Slučajan

    Politika

    Blinken upozorio Konakovića: “Izvršite pritisak na Čovića i uspostavite južnu plinsku interkonekciju”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.

    “Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

    Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.

    “Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podrške stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.

     

     

     


    Međutim, piše dalje američki državni sekretar,  “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”

    “Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

     

    Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.

    “Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni sekretar u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH .

    Objavljujemo interni dokument EU o mogućim sankcijama čelnicima Republike Srpske: Zamrzavanje imovine, zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima, obustava IPA projekata …

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.

    Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje. 

    “Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.

    U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 milijuna eura ulaganja (uključujući 242 milijuna eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).

    “Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.

    Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.

    “Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi ​​od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.

    U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”,

    “Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati ​​na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati ​​sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom. Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.

    Visoki predstavnik za njemački FAZ: “Nakon izbora bih mogao reagirati, blokade nisu riješene”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt nije odustao od nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. On je u intervjuu za Frankfgurter Allgemaine Zeittung rekao da bi mogao intervenirati nakon izbora.

    “Bili smo preblizu izbora za velike intervencije”, rekao je Schmidt, objašnjavajući da bi nakon izbora mogao intervenirati jer “blokade još nisu riješene”.

    “Kada budem donosio odluke donosit ću ih tako da budu proceduralno opravdane i pravno obavezujuće. Inače, ovaj proces ne bih ni započeo”, rekao je Schmidt.

    Upitan da li imas podršku SAD-a, Brisela i Berlina, Schmidt je kazao da je on razgovarao sa svima.

    “Svima sam jasno dao do znanja kako vidim svoj opis posla. Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.

    Christian Schmidt je govorio i o “preglasavanju Hrvata”, ustvrdivši da su o tom preglasavanju govorili i predstavnici stranaka iz “bošnjačkog miljea”.

    “Neko mi je iz bošnjačkog stranačkog miljea jednom rekao da nije prava hrvatska reprezentacija ako se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat, rekao je Schmidt.

    Podsjećamo, visoki predstavnik je u julu namjeravao nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema kojem bi kantonima u kojima HDZ ima dominantnu ulogu dao prevlast prilikom formiranja Doma naroda FBiH. Istraga.ba je prije tridesetak dana objavila da Schmidt namjerava nametnuti ove izmjene nakon predstojećih izbora. Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske je saopćila da su “mjesecima diskretno razgovarali sa visokim predstavnikom” u vezi sa izmjenama Izbornog zakona”.

    Sve je do Dragana Miokovića, Anera Žuljevića i Damira Mašića: Hoće li HDZ BiH ove sedmice dobiti sudiju Ustavnog suda BiH za naredne dvije decenije?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federalni zastupnici Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP) i Dragan Mioković (Naša stranka) direktno odlučuju da li će HDZ BiH u srijedu dobiti sudiju Ustavnog suda Bosne i i Hercegovine koji će na toj funkciju ostati narednih dvadeset godina. Jer glasovi  Damira Mašića, Anera Žuljevića i Dragana Miokovića bit će presudni prilikom odlučivanja o tome koliko će kandidata za državnog ustavnog sudiju Komisija za izbor i imenovanja poslati prema Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi konačnu odluku. Bude li to samo “prvorangirani” HDZ-ov Marin Vukoja, to znači da će Dragan Čović naredne dvije decenije imati svog čovjeka u Ustavnom sudu BiH, jer je Vukoja rođen 1973. godine, a u penziju ide sa napunjenih sedamdeset godina.

    Situacija je jednostavna. HDZ-ov Marin Vukoja je najbolje rangirani kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. U konkursnoj komisiji su ga podržali kadrovi HDZ-a BiH i Naroda i Pravde. Drugorangirana je Sanela Butigan-Gorušanović. U pitanju je aktualna potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH čiji je otac, Pero Butigan, godinama bio jedan od najutjecajnijih kadrova SDP-a BiH u Sarajevu. U utorak, 14. marta bit će održana sjednica Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije koja će donijeti odluku koliko će imena uputiti prema Predstavničkom domu. HDZ BiH i NiP planiraju da samo Marin Vukoja bude upućen kao prijedlog. No, HDZ BiH i NiP nemaju dovoljno ruku da to urade. Stoga je ključna uloga dvojice zastupnika SDP-a i jednog zastupnika Naše stranke.

    Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.

    Prema informacijama Istrage, četvero članova Komisije (Čomor iz SDA, Gabela iz SBiH-a, Durić iz NES-a i Čolićeva iz DF-a) insistirat će na tome da se prema Predstavničkom domu FBiH upute najmanje dva imena  i to – Marin Vukoja i Sanela Butigan-Gorušanović. Međutim, četiri glasa nisu dovoljna. Da bi ovakva odluka bila donesena, mora je podržati šestoro članova Komisije. HDZ BiH, rekosmo, imao tri člana Komisije. NiP jednog. I to su četiri sigurne ruke koje će podržati prijedloge Dragana Čovića. Zato su ključni glasovi Anera Žuljevića, Damira Mašića i Dragana Miokovića. Ukoliko dvojica od njih trojice budu kontra HDZ-a, Predstavničkom domu FBiH će biti dostavljena dva kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. A onda je sve moguće, jer HDZ BiH u ovom trenutku ima “ruku manje”. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije još uvijek dodijelila zamjenski mandat toj stranci, tako da je mjesto u Predstavničkom domu FBiH koje je napustila novoizabrana predsjednica Federacije  Lidija Bradara – upražnjeno. To bi, ukoliko NES i SBiH, budu pratili SDA i DF prilikom glasanja o sudijama Ustavnog suda moglo presuditi, jer se suzdržani glasovi, prilikom ovog odlučivanja ne računaju i većina nije nužno – 50 ruku. Prema informacijama Istrage, član CIK-a blizak HDZ-u BiH Vlado Rogić u ponedjeljak je na sjednici Kolegija insistirao da se “zamjenski mandat” HDZ-u dodijeli u utorak u 12.30 kako bi ta stranka “popunila” svoju kvoru u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.

    Ukoliko HDZ-ov Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, on će na dužnost stupiti odmah po objavi odluke. To znači da će Vukoja biti jedan od sudija Ustavnog suda BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 24. mart. A baš na toj sjednici bit će razmatrani zahtjevi za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. S obzirom na podjele među ustavnim sudijama, Vukojim glas bi mogao biti presudan prilikom donošenja odluke, odnosno odbacivanja zahtjeva koje su podnijeli aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    Marin Vukoja je dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu poziciju je postavljen kao kadar HDZ-a BiH Dragana Čovića.

    Russia Today: Bosnu treba denacificirati

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Ruska TV kuća Russia Today emitirala je posebnu “dokumentarnu” emisiju u kojoj zagovara razbuktavanje ratnog požara na zapadnom Balkanu.

    Dokumentarni program ovog medija pod zapadnim sankcijama potrudio se da uznemiri region.

    “Moj sin i druga djeca će živjeti u jednoj zemlji apsolutnog mira, gdje su sve srpske zemlje sabrane, od srpskog mora, preko srpske Bosne, srpskog Kosova…

    Kao što Rusija uspijeva da denacificira, demilitarizira i oslobodi ruski svijet, tako i mi Srbi imamo pravo, kroz specijalne operacije, da stvorimo srpski svijet koji će koji će živjeti u miru i slobodi”, izjavio je u emisiji RT-a Miša Vacić, srpski ekstremni desničar.

    RT je cijelu emisiju posvetila srpskim ekstremistima, ali je program garnirala i izjavom patrijarha Porfirija o “kristalnoj noći u Zadru” i vatrenim govorom Aleksandra Vučića u kojem on najavljuje da će se Srbija suprotstaviti NATO-u i Zapadu, jer “više nemamo kud”.

    U emisiji se stalno provlači opasnost od izbijanja rata i on najavljuje za tri, šest mjeseci ili narednu godinu.

    “Pucnjava na graničnom prelazu Brnjak, kao prije stotinu godina u Sarajevu, gotovo je dovela do globalne krize”, ističe RT na početku priloga govoreći o prošlomjesečnim barikadama kosovskih Srba na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak, nedaleko od Sjeverne Mitrovice.

    Vacić se citira i kada goviri:

    “Vrijeme je da se pitanje Kosova riješi kako je Rusija uradila s Krimom”.

    Citira se još jedan srpski ekstremist:

    “Nećemo ostaviti ni jedno dijete, makar ono živjelo u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu. Dužnost naše generacije je da osiguramo da niko ne bude ostavljen, niko zaboravljen”. Mnogo ratnih veterana je sa nama, mnogo ljudi koji su prošli Siriju, Ukrajinu, bombardiranje 1999.”, kaže za RT Damjan Knežević, osnivač paramilicijske formacije Narodna patrola.

    Ovoj formaciji RT daje značajnu pažnju. Ističe se i da oni napadaju i migrante u Srbiji.

    RT je provela noć s Narodnom patrolom i snimila njihove “provjere” migranata.Knežević je u razgovoru s ovom TV kućom kritičan i prema vlastima Srbije. Smatra da je “puno ljudi postavljeno na pozicije, a da su naklonjeni Zapadu.

    Za ovaj program govorio je i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

    On je inače na ovu poziciju došao nakon što je duži period službovao u Bosni i Hercegovini. Harčenko je najprije objasnio zašto Rusija traži da otvori vojnu bazu u Srbiji.

    Za RT je rekao da se radi o protivteži američkoj, odnosno NATO bazi Bondstil, na Kosovu. Istakao je da zvanična Moskva traži, ali ne i insistira ili nameće vlastima Srbije otvaranje svoje vojne baze u toj zemlji.

    Zapad gura Srbiju ka uvođenju antiruskih sankcija; Srbija je prinuđena da prizna Kosovo; Srbiji prijeti prekid snabdijevanja jeftinim plinom, navodi ovaj medij riječi ruskog ambasadora, piše politicki.ba.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio: “Milanović nam čini štetu, vrijeđa visokog predstavnika u BiH koji donosi odluke koje pomažu Hrvatima”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković ponovno je optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih ambasadora i da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje.

    Nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “vlada govori jedno, a predsjednik drugo”, te u tom kontekstu pomenuo i BiH.

    U tom kontekstu hrvatski premijer je pomenuo i odnos Vlade RH prema Hrvatima u BiH nasuprot onome što radi Milanović.

    “U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom”, kaže Plenković i dodaje:

    “Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”

    Plenković je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.

    “Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković.

    (vijesti.ba)

    Ministar pravde BiH dostavio Vijeću ministara prijedlog izmjena Izbornog zakona: Bošnjak i Srbin postaju članovi Predsjedništva BiH ako osvoje najviše glasova, a Hrvat ako “ispunjava uslove”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministarstvo pravde BiH dostavilo je Vijeću ministara BiH prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, objavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

    Ovaj prijedlog se već nalazi u sistemu e-Vlada i iz njega je sasvim jasno da ministar pravde Davor Bunoza, pod krinkom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, zapravo predlaže promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH. Kompletan prijedlog možete pročitati klikom ovdje a ključne odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH pročitajte u nastavku. 

    “Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.

    1. Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    2. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    3. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Dakle, prijedlog ministra Bunoze skoro je identičan prijedlogu HDZ-a BiH koji, faktički, stvara preduslove da samo kandidat te stranke može biti izabran za člana Predsjedništva BiH.

    Pojednostavljeno, član Predsjedništva iz reda Srba bit će onaj koji osvoji najviše glasova u RS. Član Predsjedništva iz reda Bošnjaka bit će onaj koji osvoji najviše glasova u FBiH. Član Predsjedništva iz reda Hrvata bit će onaj koji “ispunjava uslove”.

    Sattler i Delegacija EU podržavaju Dodika i Čovića: Za članove CIK-a nema mjesta u radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.

    Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

    “Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.

    Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.

    “Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.

    Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.

    Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.

    Osmorka i HDZ usvojili amandmane na budžet: Federacija sa 4 miliona oprema MUP u Širokom Brijegu, za funkcionisanje BANU-a i Hrvatske akademije znanosti po 300 hiljada, novac namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara preusmjeren za gradnju sportske dvorane u Mostaru

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federacija BiH će finansirati i BANU i HAZU. Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao preminuli Muamer Zukorlić iz Budžeta Federacije BiH pripast će 300 hiljada maraka. Za Hrvatsku akademiji znanosti i umjetnosti BiH čiji je član predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također će biti izdvojeno 300 hiljada maraka. Ovim činom BANU i HAZU dovedeni su su istu ravan kao i Akademija nauka i umjetnosti BiH za koju će, također, biti izdvojeno 300 hiljada KM.

    Ovdje, na ovom linku, možete vidjeti sve amandmane na budžet Federacije BiH koje su, usuglašeni, predložili i usvojili zastupnici osmorke (SDP BiH, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, ZnG, BHI FK) i stranaka HNS-a).

    Podsjetimo, upravo je SDP BiH u martu prošle godine upozorio Vladu Federacije BiH da je davanje novca Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – “udaranje po suverenitetu BiH”. Sada su, međutim, zastupnici te iste stranke odlučili da se za BANU i HAZU izdvoji po 300 hiljada KM.

    No, podrška BANU-u I HAZU-u je minorna u odnosu na podršku koju su osmorka i stranke HNS-a odlučile pružiti MUP-u Zapadnohercegovačkom kantonu za unapređenje borbe protiv “migranata” i organiziranog kriminala. Naime, zastupnici SDP-a, NES-a, SBiH.-a, HDZ-a, NiP-a i Naše stranke odlučili su za četiri miliona povećati kapitalne transfere “nižim razinama vlasti” sa pozicije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kojim upravlja Aljoša Čampara. Tako će sada sa te pozicije biti izdvojeno ukupno devet miliona maraka, a najveći dio novca bit će prebačen  u Široki Brijeg gdje će se graditi centar za obuku policajaca.

    “Podrškom za izgradnju ovog objekta osigurala bi se učinkovita borba protiv svake vrste kriminalnih aktivnosti te bi se značajno unaprijedio rad policlskih službenika u postupcima sankcioniranja počiniteljaa kaznenih i prekršajnih djela. Posebno smatramo nužnim ukazati da se Županija Zapadno-hercegovačka zbog svog zemljopisnog položaja kontinuirano suočava sa dva sigurnosna izazova, a to su pitanje migranata, odnosno migrantskih ruta kao i pitanje trgovine ljudima, te je podrska ovom projektu od ključne važnost ne samo za Županiju Zapadno-hercegovačku nego iza čitavu Federaciju BiH”, navedeno je u obrazloženju ovog amandmana kojeg su podržale stranke osmorke i HDZ BiH.

    Od bitnijih amandmana treba izdvojiti i odluku stranaka osmorke i HDZ-a BiH da se ukine i preusmjeri namijenjen za kupovinu letjelica za gašenje požara. Tako je, recimo, sa pozicije kojom je planirana kupovina letjelica za gašenje požara dva miliona maraka preusmjereno za izgradnju sportste dvorane u Mostaru i višenamjenskih sportskih objekata.

    “Grad Mostar nije u mogućnosti samostalno financirati kapitalne financijske investicije u sportske objekte te je nužna financijska pomoć s viših razina vlasti. lznos od 5.500.000KM za sportsku dvoranu i druge sportske objekte u Gradu Mostaru za 2023. godinu je zasigurno od velikog značaja i potpore sportašima i sportskim rezultatima koje Mostar daje”, navedeno je u obrazloženju.

    Dio novca namijenjenog za kupovinu letjerlica preuzmjeren je i za dovršetak gradnje nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku (2 miliona), kao i za završetak školske zgrade u Novom Travniku. Sedam miliona KM sa iste pozicije (kupovina protupožarnih letjelica), usmjereno je prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

    Pregovori u Neumu na rubu propasti: Čović traži tri “osigurača” za siguran izbor u Predsjedništvo BiH, ne pristaje na smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Pregovori u Neumu na rubu su propasti. Svjesni su toga svi koji se nalaze u izolovanom hotelu.

    „Stvar je samo u tome da niko neće da preuzme odgovornost i prvi ustane iza pregovaračkog stola. No, od subote popodne sve su veće razlike u zahtjevima HDZ-a i ostalih lidera političkih partija sa sjedištem u Sarajevu“, kaže sagovornik Istrage.

    Jedino što je djelimično usaglašeno su izmjene koje se odnose na tehnička pitanja. To je onaj dokument od 79 stranica koji su, u međuvremenu, mediji „skratili“ na 17 stranica. Kliknete li ovdje, moći ćete vidjeti o čemu se radi.

    Na usaglašavanju tog dokumenta rade „niži“ zvaničnici međunarodne zajednice i političkih partija. HDZ BiH, na tehničkim pitanjima, predstavljaju Borjana Krišto i Bariša Čolak. U ime SDA tu je Alma Čolo. Munib Jusufović predstavlja SBB. U pitanju su članovi Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona. Pregovori o tim, tehničkim pitanjima vode se u jednoj sali. U drugoj se rješavaju politička pitanja. Dragan Čović i Josip Merdžo predstavljaju HDZ BiH. Povremeno im se pridruži i Borjana Krišto. U ime SDA su Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović. I njima se, ponekad, pridruži Alma Čolo. SBB predstavlja lider te stranke Fahrudin Radončić kojem pomaže Munib Jusufović. Delegaciju NiP-a čine Elmedin Konaković i Denis Zvizdić. NES predstavljaju Nermin Ogrešević i Jasmin Emrić. U toj sali zabranjeno je korištenje mobilnih telefona. Prije sastanka u posebne ih pretince odlažu čak i međunarodni posrednici Angelina Eichhorst i Matthew Palmer.

    Na snazi su, očito, nova pravila. Ali položaji su isti. HDZ BiH ne odstupa od svojih zahtjeva. Evo kako su tekli pregovori.

    U petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.

    Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.

    „HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.

    Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.

    To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.

    Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.

    „Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.

    Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.

    Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata.

    Čovićevi zahtjevi – sve ili ništa pregovore o izmjenama Izbornog zakona vode u propast. Čak i međunarodni posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, za razliku od ranijih sastanaka, ne iskazuju više otvorenu podršku HDZ-u BiH. To se, dijelom može naslutiti i iz saopćenja za javnost Ambasade SAD-a koje je izdato u subotu popodne.

    „Stručnost Venecijanske komisije u ovom procesu je neprocjenjiva“, saopćili su iz Ambasade SAD-a, navodeći da „diskriminacija mora nestati kako bi BiH krenula dalje“.

    Tokom ranijih pregovora HDZ BiH je otvoreno bio protiv stavova Venecijanske komisije. Izvori Istrage tvrde da se to ni sada nije značajno promijenilo.

    U subotu popodne došlo je do dodatnog udaljavanja stavova. Sada su, tvrde naši sagovornici, upitne i izmjene koje regulišu tehnička pitanja u izbornom procesu. Jer HDZ bez onih političkih neće podržati bilo kakve druge izmjene Izbornog zakona.

    Pregovori su nastavljeni u subotu, u 21 sat. Palmer i Eichhorst planiraju da delegacije za pregovaračkim stolom drže do kasno u noć. Onda će nastaviti u nedjelju ujutro. No, sve je izvjesnije da dogovora neće biti.

    123...40Stranica 1 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj