Politika

Ni danas nema sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o BiH: “Bonske ovlasti” OHR-a nestale iz drafta rezolucije, Schmidtovo obraćanje neizvjesno

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, unatoč “ekskluzivnim” najavama, neće biti održana u utorak, saznaje Istraga.

Ambasadori država članica Vijeća sigurnosti nisu se još uvijek dogovorili kada će razmatrati rezoluciju kojom bi trebao biti produžen jednogodišnji mandat snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Istrage, još uvijek je sporno ko će Vijeću sigurnosti UN-a, u ime OHR-a, prezentirati polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. Ranije smo objavili da Ruska Federacija ne želi da pred UN-ovim Vijećem govori visoki predstavnik Christian Schmidt. Osim toga, objavljivali smo prošle sedmice, Rusija insistira da se u rezoluciji o produženju mandata snagama EUFOR-a nigdje ne pominje Visoki predstavnik, odnosno OHR. Kako se moglo vidjeti u prvom draftu rezolucije, ruske diplomate u UN-u su prekrižile sve dijelove u kojima se pominje OHR, nakon čega su uslijedili višednevni pregovori.

Kako saznaje Istraga.ba, u ponedjeljak navečer su članice Vijeća sigurnosti uspjele načelno usaglasiti tekst rezolucije. Ured visokog predstavnika (OHR) se, za sada, pominje samo na jednom mjestu, i to pod tačkom PP11.

“Ponovno potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije u koju su izvori Istrage imali uvid.

OHR se, dakle, pominje, ali su, za razliku od prethodnih rezolucija, “Bonske ovlasti” Visokog predstavnika nestale. Bonska ovlaštenja su, naime, uspostavljena 1997. godine, a Dejtonski sporazum je potpisan 1995. godine. Upravo je zbog toga Ruska Federacija insistirala da se u rezoluciji UN-a, OHR pominje isključivo u kontekstu Dejtona. Ili, da pojednostavimo, prema posljednjem draftu rezolucije, OHR se vraća na “izvorni Dejton”. A  na primjenu “izvornog Dejtona” posljednjih godina poziva i predsjednik SNSD-a i član Predsjednišva BiH i RS-a Milorad Dodik.

Osim ovoga, Ruska Federacija ne želi da pred Vijećem sigurnosti govori aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je krajem oktobra, nakon povlačenja prvobitne verzije, UN-u dostavio drugi, revidirani izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. I sam generalni sekretar UN-a Antonio Gutteres je, prosljeđujući zemljama članicama UN-a, Schmidtov izvještaj, napisao da novog visokog predstavika ne priznaju sve države.

Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek je neizvjesno. I upravo je to ključni razlog zbog kojeg nije utvrđen tačan termin održavanja sjednice Vijeća sigurnosti. No, vrijeme za EUFOR uskoro ističe.

Republika Srpska se povukla iz pregovora: Ništa od državnog zakona o gasu, BiH ostaje pod sankcijama Evropske energetske zajednice

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u četvrtak na sastanku u Sarajevu da se taj entitet povlači iz daljnih pregovora o definisanju seta zakona iz oblasti energetike kojim bi se, na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo riješiti pitanje gasa, saznaje Istraga.

Sastanak u Sarajevu organizirala je Evropska energetska zajednica, a osim predsjednika EEZ-a Janeza Kopača, sastanku su prisustvovali entitetski ministri Petar Đokić, Nermin Džindić, te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

“Đokić je rekao da RS ne može dalje učestvovati u razgovorima u vezi sa ovim pitanjima”, kazao je sagovornik Istrage koji je prisustvovao ovom sastanku.

Istraga.ba je u četvrtak popodne kontaktirala i direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.

“Sastanak je bio korektan. Razgovaralo se i o trenutnoj političkoj situaciji”, kratko nam je kazao Kopač, kojem krajem novembra ističe mandat i kojeg će na poziciji direktora Sekretarijata naslijediti Poljak Artur Larkowski.

No, drugi izvori Istrage kažu da Kopač pokušava “ublažiti” stavove  predstavnika Republike Srpske koji su doslovno kazali da se povlače iz svih pregovora.

Podsjećamo, Evropska energetska zajednica je Bosni i Hercegovini, zbog neusvajanja propisa na državnom nivou kojim se regulišu pitanja plina, električne energije te nafte i naftinih derivata krajem prošle godine uvela sankcije. Međunarodna zajednica traži, pored ostalog, od BiH usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Tim zakonom se definiše i uvodi državni regulator za gas, te se uspostava jedinstveno tržišta i gasa i električne energije.

“Federacija traži da na identičan način bude riješeno pitanje i gasa i električne energije, dok RS želi uvesti samo protokolarnu funkciju eventualnom regulatoru”, kazao je sagovornik Istrage uključen u ove pregovore.

No, nakon što su vladajuće političke partije iz RS-a pokrenule pitanje “vraćanja” nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta, resorni ministar Petar Đokić je u četvrtak izvijestio svoje kolege da se Republika Srpska povlači iz pregovora o zakonima koji će regulisati energetska pitanja. To znači da će i dalje Bosna i Hercegovina ostati pod sankcijama, što će direktno spriječiti i strana ulaganja u oblasti energetike.Najveći problem će biti pitanje snabdijevanja plinom. Bez usvajanja zakona na nivou BiH tržište u BiH neće biti “slobodno” tako da će i dalje glavni izvor snabdijevanja prirodnim gasom biti iz ruskih izvora.

Bivša saradnica Dritana Abazovića piše za Istragu: Zašto rušenje Mila Đukanovića plaćamo crnogorskim identitetom?

“Ove su izbore dobili popovi, ne znam zašto se građanisti raduju”, glasila je moja izjava 31. avgusta ove godine, kada se još uvijek nije naslućivala skala umiješanosti SPC-a u političkii proces u Crnoj Gori na posljednjim parlamentarnim izborima. Bilo kako bilo, mnoga su očekivanja ujedinjenog Srpskog Sveta pala u vodu kada su njihovi lideri konačno shvatili da ih nacionalizam i barbarizam ne vode nikuda, tj. da Zapad koristi efikasne filtere kod izbora političkih predstavnika sa Balkana. Ovdje prvenstveno mislim na lidere Demokratskog fronta kao i na neke novoformirane ogranke ruskih plaćenika koje predvodi doskorašnji novinar Marko Milačić.

Kao što znamo iz iskustva iz bliže, ali i dalje nam istorije, Zapadu nije bitno kojoj političkoj grupaciji pripada balkanski političar ukoliko je taj političar voljan da sprovodi i Zapadne reforme i Zapadne interese. Tako je kod nas nastala postizborna zbrka. Problem je bio u tome što naši političari ne shvataju, a neki su kasno shvatili da Zapad, ustvari, u sprovođenju demokratije kroz posljednji izborni proces u Crnoj Gori samo želi da zamijeni dotrajalu instalaciju tj. da reformiše crnogorsku političku scenu, ali ne i da mijenja pravce pa su se neke stvari vraćale na doradu, a neke samo nastavljale DPS-ovskom trasom, naravno preko novih kablova.

Zbog toga sam, još dok sam bila politički aktivna i insistirala na tome da se DPS-u, koji je već donekle izgradio sebe u očima Evrope, pruži šansa i dozvoli čišćenje od korupcije i kriminala jer bi se time moglo dobiti mnogo više nego što se sada dešava. A sada nam se dešava totalni haos. Da se razumijemo, ne branim DPS, odlično znam ko su i šta su radili od 90tih na ovamo, ali oni su se pokajali (bar za te 90te), dok nas ideologija ovih sada vodi upravo opet u devedeset, i u nove/stare podjele. Zapad želi da vidi napredak, zašto vraćanje unazad kada neke vrijednosti koje smo usvojili na putu za Evropu ne možemo potrijeti. Sa ovom sadašnjom garniturom na vlasti imamo veliki problem sa prošlošću. Njihove vrijednosti su u suprotnosti sa vrijednostima za koje se zalaže moderna, suverena i evropska Crna Gora i oko nekih pitanja uvijek će biti potresa u crnogorskom parlamentu, što će destabilisati crnogorsku političku scenu, a ona dalje izazvati nestabilnosti i u ostalim pravcima. Mislim da takva nestabilnost u regionu odgovara samo određenim interesnim grupacijama. Dok se mi budemo bavili sitnim prebijanjima računa, neki novi talas tajkuna i interešdžija će uskoro uploviti.

Žao mi je samo što je svijest o građanskoj državi potonula toliko duboko i to zahvaljujući upravo građanskom pokretu URA. Kao što sam i predviđala da ovakva postizborna politika ove partije neće doprinijeti nikakvom pomirenju, već, naprotiv, dovesti do dubljih podjela i očigledne mržnje, a isto tako i jačanja nacionalnih korpusa. U prethodnom periodu mučno je bilo slušati sve izjave njihovog lidera Dritana Abazovića, od onih nadmenih odmah poslije izbora, preko direktiva sa Zapada pa sve do ovih zadnjih o ucjenama i prijetnjama u kojima se ispoljavala očigledna politička nezrelost. Po meni, on je trebao da podnese ostavku zbog pada broja glasača na 5% u izbornom danu u odnosu na period u avgustu kada je tri dana prije njegove izjave o koaliciji sa DF-om taj procenat je bio 7,8%. To je bio dovoljan razlog da jedan ozbiljan lider jedne ozbiljne građanske i proevropske partije dostojanstveno podnese ostavku. Osim toga, ovim potezom je URA mogla da postavi nove principe oko formiranja vlasti i traži bolje rješenje, ne dovodeći u pitanje opstanak crnogorskog identiteta. Gospođa Božena Jelušić je bila idealna kandidatkinja za novu predsjednicu GP URA u tom trenutku, i sa aspekta zelene politike koji obuhvata jedan od Sustainable Development Goal’s tj. rodna ravnopravnost, žena lider itd. Ne znam kako to nijesu vidjeli, ili možda nijesu željeli da vide. Da su zaista bili okrenuti zelenoj politici ovakvu priliku bi jedva dočekali. U svakom slučaju, sada su u nezavidnom položaju, neke postupke će morati da pravdaju pokoljenjima koja dolaze, zašto su pogazili svoje građanske principe do te mjere da su dali šansu kleronacionalistima da vode drzavu, zašto su bili opsjednuti tolikom mržnjom prema vladajućoj partiji i njihovom lideru Milu Đukanoviću i zašto cijenu rušenja DPS-a plaćaju crnogorskim identitetom? Da bi opravdali prvu demokratsku smjenu vlasti? Čuli smo to već, ali sada i znamo na šta su spremni i za čije interese bi se prodali, a to je izdaja svojih nacionalnih interesa u korist nacionalnih interesa druge države. Srbija je druga država kao sto je BiH druga država, Hrvatska je druga država, Albanija itd…Interesi svoje države su ispred svih drugih interesa, ispred ličnih interesa- za šta smo krivili DPS, a naročito ispred interesa drugih država!

Zbog toga sam mišljenja da je crnogorskom drustvu od demokratije potrebnija harmonija, građanska ujedinjenost. Koliko je to moja iluzija vrijeme će pokazati, ali ovo sada što nam nosi je nestabilnost, a nestabilnost je nešto od čega Balkan često boluje. Kriza koja je obuhvatila svijet ne ide u prilog ni najbogatijim zemljama, osjećamo je i mi ovdje u UK, iako je Balkan naučio da se nosi sa ekonomskim krizama, sa krizom indentiteta je uvijek imao teška iskustva i nezalječive rane. Nadam se da se tako nešto neće ponoviti. U Britaniji je nekulturno pričati o nacionalnoj pripadnosti i političkoj opredijeljenosti, radujem se danu kada će to jednom i kod nas preovladati. Crna Gora je država svih njenih građana ma kako se oni izjašnjavali, to je njihovo intimno opredjeljenje i tradicionalno nasljedstvo, što šarenije, to bogatije. I zbog toga ne bi trebali da se mrze i dijele. Ne zaboravimo da su na balkanskom prostoru svi više ili manje izmiješani, uostalom fizionomije nam to govore, a političari i organizovana religija su ti koji nas i dalje dijele.

Janez Kopač potvrdio pisanje Istrage: “Konakovićev zakon” suprotan pravnom poretku Energetske zajednice

Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.

Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.

Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije  u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).

Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
– Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
– Zloupotreba dominantne pozicije,
– Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.

Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.

Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.

Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.

Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.

Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.

Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.

Naime, nadležnost nad tržištem električne energije je definirana je Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 07/02) gdje je propisano članom 4.2. da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju nadležna između ostalog i za tržište električne energije te zaštitu potrošača i konkurenciju i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti te kažnjavanje protukonkurentnog ponašanja.

Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.

Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.

Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.

 

 

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona na rubu propasti: Palmer i Eichorst upozoravali na raspad BiH, ukoliko se ne postigne dogovor

“Sve češće se u Briselu čuje priča da su ljudi zabrinuti da li uopće postoji šansa za opstojnost zemlje. Ja sam rekla takve tvrdnje ne treba iznositi, jer ja smatram da to nije tako i rekla sam – pustite nas da radimo”, kazala je u ponedjeljak u Sarajevu Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), obraćajući se svojim sagovornicima na jednom od sastanaka koji su se odnosili na “tehničke” izmjene Izbornog zakona BiH.

Slične stavove, prilikom prve posjete posvećene izmjenama Izbornog zakona iznosio je i Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu.

“Otac ti je bio osnivač ove države, ne dopusti da ti zbog ovoga budeš kriv za njeno rušenje”, kazao je Palmer u nekoliko navrata predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.

Da bi “neprihvatanje” kompromisa sa HDZ-om moglo odvesti državu u raspad, Palmer je, prema informacijama Istrage, ponovio i jednom opozicionom lideru iz Sarajeva.

Za takvim izjavama, međutim, Palmer i Eichhorst nisu posezali u utorak kada su delegacije SDA i HDZ-a pregovarale o izmjenama Izbornog zakona. Prema saznanjima Istrage, HDZ je u utorak ponovo prezentirao četiri načina izbora članova Predsjedništva, ali  svaki od njih je podrazumijevao etnički prefiks. To je naišlo na suprostavljanje predstavnika Venecijanske komisije koji su rekli da se na taj način ne provode presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Inače, pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su na rubu su propasti. Međunarodni posrednici, Angelina Eichhorst iz EU, i Matthew Palmer iz američke administracije, koji mjesecima nastoje riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH u utorak su, nakratko, i prekinuli pregovore između lidera SDA i HDZ-a BiH. Revolt međunarodnih zvaničnika je izazvao čvrt stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je kazao da ne odustaje od “etničkog prefiksa” prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je, prema informacijama Istrage, bio i protiv smanjenja nadležnosti domova naroda FBiH. No, nakon kraće stanke, odlučeno je da se u srijedu nastave pregovori delegacija SDA i HDZ-a koje će predvoditi Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Za sada postoji konsenzus u vezi sa “tehničkim” pitanjima. Prema informacijama Istrage, stranke su saglasne da prihvate prijedloge CIK-a u vezi sa određenim pitanjima koja se odnose na sam izborni proces. U pitanju su dvije konkretne stvati – autentifikacija i transfer rezultata. A evo o čemu se radi.

Autentifikacija bi značila dodatne provjere identiteta birača. Naime, nakon što bi birač pokazo svoje lične dokumente članovima biračkog odbora, uslijedio bi proces autentifikacije. Birač bi, naime, morao dati otisak prsta kako bi elektronski sistem povezan sa bazom IDDEEA potvrdio njegov identitet, odnosno validnost lične karte. Drugo tehničko pitanje je pitanje transfera rezultata. Do sada je, naime,  birački odbor prebrojao glasove, a oni su se tek unosili u sistem u općinskoj izbornoj komisiji. Sada bi, međutim, rezultati bili uneseni u sistem na samom biralištu.

To su, dakle, tehnička pitanja na koja je, prema informacijama Istrage, pristala i delegacija HDZ-a BiH. No, nesuglasice oko suštinskih izmjena Izbornog zakona su, za sada, nepremostive, zbog čega su i međunarodni posrednici posezali i za prijetećim izjavama.

Sattler i Delegacija EU podržavaju Dodika i Čovića: Za članove CIK-a nema mjesta u radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona

Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.

Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

“Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.

Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.

“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.

Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.

Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.

Kolumna Seada Numanovića: Krivokapić u Sarajevu nakon što je u Podgorici očistio Bošnjake iz vlasti

Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore, u posjeti je Bosni i Hercegovini.

“Dobro jutro BiH. Ovo je moja prva bilateralna posjeta regionu. Siguran sam da ćemo potvrditi naše dobre odnose i utabati staze za nove uspjehe koji će naš region učiniti dijelom EU”, napisao je crnogorski premijer.

Dočekan je uz najviše državne počasti. Vojni stroj, raport, zastave Bosne i Hercegovine i Crne Gore, počasti…

Prva posjeta jednoj državi regiona protiče uz najviše državne atribute. Odnosi između dvije države su dobri. Gotovo da nije bilo otvorenih pitanja. A onda su Krivokapićevi ministri počeli propitivati suverenitet Bosne i Hercegovine, piše politicki.ba.

U nekoliko službenih posjeta našoj državi sastajali su se gotovo isključivo s kadrovima Milorada Dodika u državnim institucijama.

Na sastancima i potonjim terevenkama u Trebinju i Banja Luci zastava Bosne i Hercegovine, tokom službenih razgovora, nije postojala.

Time su Krivokapićevi “eksperti” i “apostoli” preuzeli matricu beogradskog “srpskog sveta”.

No, na domaćem terenu otišli su i nekoliko koraka dalje – intenzivirani su napadi i provociranje Bošnjaka Crne Gore, a bošnjački kadrovi brutalno su uklanjani s državnih pozicija.

Mediji su gotovo pa i prestali objavljivati svakodnevna skrnavljena bošnjačke i imovine Islamske zajednice.

Stotine Bošnjaka politički je eliminirano iz institucija.Nije se prezalo da se usred mandata smijeni direktor ili član uprave neke od crnogorskih institucija, državni službenici u ministarstvima.

Bez najave, bez validnog objašnjenja. “Sječa” Bošnjaka provodi se i po horizontali i po vertikali. Gotovo po pravilu, na njihova mjesta postavljaju se Srbi.

Edina Dešić, generalna direktorka Direktorata za zapošljavanje Crne Gore ekspresno je smijenjena. Predvodnica litija ju je zamijenila.

Slično se desilo i Adnanu Muhaoviću. On je bio tek član Uprave Željeznica Crne Gore. No, njegovo mjesto zapalo je za oko nekom drugom “litijašu”.

Izuzetak je Alija Košuta.

Ne! Nije on pošteđen! I njega je Krivokapićeva vlada ekspresno smijenila usred mandata. Crnogorski zvaničnici tvrde da je to mjesto zapalo za oko osobi za koju tvrde da je kum Dritana Abazovića.

Kada se danas bh., a posebno bošnjački zvaničnici budu smješkali, rukovali i slikali s Krivokapićem, ko će mu, barem, prišapnuti da u Crnoj Gori ima i Bošnjaka i da političko etničko čišćenje – makar – nije u skladu s evropskom porukom koju je gost iz Podgorice jutros emitirao na Sarajevskom aerodromu?

Dobar, loš, zao signal: Kako je BHT, kojim rukovodi Čovićev Mario Vrankić zbog “tehničkih problema” cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.

Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.

Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.

Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New  Yorka je bio dobar.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.

O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.

“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.

Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama  predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.

I onda su se pojavili “tehnički problemi”.

AfP poziva SAD na hitno djelovanje: Dodik ugrožava mir!

Alijansa za izgradnju mira (AfP), vodeća nestranačka globalna mreža sa preko 150 članica koje u 181 državi rade na okončanju nasilnog sukoba i izgradnji održivog mira, duboko je zabrinuta zbog značajno pogoršanih sigurnosnih uslova u BiH i neadekvatnog odgovora diplomatske zajednice koja ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

“SAD i međunarodna zajednica moraju odmah djelovati kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u BiH i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate”, saopštila je AfP, prenose Vijesti.ba.

U saopštenju se dalje navodi da, iako je BiH izbjegla rat punih razmjera od 1995. godine, zemlja nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego što je to slučaj danas. Sigurnost i stabilnost u BiH rastu usljed prijetnji Milorada Dodika da će ponovo stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodiku snažnu podršku pružaju nacionalistički političari u Beogradu i Zagrebu, kao i ruske diplomate koje nastoje umanjiti suverenitet BiH i spriječiti pristupanje zemlje NATO-u.

“Dok predstavnik SAD-a pri UN-u izražava zabrinutost zbog izjave Dodika o “potpunom” povlačenju RS-a iz vlade, dodajući da takve tvrdnje predstavljaju “opasan put” za BiH i širu regiju, odgovor američkog State Departmenta na ovu sve nestabilniju situaciju nije adekvatan. Najava SAD-a o djelimičnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona mogla bi poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć ekonomskom razvoju neće zadovoljiti razmjere krize”, potcrtavaju iz AfP-a.

Osim toga, nastavljaju, prošlosedmični vjerodostojni medijski izvještaji iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i BiH otkrili su da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt neće moći predstaviti svoj godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC). Čin ušutkivanja visokog predstavnika u UNSC-u ozbiljna je prijetnja OHR-u, međunarodnoj instituciji odgovornoj za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.

Navodno su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska s Ruskom Federacijom pregovarale o sporazumu o produženju mandata snagama Evropske unije (EUFOR), koje podržava NATO, u zamjenu za ukidanje svih referenci OHR-a. Izvještaj OHR-a sada je javan i u njemu se navodi:

“U vrijeme pisanja ovog izvještaja, BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Uporni, ozbiljni izazovi osnovama Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s najvećom strankom u RS-u – Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođenog članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njega ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti i do poništenja samog Sporazuma.”

AfP poziva američki State Department da upotrijebi sve raspoložive diplomatske alate za deeskalaciju političkih i etničkih tenzija u BiH i ojača podršku OHR-u, umjesto da umanji njegov kritični civilni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, prenose Vijesti.ba. SAD bi također trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi dodatno pojačale sankcije Dodiku iz 2017., koje su mu uvedene zbog kršenja vladavine prava, prkošenja Ustavnom sudu BiH i opstrukcija Daytonskog sporazuma.

“SAD bi trebale surađivati sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak. Nadalje, SAD moraju podstaći NATO da poduzme hitno planiranje vanrednih situacija, kako je to zacrtalo Vijeće za demokratizaciju politike, kako bi se pozabavio rekonstituiranjem snaga bosanskih Srba u BiH i daljnjim prijetnjama integritetu države BiH i provedbe Daytonskog sporazuma.

Pozivamo SAD i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez hitne, koordinirane akcije na zaustavljanju nacionalističke plime u BiH, obuzdavanju napora srpskih separatista da stvore pokret ‘Srpski svijet’, odbijanju sve korozivnijeg utjecaja Rusije, poduzimanju opipljive pravne reforme koja štiti temeljna prava naroda BiH, te jačanju vjerodostojnosti i podrške OHR-u, raspad države i etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja”, poručili su iz Alijanse za izgradnju mira.

(Vijesti.ba)

Šef Delegacije EU i Milorad Dodik žele isto: Johann Sattler lobira za smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH

Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH. To je ono što je posljednjih tridesetak dana zagovarao Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

Sattler se, prema informacijama Istrage, sastajao sa nekoliko zvaničnika iz Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i političkih partija sa sjedištem u Sarajevu.

“Na svim sastancima je postavio pitanje – smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH”, kaže jedan od izvora Istrage.

Prilikom sastanka sa komandantom Oružanih snaga Senadom Mašovićem, ambasador Sattler je, prema informacijama Istrage, pitao “koliko je optimalan broj pripadnika Oružanih snaga BiH”.  Johann Sattler je 9. novembra ove godine imao sastanak i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, gdje je, također, bilo govora o kapacitetima Oružanih snaga BiH.

“Ambasador Sattler je kazao da je formiranje Oružanih snaga BiH bio značajan korak ka jačanju stabilnosti i povjerenja u zemlji, te je pozvao na prestanak retorike podjela”, saopćeno je nakon sastanka sa ministrom odbrane BiH.

Drugi detalji nisu saopćeni. Ali i na tom je sastanku šef Delegacije EU govorio o “eventualnom smanjenju broja pripadnika Oružanih snaga BiH”. Ova Sattlerova ideja je, zapravo, pokušaj smirivanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz RS-a čija je stranka SNSD pokrenula inicijativu za ukidanje Oružanih snaga BiH, odnosno formiranja vojske Republike Srpske. Smanjenje kapaciteta Oružanih snaga BiH Johann Sattler vidi kao način dolaska do “kompromisa”.

“Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima”,   kazao Johann Sattler, govoreći za Federalnu televiziju o posljednjoj krizi u BiH izazvanoj Dodikovom inicijativom za ukidanje Oružanih snaga BiH.

Govoreći o eventualnim sankcijama EU za Dodika, Sattler je kazao “da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa“.

A za Satlera bi kompromis, barem kada su u pitanju Oružane snage, bilo smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Sličnu ideju, već smo objavljivali, imao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je prošle sedmice o tome informisao i Dereka Cholleta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena.

“Naravno da ćemo mi povući saglasnost, ali smo isto tako rekli da nismo protiv toga da se dogovorimo da se smanji i prepolovi sastav Oružanih snaga, što je bilo predviđeno ranije, a bošnjačka struktura to nije htjela i da se smanje troškovi održavanja te vojske”, potvrdio je Dodik informacije portala Istraga.ba.

U smanjenju kapaciteta Oružanih snaga BiH, ambasador Sattler vidi šansu za smitivanje tenzija u BiH. No, kako saznajemo, drugi međunarodni zvaničnici u BiH protive se ovoj ideju šefa Delegacije EU koju podržava i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...