Administracija Evropske unije prije tridesetak dana započela je razgovore oko statusa Ureda visokog predstavnika za BiH, saznaje Istraga.ba.
“Na stolu stu tri opcije: smanjenje ovlasti OHR-a, izmještanje OHR-a i zatvaranje Ureda visokog predstavnika”, potvrđeno je za Istraga.ba iz više diplomatskih izvora.
Prema istim izvorima, zvaničnici EU zadužili su Francusku da pripremi materijale koji bi, potom, bili dostavljeni svim članicama Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC). Tokom prvih razgovora sam visoki predstavnik Christian Schmidt bio je izopćen iz cjelokupne priče. Tek nakon insistiranja. Schmidt je uključen u ove razgovore.
“Nakon što su saznali za ovaj plan Amerikanci su se oštro usprotivili nakon čega su razgovori “usporeni”. Ali EU, a naročito Francuzi, ne žele odustati”, rekao je za Istraga.ba jedan od izvora bliskih OHR-u.
Priču o zatvaranju OHR-a inicirao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je u aprilu, tokom posjete Parizu, o tome razgovarao sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Tada je službeno objavljeno da je su se Vučić i Macron dogovorili da će “u naredna dva mjeseca” potpisati ugovor o nabavci, odnosno isporuci francuskih borbenih aviona “Rafal”. Dan nakon Vučićeve posjete Parizu, u Francusku je otputova i predsjednik RS Milorad Dodik.
Nakon sastanka Dodik je rekao da je “u Parizu razgovarao s ljudima iz različitih djelatnosti te da postoji interes za odnose s RS, a najviše u dijelu privrede i kulture”.
“RS stabilna, posvećena miru i razvoju. RS nema namjeru za bilo kakvu destabilizaciju, koja bi vodila nasilju. S druge strane, ima namjeru da očuva svoje političke stavove i poziciju i od toga neće odustati. Ključno pitanje je bilo, šta mi vidimo u Evropskoj uniji?! Ovdje se širi priča kako je Balkan sljedeće žarište sukoba. Uvjeravao sam ih da nema elemenata za tako nešto, da je to čista propaganda nekih zapadnih krugova, koji žele da to prikažu na taj način – naveo je Dodik za RTRS 11. aprila ove godine.
Upravo je na Vučićevim i Dodikovim sastancima sa francuskim zvaničnicima i privrednicima lobirano za zatvaranje OHR-a, što je kasnije rezultiralo i zvaničnim pokretanjem priče o statusu OHR-a na nivou Evropske unije.
Ovo nije prvi put da Francuzi pokreću priču o zatvaranju OHR-a. Podsjećamo, 2010. godine Wikilieks je objavio dokument prema kojem je Francuska u novembru 2009. godine zatražila zatvaranje OHR-a, čemu su se SAD oštro usprotivile.
Kako se navodi u tada objavljenom dokumentu, Francuska je željela vidjeti prijenos ovlaštenja na novi tim Evropske unije u novembru, kao i približavanje Evropi kako bi se potaknuli Bošnjaci da nastave s napretkom u potrebnim reformama.
“Sada je skoro identična situacija. S tim da i u Briselu postoje snage koje se zalažu za najmanje reduciranje ovlasti OHR-a”, navodi naš drugi diplomatski izvor.
Već dugo, prema informacijama Istrage, postoji “sukob” SAD-a i EU kada je u pitanju status OHR-a. Zbog različitih stavova o OHR-u pogoršani su i odnosi američkom ambasadora u BiH Michaela Murphya i ambasadora EU u BiH Johanna Satlera.
Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnio je inicijativu za smjenu ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića još 23. maja 2024. godine.
Ovaj tačka dnevnog reda razmatart će se tek 20. Juna, za kada je najavljena sjednica Predstavničkog doma PSBiH. Od tada do danas Nešić je zaradio još po koji ‘grijh’ u svojim javnim nastupima, ali glavni razlog za ovu inicijativu je Nešićevo gostovanje 21. maja 2024. godine na jednoj srbijanskoj televiziji, tokom kojeg je vrijeđao žrtve i negirao genocid u Srebrenici.
“Posljednji istup Nenada Nešića nije prvi kojim pokazuje da nije dostojan funkcije koju obnaša, ali je naročito uvredljiv za žrtve genocida, te je nužna njegova smjena sa pozicije ministra sigurnosti BiH. Nešić je ovim istupom počinio krivično djelo propisano članom 145a stav 1, stav 3, stav 4, stav 5 i stav 7 Krivičnog zakona BiH, te Klub SDA poziva Tužilaštvo BiH da pokrene krivični postupak protiv njega,” naglasili su iz SDA.
Na Nešićevo gostovanje i vrijeđanje žrtava genocida reagovala je i Islamska zajednica u BiH, koja je oštro osudila takav ispad državnog ministra sigurnosti.
Ova inicijativa predstavlja pokušaj Kluba SDA da osigura odgovornost za neprihvatljive izjave i postupke državnih zvaničnika, te da zaštiti dostojanstvo žrtava genocida u Srebrenici.
No, jasno je da ova smjena neće moći proći zbog odnosa snaga unutar Doma naroda PSBiH, jer SNSD ima četiri delegata, a teško da će rekostrukciju podržati i HDZ BiH.
I na ovom primjeru vidimo koliko je Trojka nevažna u državnoj vlasti, a nakon što su vrlo svjesno četvrtog delegata poklonili SNSD-u i dali mu u ruke alat zvani BLOKADA.
Podsjećamo da je Nešić popisivao, s naoružanom pratnjom, Bošnjake petkom koji odlaze na džumu, odbio je dati saglasnost za održavanje komemoracije i dženaze u Srebrenici, jer u zahtjevu piše riječ genocid, podizao tri prsta ispred zgrade Parlamenta BiH, isto je učinio javno u emisiji FTV-a, negira genocid i na kraju pričao i viceve u emisiji ‘Ćirilica’ kod Milomira Marića i tako ismijava žrtve genocida u Srebrenici.
Ali predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, inače i ministar vanjskih poslova BiH 29. aprila 2023. na sebi svojstven način pred upaljenim kamerama relativizirao je ponašanje Nešića, okrivljujući opet javnost što kritički posmatra divljaštvo Nešića. Zato, danas ovaj vic ide na dušu i Konakovića, koji je na sve prethodno bahato ponašanje Nešića ostajao ravnodušan.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova i predsjednik Naroda i pravde relativizirao je Nešićevo ponašanje.
“Nenada Nešića smo kroz iglene uši provukli – jer je digao tri prsta. Eto! Srbin digao tri prsta i neko se iznenadio. A ja ću sada biti iskren – Nešić je najbolji kadar od ministara iz Rs-a”, govorio je Konaković.
I upravo zbog tog ‘najboljeg ministra’ Konaković se morao obratiti pismom svojim svojim kolegama iz Slovenije, Rumunije i Poljske, jer njihovi građani nisu mogli glasati u BiH na evrospkim izborima.
Konaković je odluku ministara iz Rs da ne daju saglasnost nazvao “djelom malignog ruskog uticaja” u BiH.
I nema dileme da je ruski utjecaj maligan u BiH, kao što nema dileme i da je maligna brza uspostava vlasti u kojoj su institucije BiH, ali I mehanizmi blokada predati u ruke ljudima koji upravo provode rusku politiku u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko “probosanske stranke” budu formirale dvije koalicije u Mostaru, samo dvije stranke, HDZ i Hrvatska republikanska stranka, imat će pravo na biračke odbore na lokalnim izborima u tom gradu. Razlog – OHR-ovi amandmani na Izborni zakon BiH.
Evo i zašto.
“Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stavka (5) ovog članka za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u izravno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu”, navedeno je u članu 2.19 Izborni zakon BiH kojeg je u martu ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Nakon što su ove odredbe stupile na snagu, Centralna izborna komisija BiH je 4. juna poslala obavijest lokalnim izbornim komisijama u kojima je precizirala detalje u vezi sa popunjavanjem biračkih odbora. Evo ključnih preporuka iz dokumenta CIK-a. Dokument dostupan ovdje.
“Potencijalno pitanje: Šta s koalicijama i kako to riješiti u kontekstu imenovanja biračkih odbora? Npr, koaliciju čine politički subjekti koji su osvojili mandat(e) na prethodnim izborima i partije koje nemaju osvojenih mandata.
Odgovor CIK-a: Ovakve koalicije se tretiraju kao novi politički subjekt i kao takvi,nemaju pravo učešća u postupku žrijebanja za pozicije u biračkim odborima.
Pitanje: Kako da postupimo u vezi popunjavanja članstva u biračkom odboru kada su u pitanju koalicije koje se prijave pod drugim imenom i/ili se prijave bez neke članice koalicije ili drugom članicom koalicije?
Odgovor CIK-a: U skladu sa članom 4.14. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,koalicija može zadržati naziv pod kojim je bila ovjerena za prethodne izbore samo ako je sačinjavaju iste političke stranke koje su bile ovjerene kao koalicija na prethodnim izborima. Također, samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. Ukoliko se koalicija prijavi pod različitim imenom, a potpuno istim članicama koalicije, može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima. Ukoliko nisu iste članice koalicije, smatra se da je to novi politički subjekt i kao takav nema pravo u dodjeli mjesta u biračkim odborima”.
Šta ovo znači u praksi u slučaju Grada Mostara.
Na lokalnim izborima 2020. godine, samo dva politička subjekta koja su prošla u Gradsko vijeće nisu nastupala u koaliciji. Prvi je HDZ BiH, a drugi Hrvatska republikanska stranka. Kada su u pitanju “probosanske” stranke, one su nastupale u koalicijama. Koaliciju za Mostar je činilo pet političkih stranaka i to – SDA, SBB, DF, SBiH i BPS Sefer Halilović. BH Blok su činili SDP i Naša stranka. Prema tumačenju CIK-a, svih sedam političkih partija bi imale pravo na biračke odbore, ukoliko bi nastupale samostalno. No, takav nastup bi dodatno umanjio šanse probosanskim strankama da preuzmu poziciju gradonačelnika. Zbog toga su na prošlim izborima i postojale dvije koalicije. No, sada situaciju kompliciraju Schmidtovi amandmani.
Recimo, u srijedu je u Mostaru potpisan koalicijski sporazum SDA, BPS i BH Zeleni. Kako su BH Zeleni novi politički subjekt i kako nisu bili dio Koalicije za Mostar iz 2020. godine, ova koalicija se smatra novim političkim subjektom. I to znači da nemaju pravo na biračke odbore. Ako bi, recimo, stranke Trojke, SDP, Naša stranka i NiP, napravile koaliciju u Mostaru, ni ta koalicija ne bi imala pravo na boračke odbore. Jer NiP 2020. godine nije bio dio BH Bloka kojeg su činile SDP i Naša stranka. Dakle, nastupe li stranke Trojke zajedno u Mostaru gube pravo na biračke odbore. Ukoliko u SDA-ovoj koaliciji budu BH Zeleni i ta koalicija gubi pravo na biračke odbore.
Kako, osim HDZ-a i HRS-a, drugi politički subjekti iz “hrvatskog” korpusa nisu ušli u Gradsko vijeće, niko od njih nema pravo na biračke odbore.
To znači da bi samo HDZ BiH i HRS mogli imati biračke odbore na lokalnim izborima. Uz “srpske” stranke koje su na izborima nastupila u koaliciji “Ostajte ovdje – Zajedno za Mostar”.
Srpska demokratska stranka ne može izaći na Lokalne izbore. Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku kojom se odbija potvrđivanje najveće opozicione stranke iz Republike Srpske. Razlog – SDS nema bankovni račun. Za odbijanje SDS-a glasalo je pet članova CIK-a.
SDS je, kako je rečeno na sjednici CIK-a, dostavio račun otvoren na fizičko lice, što je suprotno važećem Izbornom zakonu BiH.
“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.
Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.
Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.
Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.
Član CIK-a Suad Arnautović usprotivio se odluci da SDS-u bude odbijena registracija za Lokalne izbore. On se pozvao na odredbe Izbornog zakona prema kojima “lice koje ovlasti organ može otvoriti” račun za kampanju.
Replicirala mu je članica CIK-a Vanja Bjelica koja je, pak, kazala da postoji i druga odredba Izbornog zakona koja propisuje da stranka mora biti vlasnik računa.
“Ako bi se ovjerilo učešće SDS-a sa računom registriranim na fizičko lice, mi ne bismo mogli kontrolisati finansiranje kampanje”, kazala je Bjelica.
Protiv potvrđivanja SDS-a bila je i članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
“Mi gismo prihvatanjem računa fizičkog lica učestvovali u nezakonitim radnjama”, kazala je Hadžiabdić.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić bit će kandidatkinja stranaka Trojke za načelnicu Općine Novo Sarajevo, potvrđeno je za Istraga.ba iz više izvora.
Karićeva je, kako saznajemo, nedavno formalno promijenila adresu, prebacivši se iz Općine Centar na područje Općine Novo Sarajevo. Time je stekla preduslove da bude kandidatkinja za načelnicu.
Kandidaturom Benjamine Karić čelnici Trojke pokušat će “smanjiti” pritisak na svog kandidata, jer Benjamina Karić nije u javnosti ostavljala dojam da u potpunosti podržava politiku Trojke, iako se u konkretnim slučajevima, poput imenovanja Marina Vukoje, nije oglašavala. Osim toga, Benjamina Karić je, kako saznajemo, postigla dogovor sa Irfanom Čengićem, pa će se oni, zajedno sa ostalim kadrovima Trojke, pokušati izboriti da stranke NiP, NS i SDP nastave kontrolisati Grad Sarajevo. Na taj način bi se kontrolisalo i građenje u Sarajevu.
Prema informacijama Istrage, rukovodstvo SDP-a je uspjelo ubijediti aktualnog načelnika Hasana Tanovića da odustane od kandidature, pod uskovom da Karićeva bude kandidat. Za sada, među strankama Trojke, postoji otpor jedino u Našoj stranci. Naime, ova stranka namjerava kandidovati Vildanu Bešliju za načelnicu Novog Sarajeva. Bešlijinu kandidaturu podržava Sabina Ćudić koja imala nekoliko javnih “polemika” sa gradonačelnicom Karić.
S druge strane, opozicione stranke, kako saznajemo, nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu u Novom Sarajevu. SDA je odustala od svog kandidata i prepustila ga Stranci za BiH. Muamer Bandić bi trebao biti “opozicioni” kandidat Stranke za BiH. Dio SDA se protivi njegovoj kandidaturu, dok DF, za sada, nije spreman podržati kandidata opozicije u Novom Sarajevu, jer ova stranka, preko Vedada Deljkovića, ima dobre odnose sa Benjaminom Karić.
U svemu ovome Narod i Pravda vidi šansu da “Trojka” sačuva Novo Sarajevo i Grad, te da nakon lokalnih izbora mogu izaći zvanično sa stavom kako su im građani, unatoč optužbama opozicije da su vodili lošu politiku, ponovo dali povjerenje.
HDZ-ov Marin Vukoja novi je sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Imenovali su ga zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. U pitanju su zastupnici HDZ-a BiH, SDP-a, NiP-a, Naše stranke i njihovih satelita. Za imenovanje Vukoje glasao je 51 zastupnik. Jedini zastupnik vladajuće koalicije koji je je glasao protiv imenovanja Marina Vukoje je Damir Mašić iz SDP-a. Svi drugi zastupnici SDP-a, NiP-a, Naše stranke podržali su HDZ-ov prijedlog. Marin Vukoja bit će sudija Ustavnog suda BiH do 2043. godine. Ovo su imena zastupnika koji su glasali za Marina Vukoju.
HDZ, HNS:
Bošković Mladen, Dejanović Delfa, Kikaš Marija, Knezović Dario, Martić Josip, Matanović Mijo, Musa Stanko, Nevistić Karlo, Šimović Kristina, Marjanović Marijan, Dajana Frljić, Goran Opsenica, Marko Saraf, Mario Karamatić, Franka Leko
Srpska demokratska stranka ne može izaći na lokalne izbore. Razlog – SDS zbog američkih sankcija nema otvorene račune u bankama. A bez računa, stranci, po Izbornom zakonu, ne može biti ovjereno učešće u izbornom procesu.
“U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine koji će se održati u nedjelju 06. oktobra 2024. godine rok za podnošenje prijava za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidate ističe 24.05.2024. godine u 16:00 sati. Naglašavamo da prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, pored ostalog, mora da sadrži i broj računa političke stranke, odnosno nezavisnog kandidata za finansiranje izborne kampanje, kao i izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu sa članom 15.1d stav (1) Izbornog zakona BiH (izvodi banke sa računa ili analitička kartica banke)”, saopćeno je u petak iz Centralne izborne komisije BiH.
Dakle, da bi politička stranka bila ovjerena za učešće na izborima, mora imati račun.
“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.
Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.
Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.
Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.
Prema informacijama Istrage, u SDS-u razmatraju mogućnost da preregistruju političku partiju. Međutim, sve bi moralo biti završeno do narednog petka. Ukoliko to i uspiju, SDS će ostati bez članova biračkih odbora, jer, prema amandmanima na Izborni zakon BiH koje je nedavno nametnuo OHR, samo politički subjekti koji imaju svoje predstavnike u vijećima ili skupštinama, imaju pravo na biračke odbore. Kako bi, u slučaju promjene imena stranci, to bio novi politički subjekt, SDS bi ostao i bez biračkih odbora.
“Potkopavanje države, njezinih nadležnosti i institucija ostalo je element secesionističke agende, kao i huškačka i nacionalistička retorika. Za to su ilustrativne sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) od 28. i 29. marta 2024. godine. NSRS je 28. marta 2024. godine donijela niz zaključaka kojima se, između ostalog, traži poništenje svih odluka visokog predstavnika, te zabrana njihove primjene i objave u Službenim novinama. Čak i sam ishod sjednica NSRS održanih 28. i 29. marta 2024. godine pokazuje da vlasti RS-a i dalje aktivno podrivaju državu BiH, njezine nadležnosti i institucije, a time i Opći okvirni mirovni sporazum. Osim djelovanja u tom cilju, retorika članova vladajuće koalicije u RS-u – na čelu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom – predstavlja prijetnju poretku”, navedeno je u izvještaju kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti UN-a.
Kompletan izvještaj možete pričitati ovdje, dok ćemo u nastavku inijeti ključne dijelove Schmidtovog dokumenta koji bi trebao biti prezentiran ove sedmice na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Bosni i Hercegovini.
“Nastavljeni su incident usmjerenii protiv povratnika. Postojao je stalan protok izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navedeno je u izvještaju.
Institucionalna funkcionalnost BiH, tvrdi Schmidt, održana je usprkos izazovima. Navodi da su zabilježeni skromni rezultati državne vlasti kada je u pitanju donođenje zakona, uključujući zakonodavstvo potrebno u okviru procesa pristupanja EU, kao što su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.
“Daljnje odgađanje nastojanja da se izborna korupcija, prijevara i nepravilnosti svedu na najmanju moguću mjeru učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u oktobru 2024., s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU. Imajući to u vidu, 26. ožujka 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, naveo je Schmidt.
Bez takve nade, odljev ljudi će se ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih razina. Broj onih koji su napustili BiH u razdoblju od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti,
Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u ožujku 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Europske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. ožujka 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH, pozivajući Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od strane Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. uzimaju se.
“Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužitelja, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj razini čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužitelja ovisno o njihovom entitetskom porijeklu”, navedeno je u izvještaju.
Nastavljen je, piše dalje, pritisak bez presedana na pravosudne institucije. Upravo u kontekstu procesa koji se protiv njega vodi, predsjednik RS-a optužio je Sud BiH i Tužiteljstvo BiH za služenje političkim interesima na račun stranaca i zaprijetio njihovim nepriznavanjem u RS-u u slučaju da bude osuđen. Čak je njihove djelatnike označio kao neprijatelje srpskog naroda.
“Nedavno je SNSD predložio zakone o ukidanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Zastupnički dom BiH odbio je oba prijedloga 20. studenog 2023. godine. Uvredljiva retorika dovodi u pitanje javnu raspravu o institucijama. Utjecati na osoblje i vršiti pritisak na njih i njihovo odlučivanje je antidaytonsko ponašanje, ai pravno je nedopustivo”, naveo je Schmidt.
U Prijedlogu zakona o sudovima BiH odustalo se od stvaranja zasebnog apelacionog suda na državnoj razini i vratilo se na sadašnje rješenje, s tim da jedan sud ima i osnovnu i apelacionu nadležnost. No, nadležni se ne mogu dogovoriti oko sjedišta žalbenog odjela. Čini se da predstavnici RS inzistiraju da se ona izmjesti iz glavnog grada i smjesti ne samo u RS nego izričito u Banju Luku. S obzirom na geografsku udaljenost od zatvorske ustanove i druge tehničke probleme ovakvog rješenja, uključujući potrebu premještanja sudaca i osoblja, zahtjev RS nije prihvaćen. Nadalje, vlasti RS traže da se kaznena nadležnost države BiH bitno umanji, kako Državni sud ne bi bio nadležan suditi za kaznena djela propisana entitetskim zakonima kada su ona međuentitetska ili imaju posljedice i ugrožavaju vrijednosti države. cijelu državu. Ta je nadležnost krajnje oruđe koje država ima za obranu svojih ustavnih vrijednosti i ispunjavanje svoje ustavne obveze osiguranja vladavine prava na cijelom svom teritoriju.
U dokumentu piše da je “Ustavni sud BiH posebna je meta vladajuće koalicije u RS-u. Postupci protiv Suda podrazumijevaju negiranje legitimiteta Suda i nepoštivanje njegovih konačnih i obvezujućih odluka na području RS-a, uporne pozive na smjenu međunarodnih sudaca iz Suda, te uporno neispunjavanje ustavne obveze imenovati dva suca iz RS-a, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH”.
“Dana 18. ožujka 2024. godine većina izaslanika u PS BiH izglasala je stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji je predložio izaslanik SDS-a, nakon čega je većina bošnjačkih izaslanika napustila sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prijedlog, između ostalog, ima za cilj uklanjanje međunarodnih sudaca iz Suda i uvođenje etničkog i entitetskog glasovanja u njegovo odlučivanje. Kao takav, nespojiv je s Ustavom BiH, europskim standardima i načelima neovisnosti, nepristranosti i integriteta pravosuđa. Isto se odnosi i na Nacrt zakona o prestanku mandata stranih sudaca i izboru domaćih sudaca u Ustavnom sudu BiH, koji je SNSD uputio Zastupničkom domu BiH krajem ožujka 2024. godine. Visoki predstavnik je vrlo jasno javno stavio do znanja da , u okviru svojih nadležnosti, smatra neprihvatljivim pritisak na međunarodne suce da odu, kao i bilo kakvu zakonsku regulativu koja bi im ograničila mandat”, navedeno je u izvještaju.
Visoki predstavnik nije integrirao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sustavu.
“Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u skupini predmeta Sejdić-Finci pred Europskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju”, navodi se u izvještaju Christiana Schmidta.
Jahorina nije ok Vareš jeste
Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.
“Vlada RS je 28.decembru 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih napisa, Pravobranilaštvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.
S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu.
“Vlada FBiH je 15. novembra 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene osim za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, au isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvještaju.
Veličanje ratnih zločinaca
“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.
O javnim servisima i FTV
Javni RTV sistem (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena od oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplikuje situaciju.
Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja.
O presudi za slučaj respiratori
“Novalića, Hodžića i Solaka tereti se za udruživanje radi počinjenja raznih kaznenih djela u vezi sa zlouporabom položaja i ovlasti, primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranjem novca, krivotvorenjem ili uništavanjem poslovne ili trgovačke isprave, krivotvorenjem službene isprave, povredom obveze održavanja. poslovne ili trgovačke evidencije, te pripremanje financijskih izvješća i njihovo krivotvorenje ili uništavanje”.
Ekonomija
Ekonomska aktivnost u BiH je usporena. Stopa rasta u trećem tromjesečju iznosila je 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju usporavanje. Izvoz BiH je u 2023. pao za 7,1 posto, a uvoz za 3 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 8 posto. Inflacija je bila 6,5 posto. Izravna strana ulaganja u trećem tromjesečju iznosila su 1,433 milijarde KM (više za 23,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine).
Budžet BiH
Postala je praksa da se ne poštuje rok do 31. prosinca za donošenje državnog proračuna za sljedeću godinu. U vrijeme podnošenja izvještaja, državni proračun za 2024. godinu nije ni finaliziran u Ministarstvu financija i trezora BiH, a kamoli usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se to može pripisati osmomjesečnom kašnjenju u usvajanju Globalnog okvira fiskalne bilance i politike u BiH za razdoblje 2024.-2026., kao prvom koraku u proračunskom procesu na državnoj razini, priprema i usvajanje proračuna za 2024. mogu biti i taoci stranačkih kalkulacija.
Za manje od pet mjeseci u BiH bit će održani lokalni izbori. Rokovi su određeni, a političke stranke imaju dva mjeseca da prijave kandidate i podnesu kandidatske liste.
Stranke trojke (SDP, NIP, Naša stranka) koje su 2020. godine izašle sa zajedničkim kandidatima za načelnike/gradonačelnike ostvarile su uspjeh i preuzele neke od općina u kojima je godinama vladala SDA. Taj koncept trebao je ponuditi nešto novo ili su barem tako obećavali.
Ubrzo nakon tog uspjeha na površinu su počeli isplivavati problemi, a od općine do općine mijenjali su se odnosi između stranaka trojke. Te odnose nisu uspjeli popraviti ni stranački lideri.
Najočigledniji sukob je u Općini Centar. Iako je Narod i Pravda zajedno sa SDP-om i Našom strankom obezbijedio pobjedu Srđana Mandića za načelnika, Klub vijećnika NIP-a pokrenuo je opoziv Mandića. Do referenduma nije došlo, ali odnosi na relaciji NIP-Mandić su nepovratno uništeni. Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković pokušao je smiriti tenzije, ali vijećnici nisu odustajali. Mandić sada najavljuje novu kandidaturu za načelnika ali nije jasno na čiju podršku računa. NIP Centar sigurno neće dati podršku Mandiću, a pitanje je i kako će se opredijeliti SDP Centar pa i samo rukovodstvo Naše stranke prema toj kandidaturi.
Koncept trojke u ovoj općini doživio je fijasko, a nekoliko drugih stranaka pregovara o zajedničkom kandidatu. Za sada se čuje ime Dennisa Gratza iz DF-a kojeg bi mogle podržati i SDA, Stranka za BiH, NES…
Još jedna općina oko koje se lome koplja i u kojoj je bilo problema i sa samim održavanjem sjednica Općinskog vijeća je Novo Sarajevo. Iako je trojka (tada četvorka sa NBL-om Ibrahima Hadžibajrića) tada se okupila oko nestranačkog kandidata Hasana Tanovića i tu su problemi bili prisutni od samog početka mandata.
Iz stranaka trojke pljuštale su optužbe na račun Tanovića koji je zvanično pristupio SDP-u, ali ni u toj stranci nisu spremni stati iza nove Tanovićeve kandidature.
Apetiti su porasli unutar dvije stranke u trojci, a spremnog kandidata imaju i Narod i Pravda i Naša stranka. S druge strane ni opozicija ne miruje pa bi ovo mogla biti općina sa najviše kandidata ukoliko se stranke ne uspiju dogovoriti i svesti borbu na samo dva kandidata. Nije tajna da bi NIP na čelu Novog Sarajeva rado vidio Samira Avdića (bivšeg ministra u Vladi KS i dogradonačelnika Sarajeva), dok je Naša stranka spremna stati iza Vildane Bešlija koja je počela i objave promotivnih videa o ovoj općini. S obzirom na probleme koji vladaju u Općinskom odboru SDP Novo Sarajevo i pokušaju da određeni pojedinci bliski Adnanu Štetu i Nerminu Nikšiću preuzmu odbor kao što se dogodilo u Novom Gradu, pitanje je koliko će SDP biti spreman iznijeti svoje zahtjeve ili će se povući pred željom NIP-a.
Za sada trojka ima dogovor oko dva kandidata i to Nermina Muzura (NIP) na Ilidži i Irfana Čengića (SDP) u Starom Gradu. Sve drugo još uvijek visi u zraku i pitanje je da li će uspjeti postići dogovor još za neku općinu.
Iako je NIP od stranaka trojke ostvario najviše glasova na izborima 2020. godine, ove godine rezultat bi mogao biti dosta drugačiji. Stranke trojke vlast su u KS već petu godinu. Brojni su problemi koje nisu riješili, a raste nezadovoljstvo zdravstvenih radnika, prosvjetara, gomilaju se problemi u komunalnoj privredi, zdravstvu. Trojka se nije proslavila ni sa imenovanjem direktora pojedinih preduzeća, pa se sve to odražava na ukupnu sliku o strankama trojke.
Dodatni problem je što je trojka od 2023. godine ušla u vlast na svim nivoima. Odnosi sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem pokazali su da lideri trojke nisu dorasli vođenju politike na tom nivou i sa takvim partnerima. Zbog funkcija koje su preuzeli pogubili su konce na nižim nivoima vlasti, a zbog ostanka na funkcijama spremni su na kompromise koji koštaju i koji će tek koštati državu.
Iako na kantonalnom nivou postoje kantonalni odbori stranaka, jasno je da konačnu riječ donose lideri stranaka.
Nije tajna da se kao lider trojke uspio nametnuti Elmedin Konaković zbog svoje sposobnosti govora, iako je najbolji izborni rezultat imao SDP na čijem su uspjehu NIP i Naša stranka uskočili u vlast. Konaković je vrlo često isticao kao lidera SDP, ali je činio sve da on bude pregovarač i sa Dodikom i sa Čovićem.
No, stvari su se promijenile nakon što su objavljene Sky komunikacije u kojima se Narod i pravda i njen predsjednik povezuju sa ljudima bliskim narkokartelu Edina Gačanina Tita iz Dubaija koji je preko određenih ljudi bliskih NIP-u ostvario kontakt s ovom strankom.
Konaković je ušao u obračun sa svim neistomišljenicima, napadajući tužioce, sud, novinare koji su izvještavali o akciji Black Tie. On je s pozicije moći i funkcije koju obavlja zloupotrijebio instituciju Ministarstva vanjskih poslova BiH te na taj način potpuno privatizirao i instituciju i zaposlenike Ministarstva.
Njegovi partneri u vlasti nisu mu pružili podršku u obračunu sa medijima i pravosuđem, a čak je primjetan i sve češći samostalni nastup funkcionera Naše stranke. Tako su nakon prekida signala Federalnoj RTV od strane BHRT-a iz Naše stranke poručili kako se nadaju “da SDP i NIP nemaju fige u džepovima” ili prevedeno da ne stoje iza odluke o gašenju signala FTV-a. Sud je istog dana naložio BHRT-u da pusti signal FTV-u, ali će posljedice takvog djelovanja tek biti predmet rada istražnih i pravosudnih organa.
Iz Naše stranke stigle su osude i Konakovićevog napada na novinare, dok se SDP donekle drži po strani s izuzetkom pojedinih kadrova koji javno podržavaju Konakovićeve uratke o novinarima.
U takvim odnosima jasno je da Konaković gubi kompas i da više nema šta ponuditi partnerima osim da ih povuče sa sobom. To će se odraziti i na odluke o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima i kandidatima za načelnike i gradonačelnike. No, ne treba zaboraviti i da je Nikšić skoro u potpunosti zanemario obaveze kao predsjednika SDP-a pa se tako mjesecima ne održavaju sjednice stranačkih organa, dok se bliži rok za unutarstranačke izbore. On je jasno poručio da se bliži njegova politička penzija, ali to ni u kom slučaju ne znači da bi i SDP nakon Nikšića trebao u penziju. No, o tome trebaju misliti oni koji se nisu pobunili kada se Nikšiću vanstatutarno produžavao mandat predsjednika.
Milorad Dodik uoči polaska na današnje sudsko ročište na Sudu Bosne i Herecgovine, napisao je neobičan, pomirljiv i „širokogrud“ post na društvenoj mreži X u kojem je pozvao političke partnere na hitni sastanak. Iako je tokom jučerašnjeg boravka u Mostaru u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Dodik beskompromisno najavljivao kraj razgovora i odlučne korake ka osamostaljenju Republike Srpske kroz donošenje seta secesionističkih zakona u Narodnoj Skupštini, današnje njegovo obraćanje napisano je u potpuno drugačijem, gotovo koncilijantnijem tonu.
„Danas ćemo, u još jednom pokušaju da damo šansu evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu organizovati sastanak partnera u vlasti na zajedničkom nivou, gospodina Čovića, srpske strane i bošnjačke strane“, stoji na početku Dodikovog obraćanja.
Predsjednik RS dalje kaže da misli da je „ovo zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti. Dakle, očekujemo da riješimo probleme u zastoju u radu Doma naroda koji su blokirani od strane Bošnjaka koji su napustili i time blokirali rad Doma naroda“.
Dodik je naveo i niz drugih osjetljivih tema koje namjerava nametnuti na sastanku čije održavanje još niko od „partnera“ nije potvrdio. Pored ostalog tražit će da se riješi „pitanje nelegalnog visokog predstavnika i njegovih odluka, da ih suspendujemo“, kao i da „već sutra na Predstavničkom domu donesemo zakon o izborima koji bi utvrdio sve ono što je normalno za jednu zemlju, a to su tehnički nivoi“.
Milorad Dodik traži od današnjih eventualnih sugovornika „partnera u zajedničkoj vlasti“ i da se „razvlasti Centralna izborna komisija koja je odlukama nelegalnog Šmita previše dobila neki značaj…“
I za niz drugih tema Dodik očekuje da će se razmatrati na sastanku kojeg je danas zakazao. „Ukoliko ne bude dogovora“, upozorio je, „više nisam siguran koliko to patnerstvo ima smisla. Nakon nekoliko dogovora i onoga što su razvalili stranci, prije svega američki ambasador Marfi blokiran je kompletan evropski put.“
On na kraju žali što je „jedan optimizam koji smo imali ustuknuo i ne možemo da se krećemo dok ne riješimo uzroke tog zastoja“.
Dakle, glavni krivci, prema Miloradu Dodiku, „zastoja na evropskom putu“ su visoki predstavnik Christian Schmidt i ambasadora SAD Michael Murphy, dok njegovi populistički tutori Vladimir Putin, Aleksandar Vučić, Aleksandar Lukašenko.., valjda, sve rade da se Bosna i Hercegovina uključi u porodicu evropskih država?!
Podsjetimo, Dodik je za sutra najavio veliki miting srpskog naroda u Banja Luci pod nazivom „Srpska te zove“. Kako je objasnio prije tri dana u razgovoru za Srnu: „Sa ovoga mitinga mi ćemo poručiti da ne možemo da živimo sa muslimanima, odnosno Bošnjacima koji nas uporni kleveću i nameću nam odgovornost tamo gdje ona ne postoji“.
Iako je Dodik pozvao sve političke stranke iz Republike Srpske da se pridruže mitingu “istine”, dobio je odbijenicu svih važnih opozicionih stranaka i njihovih lidera, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, partija Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića. Skepsu prema Dodikovom negiranju genocida u Srebrenici nedavno je iskazao i njegov koalicijski partner iz Socijalističke partije Petar Đokić.
Prije mitinga bit će održana sjednica Narodne Skupštine RS na kojoj bi se, kako je najavio predsjednik Nenad Stevandić, trebalo raspravljati o niz zakona koji, kako je najavljeno, „jačaju nezavisnost Republike Srpske“. Pored ostalih, na dnevnom redu će biti Prijedlog izbornog zakona RS, Zakon o imunitetu, o referendumu, građanskoj inicijativi…
Milorad Dodik je prije nekoliko dana objasnio da će svi potezi o kojima je riječ biti odgovor vlast RS na najavljenu Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. On se istovremeno nada da će sve ove mjere, potezi i zakoni dobiti podršku na Svesrpskom Saboru najavljenom za 5. maj u Beogradu.
Aleksandar Vučić je boraveći u Mostaru na pitanje o potezima koje najavljuje Milorad Dodik kazao: „On se odlično razmije u interese Srpske, ali, zamolio bih ga da pričeka još dva dana, u nadi da će možda nešto biti preduzeto“.
Na šta je Vučić mislio, ostalo je nepoznato.
No, današnji poziv Milorada Dodika za sastanak upućen „Čoviću i bošnjačkoj strani“ svjedoči da on, koliko god želio ostaviti drugačiji dojam, nije siguiran u radikalne poteze koje namjerava poduzeti i da se pokuašava na neki način izvući, ili kupiti vrijeme, barem onih Vučićčevih „dva dana“.
Pristanu li lider sarajevske Trojke, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić pozitivno odgovoriti i otići na današnji navrat-na nos zakazani sastanak u Istočno Sarajevo, preuzimaju na sebe tešku odgovornost za spašavanje odmetnutog Dodika koji se već mjesecima nalazi na stranputici, odnosno u slobodnom padu!
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
