“S obzirom na to da se u ponedjeljak i utorak očekuju jako niske temperature, molim da se, u dogovoru između Sarajevogasa i Toplana, predvidi eventualna optimizacija potrošnje gasa putem djelimičnog uključenja mazuta u Toplanama, pošto je ovo jedini ekonomski opravdan način. Napominjemo da se dodatne količine gasa mogu obezbijediti po tržišnim uslovima po cijeni koja je 4 do 5 puta veća od postojeće i trebalo bi je naručiti odmah uz avansno plaćanje”.
Ovo je obavijest koju je službenik Energoinvesta u subotu, 22. januara ove godine, poslao službenicima kantonalnih sarajevskih preduzeća KJKP Toplane i Sarajevogas. Upozorenje je upućeno putem viber grupe koju čini tehničko osoblje Energoinvesta, KJKP Toplane i Sarajevogasa, a na kojoj se svakodnevno razmjenjuju informacije o potrošnji gasa. No, iz Sarajevogasa i Toplana nije bilo odgovora na poruku koju vidite na fotografiji ispod ovog pasusa.
Umjesto odgovora o eventualnim većim isporukama plina, iz kantonalnih sarajevskih preduzeća je u ponedjeljak popodne stiglo saopćenje za javnost.
“KJKP “Sarajevogas” d.o.o. Sarajevo i danas (24.01.2022.godine) ima ograničenu isporuku gasa od strane dobavljača Energoinvesta d.d. Sarajevo, koja nije dovoljna za snabdjevanje svih kupaca u Kantonu Sarajevo, posebno u periodu kada dolazi do značajnog pada temperature, kao što je najavljeno za naredne dane. Kako bi se očuvao gasni sistem i osiguralo snabdjevanje gasom kupaca koji nemaju mogućnost korištenje alternativnih goriva, ekipe KJKP “Sarajevogas” su u dogovoru sa KJKP “Toplane- Sarajevo” na terenu i sa gasnog sistema isključuju sve kotlovnice koje mogu koristiti lož ulje. Također, danas su informisani i svi veliki privredni i poslovni subjekti a koji imaju tu mogućnost, da od sutra koriste isključivo alternativna goriva. Ovo je neophodno jer u slučaju pada pritiska u gasnom sistemu ispod granice funkcionalnosti, odnosno nesrazmjerne potrošnje prirodnog gasa u odnosu na ograničene količine koje su na raspolaganju može doći do dugoročnog prekida isporuke za cca.60.000 individualnih potrošača u Kantonu Sarajevo a koji nemaju mogućnost korištenja alternativnih goriva. Također, apelujemo na sve potrošače da racionaliziraju potrošnju. Nestabilnosti gasnog sistema, doprinjela je i dvostruko veća potrošnja ArcelorMittala u odnosu na uobičajnu, što predstavlja problem u situaciji kada Energoinvest za FBiH isporučuje ograničene količine gasa”, saopćeno je iz Sarajevogasa.
Ali činjenice i dokumenti govore drugačije. Na fotografiji ispod možete vidjeti originalni dokument Sarajevogasa. U pitanju je plan nabavki gasa za svaki mjesec za 2022. godinu.
Kako se može vidjeti, Sarajevogas je za januar mjesec naručio od Energoinvesta 26,5 miliona kubika prirodnog gasa, po redovnim cijenama. To znači da bi prosječna dnevna isporuka trebala biti oko 854 hiljade kubika. No, tabela ispod pokazuje da je dnevna isporuka bila i veća i manja, ovisno o temperaturama koje su bile prvih 13 dana januara.
Kako su krajem prošle sedmice meteorolozi najavili znatno niže temperature, iz Energoinvesta su u subotu upozorili Sarajevogas i Toplane, te im ponudili da, osim redovno ugovorenih kubika, isporuče dodatne količine plina. No, cijena dodatnih količina bi bila znatno veća, jer se “interventno” nabavljeni plin na svjetskim berzama plaća znatno više od plina koji se naručuje godinu unaprijed. Međutim, i Toplane i Sarajevogas su ignorisale ovaj poziv, da bi, u ponedjeljak popodne, izdali saopćenje u kojem upozoravaju da će “zbog smanjene isporuke plina” biti prinuđeni isključiti KJKP Toplane sa sistema Sarajevogasa te da će građani “ostati bez grijanja”.
Za svega dvadeset dana septembra ove godine, Federalna uprava policije provela je četiri akcije usmjerene, isključivo, protiv kadrova koji su oponenti Stranci demokratske akcije. Izuzimana je dokumentacija iz GRAS-a, potom Općine Stari Grad Sarajevo, te gradskih uprava Visoko i Zenica. I sve je to urađeno dva mjeseca prije lokalnih izbora.
“Kantonalni sud u Zenici, po prijedlogu Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, izdao je Naredbu za privremeno oduzimanje predmeta, odnosno originalne dokumentacije od Gradske uprave Grada Zenica i JKP “ Zenicatrans” prijevoz putnika d.d. Zenica”, glasilo je saopćenje zeničkog Tužilaštva izdato 16. septembra 2020. godine.
Pretres su izvršili pripadnici Federalne uprave policije kojom rukovodi Ensar Korman neformalni kadar SDA. Podsjećamo, slučaj Zenicatrans bio je aktualan krajem prošle i početkom ove godine, ali se zeničko tužilaštvo, zajedno sa FUP-om, na izuzimanje dokumentacije odlučilo dva mjeseca prije lodržavanja lokalnih izbora na kojima će, između ostalog, biti biran i gradonačelnik Zenice. Na čelu gradske uprave Zenica se nalazi Fuad Kasumović, bivši visoki funkcioner SDA, koji je na prošlim lokalnim izborima, kao nezavisni kandidat,postao gradonačelnik. SDA na predstojećim izborima pokušat će da vrati kontrolu nad tim gradom, a njihov je kandidat Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH.
“Pripadnici Federalne uprave policije pretresli su Gradsku upravu Visoko”, glasila je vijest objavljena 23. septembra ove godine.
Prema saopćenju Gradske uprave Visoko, inspektori FUP-a su po nalogu Kantonalnog tužilaštva Zenica izuzeli dokumente koji se odnose na subvencioniranje cijene priključaka na gasnu instalaciju. I na ovaj pretres FUP i zeničko Tužilaštvo su se odlučili mjesec i po prije lokalnih izbora. Gradonačelnica Visokog je Amra Babić, bivša članica SDA koja je na prošlim lokalnim izborima reizabrana kao nezavisni kandidat. Stranka demokratske akcije namjerava vratiti kontrolu nad tom Gradskom upravom, a kandidovali su aktualnog premijera Ze-Do kantona Mirzu Ganića. Upravo Ganićeva Vlada odlučuje o finansiranju rada Kantonalnog tužilaštva Zenica.
Uporedo sa pretresanjem ove dvije gradske uprave, FUP, prema informacijama Istrage, provodi i istražne radnje koje se odnose na Općinu Stari Grad Sarajevo, a istražuju se, navodne, nezakonitosti načelnika Ibrahima Hadžibajrića. Policijsko-tužilačke aktivnosti su intenzivirane neposredno pred početak predizborne kampanje za lokalne izbore. Hadžibajrić je, podsjećamo, bivši kadar SDA, koji je u međuvremenu osnovao svoju partiju koja je opozicija Stranci demokratske akcije na nivou Kantona Sarajevo. SDA-ov kandidat za poziciju načelnika Općine Stari Grad Sarajevo je Jusuf Pušina, ratni kadar SDA kojem se trenutno sudi zbog ratnog zločina nad zarobljenim pripadnicima JNA koji su ubijeni u Velikom parku u Sarajevu.
I, na kraju, pripadnici FUP-a su 17. 9. 2020. godine pretresli prostorije GRAS-a. Prema informacijama Istrage, dio izuzete dokumentacije odnosi se na nabavku polovnih trolejbusa, o čemu su mediji pisali početkom ove godine. Ovaj posao organizirali su kadrovi bivše Vlade Kantona Sarajevo sa Edinom fortom na čelu, ali je Federalna uprava policije istragu intenzivirala dva mjeseca pred lokalne izbore.
“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja ove godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.
No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.
Saopćenje Vijeća ministara BiH
Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …
Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.
“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:
da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH bez izjašnjavanja
da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…
zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju
Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.
Da je Vijeće ministara BiH obmanulo javnost u vezi sa interkonekcijama, u emisiji “Istraga sedmice” je otkrio Almir Bećarević, ekspert za pitanja u oblasti gasa i aktualni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
Podsjećamo, nekoliko dana prije sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj se raspravljalo o Južnoj interkonekciji, Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.
Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.
“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.
I upravo zbog neusvajanja ovog amandmana, Nikšić je povukao Zakon o Južnoj interkonekciji, a Vijeće ministara BiH je utvrdlo da se “još nisu stekli uslovi” za pokretanje procedure.
Upravni odbor vijeća za provedbu mira (SB PIC) na nivou ambasadora akreditiranih u Sarajevu zasjedao je u utorak. Dva dana kasnije, kominikea – uobičajenog dokumenta koji se emitira nakon ovakvih sastanaka – (još uvijek) nema.
Zašto?
“Evropska unija blokirala je usvajanje teksta. Oni ne dopuštaju reference u tekstu koje podržavaju visokog predstavnika Christiana Shmidta. Ne dopuštaju ni oštar riječnik. Oni, jednostavno, ne žele uznemiriti Milorada Dodika”, ljutito nam priča jedan od ambasadora.
U razgovoru za Politicki.ba, govoreći pod uslovom anonimnosti, on prenosi da već dva dana traju sve mukotrpniji pregovori.
“Nikad ovako nije bilo. Mi smo članica EU. I mi tražimo oštar riječnik i oštre akcije protiv Dodika.Evropska unija to ne želi. Ljudi u Briselu pred sobom vide samo Mišljenje Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za ovu godinu i ne žele ničim to ugroziti. Ali, napredak je jasan. Nije kakav bi smo željeli, ali se napredovalo. I to je gotova stvar. Čemu sad nekakvo “taktiziranje”? To stalno nastojanje da se Dodik odobrovolji nije dobro. I nikome se nije isplatilo”, kaže drugi diplomata za Politicki.ba.
Polticki.ba je iz četiri nezavisna izvora dobio potvrdu da je u toku mukotrpno usaglašavanje između zapadnih ambasada o sadržaju kominikea.
Kako vrijeme odmiče, nervoza je sve veća. I već su počele padati teške riječi. Diplomatski predstavnici zapadnih država s obje strane Atlantika žele oštro saopćenje. Brisel ne prihvata u Sarajevu usaglašeni tekst.
“To vam je EU. Svaki dan imate ovakve situacije u Briselu.
Na kraju ćemo se dogovoriti.
Sigurni smo da će tako biti. E sad, kako će izgledati tekst nakon takvog dogovora, to niko ne zna. Što vrijeme više curi, to sve izgleda lošije”, kaže još jedan evropski diplomata s kojim smo razgovrali.Kominike – ako ga bude – već danas je morao biti objavljen.
Nervozne konsultacije vodile su se unutar diplomatske zajednice u Sarajevu, te sa Briselom i u vrijeme nastanka ovog teksta.
“Mislim da će biti sutra.Nadam se da ćemo se dogovoriti. Za moju zemlju ova epizoda ne znači ništa. Mi ćemo nastaviti sa svojom oštrom politikom prema Dodiku. I nastavit ćemo podržavati visokog predstavnika. Sa EU ili bez”, kaže još jedan evropski diplomata za Politicki.ba.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac blokira rad namjenske industrije u Federaciji BiH. Zbog odluka ministra Košarca, direktno su ugroženi ugovori BINAS-a i UNIS Grupe vrijedni više od trideset miliona maraka. Istovremeno, Košarac izdaje sve potrebne dozvole firmama iz Republike Srpske.
Priča počinje 7. decembra 2022. godine, kada sarajevska kompanija UNIS Group podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Bugarsku. u pitanju su milionske količine municije kalibra 12,7 i 5,56 milimetara. Prema dokumentaciji, kupac je kompanija Alguns Ltd iz Sofije. Ova bugarska kompanija, objavljivano je ranije, blisko je sarđivala sa američkim Pentagonom na programima naoružavanja i obuke sirijskih pobunjenika.
Dva dana nakon što je Unis Group poslao zahtjev, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kojim rukovodi ministar Staša Košarac zatražilo je “dopunu dokumentacije”. Kada su stigli svi potrebni dokumenti, Košarac 12. januara ove godine traži novu dopunu dokumentacije.
“U svrhu potvrđivanja krajnjeg korisnika i krajnje upotrebe robe neophodno je dostaviti dokument nadležnih organa Republike Bugarske kojim se potvrđuje da predmetna roba neće biti dalje izvezena bez prethodnog odobrenja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili izvršiti korekcija uvoznog certifikata u dijelu u kojem se navodi svrha izvoza”, navedeno je u dokumentu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upućenom Unisu 12. januara ove godine.
Da pojednostavimo, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH traži da se bugarska firma kao kupac i Bugarska kao država u koju UNIS namjerava izvesti municiju obavežu da robu neće dalje izvoziti bez saglasnosti ministra Staše Košarca.
Prema informacijama Istrage, proizvodnja municije koja je trebala biti izvezena je u završnoj fazi. No, Košarac ne dopušta UNIS-u da izveze ovu municiju.
Skoro u istom periodu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdalo je kompaniji sa Pala dozvolu za izvoz u Bugarsku. U pitanju je dozvola izdata firmi Smart Energo Sistemi d.o.o. Pale po kojoj je bugarskoj firmi Transmobile ltd Sofija izvezena vojna oprema vrijedna milion maraka. Jedan od suvlasnika firme sa Pala je ruski državljanin Oleg Oleynikov.
Ovoj kompaniji sa Pala ministar Košarac nije tražio potvrdu bugarskih vlasti da kupac Transmobile ltd Saofija, inače kompanija registrovana za preprodaju oružja, neće dalje prodavati oružje. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dozvolu za izvoz je izdalo 29. decembra 2022. godine.
Dozvola firmi sa Pala za izvoz u Bugarsku
Dakle, ono što ne dopušta UNIS-u, Košarac dopušta firmi sa Pala. Ali, nije ovo jedini udar na namjensku industriju Federacije BiH. Bugojanski Binas u ovom trenutku ne može realizirati većinu svojih ugovora jer kompanija iz Srbije “Milan Blagojević Namenska” iz Lučana navodno nema na stanju barut koji je do sada uredno isporučivala bh. namjenskoj industriji. Prema informacijama Istrage, Binas sada pokušava nabaviti barut iz Francuske, ali je pitanje da li će uspjeti ispoštovati rokove za isporuku svojih proizvoda.
Osim ova dva slučaja, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nekoliko je puta opstruiralo izdavanje izvoznih dozvola vogošćanskom Pretisu. No, te dozvole su nakon nekoliko intervencija, na kraju, ipak, izdate.
Zamjenik glavnog tužioca iz Bihaća više nije suspendovan. To što je protiv Adnana Tulića donesena naredba o provođenju istrage, za članove VSTV-a Sašu Sarajlića, Mustafu Šabića i Snježanu Petković ne znači ništa. U ovom slučaju, za razliku od drugih slučajeva, VSTV je “ulazio u meritum” i utvrdio da zamjenik glavne bihaćke tužiteljice Adnan Tulić nije vršio nikakve manipulacije prilikom dobijanja povoljnog stambenog kredita iz kantonalnog budžeta. No, kada smo člana VSTV-ove Drugostepene komisije Sašu Sarajlića počeli pitati o detaljima Tulićevih kredita on je rekao da mu nije poznato. Stoga sada objavljujemo sve sporne detalje koje nam je potvrdio i sam tužilac Adnan Tulić.
Ako na bookingu upišete – Villa Una Lux, pojavit će se fotografije kuće izgrađene na obali rijeke Une u Lohovu kod Bihaća. U toj je kući u posljednjih dvadesetak dana spavao najmanje jedan član VSTV-a u društvu sa direktorom IDDEEA-e Almirom Badnjevićem, ekspertom opće prakse bliskom Narodu i pravde. Domaćin je bio tužilac Adnan Tulić.
Villa Una Lux u Lohovu
Tužilac Tulić će za Istraga.ba potvrditi da je ova kuća u njegovom (su)vlasništvu
“Supruga to izdaje”, kazat će nam Tulić.
Sudeći prema ocjenama, u pitanju je “izuzetan” objekat u kojem su odsjedali brojni turisti iz BiH i inostranstva.
Vila tužitelja Tulića izgrađena u Lohovu
Adnan Tulić je ovu kuću izgradio vlastitim sredstvima, među kojima je i onih 95 hiljada maraka kreditnih sredstava koje je, kao šehidsko dijete, dobio od Javne ustanove “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija”.
Ova kredit je tužilac Tulić dobio kako bi riješio stambeno pitanje. No, on i danas živi u stanu u kojem je živio i kada “nije imao riješeno stambeno pitanje”. Podsjetimo se kratko našeg teksta od 25. juna.
Javna ustanova “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” je 2022. godine raspisao javni poziv za dodjelu kredita pripadnika boračkih i socijalno ugroženih populacija. Jedan od eliminatornih uslova je bilo to da osoba koja aplicira za ova sredstva u trenutku apliciranja nema riješeno stambeno pitanje. Tužilac Adnan Tulić je aplicirao za kredit kao dijete šehida i odobreno mu je 100 hiljada maraka, sa kamatom od dva posto, s rokom otplate od 20 godina. U dokumentaciji je naveo da on i njegova supruga nemaju uknjižen stan na sebi i priložio je potvrdu iz ZK ureda Općinskog suda u Bihaću da nema nekretnina.
Međutim, on je suštinski posjedovao stan, ali formalno taj stan nije bio uknjižen na njega. Stoga je zatražio borački kredit za “rješavanje stambenog pitanja”.
Novac koji je dobio za rješavanje stambenog pitanja utrošio je na gradnju vile u Lohovu koju sada renta, dok je on sa porodicom nastavio živjeti u stanu u kojem je živio i prije nego što je aplicirao za “stambeni kredit”.
No, u tom dijelu Tulić je “formalno” čist. Kada je aplicirao za kredit, on na sebi nije imao prijavljen stan, iako ga je suštinski posjedovao. Ovdje su, međutim, sporna druga pitanja.
Kliknete li ovdje, moći ćete pročitati izvještaj o nadzoru dodjele stambenih kredita koje je u februaru ove godine sačinila inspektorica za budžet Senada Mehdin.
Prema ovom izvještaju,javni poziv za dodjelu kredita je objavljen 21. januara 2022. godine.
“Rok za prijavu na poziv je 45 dana od dana objavljivanja”, pisalo je u članu 6 ovog javnog poziva.
Dakle, rok za prijave na ovaj poziv bio je 8. mart 2022. godine. Pravilniku koji je regulisao dodjelu kredita, navedeno je da se nepotpune i neblagovremene prijave neće uzimati u razmatranje.
Ovo je izjava kojom tužilac Adnan Tulić Komisiji za kreditiranje dokazuje da nema riješeno stambeno pitanje. Izjavu o svom stambenom statusu Tulić je dostavio 19. jula 2022. godine. Dakle, tužilac Adnan Tulić je dokumentaciju za dobijanje stambenog kredita dostavio četiri mjeseca nakon zatvaranja konkursa, odnosno četiri mjeseca nakon krajnjeg roka . Bez obzira na to – direktor Fonda mu je odobrio kredit.
“Nisam ja jedini koji je dobio kredit, a da je dostavio dokumentaciju van roka”, pravdao se Tulić u izjavi za Istraga.ba.
Evo još jedan kratki pregled ključnih činjenica. U momentu kada je raspisan javni poziv za dodjelu kredita tužilac Adnan Tulić je posjedovao stan koji nije bio uknjižen na njega, o čemu je i obavijestio Komisiju. Novac koji je dobio iskoristio je za gradnju kuće u Lohovu kod Bihaća. Tu kuću tužilac Tulić danas renta turistima, a i dalje živi u stanu u kojem je živio prije nego što je budžetskim kreditom “riješio stambeno pitanje”. Za kredit je aplicirao četiri mjeseca poslije zatvaranja konkursa. Tužilaštvo SBK je protiv njega otvorilo istragu. Prvostepena komisija VSTV-a ga je suspendovala, ali je Drugostepena komisija prihvatila njegovu žalbu i ukinula suspenziju.
Dio medija s kojima Tulić sarađuje proteklih je dana tvrdio kako je Adnan Tulić žrtva “mafije” koja se bavila prodajom diploma. No, jednu činjenicu svi su izostavili. Dok je istraživao fiktivne univerzitete u USK, Tulić je bio “stručni saradnik” na Sveučilištu u Vitezu.
Adnan Tulić – suradnik u Vitezu
Tužilac Adnan Tulić je rekao zaIstraga.ba da on nije bio predavač u Vitezu, već da je bio angažiran na “pravnoj klinici” kao ekspert iz pravosuđa.
Ađutant Ratka Mladića jedan od je svjedoka Tužilaštva BiH u predmetu “Dobrovljačka”. Rajko Banduka, bivši zastavnik JNA i Vojske RS, koji je tokom rata obavljao funkciju sekretara komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, u optužnici u predmetu “Dobrovoljačka” naveden je kao “žrtva ratnog zločina” za koji je optuženo deset visokopozicioniranih političkih, policijskih i vojnih zvaničnika RBiH. Prije osam godina, u oktobru 2014. godine, Banduka je, kao svjedok odbrane, svjedočio u Hagu, u korist sada na doživotnu robiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Osim toga, Banduku su u julu 2004. godine hapsili pripadnici SFOR-a, zbog sumnji da je bio uključen u aktivnosti koje su suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“Ratko Mladić je moralan i pošten čovjek koji je zagovarao suživot naroda u BiH”, izjavio je prilikom svjedočenja pred Haškim sudom zastavnik Banduka.
Tokom istog svjedočenja, Banduka je ispričao kako je u maju 1992. godine, tokom povlačenja JNA iz Sarajeva, bio zarobljen i pretučen. Njegov iskaz kasnije će uzeti i Tužilaštvo BiH koje je ove sedmice podiglo optužnicu protiv desetorice visokih političkih, vojnih i policijskig funkcionera Bosne i Heercegovine u predmetu poznatom kao “Dobrovoljačka”. Istraga.ba imala je uvid u dijelove optužice podignute prošle sedmice i u nastavku ćemo objaviti ključne detalje i događaje koje Tužilaštvo BiH stavlja na teret Ejupu Ganiću, Zaimu Backoviću, Hamidu Bahti, Hasanu Efendiću, Fikretu Muslimoviću, Jusufu Pušini, Bakiru Alispahiću, Enesu Bezdrobu, Ismetu Dahiću i Mahiru Žišku.
Osam ubistava, ranjavanje 22 osobe i fizičko zlostavljanje preko trideset zarobljenih pripadnika JNA ključne su optužbe za koje je koje Tužilaštvo BiH tereti desetoricu optuženih.
“U vremenskom periodu od 03.05.1992.godine do polovine maja 1992.godine, za vrijeme medunarodnog oružanog sukoba, između dijelova bivše JNA i TO RBiH, koji je trajao i na području Sarajeva, Ganić Ejup, kao član Predsjedništva RBiH, Backović Zaim, kao član operativnog centra Štaba TO RBiH Efendić Hasan, kao komandant Republičkog štaba Teritorijalne odbrane BiH, Bahto Hamid, kao komandant Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Stari grad Sarajevo, Muslimović Fikret, kao načelnik Bezbjednosti u Republičkom štabu Teritorijalne odbrane BiH, Pušina Jusuf, kao pomoćni ministra unutrašnjih poslova R BiH i načelnik Štaba MUP-a RBiH, Alispahić Bakir, kao načelnik Centra službi bezbjednosti Sarajevo i član Štaba MUP-a RBiH, Bezdrob Enes, kao načelnik Stanice javne bezbijednosti Stari Grad, Dahić Ismet, kao komandir Policijske stanice Stari Grad i Žiško Mahir, kao načelnik Biroa za istraživanje ratnih zločina, svako od njih, za vrijeme obavljanja gore pomenutih dužnosti, odnosno funkcija, te u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima Međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe člana 3. Stav 1. tačka a) i c) Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata od 12. avgusta 1949. Godine, člana 3. Stav 1. tačka a) Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. avgusta 1949.godine i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, tako što su planirali, podstrekavali, naredili i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civilnih lica zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, nisu spriječili ubistva i ranjavanja civila i vojnika, propustili da kazne izvršioce navedenih ubistava i ranjavanja, mučili I nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, te propustili da spriječe mučenja i nečovječna postupanja i pomagali učiniocima nakon izvršenih djela”, navedeno je u jednom od dijelova optužnice koji je u posjedu Istrage.
U optužnici je, dalje, navedeno da su pripadnici Teritorijalne odbrane 3. maja “napali i presjekli kolonu JNA” u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
“Prilikom kojeg napada su, pucajući iz vatrenog oružja lišili života pukovnika doktora Radulović Budimira, načelnika saniteta II VO. pukovnika Sokić Miru i civila Šuko Normelu, te pucajući iz vatrenog oružja ranili pukovnika Kovačević Dušana, pukovnika Pantelić Miću i vojnika Kovačević Dragana, te u daljem napadu, pucajući iz vatrenog oružja lišili života pukovnika Mihajlović Boška, pukovnika Petrović Gradimira, potpukovnika Jovanić Boška, vojnike Đukić Miodraga i Tomović Zdravka, te na isti način, upotrebom vatrenog oružja, ranili pukovnika Komnena Žarkovića, pukovnika Taso Enesa, potpukovnika Milču Kostića, potpukovnika Ivanović Josipa, pukovnika Pavlović Dragoljuba, pukovnika Lukić Ljubinka, kapetana Stanković Dragana, kapetana Pravda Lasla, pukovnika Katalina Ratka, potpukovnika Patačko Franju, vojnike Bojanić Slobodana, Arsić Zvezdana, Adžić Zorana, Perić Milenka, Pantić Dragana i Simić Ivicu, te građanska lica na službi u JNA Stankov Pindžo Ivanku i Stamenić Marka, razoružali preostali pripadnike JNA iz zaustavljene kolone, iste zarobili te fizički i psihički zlostavljali na različite načine i to udarcima kundakom puške, šakama, nogama, opasačem zamotanim oko ruke, po cijelom tijelu, a naročito u predjelu glave, leđa i bubrega, pripadnike JNA: Vuković Gordana, Belošević Slavoljuba, Legen Milana, Vukšić Gojka, Zrnić Zorana,Gajić Gorana, Lopatić Žarka, Topić Radoslava, Avramović Dušana, Vlašković Nedeljka. Banduka Rajka,Beribaka Danila, Krajišnik Rista, Đurić Draška, Erić Nenada, Miljić Predraga. Sejmanović Darka, Pantelić Željka, Stamenić Marka i Stamenić Simeunu, nanoseći im vidljive povrede po tijelu u vidu krvnih podliva, izbijenih zuba i rasjekotina, dok su neki od njih od zadobijenih udaraca gubili svijest kao što su Miljić Predrag i Zrnić Zoran, odnoseći se naročito ponižavajuće prema svim zarobljenim pripadnicima JNA, od kojih su neke od njih tjerali i da se skinu u donji veš i to Belošević Slavoljuba, Avramović Dušana, Banduka Rajka, Krajišnik Rista, Ostojić Nikolu, Maksimović Ratomira, Topić Radoslava, Zrnić Dragana i Durdevie Borislava”, navedeno je u optužnici.
Rajko Banduka je, kako možete vidjeti, naveden kao “žrtva ratnih zločina” u Dobrovoljačkoj. Nakon što je preživio “premlaćivanje i zlostavljanje”, Banduka se odmah priključio Vojsci Republike Srpske i postao je jedan od prvih saradnika Ratka Mladića. Iako zbog bolesti nije učestvovao u zauzimanju Srebrenice 1995.godine, kada je prema haškoj optužbi tamo počinjen genocid protiv bošnjačkog stanovništva, Banduka je u Haagu ustvrdio da je general Mladić „poštovao pravila ratovanja i odnosa prema zarobljenicima“. Kako bi osporio vjerodostojnost svjedoka i pokazao kako je i on sudjelovao u spornim operacijama, tužitelj Peter McCloskey je, objavila je 2012. godine Slobodna Evropa, suočio Banduku s presretnutim razgovorima u vrijeme zauzimanja Žepe, gdje je prema optužbi, odmah nakon Srebrenice, također počinjen genocid.
„U razgovoru s njima, Rajko Banduka, koji je oficir u Glavnom štabu tzv.VRS – govorio je kako je on (general Mladić) odsutan, kako radi posao, kako ide sporo, ali da ide i da će uskoro biti završen. I ti koji su presreli razgovor rekli su da ste pri tom mislili na Žepu. Je li Vam to od neke pomoći? Jeste li primali pozive od osoba koje su tražile generala Mladića, tog datuma – 22. jula (1995.)?“, suočavao je svjedoka tužitelj koji je želio prikazati kako se u Glavnom štabu VRS-a znalo sve do detalja – što se događa na terenu i što rade srpske jedinice, kao i da se svjedok također nalazio tada u Crnoj Rijeci (Glavni štab VRS).
„Ne, nisam primao pozive i nikako sebe ne mogu povezati s tom konstatacijom i presretnutim razgovorom.“, poricao je pak svjedok nakon čega su ga čak i suci upitali – zašto bi se njegovo ime izmislilo od strane presretača, ukoliko ga tada još nije bilo u Glavnom štabu VRS-a.
Godinu kasnije, 2013. godine, Banduka je, u sradni sa sovjetskim oficirima i sinom Ratka Mladiča formirao Komitet za odbranu generala Mladića u Republici Srpskoj.
Oružje koje je Srpska pravoslavna crkva namjeravala koristiti u oružanoj pobuni u Crnoj Gori 2020. godine nabavljano je u Bosni i Hercegovini. To otkrivaju audio snimci koje je u srijedu ujutro objavio crnogorski M portal.
Za tu nabavku, 100 kalašnjikova, bili su zaduženi pripadnici Škaljarskog klana. Potvrđuje to i Sky prepiska dvojice članova ovog klana Riste Mijanovića i Nikole Dedovića.
Među porukama u kojima Risto Mijanović detaljno opisuje Dedoviću kako bi izgledao početak ratnih sukoba u Crnoj Gori (crkva finansira nabavku za NK, samo da pale auta, muriji lome, lokale sve, čim oni kupuju možeš mislit, neće živi izać oni, do kraja će ić sigurno a onda građanski rat…) nalazi se i nekoliko glasovnih poruka koje je Mijanović slao zajedno sa pisanim, kako bi bolje Dedoviću objasnio situaciju.
U jednoj od glasovnih poruka Mijanović kaže:
„Brate, imaš u svu Crnu Goru 5000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat“.
U drugoj glasovnoj poruci Mijanović objašnjava ko je Mitar Knežević i gdje se nalazi:
„Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu“.
U ovoj poruci Mijanović podsjeća Dedovića da je protojerej-stavrofor Ostoja Knežević hapšen 12. maja 2020. godine, zajedno sa Joanikijem i još sedam sveštenika, zbog organizovanja velike litije u Nikšiću kada su masovno kršene tada izuzetno stroge antikovid mjere, među kojima je bila i stroga zabrana svih okupljanja. Te večeri se, povodom njihovog privođenja na saslušanje, ispred nikšićke policije okupilo nekoliko stotina učesnika litija, zajedno sa liderima Demokratskog fronta. Ostoja Knežević se školovao u Rusiji i veoma često je posjećuje.
Mitar Knežević je, prije teškog krivičnog djela koje je počinio tokom pljačke pošte u Nikšiću, imao čitav niz drugih krivičnih djela zbog kojih je osuđivan. Osim toga, Knežević je bio dio grupe srpskih ekstremista koja se, pod pokroviteljstvom predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, spremala da „brani“ Cetinjski manastir tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, 5. septembra 2021. godine.
Nezavisno od materijala koji je proteklih sedmica objavio M portal, istraga.ba je došla do saznanja da je Nikola Dedović, upravo u periodu kada su zabilježeni njegovi razgovori sa Ristom Mijanovićem, bio na stalnoj vezi sa kriminalnim krugovima iz Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, odakle je trebalo i nabaviti dio oružja. Posljednji put Dedović je u Bosnu i Hercegovinu ulazio u januaru ove godine preko Graničnog prelaza Klubuk. Izlazak nije registriran.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je juče, nakon pisanja M portala, formiralo predmet u vezi sa ovim slučajem.
“U daljem toku postupka preduzeće se sve neophodne mjere i radnje u cilju provjere medijskih navoda i utvrđivanja svih činjenica nakon čega će se donijeti odluka u predmetu“, navedeno je u saopštenju koje potpisuje rukovoditeljka Tužilaštva Lepa Medenica.
Podsjećamo, u snimcima koji su objavljeni u utorak se navodi da Srpska pravoslavna crkva finansira nabavku 100 kalašnjikova za potrebe oružane pobune koja je trebala biti organizirana uoči izbora 2020. godine.
“Gospodin Patrušev je trebalo da dođe u Beograd. Ta posjeta je otkazana i on neće dolaziti u Beograd”, kazao je u nedjelju srbijanski predsjednik Aleksanda Vučić.
Mediji u Srbiji, bliski predsjedniku Vučiću, naveli su kako je ranije objavljena informacija da “Putin u Beograd šalje svog prvog obavještajca”, lažna.
“U laži jesu kratke noge, ali su muke dok se taj demanti objavi. Lakše je da se objavi da je Srbija kriva za nešto, ali iako je teško demantovati istina uvek pobijedi”, kazao je Vučić.
Za svoje potrebe, srbijanska redakcija ruske novinska agencija Sputnjik naslov je malo prilagodila svojim potrebama.
“Vučić: Patrušev nije bio i ne dolazi u Beograd”, naslovljen je tekst Sputnjika.
Prije nego što je predsjednik države naciji saopćio da da su “u laži kratke noge” i da Nikolai Patrušev, jedan od najbitnijih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ne dolazi u Srbiju, oglasila se Suzana Vasiljević.
“Obavještajni rat protiv Srbije je u toku: Patrušev ne dolazi u Beograd”, objavili su mediji iz Srbije pozivajući se na Suzanu Vasiljević, savjetnicu predsjednika srbije.
Istina je da Patrušev ne dolazi u Beograd. Ali, istina je i da je upravo srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 19. februara najavio dolazak Nikolaia Patruševa u Srbiju.
(VIDEO) Ovako je @avucic 19.2. 2022. godine najavio dolazak ruskog obavještajca Nikolaia Patruševa u Beograd. Danas optužuje medije u BiH i svijetu da su “izmislili priču” pic.twitter.com/Ulflg7rBA7
“Verujem da će gospodin Patrušev uskoro doći u Beograd. On je šef svih ruskih službi u Rusiji. I on dolazi za koji dan u Beograd, pa ćemo i tada tražiti informacije o tome”, kazao je 19. februara Aleksandar Vučić.
Ovu izjavu Aleksandra Vučića citirali su svi ruski mediji, najavljujući razgovore svog obavještajca Patruševa sa srbijanskim zvaničnicima. U prilogu je tekst ruskih RIA Novosti koje se pozivaju na Vučićev intervju Tanjugu.
Osim ruskih medija, o dolasku Nikolaia Patruševa izvijestili su i mediji bliski samom kabinetu predsjednika Srbije – Aleksandru Vučiću. Tako Večernje novosti na naslovnici od 21. februara donose tekst pod naslovom: “Stiže Putinov bezbjednjak: Patrušev traga za psima rata sa Kosova i iz BiH”.
Nikolai Patrušev je bivši direktor ruske obavještajne službe FSB. U aprilu 2018. godine američko Ministarstvo finansija (OFAC) u saradnji sa State Departmentom uvelo je sankcije ovom Putinovom obavještajcu.
“Ruska vlada je uključena u niz zlonamjernih aktivnosti širom svijeta, uključujući nastavak okupacije Krima i podsticanje nasilja u istočnoj Ukrajini, snabdijevanje Asadovog režima materijalom i oružjem dok bombarduju vlastite civile, pokušavajući da potkopaju zapadne demokratije i zlonamjerne sajber aktivnosti. Ruski oligarsi i elite koji profitiraju od ovog korumpiranog sistema više neće biti izolovani od posljedica destabilizirajućih aktivnosti njihove vlade”, saopćili su tada iz Ministarstva finansija SAD-a obrazlažući odluku o uvođenju sankcija za sedam ruskih oligarha, dvanaest ruskih kompanija i sedamnaest zvaničnika Ruske Federacije među kojima je bio i Nikolai Patrušev.
Jedna od organizacija koja je, uz pomoć ruskih obavještajnih službi, djelovala na istoku Ukrajine je privatna zaštitarska agencija Wagner. Ova agencija blisko sarađuje sa ruskim Ministarstvom odbrane.
“Aktivnosti PMC Wagner u drugim zemljama, uključujući Ukrajinu, Siriju, Sudan i Libiju, izazvale su nesigurnost i podstakle nasilje nad nedužnim civilima”, konstatiralo je 2020. godine Ministarstvo finansija SAD-a, uvodeći sankcije ruskom biznismenu Yevgeniyu Prigozhinu, koji je označen kao finansijer Wagnera.
Već smo objavljivali da je nekoliko srbijanskih i bh. državljana preko agencije Wagner ratovalo u Ukrajini. No, oni su bili na strani proruskih separatista koji su, okupirajući 30 posto ukrajinske regije Donbas, formirali dvije paradržave – Luhanjsku narodnu republiku i Narodnu republiku Donjeck.
Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Patruševu su izrečene nove sankcije. To je, očito, bilo presudno da Vučić dogovori sa režimom u Moskvi – “otkazivanje posjete”. Osim toga, većina zemalaj u Evropi je zabranila ruskim avionima prelet preko svojih teritorija, tako da Patrušev ne bi mogao ni doletjeti u Beograd.
“Znam ja pozadinu ove akcije”, ponovit će nekoliko puta Mirsad Crnovršanin na ročištu za određivanje pritvora njegovom klijentu Elmedinu Karišiku.
“Znam, ali doći će vrijeme da se kaže”, reći će opet.
Ova sarajevski advokat, koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, nekad je dijelio kancelariju sa Maidinim suprugom Dubravkom Čamparom. Prije nego što se otisnuo u advokatske vode, Crnovršanin je bio saradnik državnog tužioca Dubravka Čampare.
Upravo je Dubravko Čampara, kako saznaje Istraga.ba, na dan ponovnog hapšenja Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića pozivao inspektore MUP-a Kantona Sarajevo da se raspita zbog čega je to Tužilaštvo Kantona Sarajevo provelo ovu akciju.
“Da li rade isto ono što radi Džermin”, pitao je Čampara.
Džermin Pašić je, podsjećamo, u maju prošle godine bio uhapsio Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića zbog sumnje da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima međunarodna trgovina drogom i pranje novca. Istog dana su trebali biti uhapšeni Sani El Murda i njegova (polusestra Barbara Pekić, inače vlasnica ugostiteljskog objekta Dos Hermanos u Radićevoj ulici u Sarajevu. Ali El Murdu i Barbaru Pekić policija nije pronašla na adresi, tako da je ovo dvoje bliskih saradnika Edina Gačanina Tita i danas na slobodi. Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića tužilac Pašić je pritvorio, “otevši” ih prethodno, tog maja 2023. godine, od Tužilaštva Kantona Sarajevo. Mirsad Crnovršanin kaže da je sve to urađeno u dogovoru dva tužilaštva.
“Nije tačno da postoji ikakav dogovor između Tužilaštva Kantona Sarajevo i Tužilaštva BiH o ovom predmetu”, reći će pred Kantonalnim sudom u Sarajevu Samir Selimović, jedan od dvojice tužilaca koji su uhapsili Karišika i Hadžibajrića mlađeg i koji su prošle godine uhapsili još uvijek pritvorenog Ibrahima Hadžibajrića.
Karišikov branilac Mirsad Crnovršanin, ne osporavajući osnovanu sumnju protiv svog klijenta Elmedina Karišika, ponavljat će u sudnici Kantonalnog suda u Sarajevu, da istragu protiv Karišika i Seida Hadžibajrića treba provoditi Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić, a ne Tužilaštvo Kantona Sarajevo.
“Ja nisam nešto posebno čuo da branitelji, posebno branilac prvoosumnjičenog Karišika, nešto brani svog klijenta. Čak kaže da postoji osnovana sumnja. Nisam čuo neku argumentaciju kojom se brane njihovi branjenici.Čuo sam argumentaciju kojom se brani neko drugi, možda Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, što je malo čudno“, kazao je u sudnici kantonalni tužilac Selimović.
Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Džermin Pašić koji je voma blizak Dubravku Čampari, krajem prošle godine nije se protivio da Elmedin Karišik bude pušten na slobodu uz jemstvo u iznosu od 364 hiljade maraka koje je ponuđeno nakon što je u predmet ušao advokat Mirsad Crnovršanin. I tako je Karišik pušten na slobodu koju će iskoristiti da odmah nastavi sa istim poslovima, koristeći svog brata Harisa da u noćnim satima obilazi parkinge preko kojih su prali novac.
“Pod okriljem noći brat Elmedina Karišika je snimljen kako na tim parkinzima u svoj automobil ubacuje vreće”, reći je kantonalni tužilac Darko Soldat, ističući da je, po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, MUP Kantona Sarajevo pratio i tajno snimao Elmedina Karišika nakon što ga je državno pravosuđe, uz pozitivno mišljenje tužioca Pašića, pustilo na slobodu.
Praćenjem Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića utvrđeno je da su obojica prekršili mjere zabrane koje im je izrekao Sud BiH. Advokat Crnovršanin će prigovoriti tvrdnjom da je MUP Kantona Sarajevo “nezakonito postupao” te da su, ukoliko je Karišik prekršio mjere zabrane, morali o svemu obavijestiti državnog tužioca Džermina Pašića.
“Čak i studentima prava je poznato da se posebne istražnje radnje provode konspirativno”, objasnit će tužilac Selimović.
No, branilaca Crnovršanin je nastavljao hvaliti ulogu Tužilaštva BiH, ističući da državni tužioci nisu odbrani nikada dali Karišikove prepiske iz Sky aplikacije. Što je, prema Crnovršaninu, pozitivno. I zbog toga je pred sudom negodovao što su mu dostavljeni Sky dokazi protiv njegovog klijenta, jer su to, kazat će Crnovršanin, “zaštićeni dokazi”.
“Prvi put u svojoj karijeri čujem da se branilac osumnjičenog protivi i čudi zašto je dobio neki dokaz koji ide u korist njegovom branjeniku. Netačna je činjenica da na Sky komunikaciji koju smo ustupili odbrani ima oznaka tajnosti. To nije tačno. Tu komunikaciju smo dobili od MUP-a KS. I nije tačno da postoji tajnost u rješenju Suda BiH na ovu komunikaciju”, objasno je tužilac Selimović.
No, zbog čega Mirsad Crnovršanin insistira da Sky prepiske Elmedina Karišika ostanu tajna? I zbog čega insistira da Karišika “procesuira” državni tužilac Džermin Pašić? Odgovore na ova pitanja treba potražiti u sljedećim činjenicama.
Elmedin Karišik je biznismen i vlasnik kompanije Plaza Group. On je blisko sarađivao sa Sanijem El Murdom, članom narko kartela Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito. U Sky prepiskama na čijoj “tajnosti” insistira Mirsad Crnovršanin, Karišik i El Murda pominju finansiranje stranke Narod i Pravda u čijem predsjedništvu sjede Denis Zvizdić i Aljoša Čampara, tetić, odnosno brat državnog tužioca Dubravka Čampare s čijom suprugom Crnovršanin drži zajedničku advokatsku kancelariju. Sa Elmedinom Karišikom blisko je sarađivao policajac Adis Drnda, prijatelj Dubravka i Aljoše Čampare. Drnda je koristio Karišikov automobil. Isti automobil koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića Šmrka. Narko dilera Admira Arnautovića Šmrka Tužilaštvo BiH je uhapsilo u septembru 2022. godine. Naredbu za hapšenje je izdao državni tužilac Džermin Pašić koji se, potom, izuzeo iz predmeta. Akcija hapšenja Admira Arnautovića Šmrka je urađena u trenucima dok se za njegovo hapšenje pripremalo Tužilaštvo Kantona Sarajevo. No, i ovdje je tužilac Pašić “upao” u istragu kantonalnih kolega i predmet prebacio na Tužilaštvo BiH. Iako je od hapšenja Admira Arnautovića Šmrka i njegovog prijatelja Adnana Maglića prošlo 18 mjeseci, optužnica nikad nije podignuta. Šmrk je nakon nekoliko mjeseci pritvora pušten na slobodu. Baš kao što je pušten i Elmedin Karišik kojeg je uhapsio isti tužilac – džermin Pašić. Podsjetimo, u komunikaciji između Karišika i El Murde pominju se podobni tužioci.
“Jučer, prije nego smo krenuli na džumu sretnem onog Šmrka sa starim njegovim i zvali me, hajde da jedemo. Priča mi za Konakovića, isfinansirao mu čitavu kampanju, sad prošle izbore”, napisao je Elmedin Karišik u svojoj prepisci sa Sanijem El Murdom iz marta 2021. godine.
“Oni mu isfinansirali kampanju”, upitao Murda.
“Pa, nije mi baš sve ispričao, ali kako sam skontao sad te neke tužioce stavio Konaković svoje što je on imao te predmete i odbačeni su svi”, pojasnio je Karišik.
Ove prepiske državni tužioci Dubravko Čampara i Džermin Pašić proglasili su “tajnim”, a na njihovoj tajnosti insistirao je i bivši Čamparin saradnik, a sada branilac Elmedina Karišika – Mirsad Crnovršanin.
Prilikom posljednjeg pretresa u vešeraju Elmedina Karišika pronađena su dva telefona koja je pokušao sakriti od istražitelja. Upravo ova dva telefona skrivaju dvije tajne – ko je i kako Karišiku omogućio puštanje na slobodu i tajnu jednog stana u Istanbulu.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo u petak je obavijestilo Sud BiH da je Elmedin Karišik prekršio mjere zabrane. To znači da bi ovaj biznismen mogao ostati bez 364 hiljade maraka koje je položio kao jemstvo za puštanje na slobodu.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
