Vatrenim oružjem naoružani navijači Zrinjskog upali su u petak navečer u najmanje dva stana u Mostaru u kojima su navijači Veleža čuvali transparente, saznaje Istraga.ba.
Jednog navijača Veleža su vezali lisicama i on im je priznao gdje se nalaze ostali transparenti.
Prema informacijama Istrage, navijači Zrinjskog, Ultrasi, dronovima su pratili navijače Veleža kako bi otkrili gdje se nalaze transparenti ove navijačke grupe. Sve se dogodilo u noći sa petka na subotu.
Prije nešto manje od mjesec dana, 7. aprila, navijači Veleža ‘Red Army‘ upali su u prostorije mostarskih Ultrasa i oteli im nekoliko transparenata.
Fotografijom su se pohvalili na društvenim mrežama pozirajući s ukradenim transparentima okrenutim naopako kako je običaj u navijačkim krugovima.
Bljesak.info piše da su navijači Zrinjskog pod i dalje nerazjašnjenim okolnostima jučer oduzeli oko 50 transparenata od svojih protivnika, navijača Veleža – Red Armyja.
Nakon sinoćnje utakmice Velež – Posušje (2-0), Ultrasi su napali pripadnike Red Armyja, te im oteli mnoge transparente, među kojima i onaj udarni, veliki, s natpisom “Red Army”.
Pripadnici SIPA-e uhapsili su Mehmeda Jahića, profesora sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, saznaje Istraga.ba. U ovom trenutku traju pretresi na najmanje pet lokacija u Sarajevu. Osim Jahićevih objekata, SIPA pretresa i kuću direktora Bosnalijeka Nedima Uzunovića kao i članova porodice profesora Jahića. Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo. Jahić, Uzunović i drugi su osumnjičeni da su iz Bosnalijeka izvlačili novac kojim su, potom, kupovali dionice tog preduzeća kako bi ostvarili prevlast.
Prema informacijama Istrage, SIPA pretresa i objekte u vlasništvu Adnana Hadžića, direktora finansija i privremenog generalnog direktora Bosnalijeka. Osim Hodžića na meti SIPA-e su još sin i supruga profesora Jahića.
Mehmed Jahić je, kako saznajemo, godinama bio angažiran i Bosnalijeku kao savjetnik i primao je, u prosjeku, između 15 i 20 hiljada maraka mjesečno. Dobijeni novac je, potom, prebacivao na račune supruge i sina. Oni su, potom, kupovali
dionice Bosnalijeka. Prema zvaničnim podacima sa sarajevske berze, Elbira Jahić, supruga Mehmeda Jahića, vlasnica je 1,2 posto dionica Bosnalijeka
Glavni akteri ove priče koja dokazuje manipulacije cijenama nafte i naftnih derivata su kompanija HIFA Oil i KJKP Rad Sarajevo. U pitanju je nabavka bitumena. Detalje ćemo donijeti nešto kasnije. Sada, prvo, idemo ukratko objasniti o čemu se radi. KJKP Rad raspiše tender i traži velike količine bitunemena. U tenderu piše da se cijena formira tako što će dobavljač, u ovom slučaju HIFA Oil priložiti nabavne cijene na šta će dodati svoju maržu. Hifa Oil, potom, nabavi bitumen iz inostranstva po vrlo povoljnoj cijeni, proda ga, potom, svojoj kompaniji Euro Stil Doboj. Onda Euro Stil taj isti bitumen po većoj cijeni proda Hifa Oilu od kojeg je i nabavio bitumen. Ta ista roba, potom, ide u KJP Rad po “drugoj nabavnoj cijeni” koja je znatno veća od prve nabavne cijene. I samo na osnovu te manipulacije, HIFA Oil je, za godinu, iz KJKP Rad Sarajevo izvukao oko 460 hiljada maraka “dodatnih sredstava”. A sada detalji.
U maju 2018. godine, HIFA Oil se prijavljuje na tender koji je KJKP Rad Sarajevo raspisao za nabavku “bitumena 60”. Za isporuku 1300 tona bitumena 60, HIFA Oil je zatražila 924,729 KM. U sklopu ponude, se navode cjenovnici Optima Grupe d.o.o. Banja Luka. Hifa Oil se, dakle, referisala na cjenovnik “Rafinerije nafte Brod”. KJKP Rad, sa tadašnjim direktorom Selimom Babićem (SDA) na čelu prihvata njihovu ponudu i zaključuje ugovor.
“Cijene za materijale iz člana 1 ovog Ugovora – BIT 60 ponuditi sa prezentiranjem promjenjivog dijela rafinerije iz koje je roba ponuđena. Domaća rafinerija: rafinerijska faktura ili račun komercijalnog zastupnika rafinerije Optima grupe; Strane rafinerije – JCI-a i rafinerijsku fakturu” Cijena za materijale iz člana 1 ovog Ugovora je 711,33 KM po toni bez PDV-a, a sastoji se od promjenjivog dijela – rafinserijske cijene koja je u vremenu ponude bila 632,33 KM po toni, bez PDV-a, plus fiksni dio 79 KM po toni bez PDV-a (ostali tropšovi, troškovi transporta i marža).
A evo kako HIFA Oil vrši isporuke. Umjesto ugovorene cijene, ova tešanjska kompanija dostavlja faklturu sa uvećanim cijenama. Razlika u cijeni prilikom ove isporuke je čak 8.800 KM veća u odnosu na ugovorenu. Drugi dokumenti otkrivaju pozadinu.
HIFA Oil je bitumen nabavio iz Albanije, odnosno od firme AL Global Oil. To dokazuje i međunarodni tovarni list.
HIFA Oil, potom, ovaj bitumen prodaje preduzeću Euro Stil d.o.o. Doboj, što potvrđuje ulazna faktura. Euro Stil, koji je u vlasništu Izudina Ahmetlića, taj isti bitumen prodaje HIFA Oilu koji je, također, u tom trenutku u vlasništvu Izudina Ahmetlića.
I umjesto fakture iz Albanije, HIFA Oil javnom preduzeću KJKP Rad Sarajevo dostavlja fakturu Euro Stila koja je znatno veća od nabavne cijene iz Albanije.
Sve ovo dovodi do zaključka da uvoznik albanskog bitumena HIFA Oil prodaje isti bitumen povezanoj kompaniji EURO Stil, koji, potom, tu robu vraća HIFA-i po većoj cijeni kako bi je fakturisali javnom preduzeću KJKP Rad Sarajevo.
I sve navedeno se provede za, navodno, 4 sata koliko je “ugovorni” rok od narudžbe do isporuke.
Pojednostavljeno, bitumen iz Albanije, ako pratimo samo dokumente, do Sarajeva dođe za četiri saata, s tim da ga, za isto to vrijeme, uveze jedna firma, koja ga, potom, proda drugoj, pa ga ova druga vrati prvoj firmi po uvećanoj cijeni, koja se potom uzima za obračun konačne fakture javnom preduzeću. Uvoznik je Hifa Oil. Vlasnik je Izudin Ahmetlić. Prevoznik je Petrobit d.o.o, Tešanj. Vlasnik je Izudin Ahmetlić. Prvi kupac je Euro Stil d.o.o. Doboj. Vlasnik je Izudin Ahmetlić. Drugi kupac je Hifa Oil. Vlasnik je Izudin Ahmetlić. I treći kupac je KJKP Rad Sarajevo. Vlasnik je Kanton Sarajevo.
Na ovaj način, tokom jedne godine, HIFA Oil i Izudin Ahmetlić su uspjeli izvući iz samo jednog javnog preduzeća više od 400 hiljada KM.
Mada su u utorak najavili da će kupiti dodatne količine prirodnog gasa, Sarajevogas do srijede navečer nije naručio nijedan novi kubik.
Ovu informaciju potvrdili su nam i u Energoinvestu, navodeći da su oni dostavili ponude ovom kantonalnom preduzeću, ali da, do momenta pisanja ovog teksta, Sarajevogas nije zatražio isporuku dodatnih kubika gasa. Štaviše, Sarajevogas je u utorak, 25. januara, iz sistema povukao svega 763 hiljade kubika gasa, što potvrđuje i ovaj dokument u prilogu.
To znači da je u utorak Sarajevogas potrošio manje gasa nego što su bile njihove iskazane potrebe, koje su, u ponedjeljak navečer, ocijenili – nedovoljnim.
“Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku da nabavi dodatne količine gasa po tržišnoj cijeni, kako bi spriječila obustavu grijanja za više od 150.000 građana. Trenutno u Sarajevu 70 posto kotlovnica radi na alternativnim gorivima zbog reduciranih količina gasa. Za naredni period zatražena je nabavka dodatnih 500.000 kubika gasa, koji bi po ugovorenoj cijeni koštali 372.000 KM (oko 186.000 eura), a bit će plaćeni četiri puta više” saopćeno je u utorak nakon vanredne sjednice Vlade Kantona Sarajevo.
Dan ranije, podsjećamo, kantonalna preduzeća KJKP Toplane i Sarajevogas su saopćili da su dio kotlovnica skinuli sa gasnog sistema, jer Energoinvest nije isporučio dovoljne količine gasa. Međutim, zvaničnim ispisima iz sistema, Sarajevogas je tog dana, u ponedjeljak 24. januara, povukao milion kubika prirodnog gasa.
Ovo je za čak 150 hiljada kubika gasa više nego što je Sarajevogas i naručio u okviru redovnog ugovora o snabdijevanju ovim energentom.
“Sutra će moje kolege završiti ovaj problem. Energoinvest je generalni krivac. Isporučuje 950.000 Sarajevogasu, a treba 1,2 miliona. Moramo sutra osigurati oko 500 kubnih metara za narednih pet dana”, rekao je 24. januara za Radiosarajevo.ba ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiadžiahmetović.
I, uistinu, Vlada Kantona Sarajevo je u sutradan, odnosno u utorak, održala vanrednu sjednicu na kojoj je zaključeno da mora Sarajevogas nabaviti dodatnih 500 hiljada kubika prirodnog gasa. Zatražli su ponudu od Energoinvesta, koji im je, potom, proslijedio ponudu isporučioca povezanog sa Gasporomom. Za tu dodatnu količinu Kanton Sarajevo bi morao izvojiti 1,4 miliona maraka. No, od utorka popodne niko iz Sarajevogasa se više nije javljao Energoinvestu. Dodatne količine nisu naručili.
Ranije su zvaničnici Kantona Sarajevo tvrdili da su im se javili prijatelji koji bi isporučili mazut. Jedan od tih prijatelja je iz kompanije HIFA, čiji je sin, Kenan Ahmetlić, nedavno postao kadar Naroda i Pravde.
Kenan Ahmetlić sa Elmedinom Konakovićem (foto: fokus.ba)
Izudin Ahmetlić, vlasnik i direktor Grupacije HIFA Oil za „Slobodnu Bosnu“ je u utorak potvrdio da ga kontakrirali iz sarajevskih Toplana, tražeći 1.000 tona mazuta, što je dovoljno za šest dana grijanja u Sarajevu.
“Ja ću istog trena zaustaviti izvoz mazuta iz BiH ako bude trebao za Sarajevo“, rekao je Ahmetlić za Slobodnu Bosnu.
Da li je ovaj posao realiziran, nismo uspjeli provjeriti. No, jedno je sigurno. Sarajevogasu nijednog trenutka nije nedostajalo gasa.
Održavanje međunarodne vojne vježbe “IMMEDIATE RESPONSE 2023.” u kojoj bi učestvovali pripadnici Oružanih snaga BiH, te oružanih snaga SAD-a, Njemačke i Hrvatske je upitno. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović povukla je sa dnevnog reda prijedlog Zaključka kojim se daje saglasnost za održavanje ove vojne vježbe u Bosni i Hercegovini, saznaje Istraga.ba.
Cvijanovićeva je, kako saznajemo, obavijestila svoje kolege u Predsjedništvu da će ona, ukoliko se bude insistiralo na održavanju ove vojne vježbe sa vojnicima zemalja članica NATO-a, predložiti zaključak kojim će se staviti moratorij na održavanje svih vojnih vježbi dok traje rat na području Evrope (Ukrajina).
Milorad Dodik je, kako saznajemo, naredio Cvijanovićevoj da ovaj zaključak ne stavlja na dnevni red, ustvrdivši da on ne želi da mu snage NATO više vježbaju na Manjači.
Proteklih godina pripadnici Oružanih snaga su učestvovali u ovim vježbama. No, sada je upitno da li će Bosna i Hercegovina dati saglasnost za održavanje vježbe.
Inače, Cvijanovićeva je sa dnevnog reda sjednice Predsjedništva BiH skinula sve tačke koje se odnose na Oružane snage BiH. Tako je, recimo, sa dnevnog reda skinut i Zaključak kojim Predsjedništvo BiH prima k znanju informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i postrojbi Oružanih snaga BiH u inostranstvu. U pitanju je Godišnji plan koji je pripremljen tokom mandata bivšeg ministra odbrane BiH Sifeta Podžića. U tom Planu je, recimo, bilo navedeno da pripadnici Oružanih snaga učestvuju na najmanje deset međunarodnih vojnih vježbi koje organiziraju zemlje članice NATO-a. Tako, za sada, pripadnici OS BiH ne mogu učestvovati na “rotacijskoj vježbi” Oružanih snaga SAD-a koja će u avgustu i septembru biti realizirana u Njemačkoj. Osim toga nema saglasnosti za učešće i u vježbi u Gruziji.
“Međunarodna vježba koja ima za cilj razvijanje interoperabilnosti Oružanih snaga SAD-a, Oružanih snaga Gruzije i ostalih partnerskih zemalja”, navedeno je, pored ostalog, u dokumentu koji je Željka Cvijanović povukla iz procedure.
“U glavu, čovječe”, reći će Zoran Kulina nekoliko sekundi nakon što je, nišaneći kroz snajper, ispalio metak svoju metu kod “crvene trafike”.
https://www.youtube.com/watch?v=Xv3znztdU8I
Snajperista Vojske Republike Srpske iz svog je gnijezda u sarajevskom naselju Nedžarići gađao civila s druge strane linije (Alipašino Polje). Sve se odvijalo pred kamerama francuskog novinara Philippe Buffona koji je prošle sedmice objavio ratni video na kojem se vidi kako se snajperista Kulina hvali pogotkom u glavu.
“Odlično. Je… li im mamu”, poentira mladić sa ratnog snimka nakon čega svoju pušku predaje suborcu da se uvjeri da je dobro obavio posao.
Skoro tri decenije kasnije (ponedjeljak 17. maj 2021. godine) ulazim u kafe Putnik u Istočnom Sarajevu. Umjesto snajpera, Zoran Kulina u rukama drži šolju za kafu. Bivši snajperista danas je konobar u kafani koja se nalazi u krugu Autobuske stanice. Petnaestak minuta kasnije predstavljam mu se.
“Znam zbog čega si došao”, govori Kulina dok sjeda za sto.
Da, potvrđuje, on je mladić sa snajperom sa snimka Philippea Buffona.
“Ma, to je samo bila predstava. Nisam nikoga pogodio. Gađao sam žardinjeru”, pravda se.
Ne zaboravlja bivši snajperista istaknuti da ima prijatelje Bošnjake i da on nije ubijao ljude.
“Nisam se do sada oglašavao. Pričaju ljudi o meni svašta. To je sve zajebancija bila. Čovjek gleda u mene, ja se smijem sve vrijeme. Da sam ubio koga, ne bih ni bio ovdje, najsikrenije. U žardinjeru sam gađao. Ima tamo žardinjera. Pogledaj čitav film. Nisam ja taj tip”, tvrdi snajperista.
Nikada ga, kaže, niko nije saslušao. Nijedna policijska agencija niti neko tužilaštvo nisu se zainteresirali za njegove ratne operacije.
“Vidi, ja i ti uvijek možemo pričati. Nikakav problem, ne bježim ni od čega. Drago mi je da si došao”, kaže na rastanku konobar Kulina.
Tokom četvorogodišnje opsade Sarajeva ubijeno je oko 11 hiljada ljudi od čega 1601 dijete. Nema preciznih podataka koliko su građana Sarajeva ubili snajperisti Vojske Republike Srpske. Za opsadu Sarajeva, po komandnoj odgovornisti su, pred Haškim tribunalom oduđeni generali Stanislav Galić (doživotna) i Dragomir Milošević (29 godina).Kada su u pitanju direktni izvršioci, do danas niko nije osuđen. Pravosudne institucije BiH nisu procesuirale nijednog snajperistu.
Sud BiH odbio je prijedog Tužilaštva BiH da se Fadilu Novaliću i drugim optuženim u predmetu Respiratori odrede mjere zabrane obavljanja dužnosti do okončanja postupka, saznaje Istraga.ba.
“Odbija se, kao neosnovan, prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje mjera zabfrane prema optuženima”, navedeno je u Rješenju sudskog vijeća Suda BiH.
U obrazloženju Rješenja navedeno je da “Sudu nisu predočeni dokazi o zloušotrebama javnog prostora” od strane optuženih Fadila Novalića i ministrice finansija Jelke Miličević.
“Samo postojanje pretpostavki da bi takvo postupanje optuđženih bilo moguće nije dovoljno jer Sud ne može samo pretpostaviti takvu mogućnost, već mora imati argumente i dokaze koji ukazuju na postojanje neke objektivne okolnosti ili konkretne i argumentirane radnje i postupaka koji bi bili valjan osnov za određivanje predloženih mjera zabrane u konkretnom slučaju. Pri tome, Tužilaštvo BiH nije, u prilog svojih tvrdnji, Sudu prezentiralo bilo kakve dokaze, već je svoj prijedlog zasnovalo isključivo na pretpostavkama”, piše u Rješenju Suda BiH.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je prošle sedmice zatražilo da se federalnom premijeru Novaliću i ministrici finansija Jelki Miličević odrede mjere zabrane obavljanja funkcija. Braniteljica ministrice Miličević, Senka Nožica je tada kazala da Tužilaštvo u ovom procesu “nema pravne”, već isključivo “političke ciljeve”.
Od marta ove godine srbijanske vlasti pokušavaju spriječiti izručenje Todora Čakovana Francuskoj čije ga pravosuđe tereti za ubistvo, otmicu i nezakonito lišenje slobode. Upravo je Čakovan, saznaje Istraga.ba, “tvorac” priče da se u zatvoru u Istočnom Sarajevu priprema likvidacija državnog tužioca Dubravka Čampare. Tako je ovaj kriminalac kojem prijeti 20 godina robije u Francuskoj postao svjedok bh. pravosuđa, zbog čega će biti usporen proces njegovog izručenja. Istovremeno, Srbija nastoji isposlovati kod Tužilaštva BiH da Čakovan bude izručen njima, gdje se tereti za krivično djelo za koje mu prijeti kasna do pet godina robije. U nastavku donosimo detalje.
U utorak, 27. septembra ove godine na teritoriji Bosne i Hercegovine je uhapšen srbijanski državljanin Todor Čakovan. Uhapšen je na osnovu dvije crvene Interpolove potjernice. Prvu je raspisala Francuska, a drugu Srbija. Na stranici Suda BiH dostupan je izvještaj koji potvrđuje naša saznanja.
“Sud Bosne i Hercegovine je 28.9.2022. u predmetu Todor Čakovan (S1 3 K 043977 22 Eks), u postupku izručenja potraživanog Todora Čakovana po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Beograd, Srbija, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo i međunarodnoj potjernici NCB Interpola Pariz, Francuska, odnosno ekvivalentnoj potjernici NCB Interpola Sarajevo, odlučujući o određivanju mjere privremenog pritvora prema potraživanom, donio rješenje kojim je potraživanom Todoru Čakovanu određen ekstradicioni pritvor, koji po ovom rješenju može trajati do izvršenja odluke o izručenju ili do nove odluke ovog Suda, a najduže šest mjeseci računajući od dana lišenja slobode, odnosno od 27.9.2022. do 27.3.2023. godine”, objavljeno je na web stranici Suda BiH.
Čakovan je, nakon određivanja ekstradicijskog pritvora prebačen u Državni zatvor u Istočnom Sarajevu. I, dok se čekala dokumentacija koju bi trebale dostaviti države koje ga potražuju, Todor Čakovan se obraća zatvorskim čuvarima tvrdeći da je čuo kako Admir Arnautović Šmrk i drugi kriminalci govore kako treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu, iako on “ne radi sky”. O svemu je odmah obaviještena SIPA,a vijest o ugroženosti tužioca Čampare prva objavljuje banjalučka Alternativna televizija. Ubrzo je došla i informacija da je MUP Republike Srpske na Sokocu pronašao oružje kojim je trebao biti ubijen državni tužilac. No, glavni državni tužilac Milanko Kajganić je dao puno realniju sliku ovog slučaja.
“Komentarisalo se po pritvoru, nije povezano za bilo koju ličnost, niti predmet. Znamo da su komentarisali osumnjičeni iz takozvanog Sky predmeta i to se sada provjerava”, rekao je Kajganić dva dana nakon što je ATV objavio ekskluzivna saznanja.
Kajganić je još dodao da “u ovom trenutku ne može reći za šta su zaplijenjene pušle bile namijenjene, odnosno da li su ostale iz proteklog rata ili je u pitanju nešto drugo”.
Dakle, prvobitno objavljene vijesti nisu baš bile utemeljene na istini. No, šta je pozadina slučaja?
Todor Čakovan je srbijanski kriminalac čije se ime mjesecima nalazimo u bazama Interpola. U novembru prošle godine Čakovan je u Francuskoj kidnapovao jednu osobu i živu je zakopao. Nakon što je tijelo pronađeno, za Čakovanom je Francuska raspisala potjernicu. Prema službenim dokumentima, Interpol Pariz je 17. januara ove godine raspisao crvenu potjernicu za Čakovanom zbog sumnje da je počinio krivično djelo – ubistvo. Zaprijećena kazna mu je 20 godina. Ubistvo je, rekosmo, počinio u novembru 2021. godine. Nakon što je u bazama Interpola objavljena potjernica za Čakovanom, reagira u Srbijansko pravosuđe. Oni, pak, 25. marta ove godine, raspisuju crvenu potjernicu za svojim državljaninom tereteći ga za krivično djelo – krivotvorenje navodno počinjeno u januaru 2014. godine. Dakle, srbijanske vlasti osam godina nisu raspisivale potjernicu za Čakovanom, a onda su, nepuna dva mjeseca nakon francuske potjernice, odlučili da i oni raspišu potjernicu za svojim državljaninom. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, insistitraju da Čakovan bude izručen njima, pozivajući se na činjenicu da ima njihovo državljanstvo. Kako bi dobili na vremenu, Čakovanu, prema informacijama Istrage, sugerirano da prijavi navodno krivično djelo u zatvoru, te da tako postane svjedok od bitnosti za bh. pravosuđe. On je to vrlo brzo i učinio, tvrdeći da je “čuo” kako kriminalci u zatvoru pričaju da treba ubiti državnog tužioca Dubravka Čamparu. Upravo je tužioca Čamparu bivši srbijanski ministar Aleksandar Vulin označio kao bitnog saradnika srbijanskih vlasti na slučajevima organiziranog kriminala.
Ministar vanjskih poslova i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković pominje se u prepiskama Dženisa Kadrića, tjelohranitelja Edina Gačanina Tita, koji je u srijedu ujutro uhapšen u Sarajevu, saznaje Istraga.ba.
Uhapšeni Kadrić je koristio Sky aplikaciju, kod 315389, pod šiframa Wolverine, Elite Comando i u komunikaciji u koju je bio uključen i sam vođa narko kartela Edin Gačanin Tito, direktno se pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Prepiske koje se odnose na Konakovića sigurnosnim agencijama BiH dostavljene su iz EUROPOL-a i one nesumnjivo dokazuju vezu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa pripadnicima kartela Tito i Dino. Kao prva veza se pominje “Meme”, odnosno biznismen i Konakovićev kum Gordan Memija.
No, ove prepiske, za sada, nisu u fokusu Tužilaštva BiH po čijoj naredbi su uhapšeni Dženis Kadrić i biznismen Alem Hodović kojeg je SIPA, prije nekoliko godina, zajedno sa Gordanom Memijom prijavljivala zbog pranja novca.
Dženis Kadrić je, rekosmo, u srijedu uhapšen u Sarajevu po naredbi Tužilaštva BiH. U okviru iste akcije uhapšen je i Alem Hodović. Godinama smo na portalu Istraga.ba pisali o njihovim vezama sa narko kartelom Tito i Dino.
Dženis Kadrić je bio pripadnik Specijalne jedinice FUP-a.Vođu narko kartela Edina Gačanina Tita pratio je zajedno sa Ibrom Miladinom, također bivšim pripadnikom Specijalne jedinice FUP-a kojom i danas rukovodi Mustafa Selmanović, kućni prijatelj državnog tužioca Dubravka Čampare.
Prema informacijama Istrage, Miladin i Kadrić posljednjih su se mjeseci našli u nemilosti Edina Gačanina, odnosno, prekomandovani su na poslove u Sarajevu. Tito je, kako saznajemo, posebno bio nezadovoljan ponašanjem supruge Dženisa Kadrića, Anje Gligorić iz Zenice, koja se na Instagramu hvalila raskošnim životom u Dubaiju. Nakon što je Kadrić “prebačen” u Sarajevo, Anja Gligorić je izbrisala svoj profil na Instagramu gdje je imala oko 100 hiljada pratilaca.
S druge strane, Alem Hodović je prvo poslovao sa Mirzom Gačaninom, amidžom Edina Gačanina Tita, a onda je, kasnije, održavao stalne veze sa Stefanom Papićem, također članom narko kartela Tito i Dino koji se od belgijskog pravosuđa skriva u Dubaiju.
Skoro dvije godine Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o Hodoviću i Kadriću, ali tužilac Mirza Hukeljić, inače blizak prijatelj tužioca Džermina Pašića i Dubravka Čampare, odbijao da uhapsi Dženisa Kadrića u čijem Sky-u se direktno pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Tek kada je Hukeljić napustio Tužilaštvo BiH, a njegov predmet preuzeo tužilac Sanjin Kulenović, Dženis Kadrić je uhapšen. Evo i zbog čega.
Dženis Kadrić – pranje 400 hiljada KM
Dženis Kadrić je, prema prepiskama iz Skya sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića (hapšen 2022.) planirao pranje oko 400 hiljada KM.
Dženis Kadrić je, naime, tražio od Zlatka Ibrišimovića uputu kako da za novac od 400 hiljada KM koji je stekao izvršenjem krivičnih djela u inostranstvu kupi nekretninu u Sarajevu, a da ne mora dokazivati porijeklo novca.
Zlatko Ibrišimović, otkrivaju Sky prepiske, predložio je Kadriću više načina pranja novca, a jedan od njih je podrazumijevao da advokat sa svog vlastitog računa isplati kupoprodajnu cijenu za stan, a da Dženis Kadrić, prije kupovine stana, isplati Zlatku Ibrišimoviću novac u tom iznosu, uvećan za iznos PDV-a i poreza na dobit koji Ibrišimović mora platit.
Komunikacija između Ibrišimovića i korisnika Dženisa Kadrića započinje 05.01.2021. godine kada Ibrišimović iskazuje da se raduje budućem poslovanju i druženju, te konstatuje da je za Kadrićeve potrebe našao najveći mogući stan. Nešto kasnije Ibrišimović javlja da mu treba par dana da provjeri situaciju.
U audio porukama Kadrić govori Ibrišimoviću da želi da kupi stan, da ima određeno pokriće za novac ali da ne želi da ugrožava svoju situaciju zbog ljudi sa kojima radi te ga dalje pita za najbolji mogući način kupovine stana, odnosno pokrića novca kojim će kupiti taj stan. Ibrišimović kasnije sugeriše Kadriću da ni u kom slučaju ne otvara račune u bankama na svoje ime niti na ime članova porodice jer se svi računi vode po njegovom matičnom broju i da se tome vrlo lahko može ući u trag. Dalje mu Ibrišimović predlaže opciju da posredstvom svojih poznanika ili članova svoje porodice kupi nekoliko manjih stanova, vrijednosti 100.000 – 120.000 KM, zatim te iste stanove preprodaju te na kraju polože novac u ukupnom iznosu od oko 400.000 KM. Drugi način kupovine stana, odnosno pranja novca za kupovinu stana koji mu predlaže Ibrišimović jeste da Kadrić posredstvom neke firme ili člana porodice uzme kredit te zatim lično vraća dospjele rate kredita umjesto te firme ili lica koje će podići kredit. Osim navedenog, na kraju Ibrišimović govori da na svom ličnom računu ima 300.000KM i da dodatnih 100.000KM može vrlo lahko „ubaciti“ i za koje može imati pokriće. Zbog toga Ibrišimović predlaže Kadriću da kupi stan na svoje ime, a da mu Kadrić novac za to da unaprijed nakon čega bi za određeno vrijeme taj isti stan prebacio na neku osobu koju odredi Dženis Kadrić
Sredinom januara 2021. godine godine Ibrišimović ponovo korisniku Dženisu Kadriću govori da je najbolja opcija da se kupovina stana izvrši preko njega ali dodaje da će to koštati dosta više od 410.000KM jer on, na 100.000KM koje legalno ubaci, mora platiti 27.000KM, od toga 17.000KM PDV-a i 10.000KM poreza na dobit i da će sračunati sve i pokušati naći najbolju „kombinaciju“. Kadrić pristaje na ovu opciju.
Sve ove dokaze, rekosmo, Tužilaštvo BiH je imalo od 2022. godine, ali tužioci Mirza Hukeljić i Džermin Pašić nisu željeli uhapsiti Kadrića, jer bi raspakivanje njegovog Skya direktno ugrozilo lidera NiP-a Elmedina Konakovića.
Alem Hodović – pranje novca
Da bi se lakše razumjela priča, ukratko ćemo pojasniti nekoliko činjenica. Alem Hodović je sarajevski biznismen sa dugogodišnjim iskustvom u otvaranju fiktivnih kompanija preko kojih je izvlačen novac ili je vršeno pranje novca preko fiktivnih marketinških usluga. Hodović je određene fiktivne poslove poslove radio i za Gordana Memiju, a u Nizozemskoj je imao dobre veze sa Mirzom Gačaninom i Stefanom Papićem kojeg belgijsko pravosuđe traži krijumčarenja kokaina. Papić se, rekosmo, sada skriva u Dubaiju i pod zaštitom je Edina Gačanina Tita.
Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o sumnjivim poslovima Alema Hodovića i Gordana Memije prije skoro šest godina, ali predmet nikada nije okončan. Osim toga, Hodovićeve veze sa Stefanom Papićem su dokumentovane kroz Sky prije dvije godine, ali tužilac Hukeljić je odlučio da ih ne hapsi u okviru iste akcije kada je uhapšen advokat Zlatko Ibrišimović. Evo dokaza iz Sky aplikacije.
Dana 21.01.2020. godine Stefan Papić govori advokatu Zlatku Ibrišimoviću da mu je Alem Hodović sredio kupovinu dva stana, bosanski pasoš i platu zbog čega je mislio da mu je Hodović pomogao. Međutim, tvrdi Papić, Hodović ga je prevario, te moli advokata Ibrišimovića da mu provjeri da li je Hodović platio hipoteku za stan.
“Mislim da me laže. Dužan mi je 50 000 KM”, napisao je Papić.
Tri dana kasnije Stefan Papić šalje audio poruku Zlatku Ibrišimoviću u kojoj navodi na koji način je došao do vozila, pa tako kaže da je „Porsche leasing“ dao auto na lizing „Auto radu“, „Auto rad“ je dao „Asa rentu“, „Asa rent“ je dao „E.S.T.“.
U martu 2020. godine, Stefan Papić obavještava advokata Ibrišimovića da će ga nazvati osoba i koja će mu dati 5500 eura, a zatim da te pare Zlatko Ibrišimović preda Alemu Hodoviću kako bi platio dug u banci i hipoteke.
Nešto kasnije Papić napominje Ibrišimovića da nazove Alema Hodovića i kaže mu da dođe do njega, ali da ništa više ne govori telefonom.
“Kada Alem dođe pravi se kao da ništa ne znaš. Samo predaj kovertu i ne govori od koga si je dobio, ja sam javio Alemu da su pare kod tebe”, poručio je putem Sky aplikacije Stefan Papić advokatu Zlatku Ibrišimoviću.
Dana 14.03.2020. godine, Stefan Papić govori Ibrišimoviću da mu javi koliko da počaste „nju“ (za sada nepoznata osoba), a zatim kaže da je kupio stan u Španiji, kao i firmu na nečije ime.
Mjesec kasnije Stefan Papić pita Ibrišimovića da li je tačno 31 hiljada eura, od toga plaća njemu 5 hiljada eura kako bi unaprijed napunio kredit kod njega i ostaje mu 26 hiljada eura.
“Ovih dana će opet doći para, biće između 90 – 100 hiljada eura”, navodi Papić u poruci Ibrišimoviću.
U nastavku razgovora Stefan Papić govori da nikada ništa nije legalno radio.
Tokom razgovora, Papić Alema Hodovića naziva budalom.
“Samo da budala ne počne lajati o meni. Ali kad se sve ovo završi dobiće on batine i neće znati odakle dolazi, Rolex će mu oteti, a sve na finjaka”, poručuje Papić advokatu Ibrišimoviću.
Sredinom maja 2020. godine, Stefan Papić obavještava Ibrišimovića da mu je Alem Hodović javio da je dug u banci 24000 KM, on je platio 15000 KM, znači još 9000 KM da se plati bez kreditne kartice, kreditna kartica je 5000 KM, znači još 14000 KM ima otvoreno.
„Nakon toga ću da da ubacim par milja da plaćamo normalno hipoteku mjesečno i dadžbine. Ali ne dam mu (Hodoviću) ja pare, hoću da vidim svojim očima, da zajedno poplaćamo pa sam na nuli u banci“, zaključio je Papić u prepiskama sa advokatom Ibrišimovićem koji je koristio aplikaciju pod kodnim imenom “Consigliere”.
Upravo na osnovu Ibrišimovićeve šifre u Sky-u nazvana je akcija tokom koje su uhapšeni Alem Hodović i Dženis Kadrić. Svi dokazi su, rekosmo, godinama bili u Tužilaštvu BiH, ali tužioci Džermin Pašić, Mirza Hukeljić i Dubravko Čampara nisu željeli uhapsiti Kadrića koji je bio povezan i sa putovanjima Elmedina Konakovića u Dubai.
U pitanju je nužna samoodbrana, napisat će državni tužilac Dubravko Čampara u svom dopisu upućenom Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo.
Ovo “nužna samoodbrana” odnosilo se na Aleksandra Mičića, ugostitelja iz Istočnog Sarajeva, poznatog po nadimku Aco Makedonac. Njegovo ime se spominje u Sky aplikaciji u kontekstu trgovine drogom. Državni tužilac Dubravko Čampara je zadužo predmet protiv Makedonca. Toj istrazi dodat je i događaj iz noći između 1. i 2. januara 2022. godine kada je Aleksandar Mičlić teško ranio Aleksandra Sikimu. Čampara će to ranjavanje okarakterisati kao Mičićevu nužnu samoodbranu i o tome obavijestiti pravosuđe u Istočnom Sarajevu koje do danas nije “riješilo slučaj”.
U međuvremenu, Aco Makedonac se dao u lobiranje. Ovaj “biznismen” iz Istočnog Sarajeva, vlasnik restorana La Perla u kojem se okuplja pravosudno-kriminalno-dekanski milje, posljednjih trideset dana intenzivno je lobirao da na poziciju zamjenika glavnog državnog tužioca bude imenovan Dubravko Čampara, čiji je brat Aljoša čest gost Mičićevih objekata. Ali, na kraju, nije uspio. Dubravka Čamparu je, zapravo, iz utrke za zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH izbacio – VAR. Evo o čemu se radi.
Već smo objavljivali da je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, koji je zbog svoje dentalne higijene preuzeo nekoliko bitnih obaveza u pravosuđu, za samo sedam dana dva puta mijenjao saziv “državnog podvijeća” koje predlaže nositelje pravosudnih funkcija na državnom nivou. Razlog je, kako smo tada objavili, da iz utrke za zamjenike glavnog državnog tužioca budu izbačene tužiteljice Enisa Adrović i Bojana Jolović, a da se na zamjeničke pozicije imenuju Džermin Pašić i Dubravko Čampara. I taj plan je djelomično uspio. Lagumdžijina komisija u kojoj mu je pomoć pružao federalni tužilac Saša Sarajlić uspjela je Džermina Pašića progurati na prvo mjesto rang liste. No, Dubravko Čampara je bio tek peti. Kako bi eliminisali sve kandidate između prvog i petog mjesta, Lagumdžija i Sarajlić su došli na ideju da samo Pašićevo ime formalno dostave VSTV-u, a da Čamparu usmeno predlože. Međutim, tokom rasprave na samoj sjednici, dio članova VSTV-a se pobunio, te su zatražili preslušavanje snimka sa državnog podvijeća. Tada je utvrđeno da su Lagumdžija i Sarajlić pokušali obmanuti članove VSTV-a, jer je je podvijeće zaključilo da se prema VSTV-u upute tri imena – Džermin Pašić, Mladen Furtula i Dubravko Čampara.
Nakon toga VSTV se izjašnjavao posebno o svakom kandidatu, ali na osnovu rang liste. Kao prvorangirani Džermin Pašić je dobio jednoglasnu podršku. Nakon toga VSTV se izjašnjavao o Mladenu Furtuli koji je bio bolje rangiran od Čampare. S obzirom na to da je za Furtulu glasalo osam članova Vijeća i da ga je podržala većina članova VSTV-a, nije bilo potrebe da se glasa o Čampari. Tako je Čampara, nakon preslušavanja snimka, odnosno VAR-a, ostao bez funkcije zamjenika glavnog državnog tužioca s koje je planirao kontrolisati sve istrage protiv narko kartela Tito i Dino s kojim su sarađivali njegov kućni prijatelj i Specijalne policije FUP-a Mustafa Selmanović. Čampara je tako namjeravao i kontrolirati predmet uniforme. Podsjetimo, narko boss Edin Gačanin Tito je nabavio uniforme za specijalnu jedinicu FUP-a kojom je komandovao Mustafa Selmanović. Donacija je dostavljena preko bivšeg ministra FMUP-a Aljoše Čampare koji je, također, zadužio jedan set Titovih uniformi.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Prema zvaničnim podacima sa sarajevske berze, Elbira Jahić, supruga Mehmeda Jahića, vlasnica je 1,2 posto dionica Bosnalijeka
