Vijeće ministara BiH može se formirati bez SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a Dragana Čovića. Prohodnost postoji i u Predstavničkom domu i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evo, ukratko, ključnih koraka.
Prvi korak: imenovanje mandatara
Mandatara za saziv Vijeća ministara BiH imenuje Predsjedništvo BiH. Za ovu odluku, prema Ustavu BiH i Poslovnioku, nije potreban konsenzus. Dakle, Željko Komšić i Denis Bećirović bi mogli preglasati Željku Cvijanović i donijeti odluku o imenovanju mandatara. Osim toga, članovi Predsjedništva BiH se ne mogu pozvati na zašitu vitalnog nacionalnog interesa u ovom slučaju, što znači da Cvijanovićeva ne bi mogla blokirati donošenje takve odluke.
Drugi korak: potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara
Vijeće ministara BiH potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom glasova u koju mora biti uključena i entitetska većina. Iz Republike Srpske, za sada, ulazi šest zastupnika koji nisu pod kontrolom SNSD-a. U pitanju su dva zastupnika PDP-a, dva SDS-a, jedan iz stranke Nebojše Vukanovića i jedan iz Pokreta Domovina. Sa ovih šest ruku obezbijeđena je entitetska većina iz Republike Srpske. Iz Federacije BiH, osim HDZ-a BiH, zastupnike u Parlamentu BiH imaju SDA (8), NiP (3), SDP (4), NES (2), DF (3), Naša stranka (2). Govorimo o sigurnim mandatima (dio kompenzacijskih još nije raspoređen). Iz Federacije bi, tako, bila 22 zastupnika koja nisu pod kontrolom HDZ-a BiH. U zbiru sa šest zastupnika iz Republike Srpske, to bi značilo da najmanje 28 zastupnika podržava novi saziv Vijeća ministara. Potrebna većina, ako svi prisustvuju i glasaju za ili protiv, je 22. To znači da u Predstavničkom domu PS BiH postoji većina bez HDZ-a, SNSD-a i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.
Teći korak : donošenje zakona
Da bi se uvojila odluka u Domu naroda PS BiH, potrebno je da za nju glasa 8 delegata. Probosanske stranke bi, prema trenutnim rezultatima, mogle imati pet bošnjačkih delegata i jednog delegata iz reda Hrvata. To znači da bi iz Federacije bilo šest delegata, što je više od potrebne entitetske većine. Iz Narodnoj skupštini RS će biti izabrano pet delegata iz reda Srba. Prema trenutnim rezultatima, uz pomoć koalicije Pokret Domovina, opozicija u RS-u bi mogla dobiti dva delegata u Domu naroda PS BiH. To znači da bi iz Republike Srpske bila potrebna entitetska većina. Daklem saberemo li 6 delegata iz Federacije i dva iz RS-a, dolazimo do ukupno osam delegata, što je potrebna većina za donošenje zakona i drugih odluka.
Imenovanje Vijeća ministara u ovom sazivu, Dodik i Čović ne bi mogli nikako spriječiti. Međutim, u Domu naroda PS BiH bi mogli rušiti kvorum ukoliko ne bi dolazili na sjednice, čemu smo svjedočili i proteklih desetak godina.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je u utorak da će doći u Sarajevo na sastanak sa novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, saznaje Istraga.ba.
Sastanak sa Schmidtom bi trebao biti u utorak, 3. avgusta, u 11 sati u zgradi Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.
Odluka je donesena nakon što je odlazeći visoki predstavniki Valentina Inzka nametnu izmjene i dopune u Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi”, kazao je u ponedjeljak Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.
Zaključak se, očito, ne odnosi na člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je, prema informacijama Istrage, potvrdio dolazak na sastanak sa budućim visokim predstavnikom Schmidtom.
Centralna izborna komisija BiH donijela je Uputstvo o popunjavanja Doma naroda FBiH. U pitanju je identičan raspored o kojem smo ranije pisali, a koji je utvrđen nakon OHR-ovog nametanja izmjena Izbornog zakona. Protiv ovakve odluke glasali su predsjednik CIK-a Suad Arnautović i član CIK-a Ahmet Šantić, dok su odluku podržali Željko Bakalar, Vanja Bjelica, Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić. Član CIK-a Jovan Kalaba nije bio prisutan na sjednici CIK-a. U nastavku objavljujemo raspored delegata po kantonima.
Nakon odluke Christiana Schmidta, HNK bi, prema izračunu OHR-a, trebao davati devet delegata. Umjesto dosadašnja tri delegata iz reda hrvatskog naroda, HNK će davati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dvoje Srba bi, predlaže OHR, trebalo ući iz HNK. Bošnjacima iz ovog kantona pripada samo jedno mjesto, koliko i onima koji se izjašnjavaju kao ostali.
Zapadnohercegovačkom kantonu, izračunali su eksperti OHR-a, trebaju pripasti četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, te po jedan delegat iz reda srpskog, bošnjačkog i ostalih. U odnosu na ranije rješenje, Ovom se kantonu dodaje jedan delegata iz reda hrvatskog naroda.
K10 – Livno ( 9 delegata, 3 H, 4 S, 1 B, 1 O)
Livanjski kanton, u kojem živi 84 hiljade stanovnika, daje devet delegata. Tri bi pripala Hrvatima, četiri Srbima, te po jedan Bošnjacima i ostalima. . U odnosu na ranije odredbe, CIK dodaje jednog delegata iz reda hrvatskog naroda.
SBK- Travnik (8 delegata, 4 H, 2 B, 1 S, 1 O)
Ovaj kanton daje četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, dva Bošnjaka, te po jednog Srbina i ostalog. U poređenju sa ranijim odredbama, SBK je dobio po jednog delegata iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.
USK- Bihać (8 delegata, 3 B, 3 S, 1 H i 1 O)
U odnosu na prethodne godine, Unsko-sanskom kantonu CIK je dao dva dodatna delegata. Jedan dodatni pripada Bošnjacima, jedan dodatni – Srbima. Tako će ubuduće biti ovakav raspored iz USK-a – tri Bošnjaka, tri Srbina, jedan Hrvat i jedan iz reda ostalih.
ZDK – Zenica (9 delegata, 4 B, 2 H, 2 S, 1 O)
Prema popisu iz 2013. godine, u ZDK živi 364 hiljade stanovnika. Bošnjaka je 300 hiljada, Hrvata 43 hiljade, Srba pet hiljada, dok je ostalih oko 15 hiljada. Nakon Schmidtove odluke, četiri delegata pripadaju Bošnjacima, dva Hrvatima, dva Srbima i jedan ostalima. U odnosu prethodne godine, po dodatnog delegata su dobili Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
KS – Sarajevo (12 delegata, 4 B, 1 H, 5 S, 2 O)
CIK-ovom odlukom Kanton Sarajevo je dobio četiri dodatna delegata. Raspored bi trebao izgledati ovako – Bošnjaci četiri delegata, Srbi pet delegata, Hrvati jednog delegata i ostali dva delegata.
BPK – Goražde (4 delegata, 1 B, 1 H, 1 S, 1 O)
U odnosu na prethodni period, Goražde je ostalo na istom broju delegata iz reda konstitutivnih naroda. Po jednog delegata dobijaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati i oni koji se izjašnjavaju kao ostali.
TK – Tuzla (10. delegata, 5 B, 1 H, 3 S, 1 O)
U Tuzlanskom kantonu živi 445 hiljada stanovnika. Oko 392 hiljade ih se izjašnjava kao Bošnjaci. Hrvata je 23500, Srba 7000, a ostalih 22000. Nakon Schmidtove odluke CIK je donio odluku da ovom kantonu pripada pet bošnjačkih delegata, jedan iz reda hrvatskog naroda, tri Srbina i jedan ostali.
PK – Orašje (4 delegata, 1 B, 1 H, 1 S, 1 O)
Prema popisu iz 2013. godine u Posavskom kantonu živi 43 hiljade stanovnika. Oko 33600 ih se izjašnjava Hrvatima, 8200 je Bošnjaka, 831 Srbin, dok je ostalih 770. CIK je odlučio da svi daju po jednog delegata u Dom naroda FBiH.
“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić, Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.
U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.
“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.
Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.
“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.
I, pitam ga, ko je presudio?
“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.
Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.
“Nevjerovatna pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.
A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?
“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.
Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.
Našoj javnosti je malo poznato da je Matthew Palmer romanopisac. Bivši specijalni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, a zatim i za izbornu reformu u BiH, autor je niza romana čiji su junaci američke diplomate.
U jednom od njih, Sarajevskom vuku, objavljenom 2016, radnja se zbiva u našoj zemlji, a glavni junak je, čini se, piščev alter-ego. Naime, obojica su boravili ovdje za vrijeme rata. Obojica su, dvadesetak godina kasnije, radili u Američkoj ambasadi u Sarajevu. Obojica su učestvovali u važnim pregovorima, čiji je cilj bio očuvanje (dejtonskog) mira. (Doduše, Palmer tek nakon što je objavio roman.)
Navedena podudaranja, naravno, nisu dovoljna da izjednačimo pisca i glavnog junaka. Nadalje, Sarajevski vukje književna fikcija, junaci i radnja su izmišljeni. To ne znači da nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Dovoljno je, čini se, reći nešto više o zapletu romana i čitalac, koji je iole upućen u naše političke prilike, razumjet će o čemu govorim.
Dvije decenije nakon rata, Bosna je u velikoj političkoj krizi. Procjene američke vlade, odnosno njene obavještajne agencije su da će doći do rata u roku od šest do 12 mjeseci, ako se nešto ne poduzme. Glavni izvor krize jeste predsjednik Republike Srpske, koji se u romanu ne zove Milorad Dodik.
On je suvereni vladar manjeg bh. entiteta, a došao je na vlast, zahvaljujući podršci Washingtona. Nekada je bio zagovornik ulaska Bosne i Hercegovine u NATO, bio je čak spreman da jača državni nivo vlasti, nauštrb entiteta; desetak mjeseci nakon dolaska na vlast bio je savršen partner, ali se, u jednom trenutku sve promijenilo.
Republika Srpska je, veli Palmer, obustavila uplatu poreza u jedinstveni račun, njeni zvaničnici su se povukli iz državnih institucija; ulicama su počele patrolirati paravojne formacije (Žute Ose, Škorpioni). Entitetska policija je uspostavila punktove na međuentitetskoj liniji. Oružane snage su se raspale. Na tenkovima koje su zgrabili srpski vojnic već su iscrtane trobojke. Sve je spremno za rat.
„Putin gleda na Republiku Srpsku kao na klin, kojim može razdvojiti Balkan od Zapada, a također i opravdati otimanje ukrajinskih teritorija, te na koncu kazniti Evropljane i Amerikance za politiku sankcija koju provode“, primjećuje jedna od junakinja romana, agentica CIA-e (s kojom je, uzgred, glavni junak u ljubavnoj vezi).
Kako bi spriječili eskalaciju, Evropska unija i SAD otpočinju s pregovorima, čiji je cilj doći do novog ustava koji će omogućiti ravnotežu i očuvanje mira. Na čelu pregovaračkog tima se nalazi jedna Dankinja, komesarka Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Njen prvi pomagač je glavni junak romana, kojeg ona angažuje kao izuzetnog poznavaoca lokalnih prilika.
Predsjednik Republike Srpske nije zainteresiran za mirovne pregovore. On smatra da je Bosna nemoguća i otvoreno to kaže evropskoj komesarki, koja mu dolazi u posjetu u Banja Luku da ga ubjeđuje da prihvati njen plan. „Ako želimo da živimo sami, ko ste vi da nam kažete da ne možemo“, reći će joj on, drsko, u svom stilu.
Dodaje i da se trebaju naučiti lekcije iz raspada Jugoslavije. Najstabilnija i najuspješnija mjesta u bivšoj Jugoslaviji su, kaže, ona koja su bila najdjelotvornija u uklanjanju manjinskih naroda – Slovenija i Hrvatska. „Što vi na Zapadu prije shvatite tu temeljnu realnost, lakše će biti razgovarati o pravim rješenjima.“
Evropska komesarka i američki diplomata ipak ne pristaju na njegovu logiku. Evropljanka veli da je san o Velikoj Srbiji diskreditiran 90-ih. „Nismo li vidjeli užasne posljedice te ambicije“, veli mu ona. Također, podsjeća ga da je nekada bio zagovornik ulaska Bosne u Evropsku uniju i NATO.
„Vremena su se promijenila“, kaže predsjednik RS-a.
Ne samo da ne vidi Bosnu kao članicu Evropske unije, već je, kaže, ne vidi kao državu.
„Čak i po cijenu rata?“, pita ga komesarka.
„Da. Čak i to“, kaže on.
Američki diplomata, naš glavni junak, zahvaljujući svojoj prijateljici iz CIA-e, u jednom trenutku saznaje da je predsjednik Republike Srpske zapravo ucijenjen. Ka otcjepljenju ga gura jedna međunarodna kriminalna mreža, koja ga pomaže finansijski, ali ima i kompromitirajući materijal o njemu, tačnije snimke koji dokazuju da je učestvovao u ratnim zločinima.
U jednom trenutku, čitalac saznaje da su i američke vlasti imale te kompromitirajuće snimke, čak i prije nego što su pomogle predsjedniku RS-a da dođe na vlast, te su ih koristile da bi ga kontrolisale, sve dok ih nije otuđio jedan saradnika CIA-e, kasnije vođa spomenute međunarodne kriminalne mreže.
U konačnici, naš glavni junak uspijeva doći do snimka koji, bez konsultacija sa Washingtonom, ustupa Haškom tribunalu, otvarajući prostor za politički pad lidera RS-a, a samim time i za dolazak novih vlasti u RS, koje prihvataju mirovni plan. (Sve je praćeno gustom mrežom intriga, kao u holivudskom krimiću.)
Po mnogo čemu, romaneskni predsjednik RS-a podsjeća na Dodika. Razumljivo, zbivanja u romanu su jedno, a stvarnost je drugo. Dodik je, recimo, još uvijek na vlasti, sedam godina nakon objavljivanja romana. Ako bismo pratili Palmerovu logiku, to bi značilo da američka vlada nema materijal kojim bi ga kompromitirala, ili ima i njime kontroliše njegovo ponašanje, držeći ga u njoj prihvatljivim granicama (što znači kakav-takav mir).
U romanu, najveća hrvatska stranka isprva prihvata mirovni plan, ali njen predsjednik se kasnije koleba, kada se pobuni desno krilo stranke. Sve se riješi, tako što evropska komesarka zaposli vođu tog desnog krila u sjedištu Evropske komisije u Briselu, kao senior advisora za Western Balkans Neighborhood Programme, gdje će zarađivati 14.000 eura mjesečno.
U Palmerovom romanu svi su lokalni lideri korumpirani. Nisu ništa bolji ni međunarodni pregovarači, s time da se pribjegavanje korupciji u njihovom slučaju prikazuje kao moralno opravdano, jer su uvjereni da sprečavaju rat i novi genocid.
Naročito je glavni junak Sarajevskog vuka, zaposlenik Američke ambasade, vođen željom da spriječi novi genocid. Ne samo zbog svog armensko-kambodžanskog porijekla, već i zato što je jedan njegov prijatelj, Bošnjak, ubijen u Srebrenici, u julu 1995. godine, gdje ga je upravo on, kao svog zaposlenika, poslao. Zato se osjeća krivim, što ga je poslao, što ga nije uspio spasiti, te vjeruje da će se iskupiti, ako doprinese sprečavanju novog nasilja i spasi živote onih kojih bi stradali.
Ne trebamo biti previše cinični da bismo primijetili sličnost stranih diplomata i domaćih političara, koji su također, po pravilu, uvjereni da je korupcija samo sredstvo za konsolidaciju strukture vlasti sa njima na čelu, kao garanta zaštite naroda kojem pripadaju, čija su prava, pa i sam opstanak ugroženi. Ma koliko korumpirana bila, svaka vlast će se uvjeriti da je to beznačajno u poređenju s plemenitim ciljem za koji se bori.s
U jednom trenutku, glavni junak romana objašnjava evropskoj komesarki kako će pridobiti bošnjačku stranu za mirovni plan. Ključni čovjek u Federaciji, veli on, nije lider najveće, već one druge po veličini bošnjačke stranke, koja je u vladajućoj koaliciji.
Bošnjački faktor je podijeljen i nijedna stranka ne može sama vladati, pa uvijek ovisi o još jednoj, manjoj. Zato evropska komesarka i piščev alter-ego pozivaju na pregovore, u rezidenciju Američkog ambasadora, lidera druge po snazi bošnjačke stranke (koji se, sudeći po opisu i imenu koje nosi u romanu, može identificirati sa trojicom različitih bošnjačkih lidera).
„On je ključan za koaliciju“, objašnjava Amerikanac, „jer ako se BUP [njegova stranka] povuče iz koalicije, pada vlada.“
On je, kako objašnjava Amerikanac, vlasnik firme koja ima ugovor za odvoz smeća na širem području Sarajeva. Firma je formalno u vlasništvu njegovog zeta. Postojale su glasine da bi moglo doći do promjene, te da će konkurentska firma, u vlasništvu ministra policije, preuzeti posao.
„Međunarodna zajednica želi zaštititi ključna javna preduzeća kako bi se osigurao kontinuitet određenih usluga“, kaže evropska komesarka lideru ove bošnjačke stranke.
„O kojim poslovima je riječ?“, pita je on, s punom budnošću. Ranije, kada je govorila o stabilnosti i napretku na evropskom putu skoro je zijevao.
Ona mu zatim objašnjava da se radi o osnovnim uslugama „struja, voda, odvoz smeća…“
„Šta će se desiti sa postojećim ugovorima za gradske usluge?“
„Treba razraditi još neke detalje, ali mislim da bi bilo razumno razmotriti zamrzavanje javnih tendera kako bi postojeći aranžmani ostali na snazi jedan određen period.“
„Koji period?“
„Recimo tri godine“, kaže Amerikanac, koji se uključuje, jer komesara ne vlada detaljima.
„Mislim da bi pet godina bilo bolje… za državu“, veli bošnjački političar.
„Možda ste u pravu, ali to bi, bez sumnje, zahtijevalo da naš plan dobije podršku ključnih partnera u vladajućoj koaliciji“, izlazi s ponudom Amerikanac.
Lider ključne bošnjačke stranke pristaje uime svoje stranke odmah podržati plan, a nakon što je napustio rezidenciju, stranci ga porede sa Tonyjem Sopranom („only without class“).
S obzirom da se radi o književnoj fikciji, ne možemo znati da li se ovakav razgovor zaista vodio, u Palmerovom prisustvu. To, u konačnici, nije ni važno. U književnosti, a naročito realističkoj, kakav je ovaj roman, nije važno da li se nešto desilo, već da li je uvjerljivo, odnosno da li, prema piščevom mišljenju, tako funkcionišu stvari.
U tome smislu, premda se radi o fikciji, navedena scena je dobro i dragocjeno svjedočanstvo o tome kako, u očima visokorangiranog američkog diplomate, izgleda bh. politička zbilja i odnos “međunarodne zajednice“ prema malignoj i skoro sveprožimajućoj korupciji u našem društvu.
Na kraju, prisjećajući se prošlogodišnje misije Palmera i Angeline Eichhorst (koja neodoljivo podsjeća na radnju romana); zatim prisjećajući se svega što se kasnije zbivalo – i što se još uvijek zbiva, neću otvarati pitanje na koji su način zapadne diplomate osigurale pomoć određenih političkih partija u Sarajevu za izmjene izbornog zakona. Čitaoci zasigurno mogu sami doći do valjanih odgovora.
Bivša glavna državna tužiteljica, a trenutno samo tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić od danas je na crnoj listi SAD-a. Na listi sankcija je i ime Asima Sarajlića, aktualnog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
“Gordana Tadić je obavljala dužnost glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH od 2019. do 2021. godine. Tokom 2021. godine službeno je smijenjena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodijelila predmete tužiocima putem automatizovanog predmeta. Sistem raspodjele dizajniran da spriječi donošenje odluka o dodjeli tužioca na osnovu ličnih ili političkih razloga. Osim toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”, navedeno je u obrazloženju odluke američkih vlasti.
“Asim Sarajlić je poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) i donedavno je bio visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcionaške afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji unutar političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem. Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije”, piše u obrazloženju odluke kojom je Asim Sarajlić stavljen na crnu listu SAD-a.
Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) odredio sedam pojedinaca u četiri zemlje zapadnog Balkana. Na listi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, te bivši predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović.
Centralna izborna komisija BiH zaprimila je šest kandidatskih listi za izbor delegata iz reda bošnjačkog naroda u Dom naroda PS BiH. Također je predato sedam listi za izbor delegata iz reda hrvatskog naroda. Ono što je interesantno da su se na listama našli Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH ali i Elmedin Konaković, kandidat za ministra vanjskih poslova BiH.
Dvije kandidatske liste predali su delegati SDA Muamer Zukić i Haris Zahiragić. Na jednoj listi su Safet Softić i Hazim Rančić, a na drugoj Šefik Džaferović i Halid Genjac.
Jednu listu predao je Amir Orlović iz DF-a na kojoj su Dženan Đonlagić, Mensura Beganović i Hamed Hodžić.
Delegat Emir Dautović (NES) predao je listu na kojoj su Džemal Smajić iz SBiH-a i Mirnes Gušić.
Narod i pravda predala je listu na kojoj su Kemal Ademović, Elmedin Konaković i Amra Babić.
Jednu listu je predao Irfan Čengić (SDP) na kojoj su Elvir Karajbić i Edis Dervišagić.
U Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH SDA ima 12 delegata, DF jednog, NES dva, Stranka za BiH 1, SDP 2, Narod i pravda pet.
SDA sa 12 delegata može izglasati tri delegata, NIP jednog, dok će peti delegat ovisiti od preostalih glasanja. SDP za svoju listu ima dva glasa, a NIP s još jednim preostalim delegatom može podržati tu listu ili listu koju je predao NES koji zajedno sa Strankom za BiH ima tri glasa. Samo jedan delegat presudit će čija lista će imati glas više. Na osnovnu predati lista vidi se da su odnosi u osmorci poljuljani i da nije bilo jedinstva kada je riječ o petom delegatu u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH.
HDZ ima četiri liste, na jednoj Krišto
Kada je riječ o listama za delegate iz reda Hrvata, CIK-u je dostavljeno sedam listi.
Ivan Odak je predao listu na kojoj su Ilija Cvitanović, Ivan Vukadin i Željko Josić.
Tomislav Mandić predao je listu HDZ-a na kojoj su Zdenko Ćosić, Mate Lončar, Miro Grabovac, Daniela Perić i Nikica Vidović.
Ivo Tadić predao je drugu listu HDZ-a na kojoj su Ivo Vincetić, Marijan Klaić, Nikola Raguž, Tea Ružić i Ana Rašo.
Tomislav Martinović predao je treću listu HDZ-a na kojoj su Dragan Čović, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Viktorija Haubrich i Tanja Vučić-Tomić.
Još jednu listu HDZ-a predao je Ivo Tadić na kojoj je Marina Pendeš.
Marina Mujkanović (SDP) predala je listu na kojoj su Jugoslav Brdar, Davor Čičić i Vlado Rašić.
Damir Marjanović (ZNG) predao je listu na kojoj je Zlatko Miletić.
U Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH HDZ BiH ima 14 delegata što im je dovoljno za tri sigurna delegata.
HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata i mogu izglasati jednog delegata.
Stranke osmorke imaju četiri ruke jer NIP, SDP, NES i Za nove generacije imaju po jednog delegata. Preostaje Berina Fejzić koja nije dio ovih stranaka.
Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. Glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti baraž.
Pregovori u Neumu su završeni. Ono što smo i najavili – dogodilo se. Nikakav konkretan dogovor o političkim pitanjima nije postignut, saznaje Istraga.ba. No, kako bi se ostavio prostor za nastavan pregovora o izmjenama Izbornog zakona, učesnici će saopćiti da je “atmosfera bila dobra”, da je “došlo do pomaka u pregovorima”. Ali suštinski, pregovori u Neumu su – propali.
“Jedino što je usaglašeno je načelna podrška unapređenju izbornog integriteta”, kazao je sagovornik Istrage.
To je, upravo, ono o čemu smo pisali u subotu navečer. Dogovora o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH – nema. Kao što nema dogovora i smanjenju nadležnosti Doma naroda Federacije BiH na čemu su insitirali pregovarači iz Sarajeva. Da su pregovori propali, potvrđuje i činjenica da lideri stranaka iz Republike Srpske uopće nisu pozvani u Neum, iako im je ranije najavljeno da će ih pozvati kako bi se izjasnili o dogovoru stranaka iz Federacije.
“Nas niko nije pozvao. Mi smo u pripravnosti”, kazao je za Istraga.ba predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Podsjećamo, u petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.
Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.
„HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.
Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.
To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.
Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.
„Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.
Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.
Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata. I upravo je to jedan od razloga propasti pregovora.
Lideri većine parlamentarnih političkih partija iz BiH i trojica članova Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik u Briselu bi trebali potpisati “Politički sporazum o principima koji će osigurati funksionalnu BiH i i ubrzati evropski put BiH”. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nije pojavio na sastanku sa čelnicima EU Charlesom Michelom i Josepom Borellom. Čović se nalazi u Briselu, ali se nije pojavio na sastanku i institucijama EU. Osim njega, u Brisel nisu doputovali Fahrudin Radončić i Mirko Šarović, predsjednici SBB-a i SDS-a. Istovremeno, Milorad Dodik je tokom sastanka, izrazio nezadovoljstvo tekstom Sporazuma koje su čelnici EU ponudili liderima iz BiH.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku objavljujemo njegov sadržaj.
“U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i Visokog Predstavnik Evropske unije, Josepa Borrella, lideri političkih partija koji imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine održali su sastanak 12. juna 2022. u Briselu i usvojili sljedeći politički sporazum.
Lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju posvećenost － očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir: －poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti/vlasti; － principi i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i BiH i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji; Ističu važnost provedbe reformi koje unaprjeđuju Bosnu i Hercegovinu Evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta postavljenih u Komisiji mišljenje, Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva BiH i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjetiti na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES-11/1 o agresije na Ukrajinu, usvojen 2. marta 2022. Za postizanje ovih ciljeva, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i rad na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
Lider političke stranke i članovi tročlanog Predsjedništva BiH
1. Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme za očuvanje i napredak ove ciljeve.
2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuirano prisustvo u Bosni i Hercegovini u cilju održavanja sigurnog okruženja.
3. Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudova odluke, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i rad konstruktivno zajedno ka njihovoj dobroj namjeri implementacije, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.
4. Preduzeti sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili efikasno organizovani i sprovedene na uredan način, sa potrebnim sredstvima. Stranke će sprovesti predizborne kampanje pošteno, konstruktivno i bez teorije podjela i mržnje.
5. Konstruktivno će sarađivati nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjev zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovali na putu EU i odgovorili na težnjama naroda.
7. U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima; b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog sud za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporuke Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR i GRECO preporuke; e) potpuno obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući i kroz SSP strukture i preduzeti sve neophodne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU pod Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući i blagovremenu ratifikaciju finansijski okvir i sporazum o partnerstvu.
8. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduju na svom putu prema EU, slažu se da preduzmu korake: a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke u vezi sa državnim nivoom nadležnosti se preuzimaju na državnom nivou i poduzimaju konstruktivan dijalog nakon izbora o fundamentalnim pitanjima koja se tiču funkcionisanje države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje zemlje- široke strategije u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključnim prioritetom koji zahtijeva da osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti na nivoe vlasti; b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući osiguravajući da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati nezavisno i imati sve neophodna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđeno optužnice, krivično gonjenje i pravosnažne presude, uključujući i na visokom nivou. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.
9. Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU uključujući implementaciju i saradnju u oblastima koje pokriva Common Foreign and Sigurnosna politika EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Sporazum.
10. Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
11. Pozdravljamo aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja ka završetku gore navedenih radnji.”
U prostorijama Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine danas je održan sastanak lidera stranaka koji čine Osmorku. Na sastanku je finaliziran Sporazum programske koalicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za predstojeći četverogodišnji mandat.
U skromnom saopštenju pristiglom iz SDP-a naznačeno je da Sporazum predstavlja okvir za buduće djelovanje, odnosno, temelj buduće koalicije sa drugim strankama.
U nastavku Patria objavljuje Sporazum u cjelosti
Snažeći suverenost, teritorijalni i institucionalni integritet Bosne i Hercegovine, Zagovarajući uspostavu pravednog društva jednakopravnih ljudi u Bosni i Hercegovini, neovisno o njihovom etničkom, nacionalnom, vjerskom, političkom i svakom drugom identitetu ili uvjerenju,
Podupirući ustavnu obavezu ostvarenja pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine,
Pozivajući na žurno uklanjanje svih oblika diskriminacije svakoga stanovnika Bosne i Hercegovine, Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s europskom pravnom stečevinom, Vodeći se ciljem punopravnoga članstva u Europskoj uniji i članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO),
Naglašavajući nužnost žurne uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine te kantonima/županijama, s političkim subjektima i predstavnicima koji su dobili povjerenje,
Ističući nužnost stvaranja konstruktivnoga ozračja saradnje za stabilnost i otklanjanje svih ugroza za funkcionisanje vlasti na svim razinama u Bosne i Hercegovine, Okupljeni oko ideje savremene, sigurne, napredne Bosne i Hercegovine nudimo svim stanovnicima jasnu viziju i put ka kreiranju pozitivnih promjena,
Vođeni načelima zakonitog, profesionalnog, etičkog i transparentnog upravljanja javnim dobrom i procesima, fokusirajući se na politiku koja nudi adekvatne odgovore na probleme i potrebe stanovništva, posebno u vremenu krize, te na konkretne mjere za poboljšanje
socijalnog i ekonomskog stanja stanovnika, jačanje nezavisnosti u ključnim oblastima i poboljšanje demografskog stanja u Bosni i Hercegovini,
Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini usvajamo zajedničke
SMJERNICE, NAČELA I CILJEVE PROGRAMSKE KOALICIJE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI ZA RAZDOBLJE 2022.-2026. GODINE
1. EUROATLANTSKE INTEGRACIJE
Postizanje dogovora oko zajedničkih vanjskopolitičkih stajališta Bosne i Hercegovine usuglašavanjem i usvajanjem vanjskopolitičke strategije je od presudnog značaja, uz poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona i drugih akata kojima se određuje vanjska politika Bosne i Hercegovine, te usvajanje novih zakona u ovim oblastima uz uvažavanje svih činitelja političkog poretka.
• Poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidatskog statusa, te ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu.
Saradnja sa svim institucijama Evropske unije u korist evropskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne implementacije evropskih standarda;
• Hitno provođenje svih mjera, preporuka i uvjeta za sticanje kandidatskog statusa i pristupanje Europskoj Uniji;
• Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma;
• Usvajanje strategija i zakona u cilju uspostavljanja efikasnije, sistematične, regulirane oblasti vanjskih poslova, prilagođene standardima Evropske unije, te potrebama državljana Bosne i Hercegovine, posebno u domenu diplomatsko-konzularnog djelovanja;
• Poštivanje preuzetih obaveza i nastavak daljnjih aktivnosti u implementaciji programa reformi i saradnja s NATO savezom i njegovim članicama;
• Modernizacija oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine;
• Provedba svih elemenata Akcijskog programa za članstvo u NATO-u (MAP) i blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih Programa reformi;
• Provedba odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa knjiženjem vojne imovine.
2. POLITIČKA STABILNOST I VLADAVINA PRAVA
Politička stabilnost i vladavina prava su temeljni preduslovi za potpunu demokratizaciju društva, privlačenje inostranih investicija, zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine i dostizanje željenog ekonomskog standarda življenja.
• Reorganiziranje pravosudnih institucija uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu s preporukama Evropske unije, te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine;
• Provođenje reformi koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije;
• Reforma sigurnosno-obavještajnog sistema koji će biti u funkciji zaštite, stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika;
• Modernizacija, depolitizacija i kadrovsko i materijalno unaprjeđenje rada sigurnosnih, obavještajnih i policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, u skladu sa važećim ustavima u Bosni i Hercegovini;
• Unaprjeđenje efikasnosti rada tužilaštava, agencija i ostalih institucija u oblasti pravosuđa i sigurnosti u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Jačanje efikasnosti institucija nadležnih za zaštitu i promociju ljudskih prava;
• Provođenje svih odluka pravosudnih institucija na svim razinama Bosne i Hercegovine, ustavnih sudova i Europskoga suda za ljudska prava, s ciljem pune zaštite svih individualnih i kolektivnih prava;
• Digitalna transformacija javne uprave;
• Zaštita integriteta i unapređenje izbornog procesa;
• Temeljna reforma javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i profesionalnosti;
• Rješavanje pitanja državne imovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
3. SOCIJALNA PRAVDA I EKONOMIJA
Reforme u oblasti socijalne politike i ekonomije su ključne za nužno poboljšanje kvaliteta života stanovništva Bosne i Hercegovine i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi ljudi u Bosni i Hercegovini.
• Usvajanje budžeta na svim razinama za narednu fiskalnu godinu do kraja tekuće godine;
• Obuhvatna reforma u oblasti fiskalne politike;
• Smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uslova rada;
• Povećanje penzija i plata, a posebno minimalne penzije i plate;
• Provođenje demografskih i populacijskih politika s ciljem poboljšanja demografskog stanja u Bosni i Hercegovini;
• Povećanje učinkovitosti mehanizma naplate duga u skladu sa standardima Evropske unije;
• Ubrzanje razvoja infrastrukture:
– prometna infrastruktura (dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unapređenje željezničkog saobraćaja i dalji razvoj infrastrukture u oblasti vazdušnog prometa i uvezanosti);
– energetska infrastruktura (povećanje energetske nezavisnosti poticanjem projekata energetske opskrbe iz obnovljivih izvora, izgradnjom toplovoda i plinovoda ondje gdje postoji infrastrukturna osnova za ove projekte, reformom elektroprivrednih preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, te nastavkom realizacije ključnih energetskih projekata);
• Implementacija okolišnih politika i razvoj turizma;
• Implementacija obuhvatnih, odgovornih i ubrzanih agrarnih politika;
• Reforma i integriran pristup po pitanju osiguranja sistemske podrške boračkim kategorijama, civilnim žrtvama rata, te povratnicima i izbjeglicama;
• Razvoj i reforme zdravstvenih politika koje će modernizirati i podići kvalitetu zdravstvenih usluga u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Modernizacija i povećanje kvalitete i standarda obrazovanja, povećanje izdvajanja za naučnu djelatnost, sistemsko stručno planiranje prilagođeno tržištu rada u skladu sa ustavnim nadležnostima;
• Sveobuhvatnija podrška kulturnoj, sportskoj i turističkoj djelatnosti;
• Reforma cjelokupnoga javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom.
Stranke potpisnice su usaglašene da će programske mjere zasnovane na smjernicama, načelima i ciljevima iz ovog dokumenta biti detaljno razrađene u periodu koji će prethoditi formiranju
izvršne vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
