Istrage

Zoran Tegeltija zaprijetio Podžiću: Povuci odluku o odgađanju vježbe ili pokrećem proceduru za smjenu

“Pozivam Vas da odmah stavite van snage predmetu odluku i nastavite planirane aktivnosti na realizaciji bilateralne vojne vježbe “Manjača 21” te da me o tome odmah obavijestite. Ukoliko ne postupite po istom, obavještavam Vas da ću biti prinuđen da postupim u skladu sa ovlaštenjima predsjedavajućeg Savjeta ministara”, napisao u predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija u pismu upućenom ministru odbrane BiH Sifetu Podžiću.

Podžić je, podsjećamo, u ponedjeljak odgodio održavanje zajedničke vježbe Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije. Kao razlog je navedena “loša epidemiološka situacija”. No, Istraga saznaje da su čelnici Srbije namjeravali u BiH poslati pripadnike 63. padobranske brigade i 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije. Vježba je trebala biti održana od 9. do 16. oktobra na Manjači kod Banja Luke.

“Uvažavajući epidemiološku situaciju u BiH, poznato nam je da je u toku ove godine održano nekoliko vojnih vježbi i drugih aktivnosti OS BiH sa partnerskim zemljama i organizacijama na raznim lokacijama u BiH gdje su poštovane sve epidemiološke mjere propisane od strane nadležnih tijela BiH”, napisao je Tegeltija u pismu koje je u posjedu Istrage.

Ratni zločinac Stojan Župljanin zatražio prijevremeno puštanje na slobodu: Da li će vlasti BiH dati garancije za prijedorskog krvnika?

Haški osuđenik Stojan Župljanin zatražio je prijeveremeno puštanje na slobodu, saznaje Istraga.ba. Od sigurnosnih agencija u BiH zatražio je izdavanje garancija kako bi stekao preduslove za prijevremeno puštanje na slobodu.

Župljanin je 2016. godine, zajedno sa Mišom Stanišićem,  pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora zbog progone kao zločina protiv čovječnosti, izvršenog putem ubistava, mučenja, protivpravnog zatočavanja, stvaranja i održavanja nehumanih životnih uslova, prisilnog premještanja i deportacije, pljačkanja imovine, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uključujući uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih i drugih kulturnih objekata, nametanja i održavanja restriktivnih i diskriminatornih mjera.

Prema nalazu vijeća, i Stanišić i Župljanin su odgovorni i za ubistvo i mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Župljanin je proglašen krivim i za istrebljenje, kvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti.

Stojan Župljanin je tokom perioda na koji se odnosi presuda bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci, a od maja do jula 1992. i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK).

Prvobitna optužnica protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignuta je pred Međunarodnim sudom u Hagu 2005., odnosno 1999. godine. Mićo Stanišić se predao i prebačen je u nadležnost Međunarodnog suda 11. marta 2005. Stojana Župljanina su u blizini Beograda u junu 2008. godine uhapsile vlasti Srbije, a u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda je prebačen 21. juna 2008. Pretresno vijeće je odobrilo zahtjev Tužilaštva za spajanje ova dva predmeta u septembru 2008. godine. Obojica optuženih su se 20. novembra 2008. godine izjasnila da nisu krivi ni po jednoj od optužbi. Suđenje je počelo 14. septembra 2009. i završeno je 1. juna 2012 kada su prvostepeno osuđeni. Pravosnažna presuda je izrečena 2016. godine.

Prema informacijama Istrage Župljanin je molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnio 28. decembra prošle godine, a Sud u Hagu se nije izjašnjavao o tome do danas. U svojoj molbi je tražio da mu se odobri prijevremeno puštanje na slobodu 11 februara 2023. godine, dan nakon što su mu istekle dvije trećine kazne zatvora. Od tada pa sve do danas Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije odlučio o njegovoj molbi.

Župljanin je u molbi naveo da je “spreman da se reintegriše u društvo i da je dobrog zdravlja”. Istakao je da je porijeklom iz mještovite porodice i da je tokom izdržavanja kazne “održavao dobre veze sa zatvorenicima, bez obzira na njihovu nacionalnost”.

Vlasti Republike Srpske, prema informacijama Istrage, planiraju da njihovi zvaničnici u Vijeću ministara BiH i sigurnosnim institucijama BiH potpišu garancije koje bi mogle biti bitne za odluku o prijevremenom puštanju na slobodu.

Stojan Župljanin kaznu izdržava u zatvoru u Poljskoj.

Optuženik za ratne zločine nad Bošnjacima i načelnik Opštine Vlasenica poslao dopis Islamskoj zajednici: “Smanjite ezan”

Načelnik Opštine Vlasenica Mićo Kraljević kojem se sudi za ratni zločin na Sudu BiH i koji teroriše svjedoke Bošnjake zagorčavajući im život u Vlasenici, ne prestaje sa provokacijama.

U dopisu koji je Kraljević potpisao, a koji je upućen Islamskoj zajednici u BiH i Medžlisu IZ u Vlasenici 11. aprila traži se da „smanji nivo jačine zvuka islamskog poziva na molitvu“, odnosno ezana.

„Opštini Vlasenica se obratio veliki broj građana koji izražavaju nezadovoljstvo zbog velike jačine zvuka islamskog poziva na molitvu. Ovim putem apelujemo da se smanji nivo jačine zvuka islamskog poziva na molitvu imajući u vidu nezadovoljstvo građana opštine Vlasenica.

U cilju dalje uspješne saradnje nadamo se da ćete uzeti u obzir ovaj apel građana i opštinske uprave i izvršiti korekciju jačine zvuka islamskog poziva na molitvu“, navodi se u dopisu koji su potpisali Kraljević i Nevena Stupar.

Za progon bošnjačkih civila u Vlasenici – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine – pored Kraljevića, sudi se Manetu Đuriću, Radenku Staniću i Goranu Gariću.

Prema optužnici, Đurić je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Vlasenici, Stanić komandir, Kraljević komandir specijalnog voda, a Garić policajac.

Optužnica tereti optužene Mane Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića da su u vremenskom periodu od sredine aprila 1992. godine pa do kraja marta 1993. godine u općini Vlasenica, u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv bošnjačkog civilnog stanovništva općine Vlasenica, znajući za takav napad i da njihove radnje čine dio tog napada počinili progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Vlasenica na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi, ubistvima, mučenjem i drugim nečovječnim djelima slične prirode učinjenjih u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja.

(NAP)

Akcija SIPA-e: Uhapšeni Faris Gavrankapetanović, Muvedeta Čedić, Fikret Musić i Zlatko Vuković

Pripadnici SIPA-e uhapsili su bivšeg direktora KCUS-a Farisa Gavrankapetanovića, saznaje Istraga. Osim Gavrankapetanovića uhapšena je i njegova bivša bliska saradnica sa KCUS-a Muvedeta Čedić Butmir (kasnije prijateljica i saradnica i aktualne direktorice Sebije Izetbegović).  SIPA je u okviru iste akcije uhapsila i bivšeg premijera Kantona Sarajevo Fikreta Musića, te bivšeg ministra zdravstva KS Zlatka Vukovića. Akcija je provedena po nalogu.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), danas su, u sklopu operativne akcije “Magnet”, na području Sarajeva započeli pretrese stambenih i pomoćnih objekata i pokretnih stvari na više lokacija.

Navedene aktivnosti, kako su naveli iz SIPA-e, provode se zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela” i “Zlupotreba položaja ili ovlaštenja” propisana Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

“Pretresi se vrše po nalogu Kantonalnog suda u Sarajevu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo a u saradnji sa Federalnom upravom policije i Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo”, dodali su iz SIPA-e.

Akcija FUP- u Sarajevu: Zbog korupcije uhapšeno pet pripadnika MUP-a KS

Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su jutros pet pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo, saznaje Istraga.ba. Akcija se provodi po naredbi Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Pripadnici MUP-a KS su osumjičeni za koprupciju. U pitanju su, kako saznajemo, poslovi u vezi sa izdavanjem transportnih dozvola.

U toku su pretresi u Policijskoj stanici u Hadžićima. Ova akcija uslijedila je nakon višemjesečnog praćenja telefonskih komunikacija pripadnika MUP-a KS koji su pogodovali privrednicima i, kršeći zakonske odredbe, izdavali im dozvole za transport. Zauzvrat su primali veće novčane iznose i druge usluge.

Više informacija bit će tokom dana.

Zagrebački Nacional otkrio skandal “Ispod površine”: N1 BiH zabranio objavu istraživačke priče o Draganu Čoviću, direktor Amir Zukić ustvrdio da bi emitiranje “donijelo reputacijsku štetu televiziji”

Nacional je protekle sedmice doznao da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objkavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako piše autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Emisija, međutim, nije bila objavljena krajem rujna, kako je bilo planirano, da njome započne ovogodišnja sezona N1 BiH televizije. Zašto, nitko nije znao. Prve jasnije informacije o tome, prema prošlotjednim saznanjima Nacionala, glavni urednik N1 BiH Amir Zukić iznio je na sastanku cijele redakcije N1 BiH 21. studenoga, jednome od redovitih sastanaka koje uredništvo te kuće održava s vremena na vrijeme.

“Na tom sastanku Zukić je javno rekao da je “board zabranio” emisiju o Čoviću, što je izazvalo revolt velikog broja zaposlenih na N1 BiH koji su zahtijevali da Zukić objasni razloge zabrane. Zukić je prenio kako “board” emisiju smatra “jednostranom” te da bi Čović zbog nje mogao tužiti N1 BiH, a ta je tvrdnja, pak, izazvala još veće nezadovoljstvo pa su novinari i zaposlenici od Zukića zahtijevali da se, kao glavni urednik, izjasni što misli o emisiji. Odgovorio je da ga je “stid što emisija nije išla”, a na pitanje vjeruje li tome što je board N1 BiH rekao, odgovorio je niječno i dodao kako misli da je trebalo objaviti emisiju.Nacional je zamolio Zukića da objasni zašto emisija nije objavljena. Odgovorio je ovako: “Uredničko vijeće procijenilo je da novinarsko istraživanje za tu konkretnu emisiju nije zadovoljilo profesionalne standarde N1 BiH i uredničke kriterije koje slijedimo.” Nacional je tražio da Zukić objasni tko je, imenom i prezimenom, u “uredničkom vijeću” N1 BiH, ali nije nam odgovorio. Izvori Nacionala kažu da takvo tijelo ne postoji u redakciji N1 BiH u Sarajevu pa je moguće samo to da je riječ o Upravi United Medije, tvrtke vlasnice N1 televizije i još niza moćnih televizija u regiji kojoj je sjedište u Švicarskoj. Članovi Uprave su, kako stoji na webu United Medije, Aleksandra Subotić, Dirk Gerkens, Srđan Ćirović, Ivan Krstić, Ivana Galić Baksa, Srečko Husnjak, Veljko Smiljanić, Ralf Manthey i Pavel Blagov. Nacional je pitanja o zabrani emisije poslao i upravi United Medije, ali odgovore nismo dobili.
U odgovoru Amira Zukića dalje stoji ovako: “Upravo zahvaljujući objavljivanju provjerenih, točnih i kredibilnih informacija, N1 BiH u BiH već godinama ima status medija kojem publika najviše vjeruje. Najgledaniji smo news televizijski kanal i drugi najposjećeniji portal u državi. U produkciji emisije o Čoviću nismo uspjeli dobiti dokaze kojima bismo ispoštovali vlastite uredničke kriterije. Odlučeno je da ne objavljujemo sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu reputaciji Ni BiH i izložiti nas riziku sudskog procesa. O Čoviću, kao i ostalim bh. političkim liderima, objavili smo bezbroj priloga i emisija, ali samo kad smo bili sigurni da govorimo istinu. U više od devet godina djelovanja našeg medija nije se desila nijedna presuda protiv N1 BiH, što je dovoljna ilustracija da su istina i profesionalizam glavne vodilje u našem radu”, kazao je Zukić, dodajući kako je sve to “rekao i pred redakcijom, jer o svemu uvijek otvoreno razgovaramo”.
Nacional je sa Zukićem htio provjeriti i neslužbena nagađanja da je emisija zaustavljena zato što uprava United Medije nije htjela riskirati lukrativni ugovor s mobilnim operaterom HT Eronet, za koji nije tajna da je pod osobnim Čovićevim utjecajem. Na pitanje o tome Zukić je odgovorio: “N1 BiH je informativni mediji mi se ne bavimo ugovorima s telekom operaterima. Sve ugovore sklapa United Media, kao medijska grupacija kojoj pripadamo.” Nacional je i HT Eronetu poslao pitanja ima li tvrtka ugovor o suradnji s televizijom N1 BiH i o kakvom je ugovoru riječ. Zanimala nas je financijska vrijednost ugovora, ima li u njemu odredbi koje na bilo koji način utječu na program televizije N1 BiH, a pitali smo i je li HT Eronet ikada i na bilo koji način, službeno ili neslužbeno, tražio da televizija N1 BiH ne objavi istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, postavljajući to kao uvjet o kojem ovisi ugovor HT Eroneta i N1 BiH. Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT Eroneta Mirjana Brkić-Milinković odgovorila je ovako: “HT Eronet nema nikakvu vrstu izravnog ugovora, već samo ugovor o reemitiranju programskog sadržaja na Home.tv platformi s vlasnikom prava za N1 BiH program, a takvih ugovora o reemitiranju programskog sadržaja imamo na desetke sa svim drugim vlasnicima prava. HT Eronet nikada, ni na koji način – ni dosad, a neće ni ubuduće – nije utjecao niti se miješao u uređivačku politiku ijednog medija, pa tako ni televizije N1 BiH ni bilo koje druge televizijske kuće.” Činjenica je, međutim, da Dragan Čović, kao predsjednik stranke članice parlamentarne većine u Federaciji BiH, ima izravan utjecaj na HT Eronet kao predstavnik njegova suvlasnika, Federacije BiH. O tome svjedoči i njegova vlastita izjava od 12. travnja ove godine, objavljena na news portalima u BiH, u kojoj je najavio smjene u upravi HT Eroneta. Stoga mogu biti itekako utemeljene pretpostavke da je N1 BiH odustao od objavljivanja istraživačke priče o Čoviću kako ne bi izgubio važnu mogućnost emitiranja na platformama HT Eroneta”, navedeno je u tekstu Nacionala.

Odgovorarajući dalje na pitanja Nacionala, Amir Zukić kazao je kako su prethodne emisije serijala “Ispod površine”, koje je radio isti autor Boris Brezo, “bile bazirane na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa pa su zato i emitirane”, a “odjek je bio sasvim zadovoljavajući”. Upitan je li to prva zabrana neke emisije u povijesti televizije N1 BiH, Zukić je odgovorio: “Nama je Uredničkim smjernicama zabranjeno da objavljujemo neprovjerene informacije i sadržaje za koje nemamo dokaze, tako da zabrana nije termin koji adekvatno opisuje odluku da se u eter ne pusti emisija u kojoj nisu ispoštovani urednički kriteriji koje smo sami sebi postavili. Dešavalo se, naravno, i ranije da ne objavimo pojedine priloge i emisije kad nismo uspijevali dobiti potrebne dokaze tijekom istraživanja ili kad urednički nismo mogli stati iza činjenica nepotvrđenog sadržaja. Svaki medij koji se u svom radu vodi najvišim standardima novinarske profesije mora preuzeti odgovornost za ono što objavljuje. Sloboda i rad bez cenzure krase N1 BiH, ali i profesionalna odgovornost.” Na pitanje je li N1 BiH svjestan reputacijske štete koju izaziva vijest da ne objavljuje vlastitu, već snimljenu emisiju, Zukić je odgovorio: “Upravo zbog potencijalne reputacijske štete za N1 BiH i objavljivanja informacija bez dokaza, emisija nije puštena u program.”
Međutim, izvori s kojima je razgovarao Nacional tvrde kako nije bilo nijednog razloga da se emisija o Čoviću ne objavi: napravljena je na istim profesionalnim načelima kao i sve dosadašnje te je kao i prethodne emisije za koje je autorski tim dobio pohvale i od urednika i od uprave N1 BiH, bila “bazirana na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa”. Autor emisije Boris Brezo skrupulozno je doznao i objavio koji su točno dokazi nestali u sudskom procesu te o tome tražio i dobio reakciju nadležnih pravosudnih tijela. Jedan od izvora Nacionala, profesionalac koji je imao uvid u velike dijelove sporne emisije, izjavio je da u njoj “stvarno ne vidi ništa sporno osim što se možda ne bi svidjela Draganu Čoviću”. “Ali je i to upitno jer se, na primjer, vidi da su sudski procesi protiv njega loše pripremljeni, a možda se čak može tumačiti i da su montirani”. Jedan od sugovornika za emisiju, mostarski sociolog i politički analitičar Slavo Kukić, za Nacional je izjavio kako je intervju s njim bio “apsolutno profesionalan”, a trajao je cijeli sat. Naposljetku, emisija završava zaključkom da je Čović, usprkos svemu, bez konkurencije politički voda bosanskohercegovačkih Hrvata, te rečenicom Pere Previšića, predsjednika Čapljinske neovisne stranke, koji ironično ali možda i ne posve ironično-kaže: “Jao nama Hrvatima ako, ne daj Bože, Čoviću nešto bude. Tko će nas onda voditi?” Nacional je glavnog urednika N1 BiH pitao što on kao profesionalac i glavni urednik, i neovisno o “uredničkom vijeću”, misli o toj emisiji i koja je točno informacija u njoj bila neprofesionalno obrađena, ali odgovor nismo dobili.
Nacional je u subotu, 20. prosinca, razgovarao s Perom Previšićem, koji je potvrdio da je zvao autora emisije Borisa Brezu želeći doznati kada će emisija biti emitirana. “Nije imao druge nego da mi kaže da neće ići”, prenio je Previšić Nacionalu. “A ja sam dva puta iz Čapljine išao na snimanje u Sarajevo. Nisam htio govoriti iz mostarskog studija, nego sam se radovao da ću u glavnom studiju, u Sarajevu, reći sve što mislim o Čoviću i njegovoj politici. Sat i pol sam, kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, članice Hrvatskoga narodnog sabora, govorio o tome. Jako me razočaralo kad sam saznao da emisija neće ići. Jer, možete misliti, iz Čapljine putujem, trošim vrijeme i novac i onda vas netko obavijesti… A išao sam čak dva puta jer su me zamolili da ponovo dođem nakon što im se izbrisala cijela snimka prvog intervjua. I otišao sam, nije mi bilo teško, jer sam htio sa zadovoljstvom reći sve što mislim o Draganu Čoviću i onome što radi kao predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora: on je jednostavno ‘ukrao’ hrvatski narod sve ovo vrijeme u BiH.” Previšić je, inače, jedini političar koji je na zadnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru kritizirao Dragana Čovića. “Medu petsto ljudi javno sam rekao vodstvu hrvatskog naroda da je poražavajuće to što rade sve ove godine: Hrvati u BiH pali su ispod dvjesto tisuća ljudi koji stalno žive u BiH i ako ovako nastavimo, za desetak godina postat ćemo nacionalna manjina. Za sve to odgovorno je ovakvo vodstvo hrvatskog naroda koje je u zadnjih 20 godina, otkad je na čelu Dragan Čović, napravilo takav egzodus, a to se, nažalost, nitko ne usudi reći. Ali ja nemam ‘oraha u džepu’: nemam vojne mirovine, nemam skrbi, 62 mjeseca bio sam vojnik na prvim crtama obrane i nisam tražio ništa od hrvatske države jer sam smatrao da je to moja obveza. Ljudi se boje, ali ja ne. Jedini sam progovorio na tom zasjedanju HNS-a”, kazao je Previšić za Nacional, dodajući kako u intervjuu za emisiju N1 BiH “nije politizirao, nego iznosio argumente i dokaze”. “Zvali su i druge hrvatske političare, ali nisu htjeli govoriti. Mogu vam reći da su svi ti predsjednici stranaka s hrvatskim predznakom gori nego Čović, jer šute i nemaju petlje da mu ‘u facu’ kažu što trebaju reći. Ali ja sam rekao. I zašto bi se televizija N1 BiH trebala bojati tužbi ako im ja kao predsjednik stranke nešto izjavim? Pa tužit će mene ako će ikoga tužiti, ne N1 BiH televiziju”, smatra Previšić, koji kaže kako je čuo da je “emisija o Čoviću trebala biti bomba’, jedna od najboljih emisija serijala ‘Ispod površine'”.
Glavna urednica portala Hercegovina.info Kristina Spajić-Perić, koju je Društvo novinara BiH proglasilo Novinarkom godine 2023., bila je još jedna sugovornica za cenzuriranu emisiju o Čoviću. Potvrdila je to i za Nacional: “Na poziv Borisa Breze bila sam jedna od govornika u tematskoj emisiji o Draganu Čoviću ‘Ispod površine’. Snimanje se odvijalo u studiju N1 BiH u Mostaru 2. kolovoza 2023., gdje sam govorila o liku i djelu Dragana Čovića, što i kako radi zadnjih 20 godina, gdje mu radi uža obitelj, kako upravlja i kadrovira, koje dodatne tvrtke i poslove imaju, o štetnom odnosu s Miloradom Dodikom i drugome o tom političaru kojeg pratim sada već punih 20 godina.” Potvrdivši da “emisija nikad nije emitirana”, Spajić-Perić rekla je kako “smatra da je to nekorektno prije svega prema njihovom novinaru koji se trudio oko emisije te ranije uspješno završio tematske priče o aferi Respiratori, Dodiku, Osmici, ali i prema gostima”. Ona je, pak, “bila neugodno iznenađena”: “Meni medijskog prostora ne manjka, na čelu sam jednog od najčitanijih portala u BiH, svakodnevno me novinari iz BiH i Hrvatske zovu za komentar aktualnosti i ponekad ne stižem raditi svoj posao zbog gostovanja u drugim medijima. Hercegovina.info je jedan od osnivača Umbrelle, udruženja istraživačkih portala, koju čini mreža medija koji naše članke prenose, no iskustvo s emisijom oko koje me pitate ostavlja ipak gorak okus u ustima, prije svega jer imam višedesetljetno novinarsko iskustvo i znam kakav je osjećaj kad ti je stopirana priča. Kao urednik vratim na popravak ako priča ne zadovoljava, ali se objavi. Ovdje je nečiji rad bačen, a serijal potpuno ukinut kada je zapelo na Čoviću.” I u toj točki Spajić-Perić pogađa bit ovog neočekivanog uređivačkog propusta televizije koja je uživala ugled neprikosnovene neovisnosti, a kojoj ovaj nepotrebni skandal sada krnji vjerodostojnost: “Ne znam koji su razlozi da emisija nije objavljena. Nas je u redakciji to šokiralo, smatrali smo da je N1 BiH neovisna medijska kuća, no čini se da to nije slučaj kada se radi o Draganu Čoviću s obzirom na to da je stopirana emisija upravo o njemu. Znači, emisija nije vraćena novinaru na doradu, nego je zaustavljena.” A to uistinu nije bilo potrebno jer trebamo li sada zaključiti da je Čović moćniji i od Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića, od kojih N1 BiH nijednog ne tetoši, baš kako se vjerodostojnom mediju i pristoji?

(Nacional.hr)

Dok radnicima isplaćuju plaće bez doprinosa: Za Mostarski sajam i Večernjakov pečat BHRT troši sve resurse, novinari moraju govoriti hrvatski!

Posljednju plaću uposlenici BHRT-a primili su 8. aprila za mjesec mart. Na prvu, reklo bi se, kako su se stvari na Državnom javnom radio-televizijskom servisu popravile, ali u stvarnosti nije tako. Tačnije, radnici su dobili “golu” plaću. Bez toplog obroka, bez uplaćenih doprinosa na plaću. To znači da im nisu uplaćeni ni doprinosi za zdravstvo. Valjda su radnici dužni plaću dati ljekarima u privatnom sektoru kad već ne mogu koristiti javno zdravstvo.

No, u isto vrijeme menadžment BHRT-a na čelu sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem ponaša se kao da su riješeni svi problemi. Krajem februara Samostalni sindikat radnika u BHRT-u oglasio se saopćenjem za javnost u kojem ponavljaju svoje zahtjeve.

“Tražimo da se pronađe sistemsko rješenje i potpiše Ugovor kojim će se osigurati: povećanje plaće, toplog obroka, uplata doprinosa i poboljšanje uslova rada. Pozivamo sve odgovorne na odgovornost prema uposlenicima Javnog servisa BiH.

Gospodo, po ko zna koji put ponavljamo Vam, dobro razmislite, u pitanju je egzistencija oko 800 uposlenih od kojih 60 posto prima plaću od 600 do 900 KM. Ta sredstva su socijalna davanja, za režije i lijekove a ne za život dostojan čovjeka”, apelovao je tada Sindikat. A onda je uslijedila neobična šutnja.

Patria je generalnom direktoru BHRT-a Karamehmedoviću i direktoru BHT1 televizije Mariju Vrankiću uputila nekoliko pitanja u vezi ovih problema, ali i oko realizacije prijenosa ceremonije Večernjakov pečat u organizaciji Večernjeg lista 17. maja. No, i jedan i drugi danima ignorišu naš upit.

A evo šta je problem.

Generalni direktor BHRT-a i direktor BHT1 stavili su na raspolaganje tri studija RTV doma, ljudstvo, tehniku i to HD koju će vjerovatno morati iznajmiti zbog realizacije prijenosa manifestacije Večernjeg lista koji je u 100 postotnom privatnom vlasništvu.
Karamehmedovića i Vrankića smo pitali koja je ekonomska opravdanost realizacije prijenosa Večernjakovog pečata, da li je potpisan ugovor o međusobnim pravima i obavezama i kolike troškove ima BHRT s obzirom da se program uživo radi sa tri lokacije (Sarajevo, Mostar, Banja Luka), ko plaća ljude koji su angažirani na ovom projektu.

Ono što je još poraznije u ovom slučaju je da prema planiranom scenariju svi voditelji i novinari koji će voditi manifestaciju i javljati se u program tokom prijenosa, moraju govoriti na hrvatskom jeziku, bez obzira što nisu Hrvati ili što inače ne govore hrvatski jezik.

Zanimalo nas je ko je to naredio.

Cijeli program osmislila je Valentina Rupčić, urednica u Večernjem listu i član Upravnog odbora BHRT-a. Rupčić i Jozo Pavković, direktor Večernjakovog pečata i glavni urednik Večernjeg lista u BiH bili su za istim stolom sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem kada je obilježena večer HŠK Zrinjski 11. aprila.

Cijeneći poruke video spota koje ovih dana emituje BHT1 da su tu zbog građana, da ih informišu, pitaju, istraže, a sve jer vole Bosnu i Hercegovinu, upravo to nas je nagnalo da pitamo kakvu korist će gledaoci BHRT-a imati od ove privatne manifestacije, a kakvu BHRT u momentu kada grca u dugovima, gomila se dug prema EBU, moraju se namjenski opravdati 4 miliona KM koje je BHRT dobio od Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

No, ovo nije jedina manifestacija koju će BHT raditi u direktnom prijenosu. Isti slučaj je i sa Međunarodnim sajmom privrede u Mostaru koji počinje danas, a iza kojeg stoji preduzeće Mostarski sajam d.o.o. u vlasništvu sedam osoba (Vedranka Gadžić, Miroslav Ćorić, Branko Kolobarić, Ante Vidačak, Vlado Čuljak, Tin Matić, Josip Čarapina).

Prema najavi, na otvaranju Mostarskog sajma govorit će direktorica Dalfina Bošnjak, gradonačelnika Mostara Mario Kordić, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, te premijer Hrvatske Andrej Plenković. Hrvatska je zemlja partner ovogodišnjeg sajma, a bit će ovo prilika da Plenković dan pred izbore u Hrvatskoj pošalje poruke svojim glasačima u BiH bez obzira o čemu govorio.

Ukoliko Karamehmedović, Vrankić, BHRT ili Sindikat kojem smo također postavili nekoliko pitanja dostave odgovore, Novinska agencija Patria će ih objaviti.

Otkrivamo političke veze Salvatora Messine i univerziteta iz Goražda: Sarajevska ministrica željela magistrirati, izvršni direktor ViK-a diplomirao, bivša kantonalna zastupnica prevodila, a vladajući zastupnici iz Skupštine BPK bili gosti italijanskog mafijaša!

“Ja sam tamo bila upisala master, ali kad sam vidjela šta je to, odustala sam”, kazala je za Istragu Enda Pavić-Pečenković (SDP), ministrica za rad i socijalnu politiku u Vladi Kantona Sarajevo, nakon što smo je upitali odakle njena dokumentacija u sistemu Internacionalnog univerziteta Goražde.

U rubrici biografija, ispod imena Enda Pavić-Pečenković, na stranici Vlade Kantona Sarajevo piše: “magistrica je socijalnog rada sa 19 godina staža u struci. Također, u procesu je završetka drugog master studija i sticanja zvanja magistrice psihologije”.

Iako ministrica Pavić-Pečenković tvrdi da je odustala od mastera u Goraždu, na stranici Vlade KS piše drugačije. No, ministrica, barem, ima regularan dodiplomski studij. Za razliku od Nermina Kapidžije. Ovaj kadar Naroda i Pravde, kojeg je Vlada KS imenovala na poziciju izvršnog direktora za investicije KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo visokoškolsku diplomu je stegao na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu. S tom diplomom je stekao uslove za imenovanje u KJKP ViK.

Podsjetimo, Internacionalni univerzitet iz Goražda u centru je međunarodnog skandala, nakon što je otkriveno da su izdavali lažne diplome medicinskih nauka. Po nalogu Tužilaštva BiH SIPA je u ponedjeljak uhapsila Edinu Brutus, biznismenku koja je osnovala ovaj Univerzitet. Osim Edine Brutus uhapšena je njena snaha Elma Brutus, bivši rektor Hajriz Bećirović, zatim biznismenka iz Zenica Kaja Imširović i aktualni zastupnik NiP-a u Skupštini SBK Damir Žuga. Ova grupa bila je povezana sa italijanskim mafijašem Salvatorem Messinom koji je, koristeći fiktivne fondacije registrovane u Švicarskoj i Hrvatskoj, faktički prodavao visokoškolske diplome iz oblasti medicinskih nauka. Messina nije uhapšen jer nije dostupan bh. policijskim agencijama. No, za njim će vjerovatno biti raspisana Interpolova potjernica. Stoga se vratimo bh. državljanima.

NiP-ov zastupnik iz Goražda osumnjičen je da je 2018. godine, kao ministar obrazovanja BPK (tada kadar SBiH-a), potpisao krivotvoreni akt kojim se Internacionalnom univerzitetu u Goraždu daje dozvola da održava nastavu na italijanskom jeziku. Tu dozvolu čelnici Internacionalnog univerziteta sa rektorom Hajrizom Bećirovićem koristili su da “upisuju” inozemne studente na medicinske nauke. Nastava, naravno, nikad nije održavana. IUG je štampao diplome, Kaja Imširović je posredovala, a Messina “prodavao” studentima iz Italije, Libije, Hrvatske, Srbije za 24 hiljade eura po komadu. Samo na taj način izdato je više hiljada diploma.

U novembru prošle godine italijanski mafijaš Salvatore Messina je, preko firme Edukacioni centar d.o.o. Goražde, u sali Skupštine Bosanskopodrinjskog kantona organizirao “prezentaciju projekta” saradnje sa BPK.

Vlasnik Edukacionog centra sada je Marcello Carlo Maria Conigliaro. Prethodni vlasnik je bio Salvatore Messina, koji je firmu “predao” svom prijatelju.

Prezentaciji Messiniih poslova u Skupštini BPK prisustvovala je bivša zastupnica u Skupštini BPK Edita Velić. Ova bivša DF-ovka koja je prešla u Narod i Pravdu kaže da je “samo prevodila”.

“Ja sam slučajno tu bila. Bila sam kratko savjetnica premijera. Slučajno su mi rekli da prevodim gospodinu Messini. I to je sve što se mog angažmana tiče. Nikakve veze s politikom nema”, kazala nam je Edita Velić.

Otkriva da je prošle godine Messina pozvao sve zastupnike iz BPK-a na “studijsko putovanje” u Italiju. Odziv je, međutim, bio slab. Pema informacijama Istrage, u Italiju su, kao gosti Salvatora Messine putovali Džebrail Bajramović (BH Demokrate) i Amar Imamović (Narod i Pravda). Nešto ranije u Italiju je, kao gošća Salvatora Messine putovala i Biljana Begović, bivša DF-ova ministrica obrazovanja u Vladi BPK. Tada je s njom putovala i Edina Brutus.

Uhapšeni Hajriz Bećirović, bivši SDA-ov ministar za boračka pitanja u Vladi KS, bio je rektor Internacionalnog univerziteta Goražde. On je potpisivao memorandume o razumijevanju sa Messininom fondacijama iz Hrvatske i Švicarske. Bećirovićev potpis nalazi se i na nekoliko fiktivnih diploma koje su izdate studentima iz Italije.

Zapisnici Vijeća ministara ne lažu: Konaković pregovarač za Istočnu interkonekciju, Južnoj samo deklarativna podrška

Vijeće ministara BiH nikada još nije zvanično objavilo zaključke sa sjednice na kojoj se razmatralo pitanje interkonekcija, Južne i Istočne, a Patria je došla do neobjavljenih zaključaka koji pokazuju da je stručnjak za gas Almir Bečarević, gostujući u emisiji ‘Istraga sedmice’ televizije Hayat, izrekao istinu.

Južna interkonekcija nije prošla na Vijeću ministara BiH, a iz zapisnika je jasno vidljiva velika razlika u onome što je usvojeno za Istočnu i ono što je usvojeno za Južnu interkonekciju.

Naime, prema zaključku vidljivo je da, kada je riječ o Južnoj interkonekciji Vijeće ministara BiH je isključivo dalo podršku u ovom projektu(!?), te je pozvana Vlada FBiH da hitno predloži Parlamentu FBiH zakonsko rješenje, a u cilju ubrzavanja aktivnosti za realizaciju projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske.

Kada je riječ o projektu Istočne interkonekcije ovdje je određen i pregovarački tim u kojem će sjediti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministar vanjskih poslova BiH, ministar energetike i rudarstva Republike srpske, ministar finansija BiH, ministar finansija Rs te direktor GSA RED d.o.o. Banja Luka.

Također, zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine na čijem je čelu Staša Košarac (SNSD) da Predsjedništvu BiH dostavi prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda „Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije“.

Kako je vidljivo Elmedin Konaković je član delegacije za pregovore, a uzimao je riječ i kod rasprave za Južnu interkonekciju.

Podsjećamo, Bečarević se upravo osvrnuo na izjave Elmedina Konakovića, koji je kazao da istočna interkonekcija nije njegov primarni interes.

Bečarević je kazao da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije saopštilo punu istinu.

“Što se tiče gasovoda nije tako. Preko istine možemo doći do suštine. Zamagljivanje određenih stvari ne vodi ničemu. Te ideje slušam zadnje 2-3 godine. Ne mogu da shvatim ljude kada pričaju o tome. Što nam treba novi ulaz iz Srbije kad možemo od Kladnja pružiti gasovod. Ovdje nešto u objašnjenjima ne štima. Južna interkonekcija na Vijeću ministara BiH nije prošla”, rekao je Bečarević.

Bečarević dodaje da je početak vođenja pregovora i davanje saglasnosti Vijeća ministara uslovljen Zakonom o južnoj interkonekciji.

“U obrazloženju Vijeća ministara dato je da je nacrt usvojen i tamo kaže da u RS-u postoji zakon. Ne kaže koji zakon. Znamo da zakon o novoj istočnoj interkonekciji ne postoji isto tako ni zakon o južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija prema stavu HDZ-a neće nikada proći ako u zakon se ne uvede novi operator transportnog sistema”, ističe Bečarević.

Sada je jasno u Predsjedništvo BiH bit će upućena samo Nova istočna interkonekcija.

Umjesto kao načelnik, vodi se kao federalni zastupnik: Nermin Muzur dvije godine nezakonito posjeduje diplomatski pasoš, umjesto da mu ga oduzme, Konaković svog stranačkog kolegu sa nezakonitim pasošem vodi na službene puteve MIP-a

Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur već dvije godine nazakonito koristi diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine. Posljednji put Muzur je diplomatski pasoš nezakonito koristio prilikom (ne)službene posjete Crnoj Gori i Srbiji, kada je bio član delegacije koju je predvodio njegov prijatelj, stranački šef i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

“Jedno je sigurno, predsjednik (Konaković) ga do sada meni nije dao”, kaže Nermin Muzur nakon što smo ga upitali odakle mu diplomatski pasoš.

Na svako direktno pitanje, ovaj kadar NiP-a odgovarao je isto: “istraži, to je tvoj posao”.

Pa, istražili smo. Dokument koji vidite ispod ovog pasusa je službeni akt Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Nastao je, da ne bude zabune, tokom mandata ministra Elmedina Konakovića.

“U pratnji delegacije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine će putovati i gospodin Nermin Muzur, načelnik Općine Ilidža, broj diplomatske isprave D0004573. Tokom putovanja će putovati vozilom Mercedes, kojim će lično upravljati”, navedeno je u aktu Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Dakle, Nermin Muzur, vidljivo je iz ovog dokumenta, posjeduje diplomatski pasoš BiH. Prema istom aktu, Muzuru je diplomatski pasoš izdat 13. marta 2020. godine, tokom mandata Konakovićeve prethodnice Bisere Turković. No, kako je Muzur stekao diplomatski pasoš?

U aprilu 2018. godine, tadašnji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak donosi Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša. Dokument je objavljen u Službenom glasniku BiH, broj 28/18.

Pravilnik iz 2018. godine

Kako se može vidjeti, pravo na diplomatski pasoš mogu imati i članovi Komisije za evropske integracije Parlamenta Federacije BiH. Sada treba napomenuti da je u svakom diplomatskom pasošu navedena funkcija koju nosilac te putne isprave posjeduje.

Nakon oktobarskih izbora 2018. godine Nermin Muzur kao kandidat Naroda i Pravde postaje zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije.

Nermin Muzur, zastupnik u Parlamentu FBiH

Nakon što je 2018. preuzeo mandat u Parlamentu FBiH, Nermin Muzur postaje član Komisije za evropske integracije. Kao član te Komisije, Nermin Muzur stiče pravo na diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine koji mu je i izdat 13. marta 2020. godine pod brojem  D0004573. Muzur je u oktobru 2020. godine prisustvovao sjednici Komisije za evropske integracije, što potvrđuje i zapisnik dostupan na stranci Parlamenta FBiH.

Izvještaj sa sjednice Komisije za evropske integracije

Mjesec kasnije, u Federaciji su održani lokalni izbori. Nermin Muzur je, kao kandidat Naroda i Pravde, ubjedljivo pobijedio u utrci za načelnika Općine Ilidža. Centralna izborna komisija BiH na sjednici održanoj 15. decembra donosi odluku o potvrđivanju rezultata Lokalnih izbora 2020.

Odluka CIK-a o potvrđivanju rezultata izbora

Nakon što je CIK potvrdio rezultate, Nermin Muzur podnosi ostavku u Parlamentu Federacije, a u januaru 2021. godine, verificiran je mandat njegovog nasljednika. Od tog trenutka, Nermin Muzur više nije zastupnik u Parlamentu FBiH niti je član Komisije za evropske integracije. No, on zadržava diplomatski pasoš, iako ga je, prema Pravilniku o izdavanju diplomatskih pasoša bio dužan vratiti.

“Nosilac diplomatskog pasoša, kome prestane svojstvo na osnovu kojeg je stekao pravo na taj pasoš, dužan je u roku od 15 dana od dana prestanka svojstva, vratiti pasoš podnosiocu zahtjeva”, navedeno je u članu 9 navedenog Pravilnika.

Nermin Muzur, međutim, nakon što je prestao biti član Komisije za evropske integracije nije vratio diplomatski pasoš. On je, kao načelnik Općine, nastavio koristiti putnu ispravu izdatu na njegovo ime. U rubrici funkcija, u Muzurovom pasošu piše – zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

Prema stavu (3) ovog Pravilnika, i stručne službe Parlamenta Federacije BiH su trebale pokrenuti proceduru poništavanja diplomatskog pasoša Nerminu Muzuru.

“Ukoliko nosilac diplomatskog pasoša ne vrati isti u roku iz stava (1) ovog člana, podnosilac zahtjeva za diplomatski pasoš, dužan je odmah po isteku roka podnijeti zahtjev Ministarstvu za elektronsko poništenje istoga, te obezbijediti vraćanje pasoša Ministarstvu, radi fizičkog poništenja u dodatnom roku od 15 dana”, navedeno je u u Pravilniku.

Isti akt dalje propisuje da, ukoliko podnosilac zahtjeva, u ovom slučaju Parlament FBiH, ne postupi u skladu sa stavom (3) ovog člana, Ministarstvo vanjskih poslova BiH po isteku navedenog roka pokreće postupak oduzimanja diplomatskog pasoša putem nadležnog organa, te zbog neovlaštenog korištenja javne isprave, podnijeti prijavu protiv nosioca diplomatskog pasoša. Međutim, ni Ministarstvo vanjskih poslova sa Biserom Turković na čelu nije reagiralo. Nermin Muzur je, kao načelnik Općine Ilidža nastavio koristiti diplomatski pasoš u kojem je posalo da obavlja funkciju – zastupnika u Parlamentu Federacije BiH. U januaru ove godine, funkciju ministra vanjskih poslova BiH preuzima Muzurov stranački šef Elmedin Konaković. Umjesto da pokrene proceduru oduzimanja pasoša Nerminu Muzuru, Konaković potpisuje akte kojim, faktički, odobrava svom stranačkom kolegi i prijatelju da, kao član delegacije Ministarstva vanjskih poslova BiH koristi diplomatski pasoš na koji nema pravo. Nermin Muzur, tako, odlazi u Crnu Goru na sastanak sa predsjednikom te države Milom Đukanovićem. Konaković ga na sastanku predstavlja kao načelnika Općine Ilidža. No, u diplomatskom pasošu Nermina Muzura piše da je on – zastupnik u Parlamentu Federacije. Iako to nije već dvije godine.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...