa) Zvizdić). Gradska uprava je, kako saznajemo, podnijela prijave protiv Skake i za slučaj Vidikovac, ali Tužilaštvo Kantona Sarajevo još uvijek nije otvorilo istragu u ovom slučaju. Istraga je, međutim, otvorena zbog nezakonitog prijema četvero savjetnika i nenamjenskog trošenja budžetskog novca. U nastavku ćemo obraditi one sumnjive poslove zbog kojih je uhapšen Skaka, dok ćemo u narednim danima objaviti detalje o Skakinim vezama sa Kenanom Zvizdićem, sinom zamjenika predsjednika Naroda i Pravde Denisa Zvizdića.

Fiktivna edukacija za Dan državnosti – sestrinom udruženju

Lamija Skaka je sestra Abdulaha Skake. Još 2013. godine ona je istupala u ime Udruženja “Bedem” koje se bavilo afirmacijom historijskih vrijednosti starih zanata. U decembru 2019. godine Abdulah Skaka je, kao gradonačelnik Sarajeva, odobrio 18 hiljada KM Udruženju Bedem za projekat “Edukacija mladih o značaju Dana Državnosti BiH”. Izvještaj o utrošku dostavljen je godinu kasnije, a najveća stavka je bila – “reprezentacija u gorivo”. Dio novca je uplaćen i agencijama Fine line Sarajevo, Agencija produkcija i Level Up.

Zbog sumnje da je i u ovom slučaju zloupotrijebio položaj, Tužilaštvo je otvorilo istragu protiv Abdulaha Skake.

Finansijska pomoć medicinskoj agenciji BIMA

Kadar Naroda i Pravde Faris Fočo je, u svojstvu predsjednika Medicinske asocijacije BIMA u oktobru 2017. godine zatražio pomoć za finansiranje projekta Međunarodni fond zdravlja. Sa tom Fondacijom je poslovala firma H2 čiji je direktor bio Dino Hadžihalilović, suprug Skakine savjetnice Maje Hadžihalilović. Gradska uprava je u ovom slučaju odobrila 10 hiljada KM. Novac nije namjenski utrošen. Identičan iznos Skaka je na račun BIMA-e uplati i 2020. godine. I tada je novac nenamjenski utrošen. U ovom udruženju radio je i brat Halid Skaka, gradonačelnikov brat, dok je i danas u ovom udruženju aktivan Uzeir Skaka, prvi rođak Abdulaha Skake.

I ovo je jedan od razloga zbog kojih je bivši gradonačelnik Abdulah Skaka uhapšen.

Bolid formule E

Skakina savjetnica Maja Hadžihalilović u novembru 2018. godine dostavila Uredu gradonačelnika prijedlog za odobravanje 53 hiljade maraka za dopremanje i izlaganje bolida Formule E u Sarajevu. Nakon što je izvršio “preraspodjelu budžetskih sredstava”, Skaka je u novembru 2018. godine potpisao ugovor sa firmom Seca sport Europe. Oko 54 hiljade maraka je ubrzo prebačeno na ovu firmu.

Nakon toga, Skaka odobrava dodatnih šest hiljada marka firmi VIA Media za “pripremu postavke Formule E”.

S obzirom na to da postoji sumnja da je novac utrošen nezakonito, Tužilaštvo je i zbog ovog slučaja odlučilo uhapsiti bivšeg gradonačelnika Abdula Skaku.

Javna rasvjeta “Rajski Do”

U novembru 2017. godine, načelnik Općine Trnovo iz Republike Srpske je zatražio pomoć za sufinansiranje javne rasvjete na području opštine Trnovo, RS. U decembru 2017. godine Skaka i načelnik Trnova Dragomir Gagović su sklopili ugovor o finansiranju javne rasvjete povratničkoj populaciji. Kako u Budžetu Grada Sarajevo nisu bila planirala sredstva za te namjene, Skaka je izvršio preraspodjelu budžetskih sredstava. U aprilu 2021. godine Grad Sarajevo je na račun Opštine Trnovo prebacio 15 hiljada KM. Ono što je sporno, na ovom području je bila Skakina vikendica koja je dobila rasvjetu.

Zbog sumnje da je u ovom slučaju počinio krivično djelo, Tužilaštvo je naredilo da se bivši gradonačelnik Sarajeva – uhapsi.

Zapošljavanje savjetnika

Maja Hadžihalilović, Nedim Tvrtković, Erna Čolić i Ensar Eminović bili su savjetnici gradonačelnika Skake. Tokom savjetničkom mandata Opština Trnovo je raspisala konkurs za prijem u radni odnos nekoliko državnih službenika. Nakon što su postali državni službenici, oni su iz Trnova prebačeni u Gradsku upravu Sarajevo.

I ovo je bio razlog za hapšenje bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake.

 

Iz kompanije Medit optužuju ministra Vranića: U sarajevsko zdravstvo, preko Verlaba, uvodite firmu iz Laktaša

“Nekoliko dana pred početak masovne vakcinacije u Zeetri, u jeku pandemije, na zahtjev firme Verlab d.o.o. iz Sarajeva (i njenog direktora Almira Badnjevića) ekspresno ste prihvatili, zakazali te pozvali i odabrane goste za održavanje prezentacije informacionog sistema koji oni nude, iako ista firma nema nijednu referencu niti ugovoreni posao iz oblasti zdravstvene informatike, već predstavlja samo paravan firmu za ulazak firme Računari d.o.o. iz Laktaša (direktora Mihajla Grgića) koja sa vrlo malo informatičkog uspjeha, ali sa jako puno unosnih ugovora realizuje neke manje poslove u RS”, navedeno je u pismu koje firma Medit uputila ministru zdravlja Kantona Sarajevo.

Podsjetimo, Oslobođenje je prošle sedmice objavilo da je Verlab  poslao u Opću bolnicu “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, pismo namjere pod naslovom “Integrisani zdravstveni informacioni sistem”. U pismu je precizirano da se integrisani zdravstveni informacioni sistem sastoji od Centralnog IS sa bazom podataka stanovništva i kompletnom analitikom zdravstva za: Vladu Kantona, Ministarstvo zdravlja, Zavod za zdravstveno osiguranje, Bolnički informacioni sistem, Sistem porodične medicine, Sistem KSZ sa modulima za sve specijalističke djelatnosti, Elektronski zdravstveni karton dostupan svim zdravstvenim radnicima Kantona, eKarton, te sisteme zakazivanja, eČekaonica, elektronskog upućivanja, eUputnica, generisanja nalaza, eNalaz i elektronskog recepta, eRecept. Od Opće bolnice je tražena informacija sa ciljem da se održi praktična demonstracija i prezentacija, a Opća bolnica je to odbila.

Tu informaciju potvrdio je i direktor Verlaba, ali sada se pojavljuju i novi dokumenti koji potvđuju sve ove navode i očitu zainteresiranost ministra zdravlja Harisa Vranića da ovoj firmi dodijeli poslove.

“Posmatrajući sve informacije koje smo dobili i Vaše medijske nastupe u kojima neosnovano vršite napade na naš rad i  informacioni sistem koji smo uspostavili u Kantonu Sarajevo, iznenadnu pojavu prikladne “IT maline”, u Kantonu Sarajevo i Vašu ubrzanu zainteresovanost za njihov rad … smatramo da to nije Vaša ni pravna ni formalna nadležnost i radite to izvan Vaših vlasti. Pribojavamo se da postoji već unaprijed određen put “plan napada” i agenda koja za cilj ima izvršavanje  nezakonitih radnji a sve kako bi se pogodovalo unaprijed određenoj “IT malini” i njihovom skrivenom partneru. Slutimo da bi u narednim danima ova agenda mogla biti nastavljena kroz nastavak medijskih i ličnih napada”, navedeno je u pismu koje je upućeno ministru Vraniću koje možete pročitati na ovom linku.

Istraga na položajima ukrajinske vojske: Putin je sve bliže, svijet iščekuje napad!

Jutra u Severodonetsku poprilično su hladna. I mirna. Ali vijesti koje do ovog grada dopiru u petak predveče, nisu baš ohrabrujuće. Svjetski mediji izvještavaju da bi ruska ofanziva uskoro mogla početi. Latvija, Južna Koreja, Japan i Norveška pozvali su svoje građane da hitno napuste Kijev i Ukrajinu. U petak popodne im se pridružuje i Evropska unija. Izrael povlači svoje diplomate. Strani mediji izvještavaju da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu prije kraja Olimpijskih igara. Dakle, uskoro.

Petak je popodne. U turskoj kafani  u centru Severodentska razgovaramo sa Tatjanom Bjelanskajom. Pokazuje nam orden za hrabrost koji joj je dodijeljen nakon oslobođenja ovog grada od proruskih separatista. Nekad davno bila je u vezi sa Bosancem, pa se razumijemo.

“Ne bojim se. Nisam se bojala ni kada su nas okupirali 2014. godine. I sada nam Putin ne može ništa”, ohrabruje Tanja sve koji su za našim stolom.

No, vijesti koje pristižu i nisu tako ohrabrujuće. Velika Britanija, javlja u petak popodne britanski Guardian, izdaje preporuku svojim građanima da ne putuju u Ukrajinu.

“Rusija gradi terenske bolnice ne samo na jugu Bjelorusije, već i na sjeveru okupiranog Krima”, piše dobro obaviješteni njemački novinar Julian Ropke, prilažući satelitske snimke.

satelitski snimci

A početak dana bio je poprilično miran. Voz iz Lisičanska za Popasnu kreće u sedam ujutro. Upozorenja trojice Bosanaca koje smo upoznali u Severodonetsku su se obistinila. Pruga izgleda pristojno, ali sve vrijeme imate osjećaj da se vozite makadamom. Drvene klupe ne dopuštaju da zaspimo, pa zapažamo sve detalje. Željezničari su, uglavnom, žene. Kondukterka nam odmah na polasku cijepa tri karte. Miroslav Maljevanec, naš vodič i prevodilac, dobar student i još bolji čovjek, kaže da su tri karte koštale dva dolara. Ali nismo u Ukrajinu došli da istražujemo životni standard. Mjesecima su ovdje kamere svjetskih medija koji izvještavaju da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu. Ruski predsjednik, pak, kaže da njegova vojska na ukrajinskim granicama samo provodi veliku vježbu. Američki, za to vrijeme, poziva svoje državljane da napuste Ukrajinu. I nas je naša Bisera Turković upozorila da „bez razloga ne putujemo“ u ovu zemlju, pa smo mi baš zbog toga doputovali u ovu zemlju.

Stanica u Lisičansku

Prugom kojom se vozimo iz Lisičanska ka Popasni, vozovi su nekad išli do same granice sa Rusijom. Sada ne idu dalje od Popasne. Tu je crvena linija preko koje se ne može dalje. Dio Ukrajine, od Popasne do granice s Rusijom, kontrolišu paravojne proruske formacije koje su, uz pomoć matice, okupirale dijelove Luhanske i Donjecke oblasti. Vlada iz Kijeva od 2014. godine ne kontroliše istok države. Obe strane su dobro ukupane na liniji razgraničenja. Formalno, traje primirje. U stvarnosti, oko grada Popasna svake večeri odjekuju eksplozije. Noć prije našeg dolaska, odjeknulo ih je desetak. Tako, barem, bilježi misija OSCE-a kojoj, slično kao i u Bosni i Hercegovini, preostaje jedino da izražava zabrinutost.

Na stanici u Popasni čeka nas Konstantin Jevgenevič. Dok smo mi išli vozom, on se probijao automobilom. Morao je proći dva punkta, vozeći se iz naše baze u Severodonetsku. Kratka vožnja kroz blatnjave gradske ulice i dolazimo do jedne raskrsnice u poljima pored grada. Skrećemo lijevo i nakon dva kilometra ne možemo dalje. Tu su veliki ježevi, i vojnik sa puškom. Pored ceste je rov i kompleks tranšeja.

Položaji u kod grada Popasna

„Dalje ne možete, tamo je neprijatelj“, govori nam.

„Koliko daleko“, pitamo.

„Oko 500 metara dalje u polju“, odgovara vojnik.

Ekipa Oslobođenja, O kanala i Istrage: Denis Bajrović i Avdo Avdić

Upozorava nas da smo na puškometu. Konstantin i Miroslav nemaju pancire. Sklonili su se iza automobila dok mi ne završimo svoj posao. Nijedan pucanj nismo čuli.

„A inače se često puca“, kaže ovaj vojnik.

Popasna je, poprilično, opasna. Dan prije nego što smo došli u Popasnu, išli smo smo na Stanicu Luhanska.  Bila su nas četvorica. Zahvaljujući Konstantinu i Miroslavu, kolega Denis Bajrović i ja uspjeli smo proći kroz četiri punkta ukrajinske vojske i policije.

„Ime i prezime“, prevodi nam Miroslav riječi ukrajinskog policajca koji na trećem punktu iz Pravca Severodonetska pregleda naše pasoše.

Kolega Bajrović malo je zbunjen. Policajac u rukama drži njegov pasoš i traži od njega da mu kaže svoje ime i prezime. Na kraju je bio primoran da u svom mobitelu napiše svoje ime. I, opet, ništa. Ukrajinskom policajcu falilo je jedno ime.

„Očenstvo“, objasnit će nam Miroslav.

To je ono srednje ime. Recimo, Vladimir Vladimirovič Putin.

Na ovom punktu izgubili smo nekih pola sata. Ali na Stanicu Luhanska ne možete zakasniti. Tamo je vrijeme stalo 2014. godine. Grad je u ruševinama. Skrećemo sa glavne ceste i ulazimo u samo naselje. Tristo metara kroz lokve i onda znak „STOP“. Pored  je i crvena tabla na kojoj je piše – mine. Došli smo do prve linije. Iz improviziranog rova izlazi vojnik sa puškom.

sa ukrajinskim vojnicima na polložajima kod Stanice Luhansk

Ivan se zove i nema više od 22 godine.

„Tamo je Luhansk. Nekih 20 kilometara“, objašnjava nam Ivan.

U njegovom rovu za sada je mirno. Ali sedam dana prije našeg dolaska, u jednom od rovova oko Stanice Luhanska ranjen je ukrajinski vojnik. Rafali se čuju, uglavnom, noću. Nekih 500 metara od Ivanovog rova je mjesto na kojem se može preći na teritoriju pod kontrolom separatista. Hiljade ljudi svakoga dana prelazi s jedne na drugu stranu. Ali samo pješke. Ukrajinci koji žele posjetiti svoju rodbinu na drugoj strani dođu, recimo, autobusom do Stanice Luhansk, a potom idu pješke kroz kontrolne punktove. Na drugoj strani ih čekaju autobusi ili taksi vozila. Za starije i bolesne, tu su invalidska kolica. U krugu samo prijelaza imate apoteku, pekaru i nekoliko uličnih prodavača meda. Jevgenij je jedan od njih.

„Od 2015. godine je, uglavnom, mirno. Ponekad čujem eksplozije i pucnjavu“, kaže nam Jevgenij.

Na području Stanice Luhansk,  promatrači OSCE-a su, u srijedu navečer, čuli 95 rafala. Pucano je i iz mitraljeza. Niko nije ranjen. Tokom prošle, 2021. godine, stradao je 91 civil. Podaci o vojnim žrtvama su nepoznati.

oklopna vozila nedaleko od Stanice Luhansk

U gradu Severodonetsk postoje dvije vojne bolnice. Pristup je dopušten samo vojno-medicinskom osoblju. Ali u sobi do naše, u nečemu što domaćini nazivaju hotelom, spavaju vojnici koji čine medicinski tim. Oni su iz unutrašnjosti Ukrajine i tu provode određeno vrijeme na dužnosti. Svakog dana idu u drugi dio grada, kako bi se u vojnoj bolnici brinuli o ranjenima. Sa strancima ne smiju razgovarati o detaljima. Sreća, u gradu ima zajednica Bosanaca. Njih petorica su tu već 30 godina. Svi su oženili Ukrajinke. Suvad Tutnić je najstariji među njima. On je porijeklom iz Željeznog Polja kod Žepča. Radio je i živio po bivšem Sovjetskom savezu i, onda je, kada je počeo rat u BiH došao u Severodonetsk. Tu se skrasio.

„U ratu smo ovdje bili u medijskoj blokadi. Rusi su kontrolisali sve medije i predajnike. Zato smo ustajali u 2 ujutro da slušamo Slobodnu Evropu i da čujemo šta se dešava u Bosni. Još su nam, na početku rata, slali i Oslobođenje iz Moskve. Poprilično su bile bajate vijesti, ali to je bio kontakt sa BiH“, priča Tutnić.

Jednom je, kaže, pismo iz Bosne do njega došlo nakon šest mjeseci. Ali to je bilo u ratu.

„Onda je rat došao ovdje, u Severodonetsk. Nikad nismo pomislili da će biti rat“, objašnjava nam.

Severodonetsk je u proljeće 2014. godine pao u ruke proruskih separatista. No, ukrajinska vojska ga je u ljeto iste godine vratila pod svoju kontrolu.

„Grad je oslobođen“, piše na spomen ploči postavljenoj ispred gradske uprave.

Iznad je bista Aleksandra Vitalijeviča Radievskog. General-major ukrajinske vojske je poginuo 23. jula 2014. godine tokom oslobađanja okupiranih gradoca u Luhanskoj oblasti. Ali ni osam godina kasnije, ova oblast nije u potpunosti oslobođena. Proruski separatisti 29,6 posto Donjetske oblasti i 31,4 Luhanske oblasti. Dovoljno da Rusi kontrolišu najbolje rudnike na istoku Ukrajine. Istovremeno, 2014. godine je okupiran i ukrajinski poluotok Krim. Rusija sada ima prevlast i na moru. Ukrajina je, zapravo, u potkovici. Na moru su ruski brodovi, Krim je anektiran Rusiji, dio Luhanske i Donjetske oblasti kontroliraju proruski separatisti, a na sjeveru je Lukašenkova Bjelorusija koja ovih dana provodi zajedničke vojne vježbe sa Rusijom. Na drugoj strani, vježbaju i Ukrajinci.

Članovi Vijeća pisali Halilu Lagumdžiji: “Zašto zbog izbora zamjenika glavnog državnog tužioca formirate “ad hoc” podvijeće, a nikad ranije niste formirali nešto slično? U VSTV-u vlada pravna nesigurnost, Poslovnik se primjenjuje selektivno!”

Najmanje dvoje članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH uputilo je pismo predsjedniku Vijeća Halilu Lagumdžiji izražavajući nezadovoljstvo zbog nelogičnih promjena sastava podvijeća koje predlaže kandidate za imenovanje dvoje zamjenika glavnog državnog tužitelja.

Pisma su, kako saznaje Istraga, uputili Davor Martinović i Biljana Simeunović koji su problematizirali to što je Halil Lagumdžija za samo sedam dana dva puta mijenjao saziv državnog podvijeća. Lagumdžija je to učinio kako bi obezbijedio ruke za imenovanje Dubravka Čampare i Džermina Pašića za dvojicu zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Istraga.ba je, podsjećamo, prošle sedmice objavila dvije odluke kojima Lagumdžija, prvo 21.3., a potom i 28.3., mijenja sastav državnog podvijeća, izbacujući iz novog saziva podvijeća Biljanu Simeunović, Mustafu Šabića i Aleksandru Obradović. Predsjednik VSTV-a državno podvijeće skraćuje na pet imena, od čega čak troje dolazi iz pravosuđa RS. Federaciju predstavlja federalni tužilac Saša Sarajlić protiv kojeg Ured disciplinskog tužioca provodi “istragu” zbog slučaja Halila Bajramovića o čemu je Istraga.ba ranije pisala.

Nakon što je Istraga.ba objavila Lagumdžijne odluke, predsjednik VSTV-a počeo se pravdati ostalim članovima Vijeća, objašnjavajući zbog čega je mijenjao podvijeće.

 

(VIDEO) Srpski dobrovoljci na ukrajinskom frontu: “Kosovo se ovdje brani. Tako nam Bog pomogao i ruska artiljerija”

“Ovako izgleda šator ruske armije”, govori u pozadini Srbin Dejann  Berić dok ulazi jedan od šatora u kampu za obuklu Vojske Ruske Federacije.

U tom šatoru smješteno je nekoliko Srba koji su došli da se bore na ukrajinskom frontu. No, prije odlaska na ratište moraju proći obuku. Na snimku se može čuti najmanje šest mladića iz Srbije koje obučavaju ruski specijalci.

“Pozdrav za Borču”, kaže jedan od njih na snimku koji je je prije dva dana objavljen na yputuybe kanalu Dejanna Berića.

Dejann Berić je “prekaljeni” srpski ratnik. Od 2014. godine borio se u Ukrajini, u paravojnim formacijama koje su bile pod kontrolom paradržave Donjecka narodna republika. Ili, preciznije rečeno, borio se na strani neformalnih ruskih vojnih formacija. Nakon što je početkom ove godine Rusija i službeno pokrenula agresiju na Ukrajinu, Berić je dobio zadatak da vrbuje ratnike iz Srbije.

“Znači, dođete u Moskvu. U Moskvi vas ja sačekam ili neko iz službe. Odvede vas na poligon i na poligonu potpisujete ugovor. Služite u oružanim silama Ruske Federacije pod istim uslovima kao i svaki drugi ruski vojnik. Znači, vojnik ste po ugovoru. Ne postoje. dobrovoljci. Dobija se plata, ide radni staž”, govori na početku snimka Dejan Berić.

Revoltiran odnosom srbijanskih vlasti prema njemu i optužbama da na ukrajinski front iz Srbije odvodi “topovsko meso”, Berić je odlučio da napravi kraći video na kojem se vide srpski dobrovoljci koji se pripremaju za ratna dejstva.

“Nemojte da vas zavara što su uslovi na pologonu dobri. Ipak, kada se ode u rat tamo je sve mnogo drugačije i mnogo teže”, kaže Berić dok prilazi grupi srpskih državljana oklupljenih oko vatre.

Dvojica Srba pristaju da im se snimi lice. Pokazuju komade suhog mesa i govore da im je u ruskoj vojsci bolje nego u Srbiji.

“Pozdravljam borce za Rusiju. Samo da nam Bog pomogne”, govori jedan vojnik, dok Berič dobacuje:”Bog i ruska artiljerija”.

U šatoru se pojavljuje mladić kojeg zovu Borčanac.

“Bolje je nego u Beogradu. Bolje nego kući, brate”, kaže Borčanac.

Jedan od vojnika govori kako su uslovi “top”. Pokazuje čizme ispod kreveta i one na nogama.

“Da sam imao takve dok sam bio na Kijevu, bilo bi gotovo”, govori Berić.

U pozadini se čuje glas drugog mladića. On poziva druge momke iz Srbije da im se pridruže.

“Kosovo se ovdje brani. A ne dolje”, završava svoj poziv.

Srpske dobrovoljce, rekosmo, okuplja i  kordinira 48-godišnji Vojvođanin Dejan Berić Deki, On je za zbog zasluga u Ukrajini odlikovan sedam puta. Bio je jedan od najpoznatijih snajperista. Ranjen je nekoliko puta.

“Najprije možete izgubiti život i ostati trajni invalid. Ovo nije Play Station igrica, ovdje ljudi ginu i dobro razmislite hoćete li doći. Ako ste bolesni i mislite da nećete moći izdržati obuku, Rusi će vas vratiti nazad i onda ćete imati probleme sa zakonom u svojim zemljama gdje se dobiva zatvorska kazna za angažman na strani Rusije. Sami snosite svoje troškove putovanja i tek nakon tri mjeseca od potpisivanja profesionalnog ugovora s ruskom vojskom, ta sredstva će vam biti refundirana. Kad potpišete ugovor imate sva prava kao svaki profesionalni ruski vojnik, a mjesečna plaća vam je 110 tisuća rubalja ili između 1500 i 1600 eura, a ako ste angažirani na najtežim ratnim terenima plaća doseže i do 2000 eura. Kada odslužite šest mjeseci u ruskoj vojsci kao profesionalni vojnik, dobivate pravo na rusku putovnicu i rusko državljanstvo.  Odmah nakon dolaska morate ostaviti telefon vama bliske osobe iz zemlje iz koje dolazite kako bi je obavijestili o eventualnoj vašoj smrti za koju država Rusija toj osobi čiji kontakt ostavite isplaćuje sedam milijuna rubalja (nešto više od 115 tisuća eura) i brine se o svom trošku o prijevozu tijela pokojnika do destinacije gdje ćete biti pokopani. U slučaju da ste ranjeni, da ste ozlijeđeni (lom noge i slično) također dobivate naknadu zavisi od težine ozljeda, a ona doseže i do 45 tisuća eura za ranjavanje gelerom, što spada u srednje teške ozljede. Ja ću biti zapovjednik u tom bataljonu i neću tolerirati nikakav alkohol ni nedisciplinu, a obuku s vama će u Donjecku obavljati četiri vrhunska vojna instruktora koja su već tamo”, objašnjavao je Berić ove jeseni preko svog Telegram kanala.

Investicijski fondovi optužuju: Komisija za vrijednosne papire krši zakone i ugrožava poslovanja!

Grupa društava za upravljanje fondovima i zatvorenih investicijskih fondova u Federaciji BiH tvrdi da Komisija za vrijednosne papire FBiH, kao regulator, konstantno poduzima aktivnosti kojima se ugrožava poslovanje investicijskih fondova i urušava tržište kapitala u Federaciji.

Kako navode u saopćenju za javnost, zbog očitog kršenja zakonskih odredbi, drastičnog djelovanja na štetu društava za upravljanje fondovima i primjene različitih aršina prema akterima na tržištu kapitala, ova društva podnijela su putem pravnih zastupnika krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH i Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv svih pet članova Komisije za vrijednosne papire FBiH, a sva dokazna dokumentacija dostavljena je i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

-Već duže vrijeme društva za upravljanje fondovima ukazuju Komisiji i njenim članovima na propuste u njihovom radu koji nanose štetu poslovanju društava, unose pravnu nesigurnost na tržište kapitala i prijete njegovim potpunim urušavanjem. Krivična prijava je podnijeta zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja u konkretnim slučajevima, ali ovim putem želimo upozoriti da Komisija u kontinuitetu donosi akte izvan svojih zakonskih ovlaštenja, navodi se.

Svjesni su, ističu, da je rad regulatora na tržištu vrijednosnih papira u javnom interesu i da je nužan. Međutim, obzirom da su odluke Komisije za vrijednosne papire FBiH konačne, odnosno da ne postoji drugostepeni organ, članovi Komisije moraju djelovati s posebnom pažnjom i oprezom kako svojim odlukama, koje su odmah izvršne, ne bi prouzrokovali krivično djelo ili enormnu štetu po imovinu dioničara nekog emitenta, ali i po državnu imovinu, što je još značajnije.

-Nažalost, dosadašnje djelovanje članova Komisije za vrijednosne papire FBiH primoralo nas je da tražimo utvrđivanje njihove krivične odgovornosti. Napominjemo da je Komisija za vrijednosne papire FBiH u proteklom periodu pokazala ignorantski odnos i prema stavovima, sugestijama i prijedlozima Udruženja društava za upravljanje fondovima u FBiH, što dodatno budi sumnje u njihove stvarne namjere, zaključuje se u saopćenju koje u ime grupe fondova potpisuju MI Gruop i Prof-Plus.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...