“Danas sam u telefonskon razgovoru sa Miloradom Dodikom naglasio da su neprihvatljivi koraci vladajuće koalicije RS da podriva institucije BiH. Korupcija i antidejtonsko djelovanje imat će posljedice. Mora doći do povratka dijalogu unutar institucija BiH”, objavio je u srijedu kasno navečer američki diplomata Derek Chollet.
Objavu Dereka Cholleta, inače specijalnog savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena prenijela je i na svom zvaničnom Twitter nalogu Ambasada SAD-a u Sarajevu.
Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik u srijedu nije izvijestio javnost da je razgovarao sa ovim Cholletom koji je nedavno boravio u posjeti Bosni i Hercegovini.
Posljednjih mjeseci američi zvaničnici najavljuju sankcionisanje korumpiranih političara i onih koji podrivaju institucije BiH. Do danas, međutim, nije objavljeno ko je sankcionisan. Prema informacijama Istrage, u Sarajevo je doputovao i viši službenik Ministarstva finansija BiH zadužen za finansiranjen terorizma i finansijsko obavještajne poslove. On će se tokom dana sastati sa zvaničnicima Ministarstva sigurnosti BiH, a planiran je susret i sa čelnicima Tužilašta BiH. Npominjemo da upravo Ministarstvo finansija SAD-a donosi odluke o sankcionisanju zvaničnika povezanih sa korupcijom. Prije osam dana, američko Ministarstvo finansija stavilo je na listu sankcija potpredsjednika Srpske liste, vodeće srpske partije na Kosovu, Milana Radoičića, biznismena sa sjevera Kosova Zvonka Veselinovića, njegovog brata Žarka i još deset sa njima povezanih osoba. Sankcije za BiH jjoš uvijek nisu objavljene.
Već dva dana traje telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na čijem dnevnom redu je Nacrtu osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između BiH i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH. Dva dana bošnjački ministri ne žele se izjasniti o tom prijedlogu koji, suštinski, jača ulogu entiteta, a smanjuje ulogu države BiH prilikom saradnje sa Frontexom.
Sjednica je, kako saznajemo, počela u ponedjeljak. Krajnji rok za glasanje je bio 21.30. Srpski i hrvatski ministri su glasali za, bošnjački se nisu izjasnili. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je, potom, produžila rok za utorak, 9 ujutro. Ni to tog trenutka bošnjački ministri (Zukan Helez, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić) nisu glasali. Krišto je rok za glasanje pomjerila za 11 sati. Uzalud. Bošnjački ministri nisu glasali. Sada je, prema informacijama Istrage, Krišto pomjerila rok za glasanje za 21 sat. No, ne odustane li Ministarstvo sigurnosti BiH od prijedloga da entiteti odlučuju o saradnji sa Frontexom, bošnjački ministri neće glasati.
A ako bošnjački ministri ne budu glasali, to znači da, formalno, neće biti kvoruma i da Nacrt sporazuma sa Frontexom nije usvojen. Ključni razlog je, pored ostalog, to što predloženu Delegaciju za vođenje pregovora čine po četiri hrvatska i srpska kadra i tri bošnjačka. Na čelu Delegacije je trebao biti direktor Granične policije Mirko Kuprešaković (iz kvote hrvatskog naroda).
Ministri iz HDZ-a i iz Republike Srpske su već glasali. Ali njihovi glasovi, bez barem jednog bošnjačkog glasa, nisu dovoljni da Vijeće ministara usvoji ovaj dokument koji regulira pitanje upravljanja granicama.
Osim sastava Delegacije,sporne su, kako saznajemo, i određene odredbe koje ojačavaju entitetske policije, na čemu su posebno inzistirali iz MUP-a Republike Srpske. Stav MUP-a RS je, naime, da saglasnost na otvaranje FRONTEX-ovih područnih ureda u BiH saglasnost daje “država i entiteti”.
Podsjećamo, FRONTEX je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Frontex je centar izvrsnosti za aktivnosti granične kontrole na vanjskim granicama EU-a, koji dijeli obavještajne podatke i stručno znanje sa svim zemljama EU-a, kao i sa susjednim zemljama izvan EU-a koje su pogođene migracijskim trendovima i prekograničnim kriminalom.
BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije zaključila sporazum sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu zaštitu EU – Frontex o rješavanju problema migracija.
U Evropskoj komisiji su ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o suradnji s Frontexom.
“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na cijelom njihovom teritoriju. Naši partneri bi trebali omogućiti osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracije ljudi”, saopćeno je početkom godine iz EU.
Pitanje upravljanja granica jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije koji se odnose na integracije BiH u EU.
“Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcioniranje sistema azila”, glasi osmi prioritet koji je postavila EU.
Potpisivanje Sporazuma sa Frontexom bi, zapravo, doveo Bosnu i Hercegovinu na korak do ispunjavanja ovog uslova EU. Vlasti RS-a su, međutim, inzistirale na jačanju uloge entiteta glede saradnje sa Frontexom.
“Ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:
Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?
Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?”, navedeno je u javnom pozivu koje je bh. političarima uputila grupa intelektualaca iz BiH.
U nastavku ovo pismo možete pročitati u cjelosti.
“Poštovani izabrani predstavnici i predstavnice građana Bosne i Hercegovine,
poštovani čelnici i čelnice političkih subjekata u Bosni i Hercegovini,
mi, dolje potpisani, slobodni smo građani Bosne i Hercegovine. Niko od nas neće izgubiti niti steći niti jedno pravo ili privilegiju kao rezultat toga ko se od vas nalazi na vlasti.
Opći izbori održani drugog oktobra ove godine pokazali su da nijedna politička partija koja se deklariše kao probosanska nije dobila potpun legitimitet. Štaviše, jasno je da su neki od vas izabrani zbog sposobnosti upravljanja komunalnim i socijalnim resorima, neki jer su se pokazali bolji u upravljanju državom, a neki jer se smatra da brane vrijednosti do kojih je velikom dijelu građana stalo.
Izbori iza nas, međutim, nisu obični izbori, ovaj put ne zbog bilo čega što ste uradili vi ili građani Bosne i Hercegovine. U izbornoj noći, dok su se još brojali glasovi, mi, građanke i građani Bosne i Hercegovine, poniženi smo kao rijetko kada u našoj historiji. OHR je izvršio nesvakidašnji udar na našu demokratiju. Mijenjanje izbornog zakonodavstva jedan sat nakon zatvaranja birališta samo po sebi predstavlja nevjerovatan kolonijalistički čin. Po svemu što znamo, taj udar je izvršen u dogovoru s političkim Zagrebom i u korist jedne političke stranke u BiH. To poniženje došlo je od čovjeka za kojeg nikad nismo glasali ni mi ni vi.
Bosanci i Hercegovci nisu kolonijalizirana rulja, i ako nas neki neizabrani namjesnik tako želi posmatrati, vi, naši izabrani predstavnici, na to nemate pravo.
Ako vi i mi to odlučimo, nametnute odluke Christiana Schmidta bit će mrtvo slovo na papiru. Ne postoji način da se sprovedu u djelo. Ako vi, u ime naroda i građana BiH, odlučite da su prihvatljivi, bit će prihvaćeni.
Ovaj trenutak u historiji ima presedan. Riječ je o periodu pred i nakon što je objelodanjen tzv. Vance-Owenov mirovni plan. Sa istim posljedicama za zemlju i narod kao u proljeće 1993. godine. Znamo šta smo tada odlučili. I znamo kako je završio taj pokušaj podjele BiH.
Nije trenutak da nam nudite svoje lične ratove i razmirice umjesto vizije. Ni tema nije takva. Ovo je tema i trenutak koji zahtijevaju konsenzus oko temeljnih pitanja građanske demokratije i opstanka Bosne i Hercegovine kao suverene i nedjeljive države. Schmidtova odluka izlazi daleko izvan domena stranačke politike i odgovornosti. Niko od vas niti ima pravo, niti je dobio mandat da bilo kakvu odluku donese sam.
Ova država ima historiju veoma jasnog javnog izjašnjavanja o najvažnijim pitanjima koji određuju sudbinu njenih građana i građanki. U najcrnjim trenucima devedesetih godina prošlog vijeka organi Republike Bosne i Hercegovine su naširoko i nadugo raspravljali o najsitnijim detaljima mirovnih planova. I ZAVNOBiH tokom Drugog svjetskog rata treba vidjeti u ovom nizu historije javnog izjašnjavanja i samoodređivanja na temelju ravnopravnosti, jednakosti i cjelovitosti jedne multietničke zemlje.
U skladu sa tom političkom tradicijom, zahtijevamo od vas, političkih subjekata opredijeljenih za BiH, da ustanovite format sastanka – ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:
Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?
Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?
Niko od vas na izbore nije izašao tražeći mandat da pregovara o podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno o getoiziranju njenih građana. No, pošto su se okolnosti tako dramatično promijenile u izbornoj noći, dužni ste jasne i nedvosmislene odgovore građanima. To pravo na odgovor niko nam od vas ne može suspendovati ili uskratiti.
Pismo potpisuju: Dženita Karić, Dr. Adnan Mahmutović, Dr. Ehlimana Memišević, Dr. Jasmin Mujanović, Senad Pećanin, Dr. Vahidin Preljević, Dr. Ermin Sinanović, Dr. Emir Suljagić
Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.
“Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).
Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.
Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.
“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.
Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.
“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.
Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .
“Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.
Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.
Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.
Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.
Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.
Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.
Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.
Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način, presudio je Ustavni sud BiH još 26. marta 2015. godine. No, odredbe na osnovu kojih se vrši “diskriminatorski” izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane. I to je jedina presuda kojom Ustavni sud BiH nije naredio “brisanje” spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.
Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Željka Komšića
“Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Osporeni članovi reguliraju izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH. Ustavni sud BiH je, tako, neustavnim proglasio član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske. Tim neustavnim odredbama regulirano je da “Predsjednik RS-a ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda” te da se “Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.
Iako je Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio neustavnim još u martu 2015. godine, po njima je 2018. godine, na Općim izborima, za predsjednicu Republike Srpske izabrana Željka Cvijanović, a za potpredsjednike Ramiz Salkić i Josip Jerković.
Za razliku od RS-a, izbor aktualnog Predsjedništva Federacije BiH obavljen je prije nego je Ustavni sud BiH sporne odredbe proglasio neustavnim. Marinko Čavara, Milan Dunović i Melika Mahmutbegović imenovani su za predsjednika, odnosno potpredsjednike Federacije BiH u februaru 2015. godine i od tada obavljaju svoje funkcije. Ustavni sud BiH je mjesec dana kasnije konstatovao da član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Ustavom BiH.
“(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, piše u osporenoj odredbi Ustava Federacije BiH.
Dakle, trenutni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije je – neustavan. A upravo na taj način izbora poziva se lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji blokira izbor novog rukovodstva Federacije BiH koristeći dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.
Važno je napomenuti da su protiv ove odluke Ustavnog suda BiH bili Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić i Zlatko Knežević. Dakle, odluka je donesena glasovima troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija – Mirsada Ćemana i Seade Palavrić. No, ono što je posebno specifično za ovu presudu je tačka 75. obrazloženja.
Ustavni sud BiH neće brisati “neustavne odredbe” u “slučaju Komšić”
“Trenutno je nemoguće predvidjeti i obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud u citiranim predmetima”, piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH, dakle, ne želi brisati neustavne odredbe ustava Federacije i RS-a i Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor rukovodstva entiteta. Isti taj sud, međutim, dvije godine kasnije donosi odluku o brisanju “neustavnih odredbi” Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Ustavni sud BiH nalaže brisanje neustavnih odredbi u “predmetu Ljubić”
Te odredbe su izbrisane na osnovu presude u “slučaju Ljubić”, što znači da je ta presuda – provedena. Za razliku od presude donesene po apelaciji Željka Komšića.
Članice PIC-a su podijeljene. Većina evropskih država u Vijeću za implementaciju mira protivi se nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. Amerikanci i Britanci su za. Ali visoki predstavnik Christian Schmidt misli da će preko konsultacija sa političkim partijama dobiti podršku većine lidera, te će tako ubijediti i „protivnike“ upotrebe bonskih ovlasti u vezi sa izbornom problematikom. Već smo objavili – dva su segmenta djelovanja. Prvi se odnosi na tehničke izmjene, odnosno poboljšanje izbornog integriteta, a drugi je – politički dio.
Tehničke izmjene
Kada su u pitanju tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, skoro da je neupitno nametanje. Mada, prema informacijama Istrage, postoji dilema u Centralnoj izbornoj komisiji u vezi sa tehničkim izmjenama, jer je raspisivanjem izbora već započeo izborni proces. Ove izmjene bi se, recimo, odnosile na način popunjavanja biračkih odbora, na proces sankcioniranja i same kazne zbog kršenja izbornih pravila, te na zloupotrebe javnih resursa. U saradnji sa međunarodnim institucijama, još početkom ove godine su pripremljene tehničke izmjene Izbornog zakona i dokument možete pročitati ukoliko kliknete ovdje. Ono što predstavlja objektivan problem je budžet. Naime, ukoliko bi se nametnula odluka kojom bi se za izborni proces koristili skeneri, to ne bi bilo provodilo na Općim izborima 2022. godine. Stoga bi se dio tehničkih izmjena mogao primjenjivati na predstojećim izborima, dok bi drugi dio stupio na snagu tek na Lokalnim izborima 2024. godine.
Političke izmjene – Dom naroda FBiH
Ključna bitka vodi se u vezi sa Domom naroda FBiH, odnosno rasporedom delegata po kantonima. Kao temelj za nametanje ove odluke OHR koristi odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“. Za sada ne postoji konsenzus među članicama PIC-a u vezi sa ovom problematikom.
„Razmatra se opcija da se uvede cenzus. Ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto određenog pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegata iz reda tog naroda“, kazano je za Istraga.ba iz nekoliko diplomatskih izvora.
Šta to znači u praksi? Uzet ćemo za primjer Bosansko-podrinjski kanton. Kada je 2013. godine proveden pipis stanovništva, u tom su kantonu živjela 24 Hrvata, što je svega 0,1 posto od ukupnog broja stanovnika u BPK. Nametne li visoki predstavnik Christian Schmidt ovu verziju izmjena Izbornog zakona BiH, BPK neće više imati pravo da iz kantonalne skupštine delegira Hrvata, bez obzira na to da li je on prethodno izabran u skupštinu. Identična situacija je i sa Unsko-sanskim kantonom gdje živi manje od 3 posto Hrvata.
“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, piše u Ustavu Federacije BiH.
Na temelju ove ustavne odredbe, CIK je donio Uputstvo kojim je BPK-u i USK-u dodijelio po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, pod uslovom da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. Ako bi se primijenili novi izračuni koje razmatra OHR, ova dva kantona ne bi delegirala Hrvate. U praksi bi to značilo da bi najmanje dvije trećine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH uvijek davali kantoni u kojima je dominantan HDZ BiH.
Političke izmjene – izbor predsjednika FBiH
Ukoliko bi OHR samo nametnuo odredbe u vezi sa popunjavanjem Doma naroda FBiH, HDZ BiH bi postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH. To bi značilo da HDZ BiH, kao i u proteklom mandatu može blokirati sve procese – od izbora sudija Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Stoga dio međunarodne zajednice smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH.
“(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda.(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja.(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu”, navedeno je u Ustavu Federacije BiH.
Upravo je ova odredba Ustava FBiH nešto što dio međunarodne zajednice pokušava da promijeni. Tako bi se, prema nekim prijedlozima u prvom krugu predsjednik i potpredsjednici FBiH birali na isti način kao do sada. Ukoliko, pak, u određenom roku ne bi došlo do izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, broj od šest potrebnih delegata bi se smanjio na pet. Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda. No, kako bi, distribucijom delegata u Domu naroda FBiH HDZ BiH dobio najmanje 14 delegata, to znači da bi tek smanjenjem na „četiri potpisa“ po jednom klubu došlo do deblokade Federacije BiH, ukoliko bi HDZ BiH koristio dosadašnje mehanizme.
Od svih političkih partija koje su u utorak uključene u OHR-ove konsultacije, samo je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković podržao ovu Schmidtovu incijativu u vezi sa distubucijom delegata u Domu naroda FBiH.
Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.
Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.
No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.
Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.
Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.
Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje), u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.
A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.
Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.
Nastavlja se politika kompromisa ‘trojke’, a koja podrazumijeva potpuno degradiranje i poništavanje Bošnjaka i njihovog učešća u vlasti.
Tako je Darko Kasap imenovan za koordinatora Ureda za reformu javne uprave u BiH, a Miloš Golijanin za zamjenika i Samir Sabljica za v.d. zamjenika.
Dolaskom ‘trojke’ na vlast na državnom nivou, njihovi predstavnici su se na sva zvona hvalili da je nakon vlasti SDA/DF jedva uspostavljen paritet u rukovođenju državnim institucijama 12-12-12 te da je ‘trojka’ sada ispravila nepravdu, i pored ranijih 11 institucija, dobila rukovođenje i Uredom koordinatora za reformu javne uprave u BiH.
Nakon godinu vladavine, Fortinog mijenjanja Zakona o BHANSA-i, kako bi Čovićev zet mogao doživotno upravljati ovom Agencijom, mijenjanja Zakona o državnoj službi u BiH kako bi strani špijuni, neobrazovani – bez diploma mogli sjediti u kabinetima državnih ministara i direktora, sada i na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 1. februara ‘trojka’ daje HDZ-u rukovođenje Uredom koordinatora za reformu javne uprave u BiH.
Podsjećamo, Ustav BiH propisuje da sastav Institucija Bosne i Hercegovine, uključujuću rukovodeće pozicije, treba odražavati strukturu/brojnost stanovništva u skladu sa popisom stanovništva.
Trojka kojoj su puna usta zakonitosti i evropskih vrijednosti umjesto da makar preuzme rukovođenje institucija koje su dobili u političkim pregovorima ili što bi trebala da pokrene apelaciju pred Ustavnim sudom BiH i osigura Ustavom propisano učešća u svim strukturama državnog sistema, nastavljaju sa rasprodajom države.
Nije više ni bitno da li je u pitanju nesnalaženje, neznanje, nedovoljno kadrova, privatni talovi ministara, upozorenje opozicije za izdaju i rasprodaju države sve jače odzvanjaju.
Inače, Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je Odlukom Vijeća ministara u oktobru 2004. godine, slijedom preporuke Studije izvodljivosti za BiH.
Formiranje Ureda je bio odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH.
Ured je pokretačka snaga reforme javne uprave u BiH, a njegova najvažnija uloga da koordinira reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.
Milorad Dodik bi u 2024. godini mogao započeti proces secesije Republike Srpske, što bi dovelo do sukoba u Bosni i Hercegovini, navedeno je u Izvještaju američke obavještajne zajednice.
“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i Hercegovini i osigurao de facto secesiju za svoju Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe Bošnjaka da ojačaju vlastite kapacitete kako bi zaštitili svoje interese, što bi moglo dovesti moguće dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadjačati mirovne snage”, navedeno je u dokumentu.
Pojednostavljeno, američki obavještajci procjenjuju da postoji opasnost da Dodik započne otcjepljenje RS, na šta bi odgovorili Bošnjaci, što bi dovelo do teških sukoba u BiH. U tom slučaju međunarodne snage EUFOR-a bi bile nadjačane.
Podsjećamo, predsjednik RS godinama prijeti secesijom Republike Srpske. Za svoju politiku Milorad Dodik reovno dobija podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovaj izvještaj američke službe načinile su početkom februara.Petnaest dana kasnije, predsjednik RS Milorad Dodik boravio je u Bjelorusiji i Rusiji gdje se susreo sa Putinom. Tokom sastanka, ruski predsjednik je odlikovao Milorada Dodika ordenom Aleksandra Nevskog.
„Potvrđujemo dobre odnose koje Srpska ima i gaji prema ruskoj državi i prema Vama. Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji“, rekao je Dodik Putinu na sastanku, istakavši da neće pokleknuti pred sankcijama Zapada i pritiscima da se uvedu sankcije Rusiji, za što RS neće dati svoj glas. Dodik je Putinu rekao da mu u tim pritiscima sa Zapada posebnu podršku daju premijer Mađarske Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Međutim čitavo rukovodstvo Srpske, predsjednik Vlade, predsjednik Narodne skupštine, srpski član Predsjedništva BiH i ja, svi smo dobili sankcije SAD-a i Britanije. Zahvaljujući našim prijateljima u EU-u, Europa nije uvela iste sankcije nama“, rekao je Dodik, vodeći se, kako je rekao, onom narodnom „što vas ne uništi, to vas ojača“.
“Nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija Oružanih snaga BiH”. To je prva aktivnost koja se nalazi u rubrici “odnosi između BiH i NATO-a”, a koja je sastavni dio realizacije Programa reformi koje je u četvrtak usvojilo Vijeće ministara BiH. Istraga.ba u posjedu je svih dokumenata koje je usvojilo Vijeće ministara i ekskluzivno ih objavljujemo. Na predloženi Program reformi – realizijacija aktivnosti, usvojeni su i amandmani koje možete pročitati na ovom mjestu. Najbitniji amandman je onaj četvrti u kojem piše da se “u dijelu 1.2.8. Javna diplomatija, u pasusu koji glasi „ Podizanje javne svijesti o pristupanju NATO – u, procesu razvoja partnerskih odnosa između BiH i NATO – a, angažman i saradnja sa Savezom”, riječ pristupanje zamjenjuje riječju “saradnja”. Osim ovoga, druga sporna stvar je u vezi sa Komisijom za saradnju sa NATO-om, odnosno dio koji se odnosi na način odlučivanja. No, o tome ćemo kasnije. Sada se vratimo samom aktu nazvanom Program reformi – izvještaj o realizaciji aktivnosti iz nadležnosti institucija BiH.
“Odlukom Predsjedništva BiH o izmjenama i dopunama Odluke o velidini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 0l-50-l-1067-I0/I2 od 18.04.2012. godine, koja je stupila na snagu danom donošenja smanjen je broj perspektivnih vojnih lokacija sa dotadašnjih 69 na 63 perspektivne vojne lokacije za MO BiH i OS BiH. Na temelju navedene Odluke pristupilo se procesu knjiženja i od 63 perspektivne vojne lokacije Ministastvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji sa Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo da uknjiži 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 tokacija koje do sada nisu uknjižene kada je u pitanju neperspektivna vojna imovina u posjedu MO BiH i OS BiH je l9 lokacija”, navedeno je u obrazloženju prve tačke koja se odnosi na knjiženje perspektivne vojne imovine.
Preostale tačke koje se odnose na saradnju BiH i NATO-a su nazvane još – “učešće u dijalogu sa NATO-om o regionalnim i euroatlantskim sigunosnim izazovima”, “implementacija PfP SOFA-e, “Poboljšanje institucionalnih kapaciteta u saradnji sa NATO-om, “osiguravanje efikasne interresorne saradnje i koordiniranje aktivnosti ministarstava i institucija BiH preko Komisije za proces NATO integracije Vijeća ministara BiH”…
Upravo je, kako smo naveli, problematičan način odlučivanja u Komisiji. Prema amandmanu 3 Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju NATO-om. Predviđeno je da Komisija u svom radu, po pravilu, “nastojati sve odluke i zaključke donositi konsenzusom”. No, ukoliko to ne bude moguće, odluke će biti donesene većinom glasova prisutnih članova Komisije, “uz obavezu da ta većina uključuje glasove najmanje dva predstavnika svakog konstitutivnog naroda”.
način odlučivanja u Komisiji
Time je, faktički, Miloradu Dodiku dat mehanizam blokade prilikom donošenja svih odluka. Iako je, recimo, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH predložila u Komisiju za saradnju sa NATO-om kadra srpske nacionalnosti iz Sarajeva, njegov glas ne bi bio dovoljan da se usvoji odluka jer je, u prvom krugu, potreban glas još najmanje jedne osobe srpske nacionalnosti. Istina, ukoliko ne bi bilo potrebne većine u prvom krugu, predviđen je drugi krug u kojem je nužno da, pored proste većine, za odluku glasaju predjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije. Kako je jedan od zamjenika uvijek iz Republike Srpske, odluke, faktički, neće moći biti donesene bez saglasnosti zvaničnika iz tog entiteta.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
