Politika

Blog ambasadora SAD-a Michaela J. Murphya: Mnoge sudije i tužioci idu linijom manjeg otpora, autocenzurišu svoj rad i odlučuju se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva!

Povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada. Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana, napisao je u svom novom blogu ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.

Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom.

Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.

Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.

Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana.

Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.

Posljedice

Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.

Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se  na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.

Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.

Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.

Međutim, VSTV, predsjednici sudova i glavni tužitelji isuviše rijetko su pružali bilo kakvu podršku ili zaštitu onima koji odlučno procesuiraju moćne javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju zakon zbog osobne i političke koristi.

Korak u pravom smjeru 

Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.

U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.

Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti

Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.

VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.

VSTV mora iskorijeniti korupciju u vlastitim redovima. Oni koji predvode borbu protiv korupcije postoje širom pravosudnog sistema, ali je njihova efikasnost umanjena zbog neprimjerenog političkog uplitanja.

Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.

Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.

Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD bit će uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini, napisao je ambasador.

Odluka je donesena: Ukoliko Rusija blokira novi mandat EUFOR-a, u BiH dolaze NATO snage!

NATO će rasporediti svoje snage u Bosni i Hercegovini, ukoliko početkom oktobra Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat snagama EUFOR-a, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Ona bi u BiH, objavio je u portal Klix, trebala doputovati u ponedjeljak, a kako saznaje Istraga.ba, imat će sastanke sa zvaničnicima Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, u novembru prošle godine Vjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je na godinu dana mandat jedinicama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Pretohodno je Ruska Federacije insistirala da se iz Rezolucije usvojene 3. novembra 2021. godine izbaci OHR, te da se visokom predstavniku zabrani obraćanje pred Vijećem sigurnosti. Ostale članice su popustile pod ucjenama i mandat EUFOR-a je produžen.

“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu Rezolucije koju je Vijeće sigurnosti UN-a, nakon višesedmičnog pregovaranja, usvojilo 3. novembra prošle godine.

Dakle, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini traje do 3. novembra i ukoliko prije toga Vijeće sigurnosti UN-a ne usvoji novu rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ove jedinice više neće moći biti na teritoriji Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlu godinu, situacija u Vijeću sigurnosti UN-a se dodatno zakomplikovala, jer je, u međuvremenu, Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Međutim, ukoliko Ruska Federacija ne prihvati novu rezoluciju, u BiH će, sada je izvjesno, biti razmještene NATO snage koje su bile predviđene i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u novembru 2004. godine.

“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 20. septembra putuje u Rusiju gdje bi trebao razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jedna od tema sastanka Putin – Dodik bi trebala biti nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o produžavanju mandata snagama EUFOR-a. Dodik će, kako saznajemo, tražiti od Putina da Rusija ne blokira EUFOR, jer je svjestan da bi, u tom slučaju, u BiH došle snage NATO-a. Osim toga, Milorad Dodik preko Mađarske i Francuske pokušava da izlobira donošenje odluke prema kojoj bi jedinice EUFOR-a bile stacionirane samo na području Federacije BiH. Jedan od zagovornika te ideje je i bio i frankcuski general Brice Houdet, inače operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. To je onaj oficir koji se u maju ove godine sastao sa Miloradom Dodikom, nakon čega je Dodik kazao da “EUFOR ima njegovu podršku”.

Upravo na tom sastanku Houdet je Dodiku otkrio povjerljive planove i, kako saznaje Istraga.ba, on u budućnosti neće biti operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. Mada je, kao zvanični razlog, navedeno da Houdet više ne može obavljati ovu funkciju zbog “narušenog zdravlja”, Istraga.ba saznaje da je francuski oficir uklonjen zbog brojnih pritužbi na njegov rad, prije svega u Bosni i Hercegovini.

Gazprom objavio video-prijetnju Evropi: Smrznut ćete se

Ruska državna kompanija za eksploataciju plina i nafte Gazprom objavila je video kojim prijeti Evropi da će se smrznuti, prenosi politicki.ba.

Ova firma već je isključila Sjeverni tok 1, plinovod koji ovaj energent isporučuje Zapadnoj Evropi.

Pod izgovorom da ima kvar na jednom od čvorišta kod Sankt Petersburga, plin je u potpunosti isključen Njemačkoj i drugim državama Evropske unije.

Sjeverni tok 1 najveći je vod za isporuku plina Zapadnoj Evropi.

Gazprom u video-poruci sugerira da će Evropljani ostati bez ovog energenta, te najavljuje “ledeno doba”.

Video počinje scenom gdje se isključuje plin. Ona se ponavlja, s različitim kadrovima, nekoliko puta.

Zapad je oštro osudio aktivnosti Rusije i Gazproma. Lideri sedam najrazvijenijih država svijeta složili se da uvedu gornju granicu cijena plina i nafte Rusiji.

Zvanična Moskva zaprijetila je kontramjerama. Video Gazproma je vjerovatno najava onoga što se inače tokom zime očekuje iz Rusije.

Kada je 2014. godine izvršila invaziju i aneksiju Krima, Rusija je također zavrtala plin Evropi. Tada je i BiH bila pogođena.

Russia Today: Bosnu treba denacificirati

Ruska TV kuća Russia Today emitirala je posebnu “dokumentarnu” emisiju u kojoj zagovara razbuktavanje ratnog požara na zapadnom Balkanu.

Dokumentarni program ovog medija pod zapadnim sankcijama potrudio se da uznemiri region.

“Moj sin i druga djeca će živjeti u jednoj zemlji apsolutnog mira, gdje su sve srpske zemlje sabrane, od srpskog mora, preko srpske Bosne, srpskog Kosova…

Kao što Rusija uspijeva da denacificira, demilitarizira i oslobodi ruski svijet, tako i mi Srbi imamo pravo, kroz specijalne operacije, da stvorimo srpski svijet koji će koji će živjeti u miru i slobodi”, izjavio je u emisiji RT-a Miša Vacić, srpski ekstremni desničar.

RT je cijelu emisiju posvetila srpskim ekstremistima, ali je program garnirala i izjavom patrijarha Porfirija o “kristalnoj noći u Zadru” i vatrenim govorom Aleksandra Vučića u kojem on najavljuje da će se Srbija suprotstaviti NATO-u i Zapadu, jer “više nemamo kud”.

U emisiji se stalno provlači opasnost od izbijanja rata i on najavljuje za tri, šest mjeseci ili narednu godinu.

“Pucnjava na graničnom prelazu Brnjak, kao prije stotinu godina u Sarajevu, gotovo je dovela do globalne krize”, ističe RT na početku priloga govoreći o prošlomjesečnim barikadama kosovskih Srba na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak, nedaleko od Sjeverne Mitrovice.

Vacić se citira i kada goviri:

“Vrijeme je da se pitanje Kosova riješi kako je Rusija uradila s Krimom”.

Citira se još jedan srpski ekstremist:

“Nećemo ostaviti ni jedno dijete, makar ono živjelo u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu. Dužnost naše generacije je da osiguramo da niko ne bude ostavljen, niko zaboravljen”. Mnogo ratnih veterana je sa nama, mnogo ljudi koji su prošli Siriju, Ukrajinu, bombardiranje 1999.”, kaže za RT Damjan Knežević, osnivač paramilicijske formacije Narodna patrola.

Ovoj formaciji RT daje značajnu pažnju. Ističe se i da oni napadaju i migrante u Srbiji.

RT je provela noć s Narodnom patrolom i snimila njihove “provjere” migranata.Knežević je u razgovoru s ovom TV kućom kritičan i prema vlastima Srbije. Smatra da je “puno ljudi postavljeno na pozicije, a da su naklonjeni Zapadu.

Za ovaj program govorio je i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

On je inače na ovu poziciju došao nakon što je duži period službovao u Bosni i Hercegovini. Harčenko je najprije objasnio zašto Rusija traži da otvori vojnu bazu u Srbiji.

Za RT je rekao da se radi o protivteži američkoj, odnosno NATO bazi Bondstil, na Kosovu. Istakao je da zvanična Moskva traži, ali ne i insistira ili nameće vlastima Srbije otvaranje svoje vojne baze u toj zemlji.

Zapad gura Srbiju ka uvođenju antiruskih sankcija; Srbija je prinuđena da prizna Kosovo; Srbiji prijeti prekid snabdijevanja jeftinim plinom, navodi ovaj medij riječi ruskog ambasadora, piše politicki.ba.

Novi planovi u OHR: Schmidt odgađa nametanje izmjena Ustava FBiH, sada se razmatra mogućnost nametanja na dan poslije održavanja oktobarskih izbora

Visoki predstavnik Christian Schmidt neće nametati izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH prije okrobarskih izbora, saznaju politički.ba i istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Sada se, pak, razmatra mogućnost da OHR reagira na sam dan izbora ili dan nakon Općih izbora koji bi trebali biti održani 2. oktobra.

“S obzirom na to da bi se izmjene odnosile na posredne izbore, odnosno popunjavanje Doma naroda FBiH i imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bilo bi svejedno da li su izmjene nametnute prije ili poslije izbora”, objašnjava jedan od naših sagovornika.

No, za predizbornu kampanju ne bi bilo svejedno. Visoki predstavnik je, kako saznajemo, namjeravao nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona početkom septembra, ali mu je sugerisano da bi to moglo direktno utjecati na izborne rezultate. Stoga je nekoliko članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) predložilo da se Bonske ovlasti upotrijebe na dan poslije izbora ili na sam dan Općih izbora kako političke partije ne bi mogle reagirati zbog izborne šutnje. Ipak, čvrst stav još uvijek nije zauzet.

Nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, saznaju Istraga i Politički, najviše zagovaraju Sjedinjene Američke Države. Ranije su slične stavove iznosili britanski zvaničnici. Međutim, oni se, nakon nedavnih protesta pred OHR-om, više ne izjašnjavaju o ovom pitanju. Diplomate iz država članica EU, pak, smatraju da bi izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona trebale dogovoriti bh. vlasti u skladu sa Sporazumom kojeg su lideri političkih partija potpisali 12. juna ove godine u Briselu, pod pokroviteljstvom predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela.

Podsjećamo, i sam visoki predstavnik Christian Schmidt, prilikom nametanja takozvanih tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, kazao je da očekuje da će bh. lideri trebali ovaj problem riješiiti sa “predsjednikom Michelom”.

Od juna ove godine u OHR-u traju konsultacije u vezi sa nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona. Schmidt je prvobitno namjeravao ove izmjene nametnuti sredinom jula. Tada je bilo planirano da se uvede cenzus od tri posto koji bi bio osnov za izračun rasporeda delegata u Domu naroda FBiH. Nakon pritiska javnosti Schmidt je odustao od cenzusa, ali se sada razmatra nametanje izmjena Ustava FBiH koje bi se odnosile na izbor (pot)predsjednika FBiH. Umjesto dosadašnjih šest delegata, planirano je da se za predlaganje predstjednika ili potpredsjednika FBIH mora osigurati sedam ili osam potpisa u određenom klubu konstititutnih naroda.

Visoki predstavnik Christian Schmidt naredne sedmice, kako saznajemo, odlazi u Njemačku na dodatne konsultacije. Upravo se zvaničnici ove države protive upotrebi Bonskih ovlasti u konkretnom slučaju.

Nezadovoljni izvještavanjem bh. medija: Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okomilo se na Slobodnu Bosnu i portal Klix

Nakon što je u januaru prošle godine Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo “Slobodnu Bosnu” i druge bh. mediji za “cinične manipulacije i nepoštene igre u medijskom prostoru” zbog našeg izvještavanja o aferi “Ikona” koja je u to vrijeme potresala bh. političku scenu i u čijem centru su bili ruski ministar Sergej Lavrov i Milorad Dodik, sličan slučaj ponovo se dogodio.

Ovoga puta je rusko ministarstvo u ponedjeljak 29. augusta objavilo novi izvještaj u kojem je optužilo “Slobodnu Bosnu” i sarajevski portal “Klix” za raspirivanje antiruske histerije.

“Zapadni centri utjecaja, uz pomoć kontroliranih medija, raspiruju antirusku histeriju u Bosni i Hercegovini (BiH), iskrivljujući bit zbivanja u Ukrajini i Rusiji” , navodi se u izvještaju ruskog ministarstva objavljenog na službenoj stranici, kao i na ruskoj društvenoj mreži VK ( VKontakte ).

U izvještaju ruskog ministarstva kao primjer “antiruske histerije” naveden je tekst “Slobodne Bosne” prenijet sa britanskog “Economista” u kojem se analiziraju ekonomske prilike u Rusiji te se iznose informacije o lažiranju službene fiskalne statistike kojom se služi ruska vlast kako bi se obmanula javnost o ekonomskom padu koji Rusija doživljava uslijed sankcije.

Rusko ministarstvo dalje navodi da se ovakvim tekstovima “nastoji skrenuti pozornost čitaoca od ozbiljnih ekonomskih problema u BiH”.

Dalje se u “analizi” ruskog ministarstva vanjskih poslova navodi kako “brojni bošnjački mediji špekuliraju o ubistvu D.A. Dugine (kćerke Putinovog ideologa Aleksandra Dugina, op. SB)”, a bh. novinare se optužuje da se “izgubivši posljednje ostatke elementarnog obrazovanja i moralnih načela (…) ne ustručavaju citirati izjave da je djevojka ‘zaslužila smrt'”.

Rusko ministarstvo ne navodi konkretan primjer teksta u kojem se nalazi sporni citat, ali se na kraju analize ponovo obračunava sa pisanjem “Slobodne Bosne” u kojem smo naveli mišljenje britanskog analitičara Marka Galeottija koji smatra da napad na Darju Duginu govori o rastućoj nestabilnosti unutar same Rusije i izražava sumnju u informacije da ukrajinske vlasti stoje iza napada što je službena verzija ruskih vlasti.

Kada je u pitanju portal klix.ba, Rusi problematiziraju njihove izvještaje o agresiji na Ukrajinu. 

(Slobodna Bosna/Istraga.ba)

Pozadina sukoba oko tv kanala: BH Telecom nudi tri miliona KM, a Dragan Šolak i Telemach žele pet miliona KM godišnje za emitiranje Sport klub kanala i N1 televizije

U pozadini medijskog obračuna “Telemach” – BH Telecom je novac. Kompanija Telemach, iza koje stoji srbijanski biznismen Dragan Šolak, traži od BH Telecoma, preduzeća koje je u vlasništu  Federacije BiH, da im svake godine isplati po pet miliona maraka za prava emitiranja Sport klub kanala i N1 televizije. BH Telecom nudi oko tri miliona za ista prava, ali Telemach to, za sada, ne prihvata. Zbog nepostizanja dogovora o finansijskim uslovima, Telemach je, prvo, saopćio da BH Telecom uskraćuje pravo građanima da gledaju nastup BiH reprezentacije na Evropskom prvenstvu u košarci. Nakon što je BH Telecom ponudio Telemachu da, po njihovoj, znatno većoj ponudi, produži ugovor za septembar, kako bi bh- građani mogli gledati Euro basket, Telemach je izdao novo saopćenje u kojem novodi da su “predstojeći izbori” razog gašenja “slobodne televizije N1”. A evo činjenica.

BH Telecom imali su potpisan trogodišnji ugovor koji ističe 1. septembra. Prema tom ugovoru, za prava emitiranja Sport klubova, Nova BiH i Nova TV, BH Telecom je godišnje plaćao Telemachu 11,1 milion KM. U momentu potpisivanja prvog ugovora, Telemach, odnosno njihovi kanali, imali su prava prijenosa utakmica engleske Premier Lige, španske Primere, košarkaške NBA lige, portugalske lige, kao i kvalifikacijske utakmice za UEFA-ina takmičenja, Ligu nacija. No, tokom trajašanja ugovora, Sport klubovi, odnosno Telemach, izgubili su sva ova prava. BH Telecom im, stoga, šalje ponudu za novi ugovor, prema kojem bi se Telemachu, za prava emitiranja Sport klubova, Nova TV i N1 televizije, godišnje isplaćivalo oko tri miliona KM. Razlog zbog kojeg je snižena ta ponuda je činjenica da su Telemach, odnosno Sport klubovi, izgubili prava TV prijenosa najatraktivnijih sportskih takmičenja. Telemach, međutim, ne prihvata tu ponudu, skoro jedan euro po korisniku Telecomove platforme Moja TV. U konačnici bi to bilo najmanje pet miliona maraka godišnje, s tendencijom povećaja, jer broj korisnika Moja TV se povećava svalodnevno.

Necadovoljni ponuđenim, Telemach započinje medijsku kampanju preko N1 televizije čiji su vlasnici.

“Skandal iz BH Telecoma: Gase Sport klub i ostavljaju publiku bez Zmajeva na EP?”, objavila je u nedjelju N1 televizija.

Ubrzo je uslijedio odgovor iz BH Telecoma.

“S obzirom na interes javnosti za praćenje utakmica Evropskog prvenstva u košarci, BH Telecom će Sport klubu ponuditi produženje tekućeg ugovora za period od mjesec, po uslovima posljednje ponude dostavljene od kompanije Unidet Media (Telemach op-a)”, saopćeno je iz BH Telecoma.

Nakon ove ponude, “košarkaška publika” pada u drugi plan. Telemach i N1 više ne pominju Evropsko prvenstvo u košarci. Objavljuju novi tekst u kojem navode da je BH Telecom gasi N1 televiziju kako bi ih “ušutkali” tokom predizborne kampanje. No, ne saopćavaju uopće pozadinu “neprodužavanja ugovora”:

Slične “probleme” kao sa BH Telecomom, Telemach bi mogao imati i sa Elektroprivredom BiH. Naime, kompanija koja je u vlčasništvu srbijanskog biznismena Dragana Šolaka godinama nezakonito koristi distributivnu mrežu (stubove) Elektroprivrede BiH za postavljanje svojih kablova. Početkom ove godine Elektroprivreda BiH je tražila izjašnjenje od Telemacha, ali se ova kompanija oglušila na dopise iz EP BiH, te je nastavila koristiti distributivnu mrežu.

OHR planira do 15. septembra nametnuti izmjene Ustava FBiH: Schmidt želi promijeniti način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH i osigurati HDZ-u sigurno učešće u vlasti

Visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, saznaje Istraga.ba. Nio, to ne znači da će Schmidt uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Schmidt upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.

U četvrtak je portal klix.ba objavio da je Schmidt započeo novu rundu konstultacija, do Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konsultacijama već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.

U petak je, kako saznaje Istraga, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u zgradu OHR-a u 12.30 gdje bi trebali imati konsultacije sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.

Ali to nije sve. Christian Schmidt promijenio je taktiku. Visoki je predstavnik počeo organizirati sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.

“Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.

No, tokom ove visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su “izmjene koje su procurile u javnost” – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Christian Schmidt je odustao.

“Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao”, ističe izvor Istrage iz OHR-a.

Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena IZbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

“Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo dredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa”, ističe jedan od naših diplomatskih izvora.

Ustav FBIH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Schmidt broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i nas nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata  u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Christian Schmidt i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.

Kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira “ojačati” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.

Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Schmidt, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BIH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.

Udruga “HZ HB” objavila program: Godišnjica utemeljenja tzv. “Hrvatske republike Herceg Bosne” bit će obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mostaru …

Godišnjica utemeljenja “Hrvatske republike Herceg-Bosne” u nedjelju bi, osim u Mostaru, trebala biti obilježena u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Brčkom. Potvrđuje to službeni program koji je objavila udruga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna”, a koji su potpisali Lidija Bradara i Ivo Čolak.

Lidija Bradara je potpisana kao predsjednica Sabora HZ Herceg-Bosne, dok je Ivo Čolak predsjednik Glavnog vijeća HZ HB. Inače, Bradara trenutno obavlja funkciju delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prethodno je portal politicki.ba, pozivajući se na medije bliske HDZ-u BiH, objavio da će u nedjelju, u 11 sati, povodom 29. godišnjica utemeljenja “Hrvatske Republike Herceg Bosne”, U Grudama biti održana sveta misa u župnoj crkvi u Gorici (Grude), a nakon toga, u 12.15 uslijedit će polaganje cvijeća na grob predsjednika “HR HB” mr. Mate Bobana.

Ako je suditi po dostupnom programu, istoga dana u nekoliko gradova i općina također će biti upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća na centralnim spomen-obilježjima: u 10.30 u Orašju, u 12 u Bihaću, Livnu, Vitezu, Žepču, Sarajevu, Tuzli i Brčkom te u 18.00 sati u Mostaru.

U srijedu, 31. augusta u 20.00 u Galeriji Bratovštine u starom župnom dvoru u Gorici održat će se izložba ratnih fotografija “Zoran Filipović 1991.”

Podsjećamo, takozvana Hrvatska republika Herceg Bosna je utemeljana 28. avgusta 1993. godine. Ratno vodstvo te paradržave pred Haškim je tribunalom osuđeno na ukupno 111 godina zatvora. Njihov ratni projekat proglašen je “udruženim zločinačkim poduhvatom” sa Franjom Tuđmanom na čelu.

“Pretresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a”, navedeno je u obrazloženju pravsonažne presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

Marinko Čavara predložio imena za sudije Ustavog suda FBiH: O Ostalom Čampari sada će se izjašnjavati njegov brat Bošnjak Čampara

Ono što smo najavljivali, dogodilo se. Dubravko Čampara je na listi sudija koje je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara “imenovao” za sudije Ustavnog suda Federacije BiH. Čamparu je HDZ-ov predsjednik “imenovao” kao sudiju iz reda Ostalih. Ovaj prijedlog sada ide na potvrdu u Dom naroda Federacije BiH gdje funkciju dopredsjedavajućeg obavlja Aljoša Čampara. I tako će Aljoša Bošnjak odlučivati hoće li njegov brat Dubravko, kao Ostali, postati sudija Ustavnog suda Federacije BiH.

Na Čavarinoj listi je četvero sudija. Na prvom je mjestu Aiša Softić, supruga SDA-ovog potpredsjednika Safeta Softića koji je, nekoliko puta, u TV emisijama skoro pa javno podržavao HDZ-ove zahtjeve glede izmjena Izbornog zakona. Aiša Softić je predložena za sudiju iz reda bošnjačkog naroda.

Na mjestu broj dva je Mirko Miličević. O njemu smo već pisali. U pitanju je kadar blizak HDZ-u kojeg Čavara imenuje za sudiju iz reda hrvatskog naroda.

Pod brojem tri je Branimir Orašanin. On dolazi iz reda srpskog naroda. U pitanju je sudija Suda BiH, dok je pod brojem četiri već pomenuti Dubravko Čampara.

U dokumentu iznad možete vidjeti da piše da je Čavara donio “Odluku o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH”. No, procedura je prekršena. Čavara je listu sastavio bez prethodnih konsultacija i bez saglasnosti svojih potpredsjednika Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića. Istina. Dunovićev prijedlog je ispoštovan, jer je iz reda srpskog naroda “imenovao” Branimira Orašanina. No, prijedloge Melike Mahmutbegović (SDA) je ignorisao. Ona je, kako saznajemo, bila predložila da se za sudiju Ustavnog suda FBiH imenuju Izmir Hadžiavdić i Mustafa Bisić. No, HDZ-ov predsjednik Federacije je odlučio odbaciti njene prijedloge te je na svoju listu uvrstio Dubravka Čamparu (iz reda Ostalih) i Aišu Softić (iz reda bošnjačkog naroda).

Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.

“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.

Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, već smo objavljivali, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.

U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja).

A sada se vratimo proceduri imenovanja.

“Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju”, navedeno je u članu 6 Ustava Federacije BiH.

Čavara je je svoj dokument nazvao “odluka o imenovanju”, a ne prijedlogom koji dostavlja na saglasnost potpredsjednicima Federacije BiH. Osim toga, on u svom aktu navodi da “Odluka o imenovanju stupa na snagu danom potvrde od strane Doma naroda Parlamenta FBiH”.

No, jedan korak je preskočio. A taj korak se zovu – konsultacije i saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...