Politika

HDZ postavio zadatak NiP-u: Konaković lobira da Osmorka pokloni Čoviću četvrtog delegata, SDP već odustao od svog Jugoslava Brdara!

Bez podrške Osmorke, Dragan Čović ne može dobiti četvrtog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to jedan od zahtjeva lidera HDZ-a BiH. Za prikupljanje glasova za HDZ BiH zadužen je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković koji je proteklih dana, prema informacijama Istrage, pokušavao ubijediti pojedine lidere Osmorke da Čoviću “poklone četvrtog delegata”.

Nakon žrijeba u CIK-u, HDZ BiH je dobio još jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako je HDZ BiH došao do četrnaestog delegata u Klubu Hrvata. S obzirom na to da su za jednog državnog delegata potrebne “četiri ruke” federalnih delegata, sa svojih četrnaest federalnih hrvatskih delegata Čović može računati na tri sigurna delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Za četvrtog delegata potrebne su mu još dvije ruke i to mu mogu isporučiti samo stranke Osmorke. Evo odnosa snaga.

HDZ BiH, rekosmo, ima četrnaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dobili su četiri delegata iz HNK, jednog iz Posavskog kantona, jednog iz ZDK, četiri iz ZHK, tri iz SBK i jednog iz Kantona 10. U istom klubu HDZ 1990 ima tri delegata (po jedan iz SBK, HNK i Kantona 10), a pratit će ih HN Pomak iz Livna koji također ima jednogh delegata. Dakle, HDZ 1990 u saradnji sa HNP-om ima četiri delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i to im, ukoliko ne bude promjene dresova, garantira jednog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Osmorke imaju četiri federalna delegata u Klubu Hrvata. U pitanju je jedna delegatkinja NES-a iz USK, jedan delegat SDP-a BiH iz ZDK, jedan delegat iz KS (Damir Marjanović), te jedna delegatkinja iz Tuzlanskog kantona (NiP). Osim ovo četvero, iz Goražda je prošla Berina Fejzić, koja se izjašnjava kao Hrvatica. U zbiru, stranke Osmorke, bez Berine Fejzić, imaju četiri ruke, što im je, u osnovi, dovoljno, da izaberu svog državnog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. Prema trenutnom omjeru snaga, u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH bi sjedila tri delegata HDZ-a BiH, jedan delegat HDZ-a 1990 i jedan delegat Osmorke.

SDP-ovac iz Livna Jugoslav Brdar jedan je od kandidata za Dom naroda PS BiH kojeg bi podržale stranke Osmorke. No, prema informacijama Istrage, Nermin Nikšić je već saopćio Brdaru da “nemaju dovoljno ruku” da ga imenuju za delegata u Domu  naroda PS BiH. Drugo ime koje se pominje u kontekstu Doma naroda PS BiH je Zlatko Miletić. Iako je ušao u Predstavnički dom PS BiH, Miletić bi, ukoliko dobije podršku koalicijskih partnera, odustao od zastupničkog mandata i postao delegat u Klubu Hrvata Doma naroda PS BiH. No, Elmedin Konaković se, kako saznajemo, protivi ovim rješenjima. On je, naime, obećao Draganu Čoviću da će Hrvati iz Osmorke podržati četvrtog HDZ-ovog delegata. U prilog tim informacijama ide i izvještaj o izboru delegata za Dom naroda FBiH i ZDK. Naime, najmanje dvojica zastupnika Osmorke koji se izjašnjavaju kao Hrvati podržalo je jednu od dvije liste HDZ-a BiH. Evo i kako.

U Skupštinu ZDK prvobitno je bilo izabrano deset zastupnika iz reda hrvatskog naroda. U međuvremenu je jedna SDP-ova  zastupnica Vinka Aletović odustala od mantata, i broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda je pao na devet.. HDZ BiH ima troje zastupnika, a probosanske stranke šest (BHI FK 2, SDP 1, SDA 1, NiP 1, DF 1). Prilikom izbora delegata, HDZ je imao dvije liste. JEdna je dobila tri glasa, a druga dva. Dakle, HDZ-ove liste su dobile ukupno pet glasova. Oduzmemo li glas SD-ove zastupnice koja nije bila na sjednici i glasala, dolazimo do zaključka da je najmanje dvoje zastupnika Osmorke podržalo listu HDZ-a BiH. Jedno od tih dvoje, prema informacijama Istrage, dolazi iz Naroda i Pravde. Upravo ova stranka sa Elmedinom Konakovićem na čelu je najveći zagovornik da se HDZ-u BiH da četvrti delegat.

Davanje četvrtog delegata HDZ-u BiH moglo bi imati nesagledive posljedice za funkcioniranje vlasti na nivou BiH. Ukoliko bi, naime, SNSD kroz žrijeb dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, u zbiru sa HDZ-ova četiri delegata Milorad Dodik i Dragan Čović bi imali natpolovičnu većinu u Domu naroda PS BiH i bez njih nijedna odluka ne bi mogla biti donesena.

Njemačka i službeno saopćila članovima Predsjedništva BiH: Inzko treba da ide, Berlin želi Christiana Schmidta na čelu OHR-a

Kada su je jučer pred zgradom Predsjedništva BiH novinari upitali o čemu je razgovarala sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, njemačka ambasadorica Marget Uebber samo je odmahnula rukom i sjela u službeni automobil. Sastanak Uebber- Komšić trajao je nešto malo manje od sat vremena. Izjava nakon sastanka nije bilo. Detalji su, službeno, nepoznati.

No, Istraga neslužbeno saznaje da je ambasadorica Uebber Željku Komšiću saopćila isto ono što je dan ranije kazala i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću. Njemačke vlasti žele početkom naredne godine za Visokog predstavnika za BiH, umjesto Valentina Inzka, postaviti svog diplomatu Christiana Schmidta.

„O tim namjerama već su upoznate najbitnije članice Vijeća za implementaciju mira (PIC)“, kazao je sagovornik Istrage iz Predsjedništva BiH.

Za to vrijeme aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko „mirno spava“. U četvrtak popodne iz OHR-a su medijima dostavili saopćenje za javnost.

“Visoki predstavnik će se suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena u smislu njegovog potencijalnog nasljednika. Pažnja visokog predstavnika će kao i dosad biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila.  Visoki predstavnik pozdravlja svaki korak koji bi vodio jačanju OHR-a i jačanju opredijeljenosti međunarodne zajednice da ostvari taj cilj. Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija koja još uvijek prevladava u BiH čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim. Kako se Visoki predstavnik želi suzdržati od bilo kakvih špekulacija o ovoj temi, eventualna pitanja treba uputiti članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira”, saopćili su iz OHR-a.

Njemačka ambasadorica članica je Upravnog odbora PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) i, unatoč medijskim upitima, izjave nije davala. Ali saznajemo da je dvojici članova Predsjedništva BiH već naznačila da Vlada u Berlinu namjerava zamijeniti Valentina Inzka te na njegovu poziciju postaviti Christiana Schmidta. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Schmidtu Orden Red Ante Starčevića zbog zalaganja za interese Republike Hrvatske. Osim ove nagrade, Schmidt je 2009. godine primio priznanje i Njemačko hrvatsko društvo Bonne. Dok je obavljao funkciju ministra poljoprivrede u Vladi Njemačke Schmidt je pokušavao izgraditi dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ističući da bi Njemačka i Rusija trebale biti otvorenije jedna prema drugoj. Odnosi Njemačke i Rusije tokom decembra ove godine značajno su poboljšani, a najbitniji posao ove dvije države je izgradnja plinovoda poznatog kao Sjeverni tok 2. Zbog oštrih rekacija SAD-a gradnja tog plinovoda bila je obustavljena skoro godinu dana. Američke vlasti najavile su uvođenje sankcija svim državama i firmama koje pomažu gradnju Sjevernog toka 2 čije je puštanje u pogon bilo predviđeno za početak 2020. godine. Ovaj plinovod bi trebao udvostručiti kapacitete isporuke ruskog plina i zagarantovati sigurnost opskrbe Zapadne Evrope preko Baltičkog mora. SAD smatraju da bi Sjeverni tok 2, zapravo, zemlje istočne Evrope napravio još ovisnijim o Ruskoj Federaciji. No, unatoč prijetnjama sankcijama, Njemačka i Rusija su 12. decembra ove godine, nakon jednogodišnje pauze, nastavile sa gradnjom ovog plinovoda, što je ove sedmice izazvalo novu reakciju SAD-a i novo upozorenje sankcijama.

Uporedo sa jačanjem rusko-njemačkog prijateljstva “rođena” je i ideja o novom Visokom predstavniku za BiH. Berlin je ove sedmice i službeno upoznao pojedine članice PIC-a da želi razriješiti Valentina Inzka i na njegovo mjesto postaviti Christiana Schmidta. Sve to njemačka diplomacija namjerava završiti prije nego novoizabrani američki predsjednik Joe Biden uspostavi kontrolu nad kompletnom administracijom.

Joe Biden i Valentin Inzko

Valentin Inzko već dugo je na udaru Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera SNSD-a i HDZ-a s kojima se nedavno u Sarajevu susreo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prilikom posjete Sarajevu Lavrov je govorio o potrebi zatvaranja OHR-a. No, donošenje odluke o zatvaranju OHR-a je prosto nemoguće bez saglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, pa su Nijemci, kako bi “smirili situaciju”, odlučili preuzeti inicijativu i na poziciju Visokog predstavnika dovesti svog čovjeka Christiana Schmidta koji je, pored ostalog, veoma blizak službenom Zagrebu i zagovara “otvoreniji odnos Rusije i Njemačke”.  Aktualni šef OHR-a Valentin Inzko od 2011. godine se nalazi u nemilosti zvaničnika HDZ-a BiH, jer ga smatraju glavnim krivcem što je 2011. godine formirana Vlada Federacije BiH bez te stranke. Tada je, naime, visoki predstavnik Valetnin Inzko, nakon konsultacija s ambasadorima Vijeća za implementaciju mira, donio odluku o privremenoj suspenziji odluka Centralne izborne komisije BiH koje su se odnosile na Dom naroda Parlamenta FBiH te na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. HDZ BiH je tako ispao iz vlasti na nivou FBiH. U tom trenutku Inzko je dobio apsolutnu podršku američke administracije sa Barackom Obamom i Joe Bidenom na čelu.

Povećanje plaća između realnosti i populizma: Ako do kraja jula ne bude izmijenjen Zakon o plaćama, visokim dužnosnicima više neće moći biti smanjene plaće!

Da bi ministrima, njihovim pomoćnicima, državnim zastupnicima i delegatima plaće ostale na dosadašnjem nivou, Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH mora biti izmijenen najkasnije do kraja jula. Sve poslije toga bit će kasno. Ali, izmjene ovog Zakona, formalnopravno, nisu mogle biti izmijenjene prije nego što je usvojen Budžet institucija BiH i prije nego što je Vijeće mininistara BiH povećalo osnovicu za obračun plaća budžetskim korisnicima.

Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije”, piše u članu IX, stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Šta ovo znači u praksi?

Ako najvišim državnim funkcionerima, u skladu sa novom osnovicom i važećim Zakonom o plaćama bude obračunata i isplaćena julska plaća, dolazimo u situaciju da već naredna, dakle avgustovska, ne može biti smanjena jer postoji ustavno ograničanje. A Ustav se može mijenjati samo dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH. Zbog iste ove ustavne odredbe, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije mogao biti usvojen ranije, jer bi to značilo smanjenje plaće u toku trajanja mandata. Dakle, budžetskim korisnicima u institucijama BiH se po Ustavu ne mogu smanjivati plaće (u toko mandata), ali bi usvajanje izmjena Zakona o plaćama prije isplate povećane plaće moglo najviše plaće ostaviti na dosadašnjem nivou. Ili, još jednostavnije rečeno – da su koeficijenti smanjeni prije povećanja osnovice, to bi značilo kršenje ustava. A sada, kada je osnovica povećana, koeficijenti se mogu smanjiti tačno onoliko koliko je povećanje osnovice uvećalo plaću kako bi ona ostala na istom nivou. Evo par tehničkih detalja.

Ustav BiH propisuje da se plaće i naknade ne mogu smanjiti tokom trajanja mandata. Ustav se mijenja dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu PS BiH.

Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH je usvojem u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakon se može promijeniti natpolovičnom većinom i u Predstavničkom i u Domu naroda PS BiH.

Osnovice za obračun plaća donosi Vijeće ministara BiH, nakon pto prethodno usvoji Dokument okvirnog budžeta (DOB), na osnovu kojeg se kasnije u Parlamentu usvaja i godišnji budžet.

Povećanje osnovice sa 476 na 535 znači da će plaće svim budžetskim korisnicima biti povećane za nekih 12,4 posto. No, Vijeće ministara u odluci o povećanju osnovice ne može razdvojiti državne službenike. Osnovica za obračun je, dakle, ista za sve – od vozača, higijeničara, vojnika, policajaca, pa sve do ministara, zastupnika, delegata i članova Predsjedništva BiH. Ono što pravi razliku u plaćama je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Tim Zakonom su određeni koficijenti  koji se, opet, množe sa osnovicom. Koeficijenti u institucijama BiH su u rasponu od 1 do 10., ovisno od pozicije. Najveće koeficijente imaju članovi Predsjedništva BiH.

A sada suština. Da bi Vijeće ministara BiH osnovicom povećalo plaće za 22 hiljade korisnika budžeta (vojnici, policija, vozači i drugo osoblje), mora povećati plaće i ministrima, državnim parlamentarcima i članovima Predsjedništva.

Kako ih se može izostaviti?

Da ne bi došlo do povećanja plaća najvišim funkcionerima, mora se izmijeniti Zakon o plaćama, odnosno moraju im se smanjiti koeficijenti. No, koeficijente možete smanjiti tek nakon što povećate osnovicu, jer bi, u protivnom, to značilo smanjenje plaće. Period za izmjenu koeficijenta može biti samo u takozvanom vakuumu, odnosno, u periodu između povećanja osnovice i isplate povećanje plate. Ako najvišim funkcionerima bude isplaćena nova plaća, sa novom osnovicom i trenutnim koeficijentima, to znači da više nema smanjenja. Zato je juli ključni mjesec za izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Četvorica delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH dostavili su prijedlog Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Ovdje moćete pročitati kompletan prijedlog. Delegati (Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Denis Bećirović) predlažu da se pomoćnicima ministara, ministrima, zastupnicima, delegatima i članovima Predsjedništva BiH oko 12,4 posto umanje koeficijenti za obračun plaća. Ako bi ove izmjene bile usvojene do kraja jula, plaće nižerangiranim budžetskim korisnicima (policajcima, vozačima, higijeničarima, vojinicima i driugim državnim službenicima) bile bi povećane, dok bo funkcionerima ostale na dosadašnjem nivou.

Bošnjački delegati traže da se Zakon o plaćama mijenja po hitnoj proceduri. Što znači da bi Nikola Špirić, kao predsjedavajući Doma naroda ovaj prijedlog trebao staviti na dnevni red prve naredne sjednice Doma. No, nema roka do kojeg bi ta naredna sjednica morala biti zakazana. To znači da sjednica može, ali i ne mora biti zakazana do isplate julske plate kojom bi, faktički, bilo “zakovane” povećane plate.

Šta je rješenje?

“Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet delegata ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 58. Poslovnika o radu Doma naroda PS BIH.

Ovo znači da državni delegati, ako žele, mogu sazvati hitnu sjednicu Doma naroda na kojoj će usvojiti izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Dovoljno je, dakle, da Klub Bošnjaka (svih pet delegata) zatraži hitnu sjednicu i ona bi morala biti sazvana u roku od tri dana.

Skoro ista je procedura i u Predstavničkom domu PS BiH.

“Iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema spomenutog zahtjeva”, piše u članu 68. Poslovnika o radu Doma naroda PS BiH.

Dovoljno je, znači, da petorica opozicijskih zastupnika, pod uslovom da žele, zatraže sazivanje hitne sjednice na kojoj bi bile razmatrane izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. No, moralo bi se voditi računa o tome da identičan tekst bude usvojen u oba Doma, kako se ne bi gubilo vrijeme za usaglašavanje.

Ukoliko žele, državni zastupnici i delegati mogu do kraja jula usvojiti izmjene Zakona o plaćama koje bi njihove plaće ostavile na dosadašnjem nivou. Ali, populističke izjave da je ovo moglo biti rješavano ranije nisu tačne. Jer sve do povećanja osnovice, koeficijenti nisu mogli biti smanjivani. I to je propisano Ustavom BiH.

CIK odlučio: Sporni listić priznat, peti delegat iz RS-a bit će određen žrijebom!

Centralna izborna komisija BiH je odlučila. Listić kojeg je Izborna komisija Republike Srpske proglasila nevažećim je važeći. Peti delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH bić će određen – žrijebanjem. CIK je ovu odluku donio sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Vlado Rogić i Irena Hadžiabdić.

“Uvidom u glasački listić utvrđeno je da listić nema elemente nevažećeg listića”, rekao je službenik CIK-a koji je predložio potvrđivanje ovog “spornog” listića.

Tokom rasprave, članica CIK-a Irena Hadžiabdić je rekla da je se protivi potvrđivanju ovog materijala.

“Ne mogu podržati ovu odluku. Ovdje se radi o jednom nejasnom glasu. Potpuno mi je jasno šta određuje član Izbornog zakona. Ovo nisu obični izbori za prosječne birače. Ovo su izbori za poslanike koji se provode po strogo propisanom postupku. Mogli smo vidjeti da je predjedavajući NSRS dao uputu kako se glasa”, rekla je članica Irena Hadžiabdić koja je glasala protiv odluke o potvrđivanju listića.

Irenu Hadžiabdić je podržao i član CIK-a Vlado Rogić koji je funkciju dobio na prijedlog HDZ-a BiH.

“Zbog implikacija koje bi mogle uslijediti, neću podržati ovu odluku. Ne može se ovakav listić tretirati važećim listićem”, rekao je Rogić, rekavši opet da su implikacije ove odluke velike.

No, za razliku od Rogića i Hadžiabdićeve, članovi CIK-a Vanja Bjelica, Ahmed Šantić, Jovan Kalaba, Suad Arnautović i Željko Bakalar su tokom rasprave podržali ovu odluku.

Podsjećamo, ybog ovoga je sada upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.

No, nakon što je CIK sada utvrdio da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.

Ured za vanjske poslove potvrdio: Velika Britanija podržava Schmidtovu namjeru da mijenja Ustav FBiH i Izborni zakon

Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Vlade Velike Britanije i formalno je potvrdio da podržavaju namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prenio je politicki.ba.

U odgovoru Tariku Deliću, britanskom državljaninu koji je kontaktirao Vladu emailom 22. jula, iz Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije odgovorili su:

“Jasno je da nakon godina političke i zakonodavne stagnacije i višestrukih neuspjelih pokušaja reformi, posebno u Federaciji, moramo pronaći nova modele za rješavanje ozbiljnih problema sa kojima se BiH suočava”, piše u odgovoru.

Zvanični London upozorava i da se politička situacija u BiH pogoršala proteklih godina.

Ističu i da sve više nedostaje “domaće političke volje da se taj krug prekine”.

Navode i da je sve manje povjerenja između glavnih političkih stranaka, te da lideri nisu motivirani da rade na reformama.

“Pozdravljamo namjeru Visokog predstavnika da se pozabavi ovom ozbiljnom situacijom tražeći širok i izbalansiran paket mjera izbornog integriteta koji unapređuje funkcionalnost Federacije BiH u Parlamentu, pomaže formiranje Ustavnog suda i pomaže u procesu formiranja Vlade.  Ponovno funkcioniranje institucija BiH najbolji je način da se zatvori prostor za zloćudne aktere da šire razdor i da ih spriječimo da destabiliziraju zemlju. Nastavljamo raditi sa političkim liderima u BiH i pozivamo ih da pokažu hrabrost da izvrše reforme koje su neophodne za sve građane BiH”, stoji u odgovoru.

Izbori u Mostaru su završeni, pratite rezultate

Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.

23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.

22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251

22.00 Gradska lista – najnoviji rezultati.

21.26 Najnoviji rezultati za područje Jugozapad

21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.

 

21.11 Trenutni rezultati za gradsko područje Zapad koji daje četiri vijećnika

21.04 Najnoviji rezultati za gradsko područje Jugozapad koje daje sedam vijećnika

20.57 Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

20.52 Gradsko područje Jugozapad daje sedam vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

2.41 Novi rezultati za Gradsko područje Zapad koje daje četiri vijećnika

20.36 Koalicija za Mostar povećala predsnost na nivou gradske liste. HDZ je na drugom mjestu

20.30: Najnoviji reazultati za gradsku listu koja daje 13 vijećnika (po četiri iz reda sva tri konstitiutivna naroda i jednog iz reda ostalih)

20.23 Ovo su trenutni rezultati za gradsko područje Sjever

20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova

20.09: Novi rezultati za gradsko područje Stari grad

20.01: Počelo je prebrojavanje listića. Ovo su trenutni rezultati na području Stari grad

19.58: Izlaznost na području Zapad

19,57 Izlaznost na području Jugozapad

19.55: Izlaznost na području Jug

19.55: Izlaznost na području Sjever

19.41 U odnosu na 2008. godinu kada su održani posljednji lokalni izbori u Mostaru sada je izašlo oko 6000 više birača.

19.36: Izlaznost na području Stari grad

 

19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto

CIK će vjerovatno prihvatiti sporni listić: Dodikov četvrti delegat, ipak, ide na žrijebanje!

Centralna izborna komisija BiH vjerovatno će sporni listić iz Narodne skupštine Republike Srpske priznati kao važeći, saznaje Istraga.ba. To znači da će žrijeb odlučiti da li će Milorad Dodik i SNSD dobiti četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ili će opozicija iz Republike Srpske dobiti drugog.

CIK će svoju odluku temeljiti na odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da je “listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.

Zbog ovoga je upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.

No, nakon što CIK utvrdi da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.

Ovaj rasplet bi značio da Milorad Dodik i Dragan Čović ne moraju biti u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. A ukoliko budu u vlasti, to im mogu dati samo stranke Osmorke čiji je neformalni lider Elmedin Konaković u nedjelju u Laktašima, u sportskoj dvorani dogovarao državni budžet sa Miloradom Dodikom.

Hrvatski svjetski kongres pisao američkom Senatu: Islamistički terorizam u BiH prijetnja kršćanima

Hrvatski svjetski kongres uputio Senatu SAD-a pismo u kojem upozorava na “islamističkog terorizam u BiH i njegove veze s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom u BiH”, potvrđeno je za Istraga.ba u toj organizaciji.

“U vezi samog dokumenta za više informacija možete se javiti dr. sci. Nini Raspudiću, nezavisnom zastupniku u Hrvatskom saboru”, kazali su nam u Hrvatskom svjetskom kongresu.

U odgovoru na naš upit, čelnici HSK-a su nam dostavili i samo pismo koje je upućeno Senatu.

“Kao jednu od prijetnji Hrvatima, posebno Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao najmanjoj od tri nacionalne skupine koje čine Bosnu i Hercegovinu, koja čini ukupno 15% stanovništva te zemlje, prepoznajemo islamistički terorizam koji je u toj zemlji prisutan od 1990-ih. Nažalost, među islamističkim teroristima koji su obučeni u Bosni i Hercegovini bilo je i onih koji su sudjelovali u terorističim napadima 11. rujna, što je jedan od najtragičnijih dana američke povijesti. Neki od njih se danas nalaze u Guantanamu. Uz ovo pismo dostavljamo Vam govor nezavisnog zastupnika u hrvatskom parlamentu prof. dr. sc. Nine Raspudića, koji je vrlo detaljno opisao razvoj islamističkog terorizma u Bosni i Hercegovini i njegovih veza s vodećim bošnjačkim-muslimanskim establišmentom, i prijetnje po Hrvatskoj i Hrvatima kršćanima u Bosni i Hercegovini. Nadamo se kako će Vam ovaj dokument omogućiti jasnije shvaćanje problematike islamističkog terorizma i veza s bošnjačkim-muslimanskim vodstvom, te kako ćete moći biti aktivni po pitanju suzbijanja ove opasnosti”, navedeno je u pismu koje je potpisao Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.

Kao prilog ovom pismu, Senatu je dostavljen i nedavni govor Nine Raspudića u Saboru tokom kojeg je povezivao BiH sa terorizmom.

“Priča o terorizmu nije nešto što je daleko od nas. Hrvatska, a posebno Hrvati u BiH su već odavno pod udarom islamističkog terorizma. On je započeo još za vrijeme rata u BiH, kad je nekoliko tisuća dragovoljaca iz islamskih zemalja, koje su tada, po afganistanskim veteranima, skupno nazivali mudžahedinima, sudjelovalo na strani bošnjačke Armije BiH. Većina je došla preko Hrvatske za vrijeme početnog hrvatsko-muslimanskog savezništva. Ratovali su u okviru jedinice El Mudžahid Armije BiH i počinili teške zločine, među kojima se ističe ritualno odsijecanje glave zarobljenika, najprije srpskih, a onda, u drugom poluvremenu rata, i hrvatskih. Uz blagoslov tadašnje bošnjačke vrhuške (v.Džaferović) dijeljena su im državljanstva bez nadzora, a dio njih poslije rata ostao je živjeti u BiH, uglavnom u izoliranim zajednicama, gdje su im se pridruživali i neki domaći mladići. Te će zajednice postati rasadnici budućih terorista. Neki od njih marljivo su odrađivali i poslijeratni posao maltretiranja hrvatskih povratnika, pretežno u Srednjoj Bosni, što je u Hrvatskoj uglavnom prešućivano”, naveo je sabornik Raspudić na početku svog govora koji je dostavljen Senatu SAD-a.

 

Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

“Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

Istraga u posjedu još uvijek neobjavljenog saopćenja Delegacije EU o Mostaru: Podrška Draganu Čoviću ili “rotirajućem” gradonačelniku?

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler pokušavao je tokom vikenda ubijediti ambasadore nekoliko zapadnih zemalja da se u ponedjeljak ujutro očituju u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, saznaje Istraga.ba.

“Iz Delegacije EU prema ovim ambasadama poslali su nekoliko prijedloga saopćenja za javnost koje bi trebalo biti objavljeno u ponedjeljak”, kazao je za Istragu diplomatski izvori.

Krajnji rok do kojeg bi ove ambasade trebale iznijeti zvanični stav da li podržavaju stav EU u vezi sa Mostarom je ponedjeljak ujutro (9 sati). Istraga je u posjedu posljednjeg prijedloga koji su uputili iz Delegacije EU i on je, u znatnoj mjeri, ublažen u odnosu na prvobitne verzije.

“Izbor gradonačelnika grada Mostara jasno je reguliran Statutom i važećim Poslovnikom. Prvi krug izbora gradonačelnika završen je na sjednici Gradskog vijeća Mostara održanoj prošle srijede. Pozivamo sve gradske vijećnike da više ne odgađaju, da pokažu odgovornost i da na sljedećoj sjednici brzo izaberu gradonačelnika u skladu sa zakonskim okvirom. Pozdravljamo konstruktivan dijalog između svih vijećnika o zajedničkom programu koji bi unaprijedio funkcionalnost Grada Mostara i ispunio očekivanja njegovih građana”, navedeno je u prijedlogu saopćenja Delegacije Evropske unije koji je u posjedu Istrage.

Mada eksplicitno ne podržavaju Dragana Čovića, nekoliko detalja iz prijedloga saopćenja koje je kreirala Delegacija Evropske unije podudara se sa stavovima iz koje je prije dva dana predstavnicima Međunarodne zajednice dostavio lider HDZ-a BIH. EU, kako vidimo, insistira na “konstruktivan dijalog svih vijećnika” kao i na na izboru gradonačelnika Mostara na narednoj sjednici.

Upravo na “žurno završavanje procesa izbora gradonačelnika” pozvao je Dragan Čović u svom pismu upućenom OHR-u, Delegaciji EU, Ambasadi SAD-a i Misiji OSCE-a.

“Preostaje nam da žurno završimo proces izbora gradonačelnika kako bismo izbjegli pokušaje daljnjih blokada i dezavuiranja izborne volje svih žitelja Mostara. Sljedeći korak je izbor gradonačelnika na način kako je propisano zakonom i procedurama, i nikako drugačije. Pomozite nam u ovom ključnom trenutku da spriječimo institucionalnu tiraniju i kaos, koji mogu proizaći iz nerazumnih uvjetovanja i osporavanja implementacije volje građana na održanim izborima”, navedeno je u Čovićevom pismu.

Delegacija EU u svom pismu ne navodi ni da je dogovor Koalicije za Mostar i BH Bloka o “rotirajućem” gradonačelniku neustavan, ali navode da “pozdravljaju konstruktivan dijalog svih gradskih vijećnika”. Kao što je poznato, HDZ BiH se protivi ovom prijedlogu ocjenjujući ga nezakonitim.

“Ovo je samo prijedlog rješenja gdje se stvaraju pretpostavke da svi skupa radimo na rješavanju problema u Mostaru. Ako i ne prihvate, ponašat ćemo se onako kako smo rekli. Za sada je SDA spremna na to“, kazao je u nedjelju predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Podjetimo, u drugi krug izbora za gradonačelnika Mostara “plasirali” su se kandidat Koalicije za Mostar Zlatko Guzin i kandidat HDZ-a BiH Mario Kordić. Ukoliko niko od njih ne dobije dvotrećinsku podršku (24 vijećnika) u drugom krugu, bit će organiziran treći krug u kojem je dovoljno osvojiti prostu većinu onih koji glasaju. Ukoliko oba kandidata dobiju isti broj glasova, gradonačelnik postaje mlađi kandidat, u ovom slučaju Mario Kordić iz HDZ-a. Koalicija za Mostar i BH Blok zajedno imaju 18 ruku u gradskom vijeću i ukoliko budu svi glasali za Zlatka Guzina, HDZ-ov kandidat nema šanse da bude izabran za gradonačelnika Mostara. SDP BiH je predložio da se svakih 16 mjeseci mijenja gradonačelnik i da svaki od tri politička bloka ima u određenom periodu svog gradonačelnika.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...