Politika

Elvir Klempić govori za Istragu: “Iz Potočara sam izašao na kamionu, bio sam izbjeglica i sad pomažem američkom predsjedniku. Nevjerovatno”

“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić,  Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.

U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.

“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.

Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.

“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.

I, pitam ga, ko je presudio?

“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.

Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.

“Nevjerovatna  pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.

A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?

“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.

Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.

 

 

Istraga objavljuje sve dokumente iz Programa reformi: Kraj ili nastavak NATO puta BiH?

“Nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija Oružanih snaga BiH”. To je prva aktivnost koja se nalazi u rubrici “odnosi između BiH i NATO-a”, a koja je sastavni dio realizacije Programa reformi koje je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH. Istraga.ba u posjedu je svih dokumenata koje je usvojilo Vijeće ministara i ekskluzivno ih objavljujemo. Na predloženi Program reformi – realizijacija aktivnosti, usvojeni su i amandmani koje možete pročitati na ovom mjestu. Najbitniji amandman je onaj četvrti u kojem piše da se “u dijelu 1.2.8. Javna diplomatija, u pasusu koji glasi „ Podizanje javne svijesti o pristupanju NATO – u, procesu razvoja partnerskih odnosa između BiH i NATO – a, angažman i saradnja sa Savezom”, riječ pristupanje zamjenjuje riječju “saradnja”. Osim ovoga, druga sporna stvar je u vezi sa Komisijom za saradnju sa NATO-om, odnosno dio koji se odnosi na način odlučivanja. No, o tome ćemo kasnije. Sada se vratimo samom aktu nazvanom Program reformi – izvještaj o realizaciji aktivnosti iz nadležnosti institucija BiH. 

Odlukom Predsjedništva BiH o izmjenama i dopunama Odluke o velidini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 0l-50-l-1067-I0/I2 od 18.04.2012. godine, koja je stupila na snagu danom donošenja smanjen je broj perspektivnih vojnih lokacija sa dotadašnjih 69 na 63 perspektivne vojne lokacije za MO BiH i OS BiH. Na temelju navedene Odluke pristupilo se procesu knjiženja i od 63 perspektivne vojne lokacije Ministastvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 tokacija koje do sada nisu uknjižene kada je u pitanju neperspektivna vojna imovina u posjedu MO BiH i OS BiH je l9 lokacija”, navedeno je u obrazloženju prve tačke koja se odnosi na knjiženje perspektivne vojne imovine. 

Preostale tačke koje se odnose na saradnju BiH i NATO-a su nazvane još – “učešće u dijalogu sa NATO-om o regionalnim i euroatlantskim sigunosnim izazovima”, “implementacija PfP SOFA-e, “Poboljšanje institucionalnih kapaciteta u saradnji sa NATO-om, “osiguravanje efikasne interresorne saradnje i koordiniranje aktivnosti ministarstava i institucija BiH preko Komisije za proces NATO integracije Vijeća ministara BiH”…

Upravo je, kako smo naveli, problematičan način odlučivanja u Komisiji. Prema amandmanu 3 Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju NATO-om. Predviđeno je da Komisija u svom radu, po pravilu, “nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom”. No, ukoliko to ne bude moguće, odluke će biti donesene većinom glasova prisutnih članova Komisije, “uz obavezu da ta većina uključuje glasove najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda”.

način odlučivanja u Komisiji

Time je, faktički, Miloradu Dodiku dat mehanizam blokade prilikom donošenja svih odluka. Iako je, recimo, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH predložila u Komisiju za saradnju sa NATO-om kadra srpske nacionalnosti iz Sarajeva, njegov glas ne bi bio dovoljan da se usvoji odluka jer je, u prvom krugu, potreban glas još najmanje jedne osobe srpske nacionalnosti. Istina, ukoliko ne bi bilo potrebne većine u prvom krugu, predviđen je drugi krug u kojem je nužno da, pored proste većine, za odluku glasaju predjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije. Kako je jedan od zamjenika uvijek iz Republike Srpske, odluke, faktički, neće moći biti donesene bez saglasnosti zvaničnika iz tog entiteta.

 

Porodična politika Lapida: Otac premijera Izraela je isticao Tuđmanov antisemitizam, ali je negirao srpske zločine u BiH

Bio je 15. mart 2011. godine kada su gradske vlasti u Novom Sadu svečano otkrile ploču na kojoj je pisalo – ulica Tomija Josefa Lapida.

“Tomi Lapid bio je građanin Novog Sada koji je otišao u Izrael i tamo napravio sjajnu karijeru. Ovo je prilika da kažemo koliko su nam važni odnosi sa državom Izrael”, rekao je tada novosadski gradonačelnik Igor Pavličić.

Jedanaest godina kasnije, sin Josefa Tomija Lapida postao je premijer Izraela. Prije nego je u junu ove godine postao premijer, Yair Lapid je bio izraelski ministar vanjskih poslova. Četrdeset dana nakon njegovog stupanja na funkciju premijera, Ambasada Izraela u Tirani, inače zadužena za BiH, faktički je podržala HDZ-ove prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH. Istoga dana, samo nekoliko sati kasnije, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo se Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću na podršci koju su, prethodno, iskazali pozdravljanjem vojne akcije koju Izrael provodi protiv “Islamskog džihada” u pojasu Gaze. Vlada Izraela je, tako, u jednom danu dva puta podržala Dragana Čovića i jedanput Milorada Dodika. Na čelu Vlade je, rekosmo, Yair Lapid, sin Josefa Tomija Lapida.

“Otac je bio centar mog svijeta”, napisat će u svojoj knjizi Yair Lapid, pišući, zapravo, u ime svog oca Tomija Lapida.

Yair je svoje razgovore s ocem pretvorio u memorare Josefa Tomija Lapida

“Znao je”, piše izraelski premijer u ime svoga oca, “biti vrlo nametljiv kada je trebalo, ali je uvijek imao vremena sjediti sa mnom, odvesti me na nogometnu utakmicu, provjeriti moju zadaću, čitati novine sa mnom i objasniti mi gdje se nalazi Bosna i Hercegovina”.

O Bosni i Hercegovini Josef Tomi Lapid znao je mnogo toga. Početkom devedesetih bio je novinar koji je izvještavao o Balkanu. U knjizi “Izrael i rat u Bosni” profesor Daniel Kofman označio je Josefa Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera, kao novinara koji je negirao ratne zločine koje su u BiH počinili pripadnici srpskih jedinica. Bio je 9. avgust 1992. godine i skoro svi svjetski mediji su tih dana na svojim naslovnicama objavili fotografije iz prijedorskih logora na kojima su se vidjeli izgladnjeli bošnjački zarobljenici.

“U Bosni i Hercegovini nisu pronađeni logori za istrebljenje [machanot hashmada] i nijedan dokaz o masovnim ubistvima, stvari za koje su Hrvati i Muslimani optuživali Srbe. Srbi su ponudili da sve logore koje su formirali predaju pod nadzor UN. Čini se da je završeno još jedno poglavlje u ratu u kojem su Srbi pobjednici na vojnom frontu, dok je njihov suparnik pobjednik na frontu propagande”, napisao je u svojoj kolumni Josef Tomi Lapid, novinar i političar od kojeg je njegov sin i aktualni premijer Izraela učio o Bosni i Hercegovini.

Kofman o Josefu Lapidu

Daniel Kofman ističe da je je Tomi Lapid bio predvodnik kolumnista koji su iskakali iz međunarodnih norni glede rata u Bosni i Hercegovini.

U trenutku iskrenosti otkrio je svoj pravi kredo: „Moramo podržati Srbe šta god da rade. U mojim očima oni su moje pleme”, prenio je Kofman riječi Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera. 

Lapidu su, tvrdi Kofman, bile poznate činjenice, jer su izraelski novinari, Emmanuel Rosin i Yossi Alonia, na hebrejskom pisali o teroru u Sarajevu, o logorima i drugim srpskim zločinima u BiH. No, Josef Lapid je ignorisao činjenice.

iz memoara Tomija Lapida: susret sa Miloševićem

Osim što je negirao ili ignorisao zločine u BiH, Lapid se sastajao i sa Slobodanom Miloševićem, pokušavajući sa jednim jevrejskim bizmismenom Robertom Maxwellom kupiti novine u Srbiji.

“Kada sam stigao u Beograd, glavni grad Srbije, predstavnici Vlade su me dočekali na aerodromu. Odvezli su me službenim autom u dvor predsjednika Slobodana Miloševića”, prenio je Yair Lapid sjećanje svoga oca Josefa.

Sličnu operaciju Josef Tomi Lapid je trebao obaviti i u Hrvatskoj. Biznismen Maxwell ga je zamolio da odu u Zagreb na sastanak sa Franjom Tuđmanom i da od njega kupe novine.

“Ali on neće prodati novine Židovu”, kazao je Tomi Lapid biznismenu Maxwellu.

Lapid je rekao da je čitao “vrlo čudnu knjigu Franje Tuđmana” u kojoj je bivši predsjednik Hrvatske tvrdio da je u holokausti stradalo “samo 900 hiljada Židova”, da je bilo Židova koji su su vodili konc logor u Hrvatskoj, te da je “Hitlerov novi evropski poredak bio opravdan svojom potrebom da preseli Židove”.

iz memoara Josefa Tomija Lapida koje je zapisao njegov sin Yair Lapid

“Važno je napomenuti da ove riječi nisu napisane 1940. godina, već ih je 1989. godine napisao šef demokratske nacije izabran na slobodnim izborima”, konstatirao je Josef Tomi Lapid u svojim sjećanjima koje je zabilježio njegov sin Yair Lapid.

Tri decenije kasnije, Vlada Izraela kojom upravlja sin Tomija Lapida, podržala je prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH koje je predložila stranka čiji je utemeljitelj Franjo Tuđman. Tim izmjenama se Jevrejima iz BiH ne daje pravo kandidiranja na izborima za Predsjedništvo BiH.

Povodom potpisivanja Dejtona: BHRT i N1 televizija Bosnu i Hercegovinu nazvali “državnom zajednicom dva entiteta”

Javni servis BHRT i sarajevska televizija N1 u nedjelju su ujutro Bosnu i Hercegovinu nazvali “državnom zajednicom dva entiteta”. Podsjećajući na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BRHT i N1 su objavili tekst koji čiji je stvarni autor Srpska novinska agencija SRNA koja je u vlasništvu Vlade Republike Srpske.

“Danas se navršilo 26 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak. Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa”, glasila je vijest novinske agencije SRNA koja je objavljena na portalu BHRT-a i u programu N1 televizije.

Ovo nije prvi put da BHRT u svom programu objavljuje kontroverzne stavove. U junu ove godine, BHRT je Armiju RBiH nazvao “takozvanom”.  Naime, izvještavajući o prvostepenoj presudi Suda Bosne i Hercegovine Senadu Džananoviću i Edinu Gadži zbog ratnih zločina u sarajevskom naselju Alipašino Polje, voditeljica informativne emisije Vijesti na Javnom servisu BHRT pročitala je, također, vijest novinske agencije SRNA u kojoj je ARBiH je nazvana “takozvanom”.

U spetembru ove godine, BHRT je prekinuo živi prijenos govore predjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom UN-a.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić prije nego je prekinut direktan prijenos njegovog govora.

Propao Dodikov plan sa Tegeltijom: Pred Vijećem sigurnosti UN-a govorit će Džaferović ili Komšić

Plan Milorada Dodika da pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija govori predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Teeltija  je osujećen. Vijeću sigurnosti UN-a će se, ipak, u ime Bosne i Hercegovine obratiti neko od dvojice članova Predsjedništva BiH – Šefik Džaferović ili Željko Komšić.

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će biti prezentiran Izvještaj visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta zakazana je za 11. maj. Još uvijek nije poznato da li će visoki predstavnik govoriti pred Vijećem sigurnosti zbog toga što Rusija i Kina, kao stalne članice, ne dopuštaju Schmidtovo obraćanje. Umjesto Schmidta, dijelove izvještaja je pred Vijećem sigurnosti 3. je novembra 2021. godine pročitao ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj. Ambasador Alkalaj je trebao i 11. maja ove godine govoriti u ime BiH. No, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je početkom maja skovao plan. Republika Srpska je Ujedinjenim nacijama uputila svoj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u kojem je, pored ostalog, negirala postojanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, te optužila pojedine ambasade i političke stranke iz Sarajeva da rade u bošnjačkom interesu protiv srpskog naroda. Kako ambasador Alkalaj ne bi dopustio čitanje izvještaja Republike Srpske, već bi iščitao izvještaj Christiana Schmidta, Dodik je odlučio u New York poslati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, najavivši njegovo obraćanje pred Vijećem sigurnosti UN-a.

“Govori se po hijerarhiji”, objašnjavaju nam u Ministarstvu vanjskih poslova BiH,”što znači da predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora”.

Kako predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima prednost u odnosu na ambasadora, tako članovi Predsjedništva BiH imaju prednost u odnosu na predsjedavajućeg Vijeća ministara. Nakon što je tokom sedmice otkriveno da Dodik šalje Tegeltiju u UN, u Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova su obavljene hitne konsultacije. S obzirom na to da je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković “nižerangirana” u odnosu na Zorana Tegeltiju, odlučeno je da u ime Bosne i Hercegovine pred Vijećem sigurnosti UN-a govori jedan od trojice članova Predsjedništva BIH. Milorad Dodik je, naravno, odmah isključen jer, zbog sankcija SAD-a, član Predsjedništva iz Republike Srpske ne može dobiti američku vizu, što znači da ne postoji mogućnost da se on obrati u Ujedinjenim nacijama.

Prva opcija za obraćanje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. On je u procesu dobijanja američke vize.

“Ukoliko Džaferović ne dobije vizu do 10. maja, a mala je vjerovatnoća da je neće dobiti, dogovoreno je da u New York putuje član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić koji već posjeduje vizu”, kazali su za Istraga.ba u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

To znači da će, izvjesno je, pred Vijećem sigurnosti UN-a govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić, koji su, po hijerarhiji, viši zvaničnici Bosne i Hercegovine u odnosu na Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koji je, očito, uzalud otputovao u New York.

Detalji sastanka u Predsjedništvu BiH: Komšić institirao na 14 prioriteta EU i presudama iz Strazbura, Palmer i Eichhorst kazali da nema argumenata protiv takvog stava

“Ne postoji nikakva skrivena agenda”, kazala izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst odgovarajući u ponedjeljak ujutro na konstataciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će “uvijek reagovati na pokušaje ugrožavanja suverentiteta BiH u kontekstu onoga što radi Zagreb.

Eichhorst je, prema informacijama Istrage, kazala da “postoji još 26 članica EU koje su posvećene primjeni Mišljenja Evropske komisije .

To je, ukratko, suština sastanka Željka Komšića sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Matthewom Palmerom i izvršnom  direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.

Prema informacijama Istrage, na sastanku sa Komšićem Palmer i Eichhorst nisu iznosili nikakve prijedloge glede izmjena Izbonog zakona.

“Istovremeno se treba raditi ambiciozno ali i realno”, rekao je Palmer tokom sastanka te dodao sa de “mora raditi u okviru sistema kakav trenutno jeste”.

Komšić je, potom, kazao da izborne reforme u BiH moraju biti urađene kroz implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije kao i “provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

“Ne možemo naći argumente protiv takvog stava”, kazali su evropski i američki zvaničnici na sastanku u Predsjedništvu BiH.

Angelina Eichhorst je dodala da očekuje da “Predsjedništvo BIH preuzme “lidersku ulogu u reformskim procesima.

“Ne mogu ništa garantovati u ime Milorada Dodika, SNSD-a i HDZ-a BiH, što se vidjelo i prilikom usvajanja Budžeta Predsjedništva BiH”, rekao je Komšić.

Podsjećamo, evropski i američki zvaničnici posljednja tri dana imali su niz sastanaka sa visokim zvaničnicima u BiH tražeći, pored ostalog, rješenje za izbornu reformu. Na sastancima sa predsjednicima opozicijskih partija razgovaralo se i o “asimetričnim rješenjima” prema kojem bi se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije birali posredno, dok bi član PRedsjedništva iz RS bio izabran na izborima. Protiiv takvog prijedloga jedini je, na sastanku opozicionara, izričito bio lider SDP-a Nermin Nikšić. Ranije smo objavili da bez podrške SDP-a, DF-a i SDA takva rješenja ne mogu dobiti dvotrećinsku podršku u Parlamentu BiH.

Prvi bh. sastanak glavne administratorice USAID-a: Samantha Power u redakciji Oslobođenja

Samantha Power, glavna administratorica USAID-a, koja je sinoć doputovala u dvodnevnu posjetunasoj zemlji, svoj prvi sastanak imala je u Oslobođenju.

U redakciji Oslobođenja dobitnica Pulicerove nagrade, koja se snažno zalaže za slobodu medija, razgovarala je s novinarima istraživačima.

Goste je dočekala glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, koja je zajedno s kolegama Sinišom Vukelićem iz banjalučkog Capitala, Šteficom Galić, glavnom urednicom portala Tacno.net i Eldinom Karićem glavnim urednikom Žurnala, predočila s kojim se sve problemima mediji suočavaju u svojim nastojanjima da Bosancima i Hercegovcima ponude potpune i tačne informacije i različita stajališta.

Samantha Power je sa svojim suradnicima i američkim ambasadorom u našoj zemlji Ericom Nelsonom obišla naš Superdesk i O kanal.

Integrirana redakcija koju čine dnevni list Oslobođenje, info-program O kanala i portali portali nastala je uz podrsku USAID-a koji, skupa sa Internewsom, pomaže kroz regionalni i domaće projekte jačanje neovisnih medija.

(Oslobodjenje.ba)

Ustavni sud BiH presudio: Odluke Narodne skupštine RS o prenosu nadležnosti nisu u skladu sa Ustavom BiH

Ustavni sud BiH ukinuo je pojedine odredbe odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na prenos nadležnosti.

“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja. Utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je pojedine odredbe navedenih akata Ustavni sud ukinuo”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

Istovremeno, Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici odlučio da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije povrijedio bitalni nacionalni interes Bošnjaka.

“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu citiranog zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da Prijedlogom citiranog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

Objavljujemo izvještaj Christiana Schmidta upućen Vijeću sigurnosti UN-a: Vlasti RS-a krše Dejtonski sporazum, Marinko Čavara blokira Ustavni sud Federacije!

Neustavne aktivnosti vlasti Republike Srpske centralna su tema izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, upućenog ove sedmice Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ovaj izvještaj bit će razmatran na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, zakazanoj za 11. maj. Istraga.ba je u posjedu ovog dokumenta OHR-a i u nastavku ćemo citirati ključne dijelove. Ukoliko, pak, želite pročitati kompletan izvještaj Christiana Schmidta, dovoljno je da kliknete ovdje.

“Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske (RS), na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, intenzivirali su svoje aktivnosti usmjerene na jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta RS u području, između ostalog, obrane, indirektnih poreza i pravosuđa.
Entitetski zakonodavni organ, Narodna skupština RS-a, usvojila je političke akte kojima se vlasti RS-a obavezuju da ih provedu kroz različite mjere. Ove mjere uključuju jednostrano povlačenje RS iz sporazuma o prijenosu koje su RS i entitet Federacije potpisale u prošlosti, te usvajanje sveobuhvatnih zakonodavnih obveza, od kojih su neke već realizirane. Ove radnje potkopavaju ustavne obaveze države i institucija uspostavljenih da izvršavaju te obaveze, što predstavlja poništavanje ključnih reformi provedenih u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Oni ne samo da narušavaju osnove Mirovnog sporazuma, već izravno prijete poništavanjem više od 25 godina napretka u izgradnji BiH kao države koja je čvrsto na putu ka integracijama u Evropsku uniju (EU)”, navedeno je u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Opasnost, nastavlja visoki predstavnik, leži u tome da RS “neosporno dekonstruira ustavni okvir BiH, budući da se struktura države BiH kako je navedena Općem okvirnom sporazumu za mir, postupno raspada”.

“Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, ponavljam, kao što sam učinio i u svom izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Mirovni sporazum”, konstatira Schmidt i ističe da napori i aktivnosti međunarodne zajednice ne obeshrabruju čelnike RS-a da nastave sa svojim akcijama.

U Izvještaju se, dalje, navode konkretne aktivnosti NSRS-a u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS, Zakona o imovini RS, Zakona o VSTV-u RS …

“Vlasti RS-a još uvijek aktivno rade na potkopavanju države BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Općeg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz RS-a u državne institucije nastavljaju paralizirati te institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja. Kao rezultat toga, zakonodavni učinak ne postoji, reforme, uključujući one potrebne za napredak prema EU, u zastoju su, međunarodni sporazumi
su na čekanju, a drugu godinu zaredom nema usvojenog državnog proračuna”, navodi visoki predstavnik.

Christian Schmidt podsjeća Vijeće sigurnosti UN-a i da je NSRS usvojila Zakon o neprihvatanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je, izmjenama Krivičnog zakona BiH, inkriminisao negiranje genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.

Negiranje genocida, relativizacija ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca smanjeno nakon što je moj prethodnik u julu 2021. godine nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Međutim, takva praksa se nastavila“, piše Schmidt i kao primjere navodi murale ratnom zločincu Ratku Mladiću oslikane u Beogradu i nekim gradovima u Republici Srpskoj.

Visoki predstavnik podsjeća i da je, od 6. do 9. januara, zabilježeno nekoliko incidenti govora mržnje i prijetnji Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči i Nevesiniji u RS, te u Brčko Distriktu.

“Na glavnom događaju RS-a u Banja Luci Milorad Dodik je stajao je s osuđenim ratnim zločincem Vinkom Pandurevićem. Dan nakon događaja 9. januara, stotine prosvjednika okupilo se ispred OHR-a u Sarajevu, a hiljade u glavnim gradovima širom svijeta, kako bi pozvali međunarodnu zajednicu da reagira na nastavak destruktivnog ponašanja vlasti RS-a. Obratio sam se prosvjednicima i razgovarao s nekima od njih, koji su bili uplašeni i frustrirani. Oni iz prošlosti znaju da je u sadašnjoj dinamici potencijal  vrlo stvaran da politička kriza preraste u sigurnosnu krizu i međunarodna zajednica mora reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u izvještaju OHR-a.

U izvještaju su detaljno obrazložene i aktivnosti u vezi sa Zakonom o lijekovima RS kojim se ruši Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine.

“Agencija BiH jedina je institucija u BiH ovlaštena za osiguranje sigurnosti i učinkovitosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava u BiH, te jedina takva agencija osnovana u skladu s pravnom stečevinom EU kao uvjetom za BiH u procesu pristupanja EU. Vraćanje unatrag
ozbiljno ugrožava unutarnje tržište BiH, posebno slobodno kretanje roba. Podriva ispunjavanje međunarodnih obveza BiH koje proizlaze iz međunarodnih konvencija koje se odnose na trgovinu opojnim drogama i psihotropnim tvarima i ove reforme izravno se protivi mjerama zaštite javnog zdravlja i predstavlja opasno i nepotreban rizik za živote i dobrobit svih građana BiH”, konstatira Schmidt.

Dalje, Christian Schmidt navodi i da je, upotebom bonskih ovlasti, morao reagirati u vezi sa Zakonom o imovini RS koji je NSRS usvojila po hitnom postupku.

“Zakon o nepokretnoj imovini RS koja služi za rad organa javne vlasti stupio je na snagu 14. aprila. Zakon predstavlja jednostrani pokušaj RS da regulira vlasnička prava nad imovinom državne imovine i neustavan je. Njime se krše relevantne odluke Ustavnog suda BiH i onemogućava prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja državne imovine – ključni zahtjev Agende 5+2. Osim toga, krši se Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (zabrana raspolaganja), prema kojem je svaki pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno ovim zakonima ništavan. Stupanjem na snagu Zakon bi stvorio pravni kaos i neizvjesnost
imovinske odnose, uključujući i vis-à-vis buduća ulaganja u RS”, navedeno je u Izvještaju.

Političke turbulencije u BiH i dalje su, ističe Schmidt, najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer se različiti stavovi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s jedne strane i članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića s druge strane svakodnevno izražavaju o nizu pitanja. Visoki predstavnik navodi i da su Komšić i Džafeorivić jasno za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik nastoji da institucije BiH budu neutralne.

Nedavno su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize, budući da je Dodik bojkotirao sjednicu Predsjedništva nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju. Dodik je prosvjedovao zbog činjenice da je veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj 2. ožujka zajedno sa 140 drugih država članica u Općoj skupštini UN-a glasovao za zahtjev od Rusije da prekine svoje vojne operacije u Ukrajini”, pojašnjava Schmidt.

U izvještaju se podsjeća i da je Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva od 31. ožujka, nakon što je prethodno blokirao angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH u gašenju požara u Hercegovini, popustio i dao suglasnost, ali “tek nakon što je najavljeno da će kiša ugasiti požare”.

Visoki predstavnik Christian Schmidt dalje u izvještaju navodi da su se u nekoliko gradova u RS desili i incidenti usmjereni prema manjinskim zajednicama.

“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu RS. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajuči osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, navodi Schmidt.

Visoki predstavnik navodi i da Ministarstvo prosvjete RS odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH od 23. juna kojom je prihvaćena apelacija grupe roditelja Bošnjaka iz zajednice Konjević Polje u Bratuncu u RS, čime je potkrijepljena njihova tvrdnja da su učenici bošnjačke nacionalnosti diskriminirani u obrazovnom istemu RS-a u pogledu korištenja bosanskog jezika.

Dio svog izvještaja visoki je predstavnik posvetio i izbornim reformama, te najavama blokada izbornog procesa.

“Nedostatak dogovora uglavnom između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Federaciji o izbornim reformama potaknuo je hrvatske stranke na sumnju u održavanje Općih izbora 2022., uključujući uskraćivanje financiranja izbora”, ističe Schmidt. 

Osim toga, navodi visoki predstavnik, uz još nepostignut sporazum o izbornim reformama, hrvatski politički predstavnici su sugerirali da bi “teritorijalna reorganizacija” mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za “trećim entitetom”.

“Napori da se reformom nekoliko aspekata izbornih pravila putem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, nažalost, nisu urodili plodom i ostali su predmet spora prvenstveno između glavne hrvatske stranke, (HDZ BiH) i glavne bošnjačke stranka, (SDA), iako je ishod brine sve stranke. Pohvaljujem neumorne napore posrednika EU-a i SAD-a za postizanje sporazuma između stranaka o ovom pitanju. Vjerujem da ovi napori neće biti uzaludni jer ostaje obaveza BiH da svoj ustavni i pravni okvir uskladi s Evropskom poveljom o ljudskim pravima, relevantnim odlukama Ustavnog suda i preporukama ODIHR-a i GRECO-a, a ovo pitanje će trebati riješiti u budućnosti. Do trenutka pisanja ovog izvještaja, još uvijek ima dovoljno vremena da se stranke dogovore oko paketa i usvoje ga kroz Parlament BiH. Međutim, malo je vjerojatno da će cijeli paket nužnih reformi biti usvojen bez pritiska međunarodne zajednice, koja sada snažno potiče strane da usvoje paket integriteta”, navodi Schmidt.

Ali to što nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona, ne smije uticati na proces održavanja ovogodišnjih Općih izbora.

“Nepostojanje sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje Opće izbore 2022., koji će se održati u prvoj sedmici oktobra po istim pravilima kao i 2018. Međutim, nedostatak dogovora o izbornoj reformi učinit će organizacija izbora izazovnijom. Većina hrvatskih stranaka i dalje uslovljava nastup na ovim izborima promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ove stranke već dugo traže donošenje pravila kojim se osigurava da jedan od članova tročlanog Predsjedništva “legitimno” predstavlja hrvatski konstitutivni narod”, piše visoki predstavnik.

U tom kontekstu, navodi se dalje u Izvještaju, Centralna izborna komisija BiH, zaduženo za organizaciju izbora, do sada nije mogla osigurati sredstva potrebna za provođenje pripremnih aktivnosti, zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za 2022. godinu.

“U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, ističe Schmidt.

Visoki predstavnik u svom Izvještaju kritikuje i stavove ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.

“Moram izraziti svoje razočaranje zbog nedavnih komentara ruskog ambasadora u BiH, koji je, kako se činilo, prijetio suverenitetu BiH. U intervjuu za lokalne medije 17. marta, ambasador je rekao: “Ako [BiH] odluči biti članica bilo kojeg saveza, to je interna stvar. Naš odgovor je druga stvar. Primjer Ukrajine pokazuje što očekujemo.” Neprihvatljivo je da ambasador i član PIC-a koristi primjer rata koji se odvija u drugoj zemlji kao “upozorenje” svojoj zemlji domaćinu. Nedavni događaji u Ukrajini oštri su podsjetnici na važnost očuvanja mira i stabilnosti. Također moram izvijestiti da je, nakon svoje objave 28. jula 2021. o obustavljanju sudjelovanja na sastancima  PIC-a, Ruska Federacija 17. feburara objavila da obustavlja svoj mandatni doprinos budžetu mog Ureda”,  naveo je Christian Schmidt.

Visoki predstavnik se u izvještaju dotakao i funkcionalnosti Federacije BiH.

Nema dogovora o imenovanju nove Vlade FBiH niti o imenovanju nedostajućih ministara zbog iznesenog stava HDZ-a BiH da ne odobrava nikakva imenovanja dok se ne postigne dogovor o izbornoj reformi. Slično, rezultati Općih izbora 2018. također se ne provode u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ostaje ista Vlada iz mandata 2014.-2018.”, navodi Schmidt.

On ističe da je federalni premijer Fadil Novalić u oktobru 2021. godine uputio dopis predsjedniku i potpredsjednicima Federacije, u kojima je naveo da je potrebno popuniti nedostajuća ministarska mjesta u Vladi, ali da do danas nema imenovanja.

“Ipak, Vlada Federacije sastaje se redovno, održavajući 26 redovnih i 11 vanrednih sjednica. Oba doma Parlamenta Federacije sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom održao samo šest redovitih i četiri izvanredne sjednice, a Dom naroda samo četiri redovne i šest vanrednih sjednica. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojeno je samo sedam novih zakona i 13 izmjena i dopuna postojećih zakona”, piše u Izvještaju koji će 11. maja biti razmatran pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Schmidt se dotakao i funkcionalnosti Ustavnog suda Federacije BiH, optužujući direktno predsjednika Federacije Marinka Čavaru za blokadu.

“Imenovanja u Ustavnom sudu Federacije još uvijek nisu riješena. Od 2019. godine, Ustavni sud Federacije imao je četiri slobodna mjesta, zbog penzionisanja sudaca, pa je u Sudu ostalo samo pet od devet potrebnih sudija prema Ustavu Federacije. Za kvorum mora biti prisutno svih pet, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost. Štoviše, Sudsko vijeće za vitalni nacionalni interes (VNI) uopće ne može funkcionirati, jer ima samo četiri suca, što je nedovoljno za kvorum u vijeću VNI. VSTV BiH je u oktobru 2019. godine predsjedniku i potpredsjedniku Federacije dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a prijedlog kandidata za četvrto mjesto dostavio je u februaru prošle godine. Potom su dva potpredsjednika Federacije dostavili svoje konačne prijedloge predsjedniku Marinku Čavari (HDZ BiH) i pozvali ga da da proslijedi kandidature Parlamentu Federacije. Međutim, Čavara je odbio proslijediti taj akt, blokirajući proces imenovanja i ostavljajući Ustavni sud Federacije nefunkcionalnim”, navedeno je u Izvještaju.

Christian Schmidt u svom izvještaju napominje i teško stanje na BHRT-u.

“Uprava BHRT-a tvrdi da je njen dug nastao zbog odluke Javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) u RS-u da BHRT-u oduzme 50 posto sredstava koja RTRS prikuplja u RS-u, kako je definirano zakonom. RTRS je 2019. godine jednostrano odlučio pokrenuti vlastitu naplatu RTV takse i prestao je uplaćivati ​​na račun jedinstvenog sistema. Javni emiter Federacije, Radio-televizija Federacije BiH (RTFBiH) svoje prikupljene prihode dijeli s BHRT-om, ali se taj prihod prvenstveno prikuplja na područjima Federacije s bošnjačkom većinom. Na hrvatskim područjima, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH pozvala je ljude da ne plaćaju RTV taksu i umjesto toga doniraju 1 KM mjesečno privatnoj TV Herceg-Bosna”, napisao je Schmidt.

Kao pozitivne pomake, visoki predstavnik je iznio nekoliko odluka vlasti u Brčko distriktu, te odluku “Gradske uprave Sarajeva da postavi spomen obilježje na Kazanima u spomen na 17 pretežno srpskih stanovnika Sarajeva koje su ubili bošnjački pripadnici Armije Republike BiH tokom 92. i 93. godine.

Milorad Dodik kapitulirao: Odgađa se primjena zaključaka o prenosu nadležnosti!

Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.

“Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.

prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti

Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.

Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je  49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.

U pitanju su informacije u oblasti odbrane i sigurnosti, zatim pravosuđa i indirektnih poreza.

NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”

Kada se usvoje ti zakoni,  državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.

Zaključci koji se prolongiraju

Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.

“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.

Zaključci čija se primjena prolongira

Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.

Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...