Politika

Danas sjednica Predstavničkog doma: Trojka i HDZ izmjenom Poslovnika obezbjeđuju ruke za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) razmatrat će na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o preduzetničkoj infrastrukturi i Prijedlog zakona o podsticanju razvoja male privrede u Federaciji BiH.

Pred poslanicima će se po skraćenom postupku naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, saopšteno je iz Parlamenta Federacije BiH.

Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa.

Prijedlog izmjena poslovnika Predstavničkog doma FBiH koji je objavljen u medijima, mogao bi izazvati novu krizu i završiti na Ustavnom sudu FBiH, te se očekuje velika rasprava u vezi ove tačke dnevnog reda.

Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Predstavničkom domu ranije je za patriju kazao da je problem što u predloženim izmjenama poslovnika neko namjerava retroaktivno popunjavati radna tijela.

“To bi bilo kooptiranje ljudi, čime se ugrožava funkcionisanje Parlamenta. Vjerovatno će sve to završiti na ocjeni ustavnosti”, kaže Čavalić za NAP.

Dodaje da se navedenim izmjenama umanjuje značaj Parlamenta, a povećava značaj vladajuće većine”.

Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.

(NAP)

Sebastian Kurz najavio: Austrija uvodi krivično djelo “politički islam”

“U borbi protiv političkog islama uvest ćemo krivično djelo – politički islam kako bismo mogli poduzimati akcije protiv onih koji nisu teroristi, ali stvaraju pogodno tlo za takve”, objavio je u srijedu popodne austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Usvajanje tih zakonskih odredbi, napisao je Kurz, “stvorit će mogućnost za zatvaranje bogomolja, uvođenje imamskog registra”, a bit će pooštrene i zakonske odredbe  koje se odnose na praćenje finansijskih tokova i finansiranje terorizma.

Bosanac Ahmed Husagić, koji je svojevremeno bio savjetnik u bivšem sazivu Vlade Austrije, kazao je za Istragu da je još preuranjeno govoriti o ovom zakonu, jer je ovo “tek najava”.

“Poslije terorisitičkog napada koji se prošle sedmice desio u Beču, Vlada traži zakonska rješenja kako bi se u budućnosti takvi napadi mogli pravovremeno spriječiti. Ova najava kancelara Kurza ima za cilj da postavi pravne temelje kako bi se osobe koje koriste islam u političke svrhe mogle krivično goniti. Glavno je pitanje kako će se definisati pojam politički islam. Još je važnije pitanje koliko će se široko ići sa definicijom političkog islama i da li će on zadirati u slobodu vjere, a kao što znamo u Austriji je zagarantovana sloboda vjere i islam je priznata državna religija”, kazao nam je Husagić.

Austrijski kancelar danas je imao sastanak sa predstavnicima Evropskih pučkih stranaka u EU Parlamentu.

“Govorio sam o našim planovima u borbi protiv terorizma i radikalnog islama, kao i o zaštiti vanjskih granica EU”, saopćio je Kurz.

Podsjećamo, prošle sedmice pripadnik selefijskog pokreta Kujtim Fejzulai, po porijeklu Albanac iz Sjeverne Makedonije, u terorističkom napadu u centru Beča ubio je četiri osobe. Nakon napada je ustanovljeno da je slovačka policija još u julu ove godine obavestila austrijske službe da je čovek koji je nedavno osumnjičen za napad u Beču u toj državi pokušao kupiti municiju. Zbog grešaka u sigurnosnom sistemu, šef antiterorističke jedinice policije Beča Erih Cvetler privremeno je suspendovan na sopstveni zahtev. Poslije napada austrijske vlasti su zatvorile nekoliko mesdžida u Beču među kojima je i mesdžid Tewhid kojim je upravljao bh. državljanin Muhamed Porča. U tom je mesdžidu, prema izjavama austrijskih zvaničnika, često boravio i napadač iz Beča. No, tu se nije stalo. Početkom ove sedmice austrijska je policija provela racije i u Gracu, a kao razlog je navedeno da su mesdžidi povezani sa Muslimanskim bratstvom i Hamasom. Desničarski mediji su naveli da je pretresena džamija koju je posjećivala i ministrica pravde te države Alma Zadić koja je, inače, porijeklom iz BiH.

 

Sud BiH opet poništio odluku CIK-a: Dodik i definitivno dobija četvrtog delegata u Domu naroda BiH

Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.

CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.

Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.

AfP poziva SAD na hitno djelovanje: Dodik ugrožava mir!

Alijansa za izgradnju mira (AfP), vodeća nestranačka globalna mreža sa preko 150 članica koje u 181 državi rade na okončanju nasilnog sukoba i izgradnji održivog mira, duboko je zabrinuta zbog značajno pogoršanih sigurnosnih uslova u BiH i neadekvatnog odgovora diplomatske zajednice koja ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

“SAD i međunarodna zajednica moraju odmah djelovati kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u BiH i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate”, saopštila je AfP, prenose Vijesti.ba.

U saopštenju se dalje navodi da, iako je BiH izbjegla rat punih razmjera od 1995. godine, zemlja nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego što je to slučaj danas. Sigurnost i stabilnost u BiH rastu usljed prijetnji Milorada Dodika da će ponovo stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodiku snažnu podršku pružaju nacionalistički političari u Beogradu i Zagrebu, kao i ruske diplomate koje nastoje umanjiti suverenitet BiH i spriječiti pristupanje zemlje NATO-u.

“Dok predstavnik SAD-a pri UN-u izražava zabrinutost zbog izjave Dodika o “potpunom” povlačenju RS-a iz vlade, dodajući da takve tvrdnje predstavljaju “opasan put” za BiH i širu regiju, odgovor američkog State Departmenta na ovu sve nestabilniju situaciju nije adekvatan. Najava SAD-a o djelimičnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona mogla bi poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć ekonomskom razvoju neće zadovoljiti razmjere krize”, potcrtavaju iz AfP-a.

Osim toga, nastavljaju, prošlosedmični vjerodostojni medijski izvještaji iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i BiH otkrili su da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt neće moći predstaviti svoj godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC). Čin ušutkivanja visokog predstavnika u UNSC-u ozbiljna je prijetnja OHR-u, međunarodnoj instituciji odgovornoj za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.

Navodno su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska s Ruskom Federacijom pregovarale o sporazumu o produženju mandata snagama Evropske unije (EUFOR), koje podržava NATO, u zamjenu za ukidanje svih referenci OHR-a. Izvještaj OHR-a sada je javan i u njemu se navodi:

“U vrijeme pisanja ovog izvještaja, BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Uporni, ozbiljni izazovi osnovama Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s najvećom strankom u RS-u – Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođenog članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njega ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti i do poništenja samog Sporazuma.”

AfP poziva američki State Department da upotrijebi sve raspoložive diplomatske alate za deeskalaciju političkih i etničkih tenzija u BiH i ojača podršku OHR-u, umjesto da umanji njegov kritični civilni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, prenose Vijesti.ba. SAD bi također trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi dodatno pojačale sankcije Dodiku iz 2017., koje su mu uvedene zbog kršenja vladavine prava, prkošenja Ustavnom sudu BiH i opstrukcija Daytonskog sporazuma.

“SAD bi trebale surađivati sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak. Nadalje, SAD moraju podstaći NATO da poduzme hitno planiranje vanrednih situacija, kako je to zacrtalo Vijeće za demokratizaciju politike, kako bi se pozabavio rekonstituiranjem snaga bosanskih Srba u BiH i daljnjim prijetnjama integritetu države BiH i provedbe Daytonskog sporazuma.

Pozivamo SAD i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez hitne, koordinirane akcije na zaustavljanju nacionalističke plime u BiH, obuzdavanju napora srpskih separatista da stvore pokret ‘Srpski svijet’, odbijanju sve korozivnijeg utjecaja Rusije, poduzimanju opipljive pravne reforme koja štiti temeljna prava naroda BiH, te jačanju vjerodostojnosti i podrške OHR-u, raspad države i etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja”, poručili su iz Alijanse za izgradnju mira.

(Vijesti.ba)

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio: “Milanović nam čini štetu, vrijeđa visokog predstavnika u BiH koji donosi odluke koje pomažu Hrvatima”

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ponovno je optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih ambasadora i da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje.

Nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “vlada govori jedno, a predsjednik drugo”, te u tom kontekstu pomenuo i BiH.

U tom kontekstu hrvatski premijer je pomenuo i odnos Vlade RH prema Hrvatima u BiH nasuprot onome što radi Milanović.

“U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom”, kaže Plenković i dodaje:

“Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”

Plenković je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.

“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković.

(vijesti.ba)

Objavljujemo pismo hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova upućeno čelnicima EU: “Poništavanje principa legitimnog predstavljanja prijeti temeljima BiH”

Načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda” u Bosni i Hercegovini. To je ono što, u svom pismu prošle sedmice upućenom čelnicima Evropske unije, zagovara hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On dalje navodi da je nužno da Izborni zakon bude promijenjen tokom 2021. godine.

Zabrinut sam da će, ako se ta prilika propusti, doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“, naveo je Grlić Radman.

Istraga je u posjedu  pisma koje je ministar Grlić-Radman  26. maja ove godine uputio Josepu Borellu, visokom predstavniku  Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost. Pismo je u “cc-u” dostavljeno ministrima vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije te Oliveru Verheljiju, komesaru za proširenje i Miroslavu Lajčaku, specijalnom izazlaniku EU za dijalog Prištine i Beograda. Veći dio se odnosi na potrebu mijenjanja Izbornog zakona BiH i podršku aktualnom šefu Delegacije EU u BiH – Johannu Sattleru.

“Nema vremena za gubljenje, piše hrvatski ministar svojim kolegama iz EU i naglašava “tri ključne tačke”.

“Prvo je značaj izborne reforme kroz promjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene, koje će osigurati da se svi oblici diskriminacije u izbornom procesu uklone na sustavan i trajan način. Pritom nikada ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je Radman.

Pismo hrvatskog ministra: Legitimno predstavljanje

Svaki pokušaj poništavanja ovih važnih principa, piše dalje hrvatski ministar, prijeti samom temelju Bosne i Hercegovine.

Druga bitna činjenica za ministra Gordana Grlića Radmana je ponovni angažman EU u vezi sa izbornom reformom, odnosno angažman aktualnog šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera.

“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Od dva predložena Izborna zakona nijedan neće biti razmatran: SDA i SBB kvorumom srušili HDZ-ov prijedlog, a HDZ i SNSD, u odstustvu SDP-a i SDS-a, srušili “izborni integritet”

Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.

“Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.

Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,  čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.

HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.

“Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.

I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.

Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen.  Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije  je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.

Objavljujemo kompenzacijske liste svih stranaka: Nermin Nikšić, Sabina Ćudić, Mirsad Kukić i Branislav Borenović se osigurali kompenzacijskim listama, Hamdija Lipovača nosi SBiH-ovu, a Nermin Džindić SBB-ovu kompenzaciju

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nosilac je kompenzacijske liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, Nikšić je i u aktualni saziv Predstavničkog doma PS BiH ušao sa kompenzacijske liste. Na mjestu broj dva SDP-ove državne kompenzacijske liste je Lidija Korać. Na fotografiji ispod možete vidjeti kompletnu SDP-ovu kompenzacijsku listu.

Sabina Ćudić nosi kompenzacijsku listu Naše stranke za Predstavnički dom PS BiH. Na drugom je mjestu Predrag Kojović, bivši predsjednik NS-a. Ćudićeva je, podsjećamo, nosilac državne liste i iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Evo i njihove kompletne kompenzacijske liste za PD PS BiH.

Milan Dunović nosi kompenzacijsku listu Demokratske fronte za PD PS BiH. Aktualni potpredsjednik Federacije BiH je i 2018. godine bio nosilac kompenzacijske liste, ali DF-u tada nije pripao nijedan kompenzacijski mandat.

Bivši potpredsjednik SDP-a Hamdija Lipovača nosi kompenzacijsku listu Stranke za BiH. OVa stranka, podsjećamo, 2018. godine nije uspjela prebaciti prag na nivou BiH, no sada postoje šanse da osvoje barem jedan kompenzacijski mandat.

Safet Kešo nosi komepnzacijsku listu SDA. Na drugom mjestu je aktualna ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. SDA na kompenzacijskoj listi ima ukupno šest imena.

Kompenzacijsku listu Saveza za bolju budućnost nosi Nermin Džindić, aktualni federalni ministar energije rudarstva i industrije. SBB je, podsjećamo, na izborima 2018. godine osvojila dva kompenzacijska mandata.

HDZ-ovu kompenzacijsku listu za PS BiH nosi Slavko Matić. Na drugom je mjesto Marina Pendeš, dok je treći Jozo Bagarić

Iz Federacije BiH državne kompenzacijske liste još nose Senad Šešić (Koalicija Država), Mirsad Kukić (PDA), Mirnes Ajanović (BOSS), Nihad Čolpa (SD-Zeleni), Nihad Omerović (NiP) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Kada su u pitanju državne kompenzacijske lise iz Republike Srpske, SNSD-ovu nosi aktualni premijer RS-a Radovan Višković. Na drugom mjestu je Sanja Vulić, a na trećem aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Kompenzacijsku listu SDA za PD PS BiH iz Republike Srpske nosi aktualni potpredsjednik te stranke Edin Ramić. S obzirom na dosadašnju praksu, izvjesno je da će ova lista, koju u RS-u podržavaju sve probosanske stranke imati jedan kompenzacijski mandat.

Listu SDS-a za kompenzacijske mandate nosi Miladin Stanić, aktualni poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Na drugom mjestu je Aleksandra Pandurević, bivša državna zastupnisa SDS-a.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović osigurao se i kompenzacijskom listom za PD PSBIH. Druga na listi je aktualna zastupnica te stranke Mira Pekić.

Kompletne listę, i redovne i kompenzacijske možete pogledati na ovom linku.

Kompenzacijske liste za Zastupnički dom Federacije BiH

Damir Mašić nosilac je kompenacijske liste SDP-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Druga na listi je Lana Prlić, a treći Ivan Boban.

Ivica Šarić nosi kompencacijsku listu SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na drugom mjestu je aktualna potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, dok je treći predsjednik KO SDA Tuzla Fahrudin Skopljak.

Amir Ibrović, aktualni šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nosi kompenzacijsku listu DF-a. Druga na listi je Bibija Kerla, dok je treći Dževad Adžem iz Goražda.

Kompenzacijsku listu Naše stranke nosi aktualni zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Ćamdžić. Aktualna drćavn zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je druga na listi dok je konceptualni umjetnik Damir Nikšić na trećem mjestu.

Kompenzacijsku listu SBB-a za Parlament FBiH nosi Šemsudin Kavazović, inače brat aktualnog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Na drugom mjestu je Sanela Prašović-Gadžo, aktualna zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.

Kompenzacijske listu SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta FBiH nosi Safet Omerović, Bosanske stranke Fatmir Alispahić, PDA Elzina Pirić, Koalicije Država Jasmina Numanović-Stjepanović, HDZ-a BiH Mario Karamatić, Naroda i Pravde Halil Bajramović.

Američke sankcije pomogle Dodiku: CIK odbio potvrditi SDS, najveća opoziciona stranka iz Republike Srpske ne može na lokalne izbore!

Srpska demokratska stranka ne može izaći na Lokalne izbore. Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku kojom se odbija potvrđivanje najveće opozicione stranke iz Republike Srpske. Razlog – SDS nema bankovni račun. Za odbijanje SDS-a glasalo je pet članova CIK-a.

SDS je, kako je rečeno na sjednici CIK-a, dostavio račun otvoren na fizičko lice, što je suprotno važećem Izbornom zakonu BiH.

“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.

Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.

Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.

Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.

Član CIK-a Suad Arnautović usprotivio se odluci da SDS-u bude odbijena registracija za Lokalne izbore. On se pozvao na odredbe Izbornog zakona prema kojima “lice koje ovlasti organ može otvoriti” račun za kampanju.

Replicirala mu je članica CIK-a Vanja Bjelica koja je, pak, kazala da postoji i druga odredba Izbornog zakona koja propisuje da stranka mora biti vlasnik računa.

“Ako bi se ovjerilo učešće SDS-a sa računom registriranim na fizičko lice, mi ne bismo mogli kontrolisati finansiranje kampanje”, kazala je Bjelica.

Protiv potvrđivanja SDS-a bila je i članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

“Mi gismo prihvatanjem računa fizičkog lica učestvovali u nezakonitim radnjama”, kazala je Hadžiabdić.

Gabriel Escobar za Glas Amerike: Islamska zajednica pogrešno je procijenila Schmidtove odluke

Zamjenik podsekretara State Departmenta za zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrdjuje punu podršku Vašingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Schmidta o Izbornom zakonu.

On kaže da Vašington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo medju Bošnjacima, odlukom Visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi takodjer podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja….Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka Visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, medjutim Vašington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i anti-dejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

VOA: Ali sankcija će još biti protiv onih koji onemogućavaju funkcioniranje države?

ESCOBAR: Možete računati na to. Kao što smo od prije naglašavali, sankcije su važna alatka naše vanjske politike, izuzetno efikasno oružje u borbi protiv korupcije, i one spriječavaju i dodatne, nove oblike anti-dejtonskog, destabilizirajućeg ponašanja.

VOA: Hoće li se politika Vašingtona prema zapadnom Balkanu mijenjati ako se promijeni politički balans u SAD?

ESCOBAR: Ne da se vjerovatno neće promijeniti, nego se definitivno neće promijeniti. Naša vizija zapadnog Balkana je vizija integracije tog područja u zajednicu zapadnih demokratskih zemalja. Znači, želimo članstvo u EU za sve njih, članstvo u NATO savezu za zemlje koje to žele, i regionalnu integracija za sve, kako bi konačno mogli razriješiti svoje razlike. I ne bismo dozvolili da tamo ponovno izbije ozbiljno nasilje. Mi smo odlučni sačuvati i bezbjednost i stabilnost, i to smo pokazali posljednjom odlukom o produženju mirovnih snaga (u BiH), kao i KFORA za Kosovo. ​

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...