Politika

Bundeskabinet potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta: Njemačka želi Visokog predstavnika bez “bonskih ovlasti”

Ono što je Istraga najavili prije tridesetak dana i desilo se. Njemački Bundeskabinet zvanično je potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta za novog Visokog predstavnika u BiH. Banjalučke Nezavisne novine su, pozivajući se na svoje izvore, objavile da je Vlada Njemačke je u protekla dva mjeseca obavijestila sve članice Vijeća za implementaciju mira i ostale međunarodne partnere da Njemačka planira predložiti svog kandidata. Dakle, njemačka Vlada je samo “obavijestila”, ali ne i usaglasila imenovanje nasljednika Valentina Inzka. Novi šef OHR-a, objavili su mediji, trebao bi donijeti “novu politiku u BiH”. Ipak, taj novi pristup, saznaje Istraga, ne podrazumijeva uopotrebu bonskih ovlaštenja.

“Njemačka je bila protivnik bonskih ovlasti u proteklom periodu i tako će ostati i ubuduće nakon dolaska Christiana Schmidta”, kazao je diplomatski izvor Istrage.

Prema informacijama Istrage, Nijemci još uvijek nisu dobili saglasnost SAD-a za ovo imenovanje. A bez Vašingtona je skoro nemoguće imenovati budućeg šefa OHR-a. Kao što taj proces nije moguće provesti bez saglasnosti Ruske Federacije s čijim je čelnicimama službeni Berlin proteklih mjeseci usaglašavao stavove. Upravo zbog bitne uloge Ruske Federacije prilikom imenovanja novog Visokog predstavnika za BiH, Njemačka je odlučila za tu poziciju kandidirati Crhristiana Schmidta, člana partije CSU čiji se čelnici zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, što je naznačeno i na web stranici te stranke.

stav CSU-a o sankcijama Ruskoj Federaciji

Ruska Federacija se, podsjećamo, zalagala za ukidanje OHR-a, ali se nakon objave informacije da Njemačka želi svog Visokog predstavnika nisu oglašavali. Proteklih dana njemačke diplomate su se aktivirale kako bi ubijedili javnost da “ne postoji nikakav dogovor sa Ruskom Federacijom”. No, uporedo s tim njemačka zvanična politika svakodnevno približava stavove sa Rusijom. Krajem prošle sedmice za predsjednika njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) imenovan je Armin Laschet,  premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije i on će, vjetovatno, biti novi njemački kancelar nakon izbora zakazanih za septembar ove godine. Urednik njemačkog Bilda Julian Röpke na svom je zvaničnom twitter nalogu objavio da je izbor Armina Lascheta dobra vijest za Rusiju, Kinu i režim sirijskog predsjednika Bašara Al Asada.

“S njim kao vođom, Njemačka, Evropa i Zapad su zeznuti”, napisao je Röpke, inače jedan od najboljih poznavalaca njemačke političke scene i čovjek koji je izvještavao i sirijskom sukobu i ruskim operacijama.

 

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Objavjujemo pismo ruskog ambasadora Željku Komšiću: “Odbacujemo insinuacije iscuclane iz prsta”

“Odbacujem insiuacije da je izjava odmazda za Vaše odbijanje susreta sa Sergejem Lavrovom kao apsolutno iscuclani iz prsta (citat, op.a)”, navedeno je u pismu koje je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov dostavio članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću.

Ovo pismo je uslijedilo nakon brojnih reakcija na saopćenje za javnost Ambasade Ruske Federacije u BiH kojim su problematizirane NATO integracije.

“Ni na koji način ne dovodimo u pitanje suverenitet izbora BiH svojih vanjskopolitičkih prioriteta. Smatramo da u nedostatku konsenzusa po ovom pitanju, kako u Predsjedništvu BiH tako i među građanima zemlje, pravo da se izjasne oko članstva BiH u NATO-u imaju i oni koji su pristalice ovog kursa, ali i oni koji žele skrenuti pažnju na sve posljedice pridruživanja vojnom bloku čija je snaga usmjerena protiv moje zemlje koju u brojnim publikacijama koje promoviraju NATO nazivaju gotovo glavnim neprijateljem BiH”, naveo je ambasador Kalabuhov u pismu prevedenom na bosanski jezik putem Google translatea.

Podsjećamo, prošle sedmice Ambasada Ruske Federacije saopćila je kako će ta država, “u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine (BiH) i NATO-a”, “morati reagovati na ovaj neprijateljski korak”.

Nakon tog saopćenja, uslijedile su brojne reakcije  iz Sarajeva, ali i drugih institucija. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je ovo saopćenje ocijenio kao “neprihvatljivu uvijenu prijetnju NATO-u i BIH”.

“Što se tiče saopštenja iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Evropi, što je očito ruski strateški cilj. Međutim, to nije samo poruka Bosni i Hercegovini, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje uvijenim prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima a ni nama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Komšić.

Nakon ovih reakcija, Ambasada Ruske Federacije u utorak je ujutro saopćila da je svoj komentar o putu BiH ka NATO savezu naknadno obrazložila članu predsjedništva BiH Željku Komšiću, ministrivi vanjskih poslova BiH Biseri Turković i press službi SDA.

 

Koalicija SDP, Naša stranka i PDA saglasna: HDZ bez ijednog zastupnika dobija ministra u Vladi TK

Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.

“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.

Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.

Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.

Koja je tema lideru NiP-a bitnija od Izbornog zakona i izmjena Ustava BiH: Konaković s Čovićem ne može mijenjati Ustav, ali može Vladu Federacije

Narod i pravda nema nijednog zastupnika na državnom nivou. A baš taj nivo odlučuje o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH. Pa, baš zato nije jasno zbog čega se lider HDZ-a BiH Dragan Čović u četvrtak u Mostaru susreo sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem. Ili, ipak, jeste.

“Trenutno u BiH ima puno aktuelnih tema, neke od najaktuelnijih naravno jesu pitanje izmjene ustava i Izbornog zakona, ali postoje i druge koje su možda više važne za građane Bosne i Hercegovine. Narod i pravda i ja lično komuniciramo sa svim akterima na političkoj sceni i danas smo porazgovarali o nekoliko važnih tema”, izjavio je Konaković za portal klix nakon sastanka sa liderom HDZ-a BiH.

Te druge teme, po Konakoviću, “možda više važne za građane Bosne i Hercegovine” od izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona odnose se na formiranje Vlade Federacije. Prema informacijama Istrage, predsjednik Naroda i pravde proteklih se dana hvalio svojim aktivistima na terenu da su u procesu formiranja nove Vlade Federacije zajedno sa HDZ-om BiH i drugim strankama koje u Sarajevu nazivaju “strankama trojke”. A upravo bi formiranje nove Vlade Federacije trebalo poslužiti Draganu Čoviću kao novo “sredstvo pritiska” na SDA kako bi ta stranka pristala na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima Dragana Čovića.

Sastankom sa Elmedinom Konakovićem pohvalio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je, ipak, iznad svega stavio da je tema bila Izborni zakon.

“Nije u redu da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH”, kazao je sredinom jula ove godine Elmedin Konaković, gostujući u emisiji Telering na Radio televiziji Republike Srpske.

Izjavu sličnu Konakovićevoj ponovio je i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji je prošle sedmice, zajedno sa Miloradom Dodikom, bio gost na rođendanskoj zabavi Dragana Čovića. Nakon ovih izjava uslijedile su pohvale.

“Milanović pozdravio izjave Radončića i Konakovića”, glasio je naslov u Avazu , objavljen nekoliko dana nakon što su lideri NiP-a i SBB-a podržali koncept Dragana Čovića u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH.

U tekstu je navedeno da je Milanović Željka Komšića, sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, nazvao “lažnjakom” te da je ocijenio  “ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

Nakon sastanka sa Čovićem, Konaković je kazao da njegov “NiP ima jasne stavove u kojima mu se čini da su najbliži u onome što oni zovu određivanje mjere između etničkog i građanskog”. Ali nije jasno kako je lider NiP-a uopće mogao razgovarati o temi o kojoj uopće ne odlučuje, jer Narod i pravda, naveli smo na početku teksta, nema nijednog zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH koja odlučuje o ovim pitanjima. No, kada je u pitanju izbor Vlade Federacije NiP može direktno odlučivati jer ima zastupnike u federalnom Zastupničkom domu te ima dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljošu Čamparu. Da li je to tema koja je za Elmedina Konakovića bitnija od izmjena državnog Ustava?

Da bi bila izabrana nova Vlada Federacije BiH, nužno je u Zastupničkom domu FBiH skupiti 50 glasova. HDZ BiH ima 16 zastupnika. Radončićev SBB ima sedam, što u zbiru sa HDZ-om iznosi – 23 zastupnika. HDZ-u tradicionalni blizak PDA Mirsada Kukića ima tri zastupnika, dok HDZ 1990 ima dva zastupnika. A SDA ima tri zastupnika koliko ih je i u Klubu Naroda i pravde i Nezavisnog bloka. Nezavisnih zastupnika ima šest. Zbroje li se svi ovi glasovi, dolazimo do 40 zastupnika koji bi podržali eventualnu koaliciju NiP, HDZ i SBB. To znači da bez glasova SDP-a i Naše stranke ova koalicija ne bi mogla fomirati Vladu Federacije. Kao što bez SDP-a, Naše stranke i DF-a nema potrebnih ruku za izmjene Ustava BiH. No, to je za Konakovića svakako “manje bitna tema”.

Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

“Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

“Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

“Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

Izborni dan u Mostaru: Loša izlasnost – ostanak u prošlosti

“Jebo vas izbori. Velež je tek stao na noge i sad treba da glasamo”, govori nam konobar dok čekamo mostarske kolege da nam se pridruže u bašti hotel Bristol.

Sedin Ćenan je došao prvi. Zabrinut je zbog loše izlasnosti. Malo zatim dolaze Štefica Galić i Amel Bahtijar.

“Ja samo što nisam krenula plakati”, govori Štefica koje je upravo pristigla iz Starog grada.

Kaže da je tužna jer “narod ne izlazi” i da bi ta loša izlaznost mogla ostaviti Mostar tamo gdje je sada. Kolega Amer Bahtijar  upravo je dobio poruku i čita izlaznost od 15 sati.

“Zapad 31,82 posto ili 5932 birača , Sjever 35,55 ili 3582, Jugozapad 27,38 8175, Jugoistok 31,33 2475, Stari Grad 7320 ili 32,97, Jug 2613 ili 32 posto”, iščitava Bahtijar.

Sta ovo znači, pitam Bahtijara i mostarskog novinara Sedina Ćenana.

“Po ovome bi trebalo biti dobro”, kaže Bahtijar.

Gradsko vijeće Mostara trebalo bi imati 35 vijećnika. Iz šest područja, koja su nekad bila općine, biraju se 22 vijećnika i za njih glasaju građani prijavljeni na tim područjima: Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.
“Zapad i Jugozapad su ključni. Ako probosanske stranke osvoje po jedan mandat iz ova dva područka, šanse su ogromne”, objašnjava Ćenan.
“Ali pod uslovom da sa lista probosanskih stranaka užu dva Srbina na nivou gradske liste”, dodaje Bahtijar.
Ako dobro razumijem, veća izlaznost probosanskim snagama odgovara u svim gradskim područjima osim na Zapadu i Jugozapadu. Informacije s terena govore da se oko 16 sati sve više ljudi pojavljuje na biralištima.

Problemi sa poštom: Bh. državljani iz Finske i Mađarske ne mogu poslati glasački materijal

Bh. državljani koji su prijavljeni za glasanje putem pošte iz Finske i Mađarske ne mogu vratiti izborni materijal u BiH, saznaje Istraga. U pitanju je 160 glasova iz Finske i 68 iz Mađarske.

“Upoznati smo s problemom. Ne radi poštanski promet iz Finske prema BiH”, kazali su nam iz Centralne izborne komisije BiH.

Trenutno se, kako saznajemo, vode pregovori o načinu slanja glasačkog materijala, a jedna od opcija je slanje materijala u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo odakle bi se materijali dalje slali prema BiH.

Nekoliko bh. državljana koji žive u Finskoj već se obraćalo CIK-u. Ustvrdili su da im se pošta koju šalju prema BiH vraća na kućnu adresu.

 

Slovenački predsjednik Borut Pahor upozorio članove Predsjedništva: U Evropi se sve više priča o mirnom razlazu u BiH

“Kao prijatelj”, reći će početkom marta slovenački predsjednik Borut Pahor svojim domaćinima u Sarajevu, “želim vam postaviti jedno pitanje”.

Željko Komšić, Šefik Džaferović, Milorad Dodik i njihovi savjetnici pomno su slušali. Pahor je napravio kraći uvod naglasivši da priča nije za javnost.

“U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići”, upitao je Pahor.

Dva člana Predsjedništva BiH, Komšić i Džaferović, rekli su da mirno razdruživanje nije moguće. Dodik je iznio suprotan stav. Sve se, prema informacijama Istrage, zbivalo 5. marta, kada su se članovi Predsjedništva BiH susreli s Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije koja 1. jula ove godine preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Pet dana kasnije, Milorad Dodik je Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o secesiji. Onda je, opet, 3. aprila ove godine ponovio stavove u intervjuu datom novinskoj agenciji SRNA.

“Perspektiva je da se obezbijede neutralni, mirni uslovi za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredeljenje. To je nešto što jedino vidim u budućnosti u BiH, rekao je Dodik u intervjuu Srni.

Upravo je “mirni razlaz” ono o čemu se, u kontekstu Kosova i Bosne i Hercegovine, govori u Briselu. Slovenija, barem onaj politički dio okupljen oko premijera Janeza Janše, dijelom podržava takve stavove. Istraga.ba ranije je objavljivala da su biznismeni bliski slovenačkom premijeru godinama prali novac preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Republike Srpske gdje su uživali podršku entitetskih vlasti. U pitanju je, naravno, Rok Snežič, biznismen koji je osumnjičen da je preko BiH, Austrije i Mađarske oprao oko 50 miliona maraka, ali ga Tužilaštvo BiH, koje je pod velikim utjecajem HDZ-a i službenog Zagreba, nije željelo procesuirati. Onda je Hrvatska u martu ove godine pokrenula neslužbeni diplomatski dokument koji se odnosi na BiH, ili, pojednostavljeno, na izmjene izbornog zakona u BiH.

“Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar”, prenijela je Hina riječi ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordana Grlića Radmana.

Dakle, slovenački i mađarski premijeri Janez Janša i Viktor Orban pružili su podršku dokumentu koji je sačinila Vlada Republike Hrvatske, a čiji sadržaj je prošle sedmice ekskluzivno objavila Slobodna Bosna.

“Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti”, navedeno je u tom dokumentu.

Ovaj dokument pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, koji je u intervjuu Oslobođenju kazao da je “to dodatni poticaj za provedbu nužnih reformi”. Evo šta je u martu, na neumskoj konferenciji, o izmjenama izbornog zakonodavstva kazao ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman. 

“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“.

Slovenija i Mađarska podržale su ove stavove. Stoga je bitno podsjetiti na neke činjenice iz ne tako daleke prošlosti. Nakon što je izgubio izbore i formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze s Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.

A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako je, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdio Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.

Janez Janša i Viktor Orban

Orban je 2017. godine prisustvovao kongresu Janšine Slovenske demokratske stranke, a njih dvojica ne skrivaju bliske veze. Ali zašto je to bitno za ovu priču?

Peter Shatz, mađarski tajkun i bliski prijatelj premijera Viktora Orbana,  postao je jedan od tvoraca medijskog carstva u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Među njegovim partnerima je Klavdija Snežič, supruga Roka Snežiča koji je početkom ove godine protjeran iz BiH zbog toga što predstavlja prijetnju za ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Istraga.ba je još ranije objavljivala da je Klavdija Snežič  članica Nadzornog odbora Nova24TV, zajedno sa Peterom Schatzom. U istom periodu dok je Rok Snežič zajedno s bh. državljankama prao 22 miliona eura, pored ostalog i preko Mađarske, Peter Schatz je u Sloveniji osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.

mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana

Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura.

izvještaj SIPA-e: uplata na račun Janšinog SDS-a

Donacija je kasnije vraćena, ali preostalom novcu (21 milion eura) koji je Đuđićeva zajedno s Jelenom Sladojević i Tanjom Došen – Subotić transferisala preko svojih računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj gubi se svaki trag. U dokumentima Tužilaštva BiH piše da je sve ove poslove organizirao Rok Snežič, čija je supruga s Peeterom Schatzem, kasnije ušla u biznis na televiziji Nova24TV. Peter Schatz je, inače, prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si  je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.

medijski biznis Petera Schatza: shema necenzurirano.si

Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je također bio proruski političar i protivnik priključenja te države NATO savezu.

Prema informacijama Istrage, upravo ova medijska grupacija okupljena oko Schatza u pregovorima je i oko preuzimanja Alternativne televizije iz Banja Luke koja, inače, služi kao kanal za propagiranje priče o “mirnoj disoluciji BiH”.

Nakon što je učenicima smanjila vladanje zbog Dana državnosti BiH, direktorica škole u Doboju dobila čestitku: “Mevlida, sretan ti Dan nezavisnosti”

“Mevlida, sretan ti 1.mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, pisalo je na bilbordu postavljenom u nedjelju ujutro u Doboj Istoku (FBIH).

Bilbord je postavljen nedaleko od mjesta Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja (RS), gdje povratnici bošnjačke nacionalnosti godinama vode pravnu bitku sa Mevlidom Dervišefendić, direktoricom Osnovne škole “Petar Kočić” u tom selu. Sve je eskaliralo u decembru prošle godine kada je direktorica Dervišefendić smanjila vladanje učenicima koji se 25. novembra 2020. godine nisu pojavili na nastavi, tvrdeći da imaju pravo na obilježavanje Dana državnosti BiH.

U obrazloženju Rješenja koje tada potpisala direktorica Dervišefendić, navedenoi da je učenica svoje odsustvo sa nastave pravdala činjenicom da je taj dan imala pravo na odsustvo zbog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

“Uvidom u odredbe Zakona o vjerskim praznicima RS jasno i nedvosmisleno proizilazi da Dan državnosti BiH nije definisan kao vjerski i državni praznik u RS”, navela je tada direktorica OŠ “Petar Kočić”.

Upravo zbog toga povratnici su odlučili da Mevlidi Dervišefendić čestitaju Dan nezavisnosti BiH. Inače, OŠ Petar Kočić se nalazi u selu Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja u RS-u i skoro 90 posto učenika je bošnjačke nacionalnosti čije su se porodice vratile odmah nakon rata.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...