Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Od Wigemarka do Sattlera: Kako je Čović pokoravao predstavnike EU

    Piše:
    Sedin Ćenan
    -

    Pogotovo je to uočljivo u odnosu na HDZ BiH, koji je redovno i sasvim otvoreno udarao direktne šamare predstavnicima EU u BiH, a da za to nije snosio nikakve posljedice. Dapače, popustljivost je samo rasla.

    Tako su zastupnici HDZ-a BiH tokom ljeta 2018. godine bojkotovali sjednicu Parlamenta FBiH na kojoj su se obraćali tadašnja zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon i tadašnji šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

    Iste godine, HDZ je odbio kompromisno rješenje za Izborni zakon koje su zajednički ponudili SAD i EU, uz saglasnost Venecijanske komisije, a prihvatile i sve probosanske stranke. HDZ je u obrazloženju odbijanja diplomatske akcije naveo “da se ne mogu prihvatiti odredbe Ustava FBiH koje pri popunjavanju Doma naroda FBiH predviđaju korištenje popisa iz 1991. godine i one da svaki kanton morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda- tzv. princip – jedan,jedan, jedan”.

    Radilo se o ad hoc rješenju, uz saglasnost da svi zajedno pristupe reformama Ustava FBiH.

    Umjesto sankcija, HDZ-ovo nepristajanje na dogovor nagrađeno je nakon izbora te godine. Pamti se sumnjivi angažman ranije pomenutog Wigemarka u implementaciji izbornih rezultata i pritiska na CIK koji je rezultirao ispnjenjem želje HDZ-a da se popuna Doma naroda FBiH vrši u skladu sa Popisom stanovništva iz 2013. Time su osim kršenja Ustava FBiH, “poništeni” Aneks VII Dejtonskog sporazuma i nagrađeni rezultati etničkog čišćenja.

    Sudeći prema pisanju portal Istraga.ba EU se ovih dana ponovo dala u pomaganje ostvarivanju ciljeva HDZ-a, odnosno spašavanju 12 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Federacije BiH i apsolutnoj kontroli uspostave izvšne vlasti u FBiH.

    HDZ-ovom ponovnom zadobijanju naklonosti Evropske unije u BiH prethodilo je poniženje koje je Dragan Čović priredio šefu Delegacije EU u BiH Johannu Sattleru. Naime, Sattler je početkom prošle godine nazvao Čovića “šampionom evropskog puta” pozivajući ga da HDZ prisustvuje radu Grupe za nastavak EU puta BiH. Čović se zahvalio na lijepim riječima i odbio doći na sastanak.

    Želje su ispunjene i kada je Čovć u decembru zatražio zaustavljanje ponovnog prebrojavanja glasačkih listića u Mostaru, a nakon što su utvrđene brojne krađe. Portal Vijesti.ba zatražio je tada od Delegacije EU komentar na izbore krađe uz upit – treba li prebrojati sva biračka mjesta. Odgovor je stigao tek nakon što su CIK i Sud BiH odlučili da neće biti ponovnog brojanja. Operacija Mostar imala je i svoj nastavak. Iz Delegacije EU tražili su “žurno imenovanje gradonačelnika na narednoj sjednici”, identičan stav onome Dragana Čovića, nakon što su probosanske stranke podržale prijedlog rotiranja gradonačelnika.

    Ovakvih primjere je mnogo. I to je konačno počela prepoznavati i međunarodna javnost.

    U analizi briselskog EUobservera Toby Vogel i Bodo Weber pišu da “u potrazi za brzim rezultatom u BiH, Evropska unija pokušava postići dogovor koji rizikuje učvršćivanje moći hrvatskih nacionalista koji se opiru potezima koji zemlju učine funkcionalnijom”.

    – Reforme koje je predložila hrvatska strana, a koje čine temelj za pregovore, otškrinule bi vrata za mogućnost formiranja trećeg entiteta, uz već postojeća dva, što predstavlja dugogodišnji zahtjev hrvatskih tvrdolinijaša koji tvrde da, dok Srbi imaju svoj entitet – Republiku Srpsku, oni moraju dijeliti vlast s Bošnjacima u drugom entitetu – bošnjačko-hrvatskoj Federaciji. Takav bi potez zacementirao poziciju HDZ-a, sestrinske stranke vladajućoj stranci u susjednoj Hrvatskoj, članici Evropske unije koja žestoko lobira za promjene Izbornog zakona. Međutim, sporazum koji je poprimio oblik u pregovorima koje je predvodio Sattler ne bi osnažio hrvatski narod u BiH – učinio bi HDZ-ovu moć gotovo nesalomljivom, pišu ovi analitičari.

    I američki analitičar Kurt Bassuener smatra da se trenutni razgovori u vezi sa izmjenom Izbornog zakona svode na to da se “ugodi lično Čoviću”.

    “Pogledajte perverznost ovog Izbornog zakona, pa to je nešto za šta se Rusi bore već neko vrijeme. Mi smo se, zapravo, predali ucjeni etnokrata. Na kraju se sve to svodi da se Čoviću osigura da će uvijek biti predstavnik Hrvata. Svi oni koji kažu da to ima veze sa odlukom “Sejdić-Finci” ne vide poentu. To je izgradnja pravnog režima koji će osigurati Čovićevu političku dominaciju”, zaključuje Bassuener.

    (vijesti.ba)

    Fondacija na “kršćanskoj osnovi”: Christian Schmidt upravlja njemačkom organizacijom “Hanns-Seidel-Stiftung” koja godinama finansira projekte HDZ-a BiH!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    U prostorijama OHR-a, 7. decembra prošle godine, visoki predstavnik Christian Schmidt bio je učesnik i domaćin radionice za mlade. Tema radionice je, pohvalit će se Vijeće mladih na svom Twitter nalogu, “učešće mladih u javnom političkom životu”. Domaćin je, piše dalje, bio OHR, a organizator njemačka organizacija Hanns-Seidel-Stiftung, skraćeno HSS. Upravo organizacija HSS ključna je za ovu priču. Njihov potpredsjednik je Christian Schmidt. Njihov domaćin je visoki predstavnik Christian Schmidt. Jedan od njihovih najbitnijih partnera na Balkanu je – Politička akademija HDZ-a BiH. Dokaze o povezanosti organizaciji kojom (su)upravlja Christian Schmidt i Političke akademije HDZ-a BiH prezentirat ćemo malo kasnije. Sada idemo vidimo kakva je i šta je organizacija HSS čiji je potpredsjednik visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Organizacija “Hanns-Seidel-Stiftung” osnovana je u Minhenu, 1967. godine.

    “Svrha Udruženja je”, piše u njihovom Statutu, “promicanje demokratskog i građanskog obrazovanja njemačkog naroda na kršćanskoj osnovi”.

    Statut HSS

    Broj članova ove organizacije, koja djeluje na kršćanskoj osnovi, je maksimalno 40. Organizacijom upravljaju prvi predsjednik, glavni tajnik i tri dopredsjednika koji udruženje zastupaju pojedinačno. Christian Schmidt, tada njemački savezni ministar iz CSU, 2018. godine postaje član organizacije. Nešto kasnije, Schmidt postaje jedan od potpredsjednika, a mandat mu je produžen i u junu prošle godine.

    Čelnici udruženja HSS – Christian Schmidt krajnje desno

    “Zastupnik CSU-a u Europskom parlamentu Markus Ferber ostat će na čelu Zaklade Hanns Seidel koja je povezana s CSU-om još četiri godine. Glavna skupština ga je u petak (24. lipnja 2022.) jednoglasno potvrdila za predsjednika. Zamjenici su, kao i do sada, Susanne Breit-Keßler, predsjedavajuća Bavarskog etičkog vijeća, Christian Schmidt, bivši federalni ministar i sadašnji visoki predstavnik u BiH te bivši državni ministar. D. Kerstin Schreyer, MdL.”, objavljeno je 24. juna 2022. godine.

    Christian Schmidt reizabran za potpredsjednika HSS-a u junu 2022.

    Sada se vratimo u 2019. godinu. Christian Schmidt je potpredsjednik Hanns-Seidel-Stiftunga.  Dragan Čović je predsjednik HDZ-a BiH. Na oficijelnom website-u Hrvatske demokratske zajednice BiH objavljena je informacija o aktivnostima predsjednika stranke.

    “Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović, održao je predavanje polaznicima Zimske škole VIII. generacije Političke akademije HDZ-a BiH na temu ”Trenutni politički izazovi u BiH”. Politička akademija HDZ-a BiH, Hanns-Seidel-Stiftung i Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta svake godine organiziraju Zimsku školu za polaznike jednogodišnjeg dvosemestralnog obrazovanja „Teorija i praksa politike“ na Kupresu. Predsjednik Čović kroz nekoliko dijelova i primjera polaznicima VIII. generacije Političke akademije HDZ-a BiH iz cijele BiH predstavio trenutne političke izazove u BiH, a posebno izazove koji su aktualni na političkoj sceni pri formiranju svih razina vlasti. Nova Vlada FBiH neće biti imenovana sve dok se izmijeni izborno zakonodavstvo BiH, rekao je dr. Čović”

    Govoreći o Vladi FBiH, kazao je kako se ona neće moći formirati sve dok se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine, sa čime je suglasan cijeli Hrvatski narodni sabor, odnosno stranke koje participiraju u HNS-u.

    Dragan Čović pod banerom HSS fondacije čiji je potpredsjednik Christian Schmidt

    Upišete li u google pretraživaču zajedno HDZ i Hanns-Seidel-Stiftung, dobit ćete desetine rezultata. Uglavnom, HDZ BiH i Politička akademija HDZ-a BiH sa fondacijom kojom rukovodi Christian Schmidt godinama blisko sarađuju.

    U martu 2011. godine, tadašnja direktorica Političke akademije HDZ-a BiH Lidija Bradara susrela se sa dr. Klausom Fiesingerom, voditeljem odjela za srednju, istočnu i jugoistočnu Europu Zaklade Hanns Seidel iz Muenchena. Tokom sastanka, Bradara je informisala Fiesingera o položaju Hrvata u BiH.

    Klaus Fiesinger i danas je u upravljačkim strukturama HSS-a, zajedno sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Na Balkanu, Fondacija HSS uglavnom djeluje sa Zakladom hrvatskog državnog zavjeta. Ovu zagrebačku Zakladu osnovao je HDZ RH na inicijativu Franje Tuđmana. Schmidtova fondacija HSS i Zaklada hrvatskog državnom zavjeta, recimo, svake godine finansiraju i organiziraju ljetne i zimske škole za Političku akademiju HDZ-a BiH. Među predavačima, redovno su čelni ljudi HDZ-a BiH.

    Sada se vratimo Hanns-Seidel-Stiftungu. Zvanični partner ove fondacije čiji je potpredsjednik Christian Schmidt je Fondacija za građansku Mađarsku, koju je osnovala politička partija Fidesz, čiji je predsjednik mađarski premijer Viktor Orban.

    Viktor Orban I Schmidtov stranački šef Horst Seehofer

    Na fotografiji iznad su Viktor Orban i Horst Seehofer (sijeda kosa). Seehofer je predsjednik CSU-a i formalno je stranački šef visokom Christianu Schmidtu. Seehofer je jedan od pokrovitelja Hanns-Seidel-Stiftunga. Na njihovim svečanostima, redovan je gost i govornik.

    “Islam ne pripada ovoj zemlji”, reći će 2018. godine Schmidtov stranački šef, Orbanov prijatelj i jedan od pokrovitelja HSS-a, Horst Seehofer.

    Slične izjave o muslimanima je davao i mađarski premijer Viktor Orban, koji je izražavao otvorenu podršku Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću u Bosni i Hercegovini.u

    U oktobru prošle godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je za šefa Ureda OHR-a u Banjoj Luci imenovao mađarskog diplomatu Laszla Markusza.

    “Radujem se zajedničkom radu sa ambasadorom Markuszom, te želim zahvaliti Vladi Mađarske na kontinuiranoj suradnji sa OHR-om,” saopćio je tada visoki predstavnik Christian Schmidt, inače potpredsjednik Hanns-Seidel-Stiftunga, u čijem statutu piše da promiču demokratiju na “kršćanskoj osnovi”.

    Na dan Općih izbora u BiH, 2. oktobra 2022. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona kojima je pozicija HDZ-a BiH “zacementirana”. Evo kako je Christian Schmidt, na službenoj web stranici Hanns-Seidel-Stiftunga 25. januara ove godine prokomentarisao kritike njegov račun zbog izmjena izbornog zakonodavstva.

    “Mediji pod kontrolom stranaka u BiH i jednih i drugih lobističkih skupina u inozemstvu napadali su i mene lično ponekad neprihvatljivom retorikom. Srećom, kada razgovarate s ljudima u svakodnevnom životu, naučite da je percepcija drugačija od raširene slike. Na Balkanu ne možeš biti od šećera. Poglavar  Islamske zajednice mi je rekao: “Gospodine Schmidt, nemojte ovo shvatiti osobno. Ne zaboravite: ovo je Balkan”, rekao je Schmidt, poptredsjednik Fondacije koja je godinama finansirala projekte HDZ-a BiH.

    Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona u praksi: Omeđavanje “Herceg-Bosne”, vječni HDZ-ov član Predsjedništva BiH i diskriminacija Hrvata iz Sarajeva i Bihaća

    Piše:
    Redakcija
    -

    Kartu koju vidite u prilogu priredio je politolog Jasmin Mujanović i ona zorno prikazuje kako bi, ako se provede HDZ-ov prijedlog za izmjene Izbornog zakona, izgledala “izborna područja” koja bi bila presudna za izbor članova  Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.

    izvor: dr. Jasmin Mujanović

    “Ovo je HDZ-ov virtualni treći entitet u praksi”, konstatirao je Mujanović nakon što je Istraga.ba u srijedu objavila kompletan prijedlog HDZ-a BiH koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva  BiH i delegata u Domu naroda Federacije BiH.

    Predsjedništvo BiH: izborna jedinica za HDZ 

    Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine, HDZ BiH predlaže formiranje  tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

    “Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH)”, navodi se u prijedlogu.

    U pitanju su, dakle, svi gradovi i općine iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, sve općine i gradovi, osim Žepča, iz Zeničko-dobojskog kantona, sve općine i gradovi, osim Bosanskog Petrovca, iz Unsko-sanskog kantona, dvije općine iz SBK (Bugojno i Gornji Vakuf), te Konjic i Jablanica kao dvije općine iz HNK-a u kojima većinski živi bošnjačko stanovništvo.

    “Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora”, predlaže HDZ BiH.

    “B područje”, jasno je, čine sve općine i gradovi gdje je većinsko hrvatsko stanovništvo, odnosno gdje dominira HDZ BiH. To područje obuhvata sve općine koje su bile pod kontrolom HVO-a, odnosno paradržavne tvorevine “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”

    “Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH”, piše u prijedlogu HDZ-a BiH.

    “C područje”, dakle, uglavnom čine takozvane mješovite općine i gradovi.

    “Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.”, piše u ovom prijedogu.

    Kada je u potanju hrvatski član Predsjedništva, sve je isto osim odredbe da taj kandidat mora osvojiti veći broj glasova u B i C područjima nego u A i C.

    Pogleda li se nacionalna struktura stanovništva, može se zaključititi da, suštinski, postoje “dva izborna područja” u Federaciji, jer je “C područje” potuno “irelevantno” za izbor bilo kojeg od dva člana Predsjedništva. A to u praksi znači da bi Federacija bila podijeljena na dvije etničke izborne jedinice i da, recimo, nikada i niko ne bi mogao pobijediti HDZ-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

    Dom naroda: Hrvati iz Sarajeva i Bihaća bez Doma naroda

    Možda i očitije “omeđavanje” Herceg-Bosne bi bilo ukoliko bi se prihvatili prijedlozi HDZ-a BiH koji se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Sarajevski, bihaćki i goraždanski Hrvati, recimo, nikada ne bi mogli biti izabrani u Dom naroda Federacije BiH. Isto važi i za Bošnjake iz Livna i Posavkog kantona. Kada su u pitanju “ostali” mjesta u Domu naroda ne bi bilo za one koji dolaze iz HNK, ZHK, USK, Kantona 10, Goraždanskog i Posavskog kantona.

    Ovako HDZ namjerava popuniti Dom naroda FBiH.

    Sedamnaest delegata reda bošnjačkog naroda biralo bi se iz kantonalnih skupština Tuzlanskog (četiri B delegata),  Sarajevskog (četiri B delegata), Zeničko-dobojskog (tri B delegata) Unsko-sanskog (tri B delegata), Hercegovačko-neretvanskog (jednog B delegata), Srednjobosanskog (jednog B delegata) i Bosansko-podrinjskog (jednog B delegata). Kako se može vidjeti, za Bošnjake iz Kantona 10 (Livno) Bošnjaci ne bi imali nijednog delegata.

    “Sedamnaest izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika”, navodi se u prijedlogu HDZ-a.

    Na prvi pogled je vidljivo da Hrvati iz Kantona Sarajevo u Unsko-sanskog kantona ne bi nikada mogli biti izabrani u Dom naroda FBiH. Ukoliko bi, recimo, bile usvojeni ovi prijedlozi, HDZ BiH bi u Domu naroda FBiH imao 15 od ukupno 17 delegata u Domu naroda Federacije BiH. To bi čak značilo da bi u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH HDZ imao pet od ukupno pet delegata. U tom slučaju, bez obzira na izborne rezultatate u na nivou Federacije BiH, HDZ bi bio nezaobilazna partija prilikom formiranja vlasti i na entitetskom i na državnom nivou.

    Po naredbi Tužilaštva BiH: Uhapšen Denis Stojnić!

    Piše:
    Redakcija
    -

    U Sarajevu je u subotu navečer uhapšen Denis Stojnić. Ovog MMA borca koji se bavi ugostiteljstvom uhapsili su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. Stojnić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH.

    On je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa organiziranim kriminalom. Koristio je aplikaciju Sky. Istraga.ba je više puta pisala o Stojniću koji je bio povezan sa Elvisom Keljmendijem. Stojnić je putovao i u Dubai gdje je sarađivao sa visokopozicioniranim članovima narko kartela Tito i Dino. Živio je na relaciji Nizozemska – Bosna i Hercegovina.

    Stojnić je vlasnik nekoliko ugostiteljskih objekata u Sarajevu. U jednom od njih je i uhapšen.

    Inspektorat upozorio ministra Nenada Nešića: Kandidati koji nisu prošli sigurnosne provjere ne mogu biti imenovani za direktore policijskih agencija

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Inspektorat Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine analizirao je predložene tačke dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH koja će biti održana u četvrtak 9. februar te je dostavio svoj prijedlog u vezi pojedinih tačaka koja se odnose na imenovanja direktora u policijskim agencijama. Upozoravaju da ukoliko se izvrše ta imenovanja bit će nezakonita.

    Kada je riječ o prijedlogu imenovanja direktora i zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima i zamjenika direktora Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Inspektorat upozorava da bi trebali imati, a posebno direktor Službe za poslove sa strancima sigurnosnu provjeru stepena „vrlo tajno“ te da bi se ona trebala obaviti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima BiH, a u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.

    Dalje navode da je za direktora SPS-a predviđen pristup tajnim podacima stepena „vrlo tajno“.

    „Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Služba za poslove sa strancima su upravne organizacije u sastavu Ministarstva sigurnosti u kojima se proizvode, distribuiraju i primaju tajni podaci, posebno ovo ističemo za Službu, za šta je certifikovana od strane Državnog sigurnosnog organa, odnosno Ministarstva sigurnosti.

    Također, predviđeno je da se sigurnosne provjere okončaju prije imenovanja, postavljenja, odnosno prijema u radni odnos. U slučaju da se za navedena lica utvrde sigurnosne smetnje isti neće biti imenovani, postavljeni, odnosno primljeni u radni odnos za koji je obavljena sigurnosna provjera.

    Kako se postupak sigurnosnih provjere, po našem saznanju još uvijek nije okončao, evidentno je da nisu ispunjeni uslovi za navedene tačke dnevnog reda te je istu potrebno povući do okončanja postupka provjere za sve kandidate”, navode iz Inspektorata Ministarstva sigurnosti BiH.

    Posebno napominju da odgovorni javni organ osigurava da se sva javna imenovanja vrše na zakonit način i u skladu sa svim važećim pravilima, propisima i zakonima.

    Dakle, Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH je odgovoran da se osigura ispunjenost svih uslova za ova imenovanja.

    Na dnevnom redu su i rang-liste za imenovanje čelnika u SIPA-i (zamjenik direktora), GP (direktor i zamjenik), DKPT (direktora i dva zamjenika).

    Čovićev manevar usaglašen sa Zagrebom: Borjana Krišto može računati na preko 180 hiljada glasova koliko su 2018. godine osvojili kandidati dva HDZ-a

    Piše:
    Redakcija
    -

    Brojevi su uvijek najbolji pokazatelj realnosti. A oni govore da Borjana Krišto ima veće šanse da postane članica Predsjedništva BiH nego što ih je imao Dragan Čović. Prvo, Krišto će biti zajednička kandidatkinja svih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS). I, drugo, Borjana Krišto može računati na 190 hiljada glasova, koliko su 2018. godine ukupno osvojili svi kandidati stranaka sa sjedištem u Mostaru. Evo konkretnih pokazatelja.

    Na Općim izborima 2018. za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nadmetalo se pet kandidata. Željko Komšić je bio kandidat Demokratske fronte, Dragana Čovića je kandidirao HDZ BiH, Dianu Zeleniku HDZ 1990, Borišu Falatara Naša stranka, a Jerka Ivankovića-Lijanovića obiteljska Narodna stranka Radom za boljitak. Prema zvančnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, Komšić je osvojio 225 hiljada glasova, Dragan Čović 154.800 glasova, Diana Zelenika 25.890, 16.036, Jerko Ivanković-Lijanović 6.099.

    Kandidati dva HDZ-a u zbiru imaju preko 180 hiljada glasova

    Na predstojećim izborima za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bit će samo dva kandidata. Željko Komšić iz DF-a i Borjana Krišto iz HDZ-a BiH koju podržava HNS. Lijanovićeva stranka se raspala, a Naša stranka će podržati SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Dakle, Željko Komšić ne može računati na dodatne glasove. Borjana Krišto, pak, može računati na Čovićeve glasove i na glasove Diane Zelenike, odnosno glasove HDZ-a 1990 koji je dio HNS-a. Tu treba dodati i šest hiljada hercegovačkih glasova Jerka Ivankovića – Lijanovića. Čović je, podsjećamo, osvojio 154.819 glasova, Diana Zelenika 25.890, dok je Jerko Lijanović osvojo 6099. Saberemo li sve ove glasove, dolazimo do 186.600 glasova na koje može računati Borjana Krišto. To znači da bi Željko Komšić morao ponovoti najmanje isti rezultat da bi bio sigurno izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. No, treba imati na umu da je prošli put dio Komšićevih birača glasao protiv Dragana Čovića. Sada, kada Čović nije kandidat ta motivacija će dijelom opasti, što znači da bi Komšić mogao osvojiti manje glasova nego 2018. godine. Upravo zbog toga šanse Borjane Krišto da bude izabrana za člana Predsjedništva BiH su znatno veće nego što bi bile šanse Dragana Čović. I baš na tu kartu je igrao i službeni Zagreb.

    “Kako stvari stoje Čović neće biti kandidat na izborima”, poručio je 13. juna ove godine predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je tom izjavom, faktički, razotkrio cjelokupni plan Zagreba koji će, više nego ikada, biti direktno uključen u predizbornu kampanju.

    I Zoran Krešić, urednik HDZ-u bliskog Večernjeg lista, stava je da “dva jaka bošnjačka kandidata Hrvati mogu do Predsjedništva BiH”, ne smatrajući pritome Željka Komšića hrvatskim kandidatom. Krešić je u svojoj analizi od 29. maja ove godine naveo da podrška sedam stranaka Denisu Bećiroviću “otvara vrata” kandidatu HNS-a za člana Predsjedništva BiH.

    HDZ, dakle, računa da fokus predizborne kampanje biti na dvojici bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva BiH, što bi njihovom kandidatu otvorilo vrata pobjede. Upravo zbog toga su visoki zvaničnici iz Zagreba insistirali da Dragan Čović ne bude kandidat, kako birači iz kantona koji nisu pod kontrolom HDZ-a BiH ne bi bili motivisani da glasaju za Željka Komšića. Hrvatski premijer Andrej Plenković je, pak, predlagao da kandidat bude aktualni gradonačelnik Mostara Mario Kordić koji, za razliku od drugih HDZ-ovaca vodi otvoreniju politiku. No, Dragan Čović je insistirao da mora biti on ili neko od njegovog povjerenja. A to je, upravo, Borjana Krišto koja je godinama jedna od najbližih saradnica Dragana Čovića.

    Borjana Krišto je jedna od najutjecajnih osoba unutar HDZ-a BiH. Tokom prošlog i aktualnog mandata, ona je bila članica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Prije toga, u mandatu 2010-2014., bila je  delegat u Domu naroda PS BiH. Funkciju predsjednice Federacije BiH obnašala je tokom mandata 2006-2010.

    Ugrozila procesuiranje organiziranog kriminala

    Kao državna zastupnica i članica Kolegija u Parlamentu BiH, Krišto je podnijels nekoliko bitnih apelacija Ustavnom sudu BiH. Zbog privatnih veza sa sudijom Ustavnog suda BiH Matom Tadićem, uspjela je srušiti pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, zbog čega je, u jednom perodu, bilo ugroženo i procesuiranje organiziranog kriminala. Osim ovoga, Borjana Krišto je zatražila i ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojom osporava dvostepeno odlučivanje državnog suda, što bi, proglasi li Ustavni sud BiH njen zahtjev osnovanim, moglo izazvati potpunu pravnu nesigurnost u BiH.

    Veze sa Rusima

    Identično kao Dragan Čović, Borjana Krišto je gradila dobre veze sa ruskim diplomatama. Nekoliko puta je o izmjenama Izbornog zakona BiH razgovarala sa bivšim ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim.

    Intenziviranje saradnje bila je suština saopćenja za javnost nakon sastanka Borjane Krišto sa ruskim ambasadorom u januaru 2019. godine.

    “Sagovornici su se složili da nakon formiranja oba doma PSBiH treba intenzivirati parlamentarnu saradnju Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije”, saopćeno je tada iz kabineta Borjane Krišto.

    Krišto sa ruskim ambasadorom Petrom Ivanvocim: Intenzivirati saradnju

    Kada se u februaru prošle godine sastala sa novim ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovim, Krišto je saopćila da je razgovarala o Izbornom zakonu BiH.

    “Krišto je naglasila da je izmjena Izbornog zakona BiH u duhu sprovođenja odluka Ustavnog suda i Sporazuma potpisanog u Mostaru trenutno najprioritetnije pitanje u BiH koje treba riješiti, a čije rješenje vodi stabilnosti BiH i dobrobiti svih njenih konstitutivnih naroda i građana koji u njoj žive”, saopćeno je poslije sastanka.

    Borjana Krišto sa ruskim ambasadorom Igovorom Kalabuhovim

    Kada je u martu ove godine godine Vijeće Evrope glasalo o izbacivanju Ruske Federacije Borjana Krišto je, zajedno za predstavnicima BiH iz Republike Srpske, bila “suzdržana“. Svoje glasanje do danas nije obrazložila.

    Krišto je u junu 2017. godine bila i u centru skandala, kada se, zajedno sa Draganom Čovićem, fotografisala u društvu ratnog zločinca Daria Kordića. Sporna fotografija je u naslovu ovog teksta.

    Dritanov obračun za “zlim politikama”: Abazovićev Temeljni ugovor sa SPC-om koja štiti sveštenike koji su blagoslovili genocid u Srebrenici

    Piše:
    Redakcija
    -

    „Prošao sam asfaltnim putem Jadar-Petriča. Ugledao sam minaret do nebesa. Mislim da je on jutros poravnat. Trebao je biti“, reći će general Miodrag Živanović, dok je 13. jula 1995. godine, u kući Zvonka Bajagića,  izvještavao vladiku Vasilija Kačavendu o akciji u Srebrenici.

    Zvorničko-tuzlanski vladika samo se osmjehnuo. Kasnije tog dana Kačavenda će  služiti liturgiju u vlaseničkoj crkvi.

    „Ja želim da čestitam generalu i preko vas hrabroj srpskoj vojsci i vojskovođama. I mnogim našim obilićima. Koji su u svakoj prilici spremni teći i oteći, i na strašnom mjestu ostajati u odbrani vječnih ideala, vjere naše pravoslavne imena Srbinovog i otadžbine. Koji hrabro nose krst časni, da bi dobili slobodu zlatnu“, reći će vladika Vasilije.

    Nekoliko sati kasnije, i svega nekoliko kilometara dalje, „obilići“ su u Kravicama započeli strijeljanje zarobljenih Bošnjaka.

    „Genocid“, reći će 27 godina kasnije crnogorski premijer Dritan Abazović, „nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima“.

    A taj genocid, nastavit će dalje, nije počinila vojska.

    „Počinile su ga politike zla, politike smrti, politike prevara“, zaključit će Abazović i reći da se to mora mijenjati.

    Srpska pravoslavna crkva nikada se nije izvinila zbog postupanja njihovog sveštenstva tokom devedesetih. Vasilije Kačavenda i danas je pod zaštitom SPC-a. Ali, crnogorski premijer Dritan Abazović je, tri dana prije komemoracije u Srebrenici, proglasio Temeljni ugovor sa SPC-om koji je usaglasio sa patrijarhom Porfirijem.  U Temeljnom ugovoru se navodi odvojenost Srpske pravoslavne crkve (SPC) i države Crne Gore, SPC-u se priznaje pravni subjektivitet i kontinuitet od 1219. Godine, država Crna Gora garantuje SPC-u da u njenim objektima državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, SPC se daju javno pravna ovlašćenja, država garantuje SPC nepovredivost svojine i obavezala se da uknjiži i neupisane nepokretnosti u vlasništvu eparhija SPC u Crnoj Gori.

    “Ugovor nije u skladu sa Ustavom, a preambula nije saglasna sa istorijskim činjenicama. Obavještavam vas da je Vlada izgubila legitimitet i nakon konsultacija biće podnijet zahtijev za skraćenje mandata Skupštini, odnosno za održavanje vanrednih izbora”, rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Raško Konjević.

    Ali Dritan Abazović je nastavio istim putem. Dok su srebrenički Bošnjaci ukopavali žrtve genocida, Abazović je iz Potočara, putem Twittera, nastavio braniti „Temeljni sporazum“.

    „Kao što rekoh, politički procesi nemaju veze sa Temeljnim ugovorom, nego sa pravdom. Iza svake nacionalne histerije zapravo se krije korupcija“, napisao je Abazović iz Srebrenice.

    Dan pred komemoraciju u Srebrenici, srbijanski su mediji objavi jedan drugi ugovor. Dritanov brat, Džihan Abazović pokrenuo je privatni biznis sa Milicom Đurić,. inače partnerkom srbijanske premijerke Ane Brnabić.

    No, vratimo se genocidu u Srebrenici i izjavama crnogorskog premijera.

    “Imao sam izjavu da su genocide počinile politike i politike stvaraju sve, i politike stvaraju zlo i ubijaju ljude, a vojske izvršavaju u ime politike”, objasnit će, nakon brojnih osuda, svoj govor Dritan Abazović.

    Škorpioni i otac Gavrilo

    Juni je 1995. godine. Negdje u blizini Šida, pripadnici jedinice Škorpioni došli su da zatraže blagoslov od Jeromonaha Gavrila. Tu će nastati i čuveni snimak kada u crnim uniformama, Škorpioni ljude ruku ocu Gavrilu. Dvasetak dana kasnije, Škorpioni će u Trnovu, pred kamerama, strijeljati zarobljene srebreničke Bošnjake. Otac Gavrilo je umro 2017. godine. Prozvali su ga srpskim prorokom.

    vladika Amfilohije i Arkan

    Tri godine kasnije, na vlast u Crnoj Gori dolazi Dritan Abazović. Zavladao je uz pomoć vladike Amfilohija, sveštenika kood kojeg su po blagoslov dolazili Arkan, Šešelj i drugi ratni zločinci. No, prije nego je Abazović formalno preuzeo vlast, vladika Amfilohije je umro.

    “Izražavam saučešće svim vjernicima i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske, povodom smrti mitropolita Amfilohija. Ljubav jedina stvara vječnost! Neka mu Bog podari vječni mir, a svima nama snagu da se izborimo za ideale koji su besmrtni”, napisao je Abazović.

    Janšin savjetnik postao opasnost za nacionalnu i ekonomsku sigurnost BiH: Rok Snežič preko BiH oprao oko 47 miliona maraka!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Slovenački biznismen i presuđeni perač novca Rok Snežič proglašen je osobom opasnom po nacionalnu i ekonomsku sigurnost BiH. Ovu informaciju prvobitno je objavio je banjalučki portal Capital.ba, a naknadno je za Istragu potvrđeno iz tri izvora u sigurnosnim agencijama BiH.

    “Odluka kojom je Rok Snežič proglašen opasnošću po nacionalnu sigurnost formalno je dostavljena Graničnoj policiji u utorak”, kazao je jedan od sagovornika Istrage.

    Neposredno nakon obajave informacije da mu je zabranjen ulazak u BiH Snežič je za Capital kazao da je bez ikakvih problema stigao u Banjaluku, a preko aplikacije Viber je novinarima tog magazina poslao i svoju lokaciju da to dokaže.

    “Vijest da mi je zabranjen ulazak je čista glupost jer ne postoji osnov za tako nešto. Protiv mene se u Bosni i Hercegovini ne vodi nikakav postupak niti postoji optužnica, krivična prijava niti bilo šta slično”, smatra Snežić.

    Istraga.ba pokušala je kontaktirati Snežiča na isti broj ali on nije odgovarao na naše pozive. S obzirom na to da se njegovo ime, prema informacijama Istrage, od utorka nalazi u sistemu Granične policije kao osobe nepoželjne na teritoriji BiH nije jasno kada je on došao u Banja Luku i da li su ga službenici Granične policije BiH propustili unatoč zabrani ulaska.

    Rok Snežič se u BiH predstavljao kao savjetnik aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Na slovenačkim televizijama objavljivao je pozive biznismenima da na teritoriji BiH otvaraju firme kako bi smanjili plaćanje poreza. U svojim javnim istupima je tvrdio da je BiH porezna oaza. No, Snežič se na teritoriji BiH bavio drugim, mnogo ozbiljnijim poslovima. Istraga.ba objavljuje dokumente koji dokazuju da je savjetnik slovenačkom premijera preko bh. državljanki oprao skoro 50 miliona maraka. Novac je došao iz off shore zona, a za brojne transakcije korišteni su “privremeni” računi u Mađarskoj otvoreni, između ostalog, kod OTP Banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megdet Rahimkulov, inače jedan od biznismena povezanih sa ruskim Gazpromom. Dio tog novca je završio na računu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) u slučaju poznatom kao Dijana Đuđić.

    Rok Snežič i Janez Janša u pozadini

    U maju prošle godine (19.5.) SIPA je Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o postojanju osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu protiv Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević, Dijane Đuđić i  pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Svi su prijavljeni zbog sumnje u pranje 47.907.830 KM. Skrivanjem ovih transakcija, Subotić-Došen, Sladojević, Đuđić i Govinda d.o.o. oštetili su entitetske budžete u BiH za oko osam miliona maraka direktnih poreza. Trećeprijavljena Dijana Đuđić, inače Banjalučanka, imala je direktne veze sa Rokom Snežičem. Upravo je ona uplatila 450 hiljada eura na račun Janšinog SDS-a, a ta je donacija vraćena nakon što su mediji objavili detalje te uplate. Snežič je prvo negirao da ima ikakve veze sa Dijanom Đuđić, ali sigurnosne agencije BiH su dokumentovale da je on nekoliko puta zajedno s njom i ostalim njenim prijateljicama prelazio preko srbijanske granice. U javnosti se kasnije pojavio i snimak na kojem se vide donatorica Đuđić i presuđeni perač novca Rok Snežič.

    Bh. državljanka Dijana Đuđić, inače prosječnog imovnog stanja, je tokom 2017. godine u Mađarskoj otvorila četiri računa u OTP Banci, na koji je iz više država uplaćeno oko 2,9 miliona eura. Novac je, pored ostalog, uplaćen iz Bratislave i Maribora. Nakon što je novac legao na račun, Dijana Đuđić je podigla 246 hiljada eura u gotovini, dok je preostali novac transferisala prema računima otvorenim u Sloveniji. Osim 2,9 miliona eura uplaćenih preko mađarske banke koju vodi ruski oligarh Rahimkulov, Đuđić je primila i uplatu u iznosu od oko 490 hiljada eura. Novac je, rekosmo, transferisala na svoje račune u Sloveniji, gdje podizala gotovinski. Od ovog sumnjivog novca, Đuđić je 450 hiljada eura izdvojila za SDS Janeza Janše čiji je savjetnik “biznismen” Rok Snežič. Za većinu transakcija Dijana Đuđić je koristila notarske usluge Joža Sikošeka, čovjeka koji se pojavljivao i u dokumentima firmi registrovanih u Sloevniji, a preko kojih su pripadnici moćnog narko kartela Tito i Dino prali novac.

    Većina novca je, dakle došla od nepoznatih izvora i to preko Mađarske čiji je premijer Viktor Orban javno podržao Janeza Janšu. Istraga.ba u posjedu je brojnih dokumenata o Snežičevim sumnjivim poslovima preko BiH i bh. državljana i narednim danima ćemo objaviti brojne dokaze o pranju više desetina miliona maraka koji su transferisani preko banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megdet Rahimkulov.

     

     

     

    Rat u Izraelu: Hamas preuzeo kontrolu nad graničnim prijelazom u Gazi, naoružani Palestinci ušli u nekoliko pograničnih izraleskih gradova

    Piše:
    Redakcija
    -

    Palestinski naoružani napadači infiltrirali su se u područja južnog Izraela, a raketna baražna paljba pokrenuta je iz Pojasa Gaze u subotu u iznenadnom napadu koji je pokrenuo islamistički pokret Hamas.

    Mediji javljaju da su palestinske snage preuzele kontrolu nad graničnim prijelazom u Gazi. U južnom dijelu Izreala pripadnici Hamasa su uočeni u samom centru grada.

    Mohammad Deif, viši vojni komandant Hamasa, najavio je početak operacije u prijenosu na Hamasovim medijima, pozivajući Palestince posvuda na borbu.

    “Ovo je dan najveće bitke za okončanje posljednje okupacije na zemlji”, rekao je on i dodao da je lansirano 5.000 raketa.

    Jedna Izraelka je poginula, prema hitnim službama, dok su ekipe hitne pomoći bile raspoređene u područjima oko pojasa Gaze, a sirene su se oglasile širom Izraela, uključujući Jerusalim.

    Izraelski mediji objavili su da su naoružani napadači otvorili vatru na prolaznike u gradu Sderot, na jugu Izraela, a čini se da snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju sukobe na gradskim ulicama.

    “Određeni broj terorista se infiltrirao na izraelsku teritoriju iz Pojasa Gaze”, navodi se u saopćenju vojske, dodajući da je stanovnicima u području oko Pojasa Gaze rečeno da ostanu u svojim domovima.

    Izraelske odbrambene snage branit će izraelske civile, a teroristička organizacija Hamas platit će visoku cijenu za svoje akcije, navodi se.

    Također je rečeno da Izrael pokreće vlastite udare na pojas Gaze.

    Ured premijera Benjamina Netanyahua saopćio je da će se u narednim satima sastati s najvišim sigurnosnim zvaničnicima.

    U Gazi se čuo huk lansiranja, a stanovnici su prijavili oružane sukobe duž ograde za razdvajanje s Izraelom, u blizini južnog grada Han Junis i rekli da su vidjeli značajno kretanje naoružanih boraca.

    Izraelska hitna služba saopćila je da su timovi poslani u područja na jugu Izraela u blizini Gaze.

    Čovićeve i Dodikove “trojke”: Konaković, Nikšić i Radončić u misiji spašavanja Gordane Tadić

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Kada je kolega Sead Numanović prije nekoliko dana upitao predsjednika NiP-a zbog čega odgovornost za neprocesuiranje ratnih zločina isključivo fakturiše Tužilaštvu Kantona Sarajevo i Sabini Sarajliji, Elmedin Konaković mu je odgovorio da je on zastupnik na nivou Kantona i da je to njegova nadležnost.

    “Zato što sam trenutno zastupnik u SKS (Skupštini Kantona Sarajevo) i njima mogu postaviti pitanje zvanično”, odgovorio je predsjednik Naroda i Pravde.

    Mada mu u imenu stranke piše i riječ “pravda”, Elmedin Konaković, očito, nikada nije čuo za dokument “Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina”, ali ni za “Revidiranu strategiju”. Pošto ovog prvog dokumenta nema na Wikipediji, ako klikne ovdje, na ovo mjesto, lider NiP-a će se “legitimno” moći informisati o “legislativi”. I onda, vjerujući u njegovu pravednost, sigurno nećemo biti izloženi nebuloznim tvrdnjama da je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu odgovorno zbog toga što je Srbija uhapsila nekoga iz Goražda.

    Pet dana nakon što se proglasio beznad(l)ežnim za državni nivo, Elmedin Konaković se u društvu Nermina Nikšića i Edina Forte obratio naciji povodom snimka koji je javnosti plasirao Avaz, a na kojem se čuje kako Ozrenka Nešković, u svojstvu zamjenice glavne državne tužiteljice kaže da “ne mogu raditi visoku” korupciju. Ali nije to bila tema “boraca protiv korupcije”. Konaković i Nikšić su se okupili da medijima saopće kako je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić žrtva.

    “Mi vidimo kako aktualna vlast funkcionira, kako koriste sve poluge vlasti i službe. Kad su spremni ovo uraditi glavnoj tužiteljici, šta mogu očekivati predstavnici opozicije i obični građani”, izrazio je zabrinutost predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

    Elmedin Konaković, koji nije bio nadležan za kritiziranje Tužilaštva BiH zbog neprocesuiranja ratnih zločinaca, složio se s kolegom iz “trojke” pa se onda, kao zastupnik u “SKS” okomio na Obavještajno sigurnosnu agenciju BiH. Gordanu Tadić nije proglasio žrtvom režima, ali umjesto njega to već mjesecima rade  Arijana Memić i Ifet Feraget, advokat koji je, da uzgred pomenemo, službeno odbio suočavanje pred TV kamerama sa novinarom Istrage.

    Tako je, sagledamo li u kompletu izjave Elmedina Konakovića i Nermina Nikšića, Tužilaštvo Kantona Sarajevo – kriminalizirano i nesposobno, dok je Gordana Tadić, kao istinski borac protiv korupcije – žrtva režima.

    Od ovog dvojca, u odbrani Gordane Tadić, mnogo je suptilniji bio i Josip Muselimović, Čovićev “avaz” u Radončićevim novinama, koji se pojavljuje kao konačni sud u svakoj aferi čiji je glavni akter aktualna glavna HDZ-ova tužiteljica na privremenom radu u SBB-u i NiP-u.

    Prošle sedmice lider Naroda i Pravde okomio se na Tužilaštvo Kantona Sarajevo. I to zbog hapšenja Edina Vranja u Srbiji. Kada je objavljen snimak iz kojeg je bilo očigledno da je Gordana Tadić spriječila hapšenje optuženika za genocid Milomira Savčića, ni NiP, ni SDP, a ni SBB nisu se oglasili. Nijedan medij pod kontrolom SBB-a i SDP-a i NiP-a, čak ni “objektivni” N1 čiji je direktor Amir Zukić, kao čovjek koji je u Srebrenici izgubio mnogo članova porodice tokom genocida, nije objavio ove presretnute razgovore u kojima se dogovara “spašavanje” generala Savčića. Poslije objava snimaka nije održana nijedna konferencija za medije na kojoj je zatraženo detaljno izstraživanje ovog slučaja. Pitate li se, a trebali biste se zapitati, zbog čega to nije učinjeno? Odgovor je jednostavan – zato što to ne ide u prilog Gordani Tadić i zato što Elmedin Konaković “nije nadležan” za genocid u Srebrenici.

    Kada je misteriozni pošiljalac dostavio Avazu snimak razgovora direktora OSA-e Osmana Mehmedagića i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, koji ih, uzgred da kažemo, oboje kompromitira, NiP, SDP i Radončićev Avaz odlučili su “izraziti zabrinutost” zbog pritisaka na glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić. Koja je, opet, na dan objave snimka očekivala da joj saopće da je razriješena.

    Gordana Tadić je miljenica Fahrudina Radončića, Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića. Ali “stvarnu nadležnost” nad njom imaju Milorad Dodik i Dragan Čović. Ovaj je dvojac prije pet godina započeo operaciju rušenja OSA-e. Ovaj je dvojac proteklih godina javno rušio predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca. Konaković, Nikšić i Radončić su samo preuzeli priču. Ne da bi spasili sebe, već da bi spasili Gordanu Tadić.

    1...141142143...195Stranica 142 of 195

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj