“Načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda” u Bosni i Hercegovini. To je ono što, u svom pismu prošle sedmice upućenom čelnicima Evropske unije, zagovara hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On dalje navodi da je nužno da Izborni zakon bude promijenjen tokom 2021. godine.
“Zabrinut sam da će, ako se ta prilika propusti, doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“, naveo je Grlić Radman.
Istraga je u posjedu pisma koje je ministar Grlić-Radman 26. maja ove godine uputio Josepu Borellu, visokom predstavniku Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost. Pismo je u “cc-u” dostavljeno ministrima vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije te Oliveru Verheljiju, komesaru za proširenje i Miroslavu Lajčaku, specijalnom izazlaniku EU za dijalog Prištine i Beograda. Veći dio se odnosi na potrebu mijenjanja Izbornog zakona BiH i podršku aktualnom šefu Delegacije EU u BiH – Johannu Sattleru.
“Nema vremena za gubljenje, piše hrvatski ministar svojim kolegama iz EU i naglašava “tri ključne tačke”.
“Prvo je značaj izborne reforme kroz promjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene, koje će osigurati da se svi oblici diskriminacije u izbornom procesu uklone na sustavan i trajan način. Pritom nikada ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je Radman.
Pismo hrvatskog ministra: Legitimno predstavljanje
Svaki pokušaj poništavanja ovih važnih principa, piše dalje hrvatski ministar, prijeti samom temelju Bosne i Hercegovine.
Druga bitna činjenica za ministra Gordana Grlića Radmana je ponovni angažman EU u vezi sa izbornom reformom, odnosno angažman aktualnog šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera.
“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih poslova.
“Izbacivanje” međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH bit će jedan od glavnih uslova Republike Srpske prilikom imenovanja novih ustavnih sudija iz tog entiteta, saznaje Istraga.
Podsjećamo,Narodna skupština Republike Srpske od novembra prošle godine nije imenovala nasljednika sudije Miodraga Simovića, jednog od dvojice sudija iz tog entiteta. Nakon toga, vlasti RS su pozvale drugog sudiju, Zlatka Kneževića, da podnese ostavku i on je obećao da će krajem ove godine podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje. Tako bi, ukoliko Knežević ostane dosljedan i podnese zahtjev za penzionisanje, Republika Srpska ostala bez sudija u Ustavnom sudu BiH.
Već smo objavljivali da bi i u tom slučaju Ustavni sud BiH mogao funkcionisati, iako Veliko vijeće ne funkcioniše od novembra prošle godine. Zbog toga se sve odluke već odavno donose na planarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima, osim domaćih sudija, prisustvuje i troje međunarodnih sudija.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH ima devet sudija.
“Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”, piše u Ustsvu BiH.
Da bi na plenarnim sjednicama bila donesena neka odluka, za nju mora glasati najmanje petero sudija, osim u iznimnim situacijama kada, u slučaju nedostatka sudija, predsjednik Ustavnog suda može iskoristiti pravo duplog glasa (slučaj – Schmidtovi amandmani).
Ustavnom sudu BiH, trenutno, nedostaje dvoje sudija, jedan iz Federacije BiH (nasljednik Mate Tadića) i jedan iz RS (nasljednik Miodraga Simovića). Odlaskom Zlatka Kneževića situacija se neće suštinski mijenjati, jer će, opet, u Ustavnom sudu BiH, postojati kvorum (kvorum je pet sudija, u US trenutno sjedi njih šestero). No, činjenica da u Ustavnom sudu BiH nema ili neće biti sudija iz Republike Srpske otvorit će dodatni prostor Miloradu Dodiku i RS-u za djelovanje protiv ove institucije.
“Plan je da Republika Srpska traži povlačenje međunarodnih sudija kao preduslov da taj entitet imenuje svoje sudije”, kaže za Istraga.ba izvor iz Ustavnog suda BiH.
Strane sudije su, zapravo, godinama meta vlasti iz RS-a i Milorad Dodik je nekoliko puta tražio njihovo isključivanje iz rada Suda. Sada mu u prilog ide činjenica da RS neće imati nijednog sudije u Ustavnom sudu BiH, iako je to isključiva krivica vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, jer dvoje sudija Ustavnog suda BiH imenuje Narodna skupština Republike Srpske.
Da bi međunarodne sudije bile isključene iz Ustavnog suda BiH nužna je promjena Ustava BiH, a to podrazumijeva dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Vlasti RS-a nemaju potrebnu većinu u ovom slučaju.
Međutim, jedna od mogućnosti koja se pominje je usvajanje posebnog zakona u Ustavnom sudu BiH. Tim zakonom bi, naime, međunarodne sudije Ustavnog suda BiH bile isključene, a uveo bi se princip etničkog popunjavanja, te etničkog i entitetskog glasanja.
Trenutno, Ustavni sud BiH je jedna od rijetkih institucija koja se ne popunjava po etničkom principu. Ustav propisuje da Predstavnički dom FBiH imenuje četvero sudija, a NSRS – dvoje, ne vodeći računa o bilo kakvim etničkim predznacima. I prilikom odlučivanja u Ustavnom sudu BiH nije bitna entitetska većina.
Vlasti RS-a sada to žele promijeniti. Uvođenjem entitetskog glasanja Ustavni sud BiH, zapravo, mogao donositi samo one odluke s kojima su saglasna oba entiteta, dok bi isključivanjem međunarodnih sudija ova institucija bila dodatno blokirana.
“E, to su teme sad, interpretacija pravnika u kojoj se u toj presudi Šestorci (presuda Tribunala u Hagu Jadranku Prliću i ostalima op.p.) za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat Banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj.
“Je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i evo, bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
“Bit ću diplomata i neću odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH @DinoKonakovic gostujući na HRT-u pic.twitter.com/sMt6jGIvOl
On je danas gostovao u popularnom talk-showu Aleksandra Stankovića.
Voditelj je pročitao jedno od pitanja publike koje se ticalo uloge Hrvatske tokom rata u BiH. Gledalac je pitao Konakovića da li smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.
“Mislim da je to jedino pitanje na koje niste odgovorili”, uzvratio je voditelj gledane emisije Hrvatske radio-televizije.
“Hrvatska je za Rusku Federaciju jedan od glavnih partnera u Evropskoj uniji”, kazao je u petak u Zagrebu ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev.
Patrušev je, govoreći na desetoj sjednici Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju u Zagrebu, kazao da je ove dvije države “najviše sarađuju u područjima energetike, infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, a postoji i visok potencijal saradnje u poljoprivredi”.
“Tokom ove godine robna razmjena između Rusije i Hrvatske porasla je dva puta u odnosu na prethodno razdoblje pa možemo zaključiti da imamo velik potencijal za daljnje unaprjeđenje odnosa”, rekao je ruski ministar Patrušev.
Tomislav Ćorić, hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako se na sastanku u Zagrebu razgovaralo o saradnji ove dvije države.
“Razgovaralo se i o suradnji na čitavom nizu drugih područja, prije svega o trgovinskoj suradnji. Upravo u tom smislu, Republika Hrvatska će u 2022. godini, u sklopu obilježavanja 30 godina svoje neovisnosti, organizirati u Ruskoj Federaciji veliki Gospodarski forum gdje ćemo dogovoriti konkretnije korake za trgovinsku razmjenu. Ono što veseli je da smo se danas složili kako postoji dobar potencijal za produbljivanje suradnje između naših dviju država te vjerujem da ćemo u narednom razdoblju to i postići”, izjavio je ministar Ćorić nakon završetka sastanka komisije, a što je objavljeno na službenoj stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
U području energetike, razgovaralo se o saradnji u području čistih i održivih tehnologija i obnovljivih izvora energije. No, ono što je posebno interesantno za BiH je dio koji se odnosi na rusku Rafineriju Brod.
“Pozdravljena je realizacija projekta plinofikacije Rafinerije nafte Brod te su partneri iskazali spremnost za nastavak suradnje”, saopćeno je nakon sastanka delegacija Hrvatske i Ruske Federacije.
Podsjećamo, krajem marta ove godine, pod okriljem noći hrvatske su kompanije, bez saglasnosti države BiH, ispod Save položile plinovodne cijevi za rusku Rafineriju u Brodu. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost.
“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Protokol o plinofikaciji ruske rafinerije u Brodu su u novembru 2017. godine potpisali tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i ministar industrije energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Protokol ministara Republike Hrvatske i Republike Srpske
“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.
Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.
“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.
Ćorić je danas ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
Posljednja dva mjeseca Fahrudin Radončić uvjerava svoje saradnike da će se povući s pozicije predsjednika Saveza za bolju budućnost, saznaje Istraga.ba.
Radončić je saradnicima kazao da bi njegov nasljednik trebao biti Nermin Džindić, aktualni ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH.
“Posljednjih dvadesetak dana održano je nekoliko sastanaka ministra Džindića i Fahrudina Radončića. Dogovarana je dinamika povlačenja, ali konkretni detalji nisu usaglašeni”, kazao je za Istragu izvor iz Saveza za bolju budućnost.
Džindić je, prema našim informacijama, tražio od Radončića da sa visokih stranačkih pozicija ukloni neke kadrove, a među njima bi trebao biti i Munib Jusufović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Jusufović je jedan od najbližih saradnika Fahrudina Radončića i, prema informacijama Istrage, teško je očekuvati da će Džindižev uslov o njegovom uklanjanju biti ispunjen. Osim Jusufovića među “nepodobnim kadrovima” je i Sanela Prašović-Gadžo. Ona je posljednjih dana “izgubila” uticaj unutar SBB-a.
Kako bi spriječio dolazak Nermina Džindića na poziciju predsjednika, Jusufović je već u medijima plasirao određene informacije o “promjenama na vrhu SBB-a”, nadajući se da će se Fahrudin Radončić predomisliti.
Prije nego se Džindić “pojavio” kao kandidat za nasljednika, želju za preuzimanjem SBB-a je iskazao i Adis Arapović. On je, naime, imao nekoliko sastanaka sa Fahrudinom Radončićem koji mu je kazao da ga “ne vidi na mjestu predsjednika Stranke”. Razočaran takvim odnosom Arapović je odlučio napustiti SBB. Nedugo nakon toga u Centralnu izbornu komisiju BiH pristigle su dvije anonimne prijave protiv kadrova SBB-a Ismira Juske i Anisa Krivića. Na osnovu tih prijava su pokrenuti postupci protiv njih i Jusko je već ostao bez vijećničke funkcije. Isti sudbina vjerovatno će zadesiti i Anisa Krivića, političkog direktora SBB-a.
Dvojica francuskih zastupnika u Evropskom parlamentu prisustvovat će obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. U Banja Luku su već doputovali Thierri Mariani i Herve Juvin.
“Sa Herve Jurvinom i Andreom Kotarcem stigao sam u Banja Luku, blavni grad Republike Srpske. Lično pozvani od predsjednika Milorada Dodika, sudjelovat ćemo na svećanosti povodom tridesete godišnjice Republike Srpske”, objavio je na svom Twitter nalogu Thierri Mariani, zastupnik u EU Parlamentu, inače član desničarske Marin Le Pen koja se do 2018. godine zvala Nacionalni front, a sada Nacionalno okupljanje.
Ova stranka u EU parlamentu ima ukupno 23 zastuponika
Službeno obilježavanje neustavnog dana RS započet će u subotu za kada je je predviđeno polaganje vijenaca, dodjela odlikovanja zaslužnim “institucijama i pojedincima i svečana akademija u dvorani Borik. Za 9. januar je planirana Sveta arhijerejska liturgija koju će služiti patrijarh Porfirije. Pored francuskih EU parlamentaraca, u Banja Luku su svoj dolazak najavili i najviši srbijanski zvaničnici, osim predsjednika Aleksandra Vučića.
Delegaciju Srbije bi, prema informacijama Istrage, trebala predvoditi premijerka Ana Brnabić. Pored nje, svoj je dolazak najavio i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije Aleksandar Vulin. I ministar finansija Siniša Mali je vlastima u Republici Srpskoj potvrdio da će doći na obilježavanje dana RS. Dolazak je najavila i ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Darija Kisić Tepavčević. Za vikend bi u Banja Luku trebala doći i Gordana Čomić ministarka za ljudska prava Srbije. Iz Vlade Srbije na obilježavanje neustavnog dana RS dolazi i ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Marija Obradović, te ministrica europskih integracija Republike Srbije Jadranka Joksimović.
Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srbije Ivica Dačić također je potvrdio dolazak u Banja Luku, gdje će 8. i 9. januara biti obilježen dan Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Osim zvaničnika Vlade i Skupštine, dolazak u Banja Luku su najavila i trojica visokopozicioniranih oficira Vojske Srbije. Dolazak je bio najavio i ministar odbrane Nebojša Stefanović, ali je on morao otkazati posjetu Banja Luci, nakon što je bio pozitivan na koronavirus.
“Visoki predstvavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi samostalno”, kazao je u intervjuu za Istraga.ba specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.
Povod za intervju bio je predstojeći Samit Berlinski proces, na kojem bi trebali biti potpisani sporazumi koji bi građanim BiH omogućili da uskoro u sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući u Kosovo, putuju samo sa ličnim kartama. Diplome stečene u bilo kojoj od ovih država bit će međusobno priznate. Sve bi trebalo biti potpisano pod pokroviteljstvom njemačke Vlade.
Gospodine Sarrazin, početkom novembra u Berlinu će biti održan Samit Berlinskog procesa. Šta, konkretno, zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati?
Cilj Berlinskog procesa je promovisanje regionalne saradnje i podrška zemljama Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se integrišu u EU. Imajući taj cilj u vidu, drago nam je da je postignut iskorak u vezi s tri sporazuma o mobilnosti koji će graditi temelje zajedničkog regionalnog tržišta. Ovi sporazumi će biti potpisani na samitu u novembru. Druga važna tema za samit je jačanje saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećana solidarnost između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Na dnevnom redu će biti i zelena agenda, a posebno energetska tranzicija. Štaviše, zajedno s našim partnerima iz Svjetske banke željeli bismo ojačati regionalne razmjene mladih i osnovati Fond za kulturu mladih. Ostala pitanja uključuju cyber sigurnost, jačanje zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Već je najavljeno da su ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana postigli načelni dogovor o potpisivanju tri regionalna sporazuma. O čemu se radi?
Ova tri sporazuma izgradit će temelje Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovoreno u Sofiji 2020. godine, kao daljnji razvoj Regionalnog ekonomskog prostora koji je već potpisan 2017. godine u Trstu. Podrazumijevaju prekogranično putovanje s ličnim kartama širom regiona, priznavanje diploma i priznavanje stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata. Ovi sporazumi su zbog političkih pitanja bili blokirani dvije godine. Zahvaljujući političkoj spremnosti svih aktera zemalja Zapadnog Balkana, konačno smo uspjeli napraviti iskorak tokom pregovora u Berlinu, a šest uključenih strana uspjele su usaglasiti tekstove koji će politička pitanja ostaviti po strani i fokusirati se na cilj ovih regionalnih sporazuma: omogućavanje lakšeg putovanja građanima šest zemalja Zapadnog Balkana, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija. Ovo je sada dobra osnova za daljnji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije.
Jedan od sporazuma je i onaj koji se odnosi na slobodu kretanja uz lične karte. S obzirom na to da BiH još uvijek nije priznala Kosovo, da li to znači da će, zahvaljujući tom sporazumu, bh. državljani moći putovati na Kosovo bez viza, a državljani Kosova u BiH bez viza?
Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu utvrđuje upravo to: slobodno kretanje svih građana Zapadnog Balkana širom regiona bez viza. Dakle, odgovor je da, to uključuje građane iz BiH koji putuju na Kosovo bez vize i obrnuto. Na ovaj sporazum ne utječu različita mišljenja o statusu Kosova i njime se uklanjaju prepreke slobodnom kretanju širom regiona, što je preduslov stvaranja zajedničkog tržišta.
S obzirom na to da se radi o međunarodnom sporazumu, da li se bojite da određeni zvaničnici u BiH, poput Milorada Dodika, iskoriste mehanizme blokade prilikom donošenja odluka o prihvatanju tih sporazuma zbog čega bi sve dogovoreno moglo propasti?
Ne, ne bojim se toga. Razmišljamo pozitivno i želimo iskoristiti ovaj povoljan trenutak za izgradnju bolje budućnosti za region. Bosna i Hercegovina je pristala na uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta zajedno s ostalih pet partnera iz regije već 2020. godine. Ovi sporazumi su ništa drugo nego početak provedbe tog dogovora. Stoga očekujem da će BiH, zajedno s ostalim zemljama iz regiona, potpisati sporazum na samitu i ubrzo zatim i ratificirati. Ovo je jedini način za napredak regiona u smislu uspostavljanja Zajedničkog regionalnog tržišta na dobrobit svih građana i privrednika. Koliko ja meni poznato, i gospodin Dodik je od samog početka podržavao ovaj proces. Strah, inače, nije moj pristup rješavanju problema u regionu. Mislim da bismo trebali vratiti CRM na pravi put i ostaviti po strani neslaganja u drugim oblastima i umjesto toga razmišljati o tome šta je korisno za građane. Naravno, svjestan sam da su procedure u BiH ponekad komplikovane. Stoga sam lično zatražio od sva tri člana aktuelnog saziva Predsjedništva da u narednim danima pokažu političku volju i ispune neophodne procedure za potpisivanje prije održavanja samita u Berlinu 3. novembra.
Još 2014. godine njemačka Vlada je započela priču o saradnji zemalja Zapadnog Balkana. Nekoliko godina kasnije pojavila se ideja Open Balkan koju podržavaju američki zvaničnici. Koja je razlika između Berlinskog procesa i Open Balkana?
Njemačka vlada smatra regionalnu saradnju, uključujući regionalnu ekonomsku saradnju, veoma važnom. Istovremeno, saradnja treba biti inkluzivna. Do danas su samo tri zemlje iz regiona pristupile inicijativi Otvoreni Balkan, dok Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište obuhvataju čitav region i šest država Zapadnog Balkana. Samo tržište koje obuhvata cijelu regiju može ostvariti i najveću ekonomsku korist za cijeli region. Budući da sve zemlje za cilj imaju pridruživanje EU i što brže postizanje kohezije s jedinstvenim tržištem EU, smatramo vrlo značajnim da se zajedničko tržište zasniva na standardima EU. I CEFTA i RCC su veoma važne organizacije koje svoju stručnost ulažu u razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.
Da li jačanje Berlinskog procesa znači kraj Open Balkana?
Jačanje Berlinskog procesa je dobra vijest za sve države Zapadnog Balkana. Ne radi se o isključivanju jednog ili drugog. Otvoreni Balkan je osnovan kao inicijativa između tri zemlje koje su odlučile brže napredovati u nekim aspektima. Ako odluče nastaviti tim putem, to je njihov izbor. Konkretne koristi od saradnje najveće su ako se uključi svih šest zemalja. Općenito vjerujemo da je saradnja u ZB pozitivna. Saradnja bi trebala biti inkluzivna za cijeli region i biti zasnovana na standardima EU, približavajući region usklađivanju s acquis-em EU. Zato snažno podržavamo Zajedničko regionalno tržište i drago nam je što su prva tri sporazuma spremna za potpisivanje na samitu.
S obzirom na to da ste specijalni izaslanik Vlade Njemačke za države Zapadnog Balkana, kako komentirate posljednje izborne rezultate u BiH?
Veoma je važno da su izbori protekli mirno. Dijelim ocjenu ODIHR-a da je Centralna izborna komisija profesionalno organizirala izbore. Centralna izborna komisija je pokazala svoju nezavisnost i profesionalnost i sada čekamo konačne rezultate. Svaki napad na ovu instituciju je neprihvatljiv. Također dijelim zabrinutost ODIHR-a zbog nedostatka reformi u zemlji, nedostatka povjerenja građana u institucije i retorike etničkih podjela koja je uticala na opće okruženje u kojem su se izbori održali. Sada je važno brzo formirati sve nivoe vlasti kako bi se konačno ispunili reformski planovi.
Da li Vlada Njemačke podržava odluku Christiana Schmidta da odmah nakon izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH?
Visoki predstavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno i u skladu sa svojim mandatom. On ima našu stalnu podršku za svoj važan rad.
Kako ocjenjujete sadržaj nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona?
Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak. Kako je visoki predstavnik Schmidt objasnio, cilj ovih mjera je povećanje funkcionalnosti Federacije. Mjere, dakle, imaju za cilj okončati političku blokadu u entitetu i učiniti reforme vjerovatnijim. Podržavamo visokog predstavnika Schmidta u ostvarenju tog cilja.
Da li je Christian Schmidt svoju odluku o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona koordinirao sa Vladom Njemačke koja ga je kandidirala za Visokog predstavnika u BiH?
Visoki predstavnik Schmidt koordinira svoje odluke s međunarodnom zajednicom, kako to i diktira njegov mandat, a česte su konsultacije i s akterima u BiH i regionu.
Počeli su izbori u Turskoj. Ankete predviđaju neizvjesnu utrku i za predsjednika Republike, a pogotovo za novi saziv parlamenta.Nekih 64 miliona turskih birača danas glasaju za šefa države i poslanike.
Prema procjenama portala 600vekil.com, očekuje se drugi krug predsjedničkih izbora.Kandidat se bira za predsjednika ako dobije najmanje 50% glasova . Ako nijedan kandidat ne prođe 50% u prvom krugu , dva kandidata sa najviše glasova prolaze u drugi krug i takmiče se međusobno, prenosi politicki.ba.
Kemal Kilicdaroglu, predsjednik Republikanske stranke (CHP) kojeg podržava još pet opozicionih stranaka, u prednosti je u odnosu na aktuelnog predsjednika Republike Recepa Tayyipa Erdogana, lidera Stranke pravde i razvoja.
Drugi krug izbora bi trebao biti održan 28. maja.
Stranke ulaze na opće izbore kao savez, bilo kao jedna stranka ili kao savez, kako bi bile predstavljene u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Stranke ili savezi pripremaju listu kandidata za svaku izbornu jedinicu. Ako glasovi saveza na nivou cijele zemlje pređu cenzus od 7% , stranke unutar alijanse dobijaju pravo da biraju poslanike. Poslanici se strankama dijele po D'Hondt sistemu prema glasovima koje dobiju u regijama.
Opći izbori, na kojima će biti određeno 600 novih članova TGNA , održatvaju se zajedno sa prvim krugom predsjedničkih izbora.
Ako se prognoze ostvare, blok Savez rada i slobode koji predvodi Narodna demokratska partija (HDP), stranka lijeve orjentacije koja uglavnom okuplja Kurde, imat će odlučujuću ulogu u formiranju vlade. Ova stranka ranije je signalizirala da je uz Nacionalni savez šest partija koji predvodi Kilicdarogluova CHP.
301: Broj mjesta potreban da bi se postala većina (50 + 1%) u parlamentu.
360: Broj mandata potreban da bi se prijedlog ustavnog amandmana stavio na referendum.
400: Dvije trećine skupštine. Broj mjesta potrebnih za direktnu promjenu ustava bez potrebe za referendumom.
Portal 600vekil.com predviđa i vrlo tijesnu utrku za većinu u Parlamentu.
Centralna izborna komisija BiH vjerovatno će sporni listić iz Narodne skupštine Republike Srpske priznati kao važeći, saznaje Istraga.ba. To znači da će žrijeb odlučiti da li će Milorad Dodik i SNSD dobiti četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ili će opozicija iz Republike Srpske dobiti drugog.
CIK će svoju odluku temeljiti na odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da je “listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.
Zbog ovoga je upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.
No, nakon što CIK utvrdi da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.
Ovaj rasplet bi značio da Milorad Dodik i Dragan Čović ne moraju biti u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. A ukoliko budu u vlasti, to im mogu dati samo stranke Osmorke čiji je neformalni lider Elmedin Konaković u nedjelju u Laktašima, u sportskoj dvorani dogovarao državni budžet sa Miloradom Dodikom.
I Christan Schmidt je shvatio da izjave i izražavanje zabrinutosti nisu dovoljni. Posegnuo je za bonskim ovlaštenjima i suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS.
“Obustavio sam primjenu Zakona do ocjene Ustavnog suda BiH, kako bi se izbjegle negativne pravne reprekusije za građane i potencijalne investitore. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom”, saopćio je visoki predstavnik, govoreći pred snimateljima.
Novinari nisu mogli prisustvovati Schmidtovom obraćanju. Ali to sada nije ni bitno.
“Ovom odlukom jasno se daje do znanja da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom odnosno uređivati vlasništvo nad državnom imovinom, što se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH”, rekao je Schmidt.
Uporedo sa saopćavanjem odluke o suspenziji Zakona o imovini,. visoki predstavnik poslao pismo čelnicima bh. instituticija i Republike Srpske. Pismo je naslovljeno i na Milorada Dodika.
“Pišem da vas obavijestim o Naredbi koju danas izdajem kojom se obustavlja primjena Zakona o nepokretnoj imovina koja služi za obavljanje poslova javne vlasti (“Službeni glasnik Republike
Srpska”. broj 29/22) i Odluke o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani tzv. raspolaganje državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine
Hercegovina” br.18/05, 29/06, 85/06. 32/07, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08). Prilikom donošenja ove odluke, obavio sam brojne konsultacije sa članicama PIC-a. Bez obzira na opetovane pozive Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira svima vlasti u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od poduzimanja jednostranih radnji koje potkopavaju rješenjem državne imovine, 10. februara 2022. godine, Narodna skupština Republike Srpske
godine donijela je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za obavljanje poslova javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 29/22)”, naveo je Schmidt.
Osim odluke o suspenziji Zakona, Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine . Evo šta piše u samoj odluci.
“U Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br.18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07 , 99/07 i 58/08), član 1. stav (2) mijenja se i glasi:
“U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se:
nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;
nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine;
poljoprivredno zemljište, koje državnom imovinom smatra Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;
rijeke, šume i šumsko zemljište koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21 utvrdio kao državno vlasništvo.
Član 2.
Član 2. stav (1) mijenja se i glasi:
“Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona. ”
Član 3.
Član 4. mijenja se i glasi:
“Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.”
Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
