Istrage

Dan D u VSTV-u: Konačni pad Milana Tegeltije ili privremeno spašavanje antidejtonskim djelovanjem

Prije nego je u srijedu navečer formalno otvorio konsultativni sastanak, Milan Tegeltija je članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća podijelio pismo podrške koje je dobio od Udruženja sudija Republike Srpske. Potom je prešao na stvar. Saopćio je svojim kolegama da su svi zajedno ugroženi u Sarajevu, da je on podnio krivičnu prijavu zbog nezakonitog praćenja, da bi njegovim odlaskom “došlo do nemira u BiH”. Na kraju svog izlaganja, predsjednik VSTV-a je ponudio “džentlmenski dogovor” da “članovi VSTV-a usvoje zaključak kojim će osuditi pritiske na njega”, da ustvrde da je “snimak njegovog razgovora sa Milijanom Buhom montaža” i, na kraju, da ga pozovu da podnese ostavku.

“Ja ću, onda, dobiti malo vremena da razmislim, kako bismo pripremili javnost na moj odlazak”, predložio je Tegeltija.

Njegovim planom, očekivano, bile su oduševljene Željka Radović, Duška Bogojević i Jadranka Stanišić. Ove su članice VSTV-a podržale Milana Tegeltiju i sigurno će na dnašnjoj sjednici biti protiv njegove smjene. Na drugoj je strani, barem za sada, deset članova Vijeća. Sanela Gorušanović Butigan, Biljana Simeunović, Lejla Hadžić, Slavo Lakić, Goran Nezirović, Mahmut Švraka, Monika Mijić, Selim Karamehić, Amila Kunosić i Berina Alihodžić bili su saglasni da Milan Tegeltija mora podnijeti ostavklu. Ukoliko svi navedeni ostanu dosljedni predsjednik VSTV-a bit će smijenjen, jer je deset glasova, zapravo, potrebna dvotrećinska većina za smjenu Milana Tegeltije.

Početkom ove sedmice Tegeltija je imao sastanke sa predstavnicima Međunarodne zajednice u BiH. Od njega je direktno zatraženo podnošenje ostavke. No, ukoliko to odbije, diplomate su tražile od članova VSTV-a da ga razriješe.

“Upravni odbor PIC-a primio je k znanju odluku članova VSTV-a da se očituju povodom nedavnih dešavanja i podstiče ih da poduzmu odgovarajući korak kojim će se povratiti povjerenje u tu instituciju”, saopćeno je u srijedu nakon sastanka ambasadora najmoćnijih zemalja koje su članice Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Tegeltiju je kasnije, ipak, podržala samo Ambasada Ruske Federacija koja je ustvrdila da se ne smije vršiti pritisak na pravosudne institucije. No, i Rusi su, kao i Tegeltija, ostali usamljeni u priči o VSTV-u. Postoji više načina da Milan Tegeltija bude smijenjen, a samo jedan da se spasi. I to privremeno.

Za smjenu predsjednika VSTV-a, pod uslovom da su sjednici prisutni svi članovi Vijeća, potrebno je imati deset glasova. U ovom trenutku, dakle, postoji dvotrećinska većina za smjenu Milana Tegeltije.  Ukoliko, pak, neki od desetoro članova VSTV-a ne budu glasali za smjenu, Tegeltija će privremeno biti spašen, jer će Ured discipolinskog tužioca podići tužbu protiv njega zbog narušavanja ugleda pravosuđa. U tom slučaju Milan Tegeltija ne može odlučivati o sastavu Disciplinske komisije. Formalno, Komisiju bi morala formirati Sanela Gorušanović Butigan i jasno je da Tegeltija ne bi imao kontrolu nad članovima VSTV-a koji bi u tom slučaju po hitnom postupku razmatrali njegovo udaljenje s dužnosti predsjednika VSTV-a, Jedini način da se Milan Tegeltija spasi, brarem privremeno, je da VSTV ostavi bez kvoruma. Naime, prema Zakonu o VSTV-u za odežavanje sjednice Vijeća potrebno je prisustvo jedanaest članova. Predstavnik Suda BiH u Vijeću Dragomir Vukoje jučer je formalno otvorio bolovanje i sada ima opravdanje da ne dođe na današnju sjednicu. Osim njega, sjednicu bi mogle napustiti još i Tegeltijine sljedbenice Jadranka Stanišić, Duška Bogojević i Željka Radović. Ukoliko njih tri i Tegeltija napuste sjednicu, a Vukoje zbog bolovanja ne dođe na sjednicu, neće biti kvoruma za odlučivanje i predsjednik VSTV-a će “preživjeti” još jednu kriznu situaciju. No, to bi značilo da on više ne bi smio doći na sjednicu VSTV-a i ta bi institucija bila paralizirana, što bi moglo izazvati reakciju OHR-a, jer je u pitanju antidejtonsko djelovanje. Tegeltija, međutim, računa da u decembru ističe mandat Moniki Mijić, a na njeno bi mjesto trebao doći kadar HDZ-a kojeg u VSTV imenuje Vijeće ministara. Međutim, bez saglasnosti oba zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara, ta institucija ne može imenovati novog člana Vijeća. Osim toga, u februaru ističe mandat Dragomiru Vukoji i na njegovo mjesto dolazi Halil Lagumdžija, što bi značilo da Milan Tegeltija, uz sve moguće opstrukcije i antidejtonsko djelovanje, na funkciji može ostati do kraja februara. Uz uslov da ne održava sjednice. Stoga je mnogo izvjesnija opcija da će predsjednik VSTV-a biti razriješen danas ili najkasnije do sredine decembra. Ukoliko, naravno, ne podnese ostavku što mu je sugerisano.

 

Federalna inspekcija završila nadzor na KCUS-u: Nije registrovan nijedan smrtni slučaj na kineskim respiratorima

Nijedan smrtni slučaj nije registrovan prilikom korištenja kineskih respiratora na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Respiratori su bili u upotrebi i korišteni su za lakše pacijente. Imali su svu potrebnu dokumentaciju.

Ovo su, ukratko, najbitnije činjenice koje su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove utvrdili prilikom kontrole na KCUS-u. Kompletan izvještaj, saznaje Istraga.ba, trebao bi tokom dana (četvrtak) biti dostavljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo koje je inspektorima naredilo da obave inspekcijski nadzor te da u roku od tri dana dostave izvješaj o preduzetim radnjama.

Podsjećamo, prošle sedmice je na portalu Avaza objavljeno anonimno pismo za koje su autori teksta tvrdili da su ga napisali anesteziolozi zaposleni na KCUS-u. U tom pismu je, ukratko, navedeno da je zbog upotrebe kineskih respiratora koje je Federacija BiH nabavila od “Srebrne maline” povećana smrtnost na KCUS-u. Pismo je izazvalo uznemirenje javnosti zbog čega je reagiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

“Nakon što je Tužilaštvo KS po službenoj dužnosti formiralo predmet koji se odnosi na informacije iz medija da je grupa anesteziologa sa KCUS-a uputila pismo menadžmentu ove ustanove, u kojem upozoravaju na nepravilnu primjenu respiratora i druge probleme u funkcionisanju Covid odjela, poduzima se niz radnji iz nadležnosti ove pravosudne institucuije u smjeru provjere da li se radi o nekom od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi”, saopćeno je u ponedjeljak iz te institucije.

Kako bi se prikupile sve činjenice, Tužilaštvo je naredilo Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da na KCUS-u izvrši kontrolu u vezi sa upotrebom respiratora nabavljenih iz Kine. Tokom kontrole, saznaje Istraga.ba, utvrđeno je da nije zabilježen nijedan smrtni slučaj na ovim respiratorima., inače instaliranim i stavljenim u upotrebu u februaru ove godine.

Podsjećamo, u anonimnom pismu koje je obavio Avaz tvrdilo se suprotno. Inače, anesteziolozi sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu izvijesili su javnost da prvo pismo koje objavljeni i koje je izazvalo paniku – niko od njih nije pisao.

“Onu glupost od subote niko od nas, po našim saznanjima, nije napisao”, saopćila je doktorica Lejla Vidović, anesteziolog sa KCUS-a.

Nakon što je i inspekcija utvrdila činjenično stanje, jasno je da je preko Avaza plasirana lažna vijest.

Policijski dokumenti otkrivaju: Čamparin prijatelj i inspektor SIPA-e Adis Drnda koristio automobil uhapšenog Elmedina Karišika. Isto vozilo koristio i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk

Inspektor SIPA-e Adis Drnda, trenutno raspoređen u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, koristio je privatno vozilo Elmedina Karišika, u utorak uhapšenog sarajevskog biznismena koji je preko Općine Stari Grad godinama prao kokainski novac. Isto vozilo koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk. U pitanju je automobil Toyota xa5 bijele boje registrirana na uhapšenog Elmedina Karišika kao fizičko lice.

Podsjećamo, inspektor Drnda je jedan od najodanijih prijatelja Aljoše Čampare i njegovog brata, državnog tužioca Dubravka Čampare. No, njima ćemo se vratiti nešto kasnije. Sada idemo da vidimo kada je to inspektor Drnda koristio automobil koji je pripadao Elmedinu Karišiku. Obratite pažnju na dokument ispod ovog pasusa.

Ovo je izvod iz sistema Granične policije BiH koji pokazuje prelaske preko granice Karišikove Toyote. U crvenom okviru se nalazi ime Adisa Drnde, inspektora SIPA-e koji je prije nekoliko godina ostao bez pristupa tajnim podacima, zbog čega su ga nedavno braća Čampara prekomandovali u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje ga pokušavaju instalirati za šefa unutrašnje kontrole. U plavom okviru se nalazi ime Adnana Maglića, presuđivanog narko dilera koji je sredinom aprila ove godine pušten na slobodu nakon što je prethodno uhapšen u okviru istrage po aplikaciji Sky kao član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk.

Dakle, policijski inspektor Adis Drnda je 20. juna 2021. godine, vozio Karišikovu Toyotu kada je u 23 sata i 13 minuta ušao u Bosnu i Hercegovinu iz pravca Crne Gore, preko Graničnog prijelaza Hum-Šćepan Polje.

Nekoliko mjeseci kasnije, u istom vozilu je bio i narko diler Adnan Maglić. On je, naime, u oktobru 2021. godine zajedno sa prijateljem Harisom Čatovićem izlazio u Hrvatsku. Sve se dešavalo između 28. i 30. oktobra na Graničnom prijelazu Gradiška.

Vozilo je, kako se može vidjeti, redovno koristio i vlasnik Elmedin Karišik zvani Medo, kojeg je Sani Al Murda, visokopozicionirani član narko kartela Tito i Dino označio kao osobu “zaduženu za sve projekte u BiH”. Karišik je, već smo objavili, osnivao firme u Sarajevu preko kojih je ubacivan prljav novac narko kartela kojim iz Dubaija upravlja Edin Gačanin zvani Tito. Gačanin je, objavljivali smo nekoliko puta, donirao i uniforme Specijalnoj jedinici Federalne uprave policije, a donacija je išla preko tadašnjeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Najmanje trojica bivših pripadnika FUP-a brine o sigurnosti vođe kartela, a trenutno su u Dubaiju dvojica – Ibrahim Miladin i Dženis Kadrić.

A sada ćemo ukratko o biografiji inspektora Adisa Drne i njegovim vezama sa porodicom Čampara. U martu 2021. godine službenici Federalne uprave policije dostavili su Tužilaštvu Kantona Sarajevo izvještaj u kojem je navedeno da je tadašnji ministar Aljoša Čampara pod sumnjivim okolnostima dao bh. državljanstvo ocu svog prijatelja Adisa Drnde.

Analizom dokumentacije i saslušanjem svjedoka, piše u izvještaju Federalne uprave policije, nesporno je utvrđeno da je sve dogovoreno u kabinetu ministra Čampare, na sastanku održanom 31. januara 2020. godine. Tog dana je, naime, ministar Čampara u svojoj kancelariji ugostio Adisa Drndu, a na sastanak je pozvao službenika FMUP-a Safeta Šatara i Adija Džamalija koji su zaduženi za izdavanje državljanstava i matičnih knjiga.

“Nesporno je utvrđeno da je prije održavanja sastanka Adis Drnda više puta telefonom pozivao voditelja postupka Adija Džamaliju i istog ubjeđivao sa sačini rješenje o prijemu u državljanstvo njegovog oca Drnda Džafera”, navedeno je u Izvještaju FUP-a.

Tokom sastanka 31. januara, utvrdila je Federalna policija, ministar Čampara je naredio svojim službenicima da Džaferu Drndi daju bh. državljansto. Unatoč pritiscima, službenici FMUP-a  Safet Šatara i Adi Džamalija odbili su, zbog neispunjavanja osnovnih uslova, sačiniti rješenje o prijemu u državljanstvo oca ministrovog prijatelja.

izvještaj FUP-a

O svemu tome, kako se može vidjeti iz dokumenta, službenici FMUP-a sačinili akt o odbijanju zahtjeva za upis u knjigu državljana te ga dostavili šefici Sektora za pravne poslove FMUP-a Medini Đapo koja je parafirala stav svojih podređenih. No,  ministar Čampara je ponovo reagirao.

“Adi, vi opet uradili negativno rješenje. Za pet minuta hoću pozitivno rješenje” kazao je ministar Čampara povišenim tonom Adiju Džamaliji, što je službenik FMUP-a potvrdio policijskim istražiteljima.

Osim slučaja državljanstvo, Čampara i Drnda su bili u prijateljskim odnosima sa Hasanom Hodžićem, bivšim općinskim vijećnikom u Novom Gradu Sarajevo. Štaviše, Hodžić je neskriveno na izborima 2018. godine vodio kampanju za tadašnjeg ministra Čamparu. A upravo je Hodžić bio opunomoćenik Mirze Gačanina, člana narko kartela Tito i Dino, prilikom kupovine nekretnina u Sarajevu.

Mirza Gačanin je u julu 2019. godine potpisao punomoć kojom je ovlastio Hasana Hodžića da u njegovo ime može potpisivati sve akte u vezi kupovine zemljišta u Sarajevu.

Punomoć Mirze Gačanina data Hasanu Hodžiću

O bliskosti Hodžića i Čampare svjedoči i fotografija na kojoj se, osim bivšeg vijećnika i bivšeg ministra još vide – Adis Drnda i bivši Čamparin prijatelj i direktor Centra za obuku FMUP-a, Damir Vejo.

Hasan Hodžić, Aljoša Čampara, Damir Vejo i Adis Drnda

Unatoč vezama sa osobama iz podzemlja, Adis Drnda do danas nije izbačen iz policijskih struktura. Nakon što nije mogao obavljati povjerljive poslove u SIPA-i, Drnda je prebačen u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje bi, prema planu porodice Čampara, trebao biti imenovan za šefa unutrašnje kontrole kako bi kontrolirao i druge policajce u toj agenciji.

Državne policijske agencije u drugom planu državnih ministara: Pripadnik MUP-a RS bit će predstavnik BiH u EUROPOL-u!

Umjesto pripadnika državnih policijskih agencija, pripadnik MUP-a Republike Srpske Aleksandar Stjepanović bit će predstavnik Bosne i Hercegovine u EUROPOL-u. Umjesto u Direktciji za koordinaciju policijskih tijela BIH, kontakt tačka EUROPOL-a bit će u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Nakon deset godina BiH će napokon riješiti problem kontakt tačke s EUROPOL-om, pohvalio se ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić. Kontakt tačka bit će u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Nešić je čak rekao da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nije imala potpunu saradnju s EUROPOL-om te da će na ovaj način BiH napraviti iskorak prema EU.

To, naravno nije tačno (komunikacija i saradnja sa nadležnim tijelima u BiH i Ureda Evropske policije odvija se bez problema u smislu postupanja i dostavljanja informacija preko DKPT-a zemljama članicama uz izuzetak MUP-a Republike srpske).

Imajući u vidu nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH koje su propisane zakonima, uz uvažavanje međunarodnih standarda, stav Direkcije je bio da nacionalna kontakt tačka za saradnju sa EUROPOL-om treba i mora ostati, kako organizacijski, tako i lokacijski, u Sektoru za međunarodnu operativnu policijsku saradnju DKPT-a gdje su smješteni i drugi kanali za razmjenu informacija (INTERPOL, SELEC).

No, odmah se tražio taj kompromis, jer iz Rs-a ne pristaju ni po koju cijenu da kontakt tačka ostane u DKPT-u!?

Podsjećamo, Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova FBiH, ranije je povukao svoj potpis sa Sporazuma o uspostavi Zajedničke kontakt tačke za BiH kao Nacionalne tačke kontakta za BiH koja će djelovati kao centralna tačka između EUROPOL-a i ostalih nadležnih organa BiH.

Sporazum iz maja 2018. godine nije nikada potpisan od strane svih nadležnih organa za provođenje Sporazuma i operativnoj i strateškoj saradnji između BiH i Ureda Evropske policije, te samim tim nikada i nije stupio na snagu, čime nisu ispunjeni uvjeti za njegovu provedbu.

Također Sporazumom je predviđeno da ministar sigurnosti BiH u roku od 90 dana od dana zaključivanja ovog Sporazuma podnese Instrukciju prethodno usaglašenu sa nadležnim organima.

„Instrukcijom nije vidljivo kakav je pravni status ‘zajedničke kontakt tačke’, kome je odgovorna, da li ona ima pravni subjektivitet, odnosno da li se radi o samostalnom pravnom entitetu koji će biti uspostavljen ili on djeluje u okviru drugog pravnog subjekta“, navedeno je tada u dopisu u koji je Patria imala uvid.

Kako smo ranije upozoravali ovim činom doći će do razdvajanja kanala za međunarodnu saradnju s INTERPOL-om i EUROPOL-om. Takvo rješenje je u suprotnosti sa Smjernicama za jedinstvenu kontakt tačku (SPOC) za međunarodnu razmjenu informacija koje su dio EU Aquisa i obaveza BiH u pridruživanju EU.

Prema smjernicama EU svi kanali za međunarodnu razmjenu informacija (INTERPOL, EUROPOL, SELEC, policijski oficir za vezu) moraju biti smješteni na jednom mjestu.

(NAP)

Službeni list potvrđuje obmanu Vijeća ministara BiH: Oružane snage letjet će američkim helikopterima ako to dozvoli Milorad Dodik

Bosna i Hercegovina mogla bi još neko vrijeme sačekati s projektom nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH, a što otkriva objava u Službenom listu BiH.

„Sredstva u iznosu od 3.600.000 KM biće osigurana iz tekuće rezerve Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za fiskalnu 2023. godinu i alocirana na projektni kod 0106240 – „VP nabavke helikoptera za MO i OSBiH“, ekonomski kod 821300, do kraja trećeg kvartala tekuće godine (najkasnije do 30. septembra 2023. godine)“, navedeno je u odluci objavljenoj u Službenom glasniku BiH.

Prevedeno na razumljiv jezik donesena je odluka o nabavci helikoptera, ali za to nisu još uvijek osigurana sredstva.

Očito je riječ o svojevrsnoj obmani jer prvobitna informacija da se kreće u realizaciju nabavke helikoptera, na koju su kao pristali i ministri iz SNSD-a očito je na dugom štapu. Ražanj zapaljen, a zec u šumi.

Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Predstavničkom domu PSBiH kaže da je očito nova igra Milorada Dodika na sceni.

„Dakle, novac nije osiguran. Tek treba da se osigura i to kako je utvrđeno do 30. septembra 2023. godine“, kazao je Emrić.

Hazim Rančić, bivši zamjenik ministra finansija BiH za Patriju ističe da ova odluka znači baš onako kako i piše da će novac BITI osiguran.

„To je odluka o kojoj će se ponovo morati izjašnjavati Vijeće ministara, jer je naglašena riječ ‘bit će’. Dakle, novac nije osiguran. Da jeste to bi jasno pisalo u odluci. Principijelno govoreći, igraju se s nama kao s malom djecom. Imamo odluku, a onda nekad kasnije opet moramo donijeti drugu da bi se ta odluka provela. Ja nemam uvid u sjednice Vijeća ministara BiH, ali vidim da je rok septembar“, istakao je Rančić.

Poseban problem je i vrijeme, jer Bosna i Hercegovina je duži period planirala nabavku novih američkih helikoptera za potrebe Oružanih snaga BiH. Čini se, morat ćemo još sačekati, jer će Vijeće ministara BiH morati ponovo odlučivati o nabavci helikoptera, jer bez novca se ne može.

Obmana javnosti i građana Bosne i Hercegovine se nastavlja i dalje, i to u režiji novih vlasti koje na sav glas govore o napretku Bosne i Hercegovine ali koji niko ne vidi osim njih. Podsjećamo, da je ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio kako će Oružane snage dobiti moderne i višenamjenske helikoptere.

“Mi sto posto krećemo u to, dolaze američki helikopteri, moderniji i novi, koji imaju na sebi i borbene sposobnosti, a ne kao do sada što smo imali samo za gašenje požara i pomoć u nevolji. Ti helikopteri koje imamo osim što su ruski, stari su i neupotrebljivi”, navodi Helez.

Međutim, nije precizirao datum nabavke, a kako i bi kada nema osiguran novac za nabavku, a što će opet ovisiti o glasovima ministara iz SNSD-a, koji ne prihvataju modernizaciju Oružanih snaga. Jedino što je istina u izjavi Heleza jeste da se ‘krenulo u posao’, a koji će se opet završiti kada Milorad Dodik bude dao zeleno svjetlo.

(NAP)

Kako je opljačkana tuzlanska Remontmontaža: Blekić odobrio Brkaniću da milion maraka posudi Blekiću

Za ovu priču ključan je 5. mart 2009. godine. Tog dana je, naime, Ibrahim Brkanić postao direktor tuzlanske Remontmontaže. Tog dana je dobio ovlaštenje da založi imovinu Remontmontaže za dugoročni kredit i tog dana je podigao kredit u iznosu od 2,5 miliona maraka. Dio novca, milion maraka, istog će mjeseca, po osnovu beskametne pozajmice, biti prebačen na račun brokerske kuće Eurohaus. Kao garant “povrata novca” založene cu dionice već propale kompanije Vranica d.d. Sarajevo. Novac sa računa Eurohausa nikad nije vraćen Remontmontaži. Dionice Vranice su postale bezvrijedne. Remontmontaža je otišla u stečaj, a radnici na ulicu.

Iza ovog posla bio je berzanski špekulant Zijad Blekić. On je, naime, osnivač brokerske kuće Eurohaus koja je 2008. godine posredovala prilikom prodaje dionica Remontmontaže d.d. Tuzla. Blekić je tada postao i predsjednik Nadzornog odbora Remontmontaže i 5. marta 2009. godine odlučio je za direktora te firme postaviti svog prijatelja i poslovnog partnera Ibrahima Brkanića. Istog dana kada ga je imenovao, Blekić potpisuje Brkaniću saglasnost da može podići dugoročni kredit u Hypo banci, a da, pritome, založi imovinu Remontmontaže. U Ugovoru sa Bankom Remontmontaža je navela da će kredit koristiti za izmirenje obračunatih direktnih poreskih obaveza u iznosu od  1.500.000,00 KM, te za finansiranje trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 1.000.000,00 KM. Do 16. marta novac je već bio na računu Remontmontaže. Istog dana kada je Banka uplatila drugu tranšu u iznosu od milion maraka, Brkanić prebacuje 700 hiljada na račun Eurohausa. Kasnije je prebačeno dodatnih 300 hiljada. 

“Novac je prebačen bez ikakvog pravnog osnova” konstatuje Kantonalono tužilaštvo Tuzla koje je ove sedmice podiglo optužnicu protiv Blekića i Brkanića.

Kako bi “prikrili” kriminal, dva mjeseca nakon prebacivanja novca Zijad Blekić u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Remontmontaže daje saglasnosti direktoru Remontmontaže Ibrahimu Brkaniću da potpiše Ugovor o pozajmici sa brokerskom kućom Eurohaus koju zastupa – Zijad Blekić. Ili još jednostavnije rečeno, Zijad Blekić je dozvolio Ibrahimu Brkaniću da potpiše ugovor sa Zijadom Blekićem na osnovu kojeg firma kojom rukovode Brkanić i Blekić  prebacuje milion maraka firmi čiji je vlasniik Zijad Blekić.

Zajmoprimac, u ovom slučaju Blekićev Eurohaus, kao garant vraćanja pozajmice u iznosu od milion maraka založio je dionice firme Vranica.

“Ugovorne strane su konstatovale da procijenjena vrijednost tog zaloga iznosi 1.000.000,00 KM,  iako su znali i bili svjesni da  nominalna vrijednost takvog zaloga iznosi 650.000,00 KM, dok je tržišna vrijednost  bila daleko manja, jer je na dan 09.06.2009. godine, na Sarajevskoj berzi ostvaren promet dionicama „Vranice“ po jediničnoj cijeni dionice od svega 36,33 KM”, navedeno je u optužnici koja je u posjedu Istrage. 
Kako bi izbjegli vraćanje i ovog iznosa, Brkanić je, po ovlaštenju Blekića, potpisao dva aneksa ugovora za Zijadom Blekićem kojim je “povećavao” broj založenih dionica. Kada je potpisan posljednji aneks ugovora, kojim je, zapravo, odgađano vraćanje pozajmice, vrijednost dionice Vranice iznosila je svega 11 KM. Ono što je posebno interesantno, Zijad Blekić je u tom trenutku bio član Nadzornog odbora Vranice, predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze, predsjednik Nadzornog odbora Remontmontaže, te osnivač i direktor brokerske kuće Eurohaus.
Dvije i po godine nakon što je posudila milion maraka Eurohausu,  Remontmontaža je putem suda zatražila upis 10.050 dionica dioničkog društva Vranica. Vrijednost dionice je bila 11 maraka, što znači da je taj kapital bio vrijedan svega 110 hiljada KM. Remontmontaža je tako oštećena za 890 hiljada maraka koje su završile na računu Blekićevog Eurohausa. Firme Remontmontaža i Vranica danas su u stečaju.

Zaštita ministra Čampare ili previd: Tužiteljica Željka Radovanović- Sokić “zaboravila” Sudu dostaviti dokumentaciju o državljanstvu Džafera Drnde

Kantonalna tužiteljica iz Sarajeva Željka Radovanović – Sokić prikrila je ključne dokumente od Općinskog suda u Sarajevu kada je krajem jula zatražila izdavanje naredbe za izuzimanje dokumentacije iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, a koja se odnosi na odluku ministra Aljoše Čampare da “po hitnom” i sumnjivom postupku da bh. državljanstvo Džaferu Drndi, ocu svoga prijatelja Adisa Drnde.

“Sud je 19. jula 2021. godine zaprimio vaš prijedlog za izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje predmeta. Pozivate se da u roku od osam dana od dana prijema ovog dopisa dopunite svoj prijedlog u smislu da dostavite dokumentaciju kojom potkrepljujete svoje navode iz prijedloga, a sve kako bi sud isti prijedlog razmotrio, utvrdio da li postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo i eventualno donio odluku u tom pravcu. U protivnom, sud će postupiti shodno odredbi člana 162, stav 3 Zakona o krivičnom postupku FBiH”, navedeno je u aktu koji je 29. jula 2021. godine sutkinja za prethodni postupak Ajla Papović-Mujan dostavila Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo.

akt Općinskog suda u Sarajevu

Tužiteljica Željka Radovanović-Sokić u tom je trenutku otišla na odmor pa dalja sudbina njenog zahtjeva za izdavanje naredbe za izuzimanje dokumentacije iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nije poznata. Istraga je u posjedu njenog prvog akta i vidljivo je da ona nije dostavila nijedan prilog kojim bi potkrijepila sumnje da je federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara počinio krivično djelo kada je oca svog prijatelja pod sumnjivim okolnostima upisao u knjigu državljana BiH.

prijedlog tužiteljice Radovanović-Sokić

Kako se može vidjeti, postupajuća tužiteljica u obrazloženju navodi da je Federalna uprava policije dostavila službeni Izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama koji se odnosi na davanje državljanstva Džaferu Drndi. Međutim, ona sudiji za prethodni postupak nije dostavila taj akt, kao ni 33 druga dokumenta koja je njoj Federalna uprava policije dostavila kao prilog svom izvještaju. Na fotografijiama ispod je popis dokumenata koje je FUP dostavio tužiteljici Radovanović-Sokić, ali je ona odlučila da sudiji za prethodni postupak ne dostavi nijedan od navedenih dokaza.

Podsjećamo, Istraga.ba je sredinom maja objavila da je federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara nezakonito dao državljanstvu ocu svoga prijatelja Adisa Drnde, koji je, inače, službenik Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA.  Tada smo objavili da je Čampara, unatoč pismenim upozorenjima svojih službenika, u februaru prošle godine nezakonito dao bh. državljanstvo Džaferu Drndi. Tokom postupka izdavanja državljanstva, Aljoša Čampara i Adis Drnda vršili su pritisak na službenike Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. Sve je ovo navedeno u Izvještaju o poduzetim mjerama i radnjama koji je 11. marta ove godine Federalna uprava policije dostavila Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Kao priloge ovom Izvještaju, FUP je, već smo naveli, dostavio 33 dokumenta koji potvrđuju zloupotrebe prilikom upisa Džafera Drnde u knjigu bh. državljana. No, dva su dokumenta ključna. Prvi je kopija nacrta Rješenja broj 01-03-03/2-13-4-1121/19 od 3. februara 2020. godine, a drugi je ovjerena kopija Rješenja broj 01-13-4-15 , također od 3. februara 2020. godine. Prvim aktom FMUP odbija zahtjev za sticanje državljanstva za Džafera Drndu, a drugim aktom, nastalim istoga dana, FMUP Džaferu Drndi daje državljanstvo BiH.

Analizom dokumentacije i saslušanjem svjedoka, piše u Izvještaju Federalne uprave policije, nesporno je utvrđeno da je sve dogovoreno u kabinetu ministra Čampare, na sastanku održanom 31. januara 2020. godine. Tog dana je, naime, ministar Čampara u svojoj kancelariji ugostio Adisa Drndu, a na sastanak je pozvao službenika FMUP-a Safeta Šatara i Adija Džamalija koji su zaduženi za izdavanje državljanstava i matičnih knjiga.

Nesporno je utvrđeno da je prije održavanja sastanka Adis Drnda više puta telefonom pozivao voditelja postupka Adija Džamaliju i istog ubjeđivao sa sačini rješenje o prijemu u državljanstvo njegovog oca Drnda Džafera”, navedeno je u Izvještaju FUP-a.

Tokom sastanka 31. januara, utvrdila je Federalna policija, ministar Čampara je naredio svojim službenicima da Džaferu Drndi daju bh. državljanstvo. Unatoč pritiscima, službenici FMUP-a  Safet Šatara i Adi Džamalija odbili su, zbog neispunjavanja osnovnih uslova, sačiniti rješenje o prijemu u državljanstvo oca ministrovog prijatelja.

izvještaj FUP-a

O svemu tome, kako se može vidjeti iz dokumenta, službenici FMUP-a sačinili akt o odbijanju zahtjeva za upis u knjigu državljana te ga dostavili šefici Sektora za pravne poslove FMUP-a Medini Đapo koja je parafirala stav svojih podređenih. No,  ministar Čampara je ponovo reagirao.

“Adi, vi opet uradili negativno rješenje. Za pet minuta hoću pozitivno rješenje” kazao je ministar Čampara povišenim tonom Adiju Džamaliji, što je službenik FMUP-a potvrdio policijskim istražiteljima.

Zbog tog pritiska, Džamalija je morao potražiti medicinsku pomoć nakon čega je otišao na bolovanje. Ali ministar Čampara nije posustajao. Prema izvještaju FUP-a, on 3. februara 2020. godine svojoj šefici kabineta Rijadi Halilović dostavio bjanko rješenja o prijemu u državljanstvo nakon čega je ona sačinila akt o prijemu Džafera Drnde u knjigu državljana BiH. Čampara je, potom, potpisao taj akt i prema dokumentu Federalne uprave policije, “naredio je svojim podređenim da se ovo Rješenje protokoliše u evidencijama Kabineta ministra, što su isti i učinili u knjizi protokola – Skraćeni protokoli”.

Tokom provjera, inspektori FUP-a su utvrdili da ministar Čampara ove akte nije dostavio nadležnoj Službi za pravne poslove.

“Rješenje nije upisano u Evidenciju o izdatim Rješenjima kojima se stiče državljanstvo”, konstatovali su federalni policajci.

Izvještaj i svi dokumenti su dostavljeni tužiteljici Željki Radovanović Sokić koja je, prema informacijama Istrage, prvo namjeravala donijeti naredbu o neprovođenju istrage, a kolege je obavijestila da je Čampara počinio samo “disciplinski prekršaj”. No, nakon toga se predomislila pa je od Općinskog suda u Sarajevu zatražila izdavanje naredbe za izuzimanje dokumentacije, ali uz svoj prijedlog nije dostavila nijedan dokaz, što već upućuje na sumnju da svjesno zataškava ovaj slučaj. Inače, tužiteljica Radovanović-Sokić u srodstvu je sa Zlatanom Radovanovićem, bliskim prijateljem ministra Aljoše Čampare.

“Četiri decenije prijateljstva, neće u kriminal, nije papak”, napisao je nedavno na svom FB profilu Zlatan Radovanović, priloživši fotografiju sa ministrom Čamparom kojeg bi trebala istraživati njegova rodica.

OSA ukinula mjere zabrane: Karadžićev advokat i ruski lobista Goran Petronijević može ući u BiH, ulazak dozvoljen i profesoru, Mladićevom svjedoku, Milošu Koviću!

Miloš Ković i Goran Petronijević više nisu opasnost za nacionalnu sigurnost BiH. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA BiH) procijenila je da ova dvojica ruskih propagandista nisu opasni, te da ubuduće mogu nesmetano ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, saznaje Istraga.ba.

Skidanje sa takozvane bh. crne liste uslijedilo je nakon nedavnog sastanka državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića i rukovodstva OSA-e sa Almirom Džuvom i Ristom Zarićem na čelu.

“U narednom periodu imat ćemo sastanak sa predstavnicima OSA-e i Službe za poslove sa strancima u vezi sa zabranom ulaska pojedinih lica u BiH. Očekujem da ću na tom sastanku vidjeti zbog čega je pojedinim licima zabranjen ulazak u BiH”, rekao je 14. maja ministar sigurnosti Nešić.

Nekoliko dana kasnije, OSA je procijenila da beogradski profesor poznat po proruskim stavovima Miloš Ković, i advokat Goran Petronijević više ne udrožavaju nacionalnu sigurnost BiH.

Da su Ković i Petronijević sada dobrodišli u Bosnu i Hercegovinu potvrđeno je za Istragu iz više izvora u sigurnosnim agencijama BiH.

Goran Petronijević

Sbijanski advokat Goran Petronijević je predsjednik Upravnog odbora Fonda „Ruska humanitarna misija“ sa kojim su vlasti Republike Srpske  potpisale Memorandum o saradnji. Njemu je početkom marta 2022. godine OSA zabranila ulazak u BiH označivši ga osobom koja predstavlja prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH.

Goran Petronijević je najprije do 2001. godine bio sudija, a njegov prelazak u advokate dogodio se nakon promjene režima u Srbiji 2000. godine.

Bio je posmatrač referenduma u Ukrajini na Krimu. U Hagu je zastupao Veselina Šljivančanina, koji je oslobođen optužbi. U Srbiji je zastupao razne klijente, od estradnih umjetnika, do osoba optuženih za najteža krivična djela.

U svojoj karijeri sudije, Petronijević je bio predsjedavajući suda u maju 2000. godine, kada je 141 Albanac osuđen za napade na policajce i vojsku u Đakovici na Kosovu, ali je ta presuda ukinuta i svi su pušteni na slobodu godinu dana kasnije.

Septembra iste godine tadašnji sudija Petronijević bio je jedan od članova sudskog vijeća u procesu koji je vođen protiv čelnika zapadnih zemalja koji su osuđeni zbog bombardovanja SR Jugoslavije. Među osuđenima su bili predsjednici SAD-a i Francuske, Bill Clinton i Jacques Chirac kao i njemački kancelar Gerhard Schröder. Međutim, i ta presuda je naredne godine ukinuta, piše Nova.rs.

Bio je član advokatskog tima Radovana Karadžića, bio je jedan od organizatora anti NATO protesta u Nišu, ali ono što je najbitnije – Petronijević je bio branilac Bratislava Dikića, bivšeg komandanta Žandarmerije Srbije optuženog da je, uz pomoć ruskih obavještajaca, pokušao da izvrši državni udar u Crnoj Gori kako bi spriječio ulazak te zemlje u NATO.

Bratislav Dikić je, prema pisanju podgoričkih medija, otkazao je punomoć advokatu Petronijeviću, jer je želio da prizna krivicu, ali mu je njegov branilac – zabranio.

Advokat Petronijević nedugo nakon toga oglasio se putem ruske agencije Sputnjik.

„Prijetili su nam, prisluškivali advokate odbrane, onemogućavali odbranu, tome treba dodati rigidan stav Sudskog veća prema svemu što odbrana predlaže. Jednom rečju, postupak može da se meri sa kafkijanskim, u pravom smislu te reči. Ovo je jedan potpuno nakaradan postupak u neljudskim uslovima u odnosu na odbranu, u odnosu na okrivljene, u odnosu na sve, uz njegovo visočanstvo, ’patrijarha istine‘, čuvenog Sinđelića“, kazao je krajem januara 2018. godine Goran Petronijević.

Advokat Petronijević poznat je kao proruski aktivista. U martu 2016. godine, zajedno sa Bratislavom Dikićem, bio organizator anti NATO protesta u Nišu. Na jednoj od brojnih fotografija sa tog skupa u društvu Gorana Petronijevića i Bratislava Dikića nalazi se i vođa Srbske časti – Bojan Stojković. S njima je tada bio i Nemanja Ristić presuđivani ubica iz Srbije i član beogradskog podzemlja.

Petronijević je često gost RTRS-a. Njegovo posljednje gostovanje bilo je prije dva dana, a povod je bila posjeta Milorada Dodika ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Veoma značajan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina, pogotovo u vrijeme kada mnogi misle da je cijeli svijet protiv Rusije, što nije tačno”, izjavio je Petronijević za RTRS.

 

Miloš Ković

Profesoru sa beogradskog Filozofskog fakulteta zabranjen je ulazak u BiH početkom 2022. godine. Prema pisanju portala Radio Sarajevo, i Slobodne Evrope Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.

On je 2015. godine kao vještak obrane za povijesni kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski,tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.

Ković je kao povijesničar iz Srbije i vještak obrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.

“To su već sad etikete. Netko može biti nacionalist, netko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog”, neodređeno je odgovarao svjedok obrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.

Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.

Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta”, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.

Mjesec nakon pucnjave u Sarajevu: Ibro Miladin pušten na slobodu, sa Keketovićem se sukobio zbog hakera koji je radio za kartel Edina Gačanina Tita!

Ibro Miladin je pušten na slobodu. Trideset dana nakon što je pucao u centru Sarajeva, ovom pratiocu narko bosa Edina Gačanina Tita Općinski sud u Sarajevu nije produžio pritvor. Miladinu nije određen ni kućni pritvor. Ima tek obavezu periodičnog javljanja najbližoj policijskoj stanici. To znači da se slobodno može kretati.

Podsjetimo, 20. juna Ibro Miladin je u samom centru Sarajeva, ispred hotela Evropa, ranio Timura Keketovića, višestrukog povratnika u kriminal.

“Keketović je udario mog poznanika koji je sjedio sa mnom za istim stolom. Vidio sam da su bili naoružani a svi znamo ko su te osobe. Bio sam u opasnosti. I nije tačno da su bili tu maturanti. Kada se to desilo nikoga nije bilo tu, nije mi bila namjera izazvati opasnost”, kazao je Ibro Miladin neposredno nakon hapšenja, na ročištu prilikom određivanja pritvora.

Identitet Miladinovog poznanika do danas nije utvrđen. No, Istraga saznaje da je s Miladinom u tom trenutku sjedio izvjesni Boki, koji je jedan od glavnih hakera Edina Gačanina Tita. Miladin i Boki su proteklih godina živjeli na relaciji Sarajevo-Dubai.

Harun Sadiković. Dženis Kadrić, Ibro Miladin i Edin Gačnin Tito

Ibro Miladin je bivši pripadnik Federalne uprave policije. Vođu jednog od najvećih narko kartela na svijetu Miladin je upoznao u septembru 2016. godine. Tada je, naime, Edin Gačanin boravio u Sarajevu, a Ibro Miladin i još četvorica pripadnika FUP-a su brinuli o njegovoj sigurnosti.

Gačanin je, podsjećamo, tada odsjeo u Hotelu Novotel, a automobile za njega i njegovu pratnju je iznajmio sarajevski biznismen Gordan Memija koji je Gačanina i dočekao na Aerodromu. Edin Gačanin Tito je, tokom posjete Bosni i Hercegovini, išao u Hrvatsku, gdje je imao kontakte sa osobama koje su dio njegovog kartela.

Memija I Miladin

Osim Miladina, među specijalcima koji su čuvali Tita su bili Dražen Čobović,  Senad Kadić, Aldin Ćatić, Emir Druškić i Dženis Kadrić. Čobović, Miladin i Kadrić su, potom, napustili FUP i preselili u Dubai gdje su čuvali Edina Gačanina Tita. Međutim, Dražen Čobović je vrlo brzo napustio posao, dok su Ibro Miladin i Dženis Kadrić ostali vjerni Titu. U vrijeme dok su bili pratioci Edina Gačanina Tita, Miladin i Čobović su bili bliski biznismenu Gordanu Memiji i njegovom kumu, aktualnom ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću.

Konaković, Dražen Čobović i Memija prilikom posjete Meki

Četvorica prtilaca Tita, rekosmo, bili su pripadnici FUP-a. Upravo tu specijalnu jedinici lično je opremao Edin Gačanin Tito, a donacije su išle preko bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Iako je u Tužilaštvu KS postojao predmet o uniformama koje je FUP-u donirao Edin Gačanin, sve je vrlo brzo zataškano.

SIPA dostavila Izvještaj Tužilaštvu BiH: Zašto je tužilac Pašić dozvolio inspektoru Ristiću da mobitele koji nisu vještačeni vrati osumnjičenom za krijumčarenje 50 kg kokaina

Državna agencija za istrage i zaštitu dostavila je Tužilaštvu BiH izvještaj o prikupljenim saznanjima koja se odnose na službenika te Agencije Roberta Ristića i misteriozni povratak nevještačenih mobilnih telefona prethodno oduzetih Dušku Đurasoviću, direktoru kompanije MDDI Group, osumnjičenom za krijumčanje 50 kilograma kokaina.

inspektor SIPA-e Robert Ristić

Potvrdili su nam ovo i u SIPA-i koja je već provela internu istragu tokom koje je inspektor Ristić prebačen na drugo mjesto. Podsjećamo, u novembru prošle godine smo objavili da je, bez prethodnog vještačenja, državni tužilac Džermin Pašić dao je saglasnost inspektoru SIPA-e Robertu Ristiću da vrati dva mobilna telefona koja su u februaru 2020. godine oduzeta Dušku Đurasoviću. Sporni telefoni su oduzeti kada je, u saradnji sa američkom DEA-om, provedena velika međunarodna akcija koja je rezultirala zapljenom kokaina vrijednog stotinu miliona eura. Krajnje odredište te droge bilo je Sarajevo, a Đurasovićeva firma MDDI bila je naručilac banana u kojima je bio kokain. Iako je uhapsilo Đurasovića, Tužilaštvo BiH nije tražilo da mu se odredi pritvor. Naprotiv, pušten je na slobodu, a nekoliko mjeseci kasnije, na inicijativu inspektora Ristića, državni tužilac Džermin Pašić dozvolio je da se osumnjičenom vrate telefoni koji nisu vještačeni.

tužilac Džermin Pašić

Sporne telefone je, prema informacijama Istrage, osumnjičenom Đurasoviću ispred zgrade Tužilaštva BiH, bez ikakvog zapisnika predala Maja Govedarica, saradnica tužitelja Pašića. Nakon što je priča dospjela u javnost, u Tužilaštvu su sačinili službenu zabilješku kako bi “pokrili vraćanje” telefona. No, tu nije kraj priče. Uporedo sa zataškavanjem istrage, inspektor Ristić osniva transportnu firmu koju registruje na svoju majku. Prve poslove dobija od kompanije MDDI Group čiji je osnivač Duško Đurasović, koji je osumnjičen u ovom poredmetu i kojem su prethodno vraćeni oduzeti telefoni koji nisu vještačeni.

“TVT Šped. I to je čista i poštena firma kao i MDDI, jer su spletom nesretnih okolnosti dobili te nesretne palete. I Duško Đurasović je ugledni privedenik, kako u BiH, tako i u Srbiji”. rekao nam je u novembru prošle godine inspektor Ristić.

Prema izvodu iz sudskog registra, firma TVT Šped osnovana je 20. maja 2020. godine, a sjedište je u Istočnom Sarajevu. Zastupnica firme je Marija Ristić, majka inspektora Ristića. Firma je, dakle, osnovana desetak dana nakon što je Džermin Pašić izdao naredbu da inspektor SIPA-e Robert Ristić vrati dva telefona oduzeta vlasnika firme MDDI. Odmah nakon osnivanja, Ristićeva firma kupuje dva kamiona, te potpisujuje ugovor sa sa firmom MDDI, koja je bila uvoznik banana u kojima je bilo 50 kilograma kokaina.

Podsjećamo, u februaru iste godine provedena je velika međunarodna akcija protiv krijumčara kokaina. Pošljka je krenula iz Kolumbije, a tona kokaina se nalazila u bananama čiji je naručilac bio Izet Rastoder, slovenački kralj banana. Veći dio, od ukupno tone kokaina, zaplijenila je italijanska policija, a dio kokaina je bio usmjeren na Balkan. Italijanska policija je instalirala GPS uređaje kako bi se utvrdilo ko je krajnji korisnik. Roba je iz Italije, potom,  krenula u Luku Bar u Crnoj Gori gdje je utovarena u kamione od kojih su jedni krenuli put Sjeverne Makedonije, a drugi prema Bosni i Hercegovini u kojoj je banane (u kojima je bio kokain) trebala preuzeti firma MDDI Group Sarajevo. Osnivači firme MDDI su Duško Đurasović i Edis Rastoder, sin Izeta Rastodera.

Dio kokaina koji je u bananama upućen u Sjevernu Makedoniju zaplijenjen je 19. februara 2020. godine u blizini Skoplja, a uhapšene su tri osobe. Isporuka u BiH stigla je dan kasnije i Carinskom terminalu Halilovićima kod Sarajeva je pronađen kokain. Prema planu policijskih agencija, Italijani su veći dio kokaina koji je trebao ići prema Balkanu zamijenili brašnom, te je ostavljen samo kilogram kokaina koji bi u istrazi trebao služiti kao dokaz. Za tržište BiH bilo je namijenjeno ukupno 50 kilograma kokaina. SIPA je na Carinskom terminalu Halilovićima pronašla drogu i ugrađeni GPS u kamionu. Dvojica vozača su uhapšena, a potom ekspresno puštena. Po naredbi Džermina Pašića saslušan je i direktor MDDI Grop-a Duško Đurasović kojem su oduzeta dva telefona u kojima su, sumnja se, bili dokazi o krajnjem korisniku uvezenog kokaina. No, tužilac Pašić nikog od saslušanih i ispitanih nije pritvorio. Predmet je zaveo pod oznakom KTN, što znači da je smatrao da je ovo krivično djelo počinila nepoznata osoba. Od februara do maja prošle godine, Pašić nije poduzeo nijednu radnju u ovom predmetu.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...