Politika

Zbog Schmidtovih amandmana: Samo HDZ i HRS imaju sigurne članove biračkih odbora u Mostaru, Trojka u koaliciji nema pravo na biračke odbore, SDA u koaliciji sa Zelenim gubi biračke odbore

Ukoliko “probosanske stranke” budu formirale dvije koalicije u Mostaru, samo dvije stranke, HDZ i Hrvatska republikanska stranka, imat će pravo na biračke odbore na lokalnim izborima u tom gradu. Razlog – OHR-ovi amandmani na Izborni zakon BiH.

Evo i zašto.

“Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stavka (5) ovog članka za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u izravno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu”, navedeno je u članu 2.19 Izborni zakon BiH kojeg je u martu ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Nakon što su ove odredbe stupile na snagu, Centralna izborna komisija BiH je 4. juna poslala obavijest lokalnim izbornim komisijama u kojima je precizirala detalje u vezi sa popunjavanjem biračkih odbora. Evo ključnih preporuka iz dokumenta CIK-a. Dokument dostupan ovdje.

 

“Potencijalno pitanje: Šta s koalicijama i kako to riješiti u kontekstu imenovanja biračkih odbora? Npr, koaliciju čine politički subjekti koji su osvojili mandat(e) na prethodnim izborima i partije koje nemaju osvojenih mandata.
Odgovor CIK-a: Ovakve koalicije se tretiraju kao novi politički subjekt i kao takvi,nemaju pravo učešća u postupku žrijebanja za pozicije u biračkim odborima.

Pitanje: Kako da postupimo u vezi popunjavanja članstva u biračkom odboru kada su u pitanju koalicije koje se prijave pod drugim imenom i/ili se prijave bez neke članice koalicije ili drugom članicom koalicije?
Odgovor CIK-a: U skladu sa članom 4.14. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,koalicija može zadržati naziv pod kojim je bila ovjerena za prethodne izbore samo ako je sačinjavaju iste političke stranke koje su bile ovjerene kao koalicija na prethodnim izborima. Također, samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. Ukoliko se koalicija prijavi pod različitim imenom, a potpuno istim članicama koalicije, može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima. Ukoliko nisu iste članice koalicije, smatra se da je to novi politički subjekt i kao takav nema pravo u dodjeli mjesta u biračkim odborima”.

Šta ovo znači u praksi u slučaju Grada Mostara.

Na lokalnim izborima 2020. godine, samo dva politička subjekta koja su prošla u Gradsko vijeće nisu nastupala u koaliciji. Prvi je HDZ BiH, a drugi Hrvatska republikanska stranka. Kada su u pitanju “probosanske” stranke, one su nastupale u koalicijama. Koaliciju za Mostar je činilo pet političkih stranaka i to – SDA, SBB, DF, SBiH i BPS Sefer Halilović. BH Blok su činili SDP i Naša stranka. Prema tumačenju CIK-a, svih sedam političkih partija bi imale pravo na biračke odbore, ukoliko bi nastupale samostalno. No, takav nastup bi dodatno umanjio šanse probosanskim strankama da preuzmu poziciju gradonačelnika. Zbog toga su na prošlim izborima i postojale dvije koalicije. No, sada situaciju kompliciraju Schmidtovi amandmani.

Recimo, u srijedu je u Mostaru potpisan koalicijski sporazum SDA, BPS i BH Zeleni. Kako su BH Zeleni novi politički subjekt i kako nisu bili dio Koalicije za Mostar iz 2020. godine, ova koalicija se smatra novim političkim subjektom. I to znači da nemaju pravo na biračke odbore. Ako bi, recimo, stranke Trojke, SDP, Naša stranka i NiP, napravile koaliciju u Mostaru, ni ta koalicija ne bi imala pravo na boračke odbore. Jer NiP 2020. godine nije bio dio BH Bloka kojeg su činile SDP i Naša stranka. Dakle, nastupe li stranke Trojke zajedno u Mostaru gube pravo na biračke odbore. Ukoliko u SDA-ovoj koaliciji budu BH Zeleni i ta koalicija gubi pravo na biračke odbore.

Kako, osim HDZ-a i HRS-a, drugi politički subjekti iz “hrvatskog” korpusa nisu ušli u Gradsko vijeće, niko od njih nema pravo na biračke odbore.

To znači da bi samo HDZ BiH i HRS mogli imati biračke odbore na lokalnim izborima. Uz “srpske” stranke koje su na izborima nastupila u koaliciji “Ostajte ovdje – Zajedno za Mostar”.

 

 

 

 

 

Američke sankcije pomogle Dodiku: CIK odbio potvrditi SDS, najveća opoziciona stranka iz Republike Srpske ne može na lokalne izbore!

Srpska demokratska stranka ne može izaći na Lokalne izbore. Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku kojom se odbija potvrđivanje najveće opozicione stranke iz Republike Srpske. Razlog – SDS nema bankovni račun. Za odbijanje SDS-a glasalo je pet članova CIK-a.

SDS je, kako je rečeno na sjednici CIK-a, dostavio račun otvoren na fizičko lice, što je suprotno važećem Izbornom zakonu BiH.

“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.

Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.

Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.

Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.

Član CIK-a Suad Arnautović usprotivio se odluci da SDS-u bude odbijena registracija za Lokalne izbore. On se pozvao na odredbe Izbornog zakona prema kojima “lice koje ovlasti organ može otvoriti” račun za kampanju.

Replicirala mu je članica CIK-a Vanja Bjelica koja je, pak, kazala da postoji i druga odredba Izbornog zakona koja propisuje da stranka mora biti vlasnik računa.

“Ako bi se ovjerilo učešće SDS-a sa računom registriranim na fizičko lice, mi ne bismo mogli kontrolisati finansiranje kampanje”, kazala je Bjelica.

Protiv potvrđivanja SDS-a bila je i članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

“Mi gismo prihvatanjem računa fizičkog lica učestvovali u nezakonitim radnjama”, kazala je Hadžiabdić.

Ekspresno promijenila prebivalište: Benjamina Karić bit će kandidat Trojke za načelnicu Novog Sarajeva

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić bit će kandidatkinja stranaka Trojke za načelnicu Općine Novo Sarajevo, potvrđeno je za Istraga.ba iz više izvora.

Karićeva je, kako saznajemo, nedavno formalno promijenila adresu, prebacivši se iz Općine Centar na područje Općine Novo Sarajevo. Time je stekla preduslove da bude kandidatkinja za načelnicu.

Kandidaturom Benjamine Karić čelnici Trojke pokušat će “smanjiti” pritisak na svog kandidata, jer Benjamina Karić nije u javnosti ostavljala dojam da u potpunosti podržava politiku Trojke, iako se u konkretnim slučajevima, poput imenovanja Marina Vukoje, nije oglašavala. Osim toga, Benjamina Karić je, kako saznajemo, postigla dogovor sa Irfanom Čengićem, pa će se oni, zajedno sa ostalim kadrovima Trojke, pokušati izboriti da stranke NiP, NS i SDP nastave kontrolisati Grad Sarajevo. Na taj način bi se kontrolisalo i građenje u Sarajevu.

Prema informacijama Istrage, rukovodstvo SDP-a je uspjelo ubijediti aktualnog načelnika Hasana Tanovića da odustane od kandidature, pod uskovom da Karićeva bude kandidat. Za sada, među strankama Trojke, postoji otpor jedino u Našoj stranci. Naime, ova stranka namjerava kandidovati Vildanu Bešliju za načelnicu Novog Sarajeva. Bešlijinu kandidaturu podržava Sabina Ćudić koja imala nekoliko javnih “polemika” sa gradonačelnicom Karić.

S druge strane, opozicione stranke, kako saznajemo, nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu u Novom Sarajevu. SDA je odustala od svog kandidata i prepustila ga Stranci za BiH. Muamer Bandić bi trebao biti “opozicioni” kandidat Stranke za BiH. Dio SDA se protivi njegovoj kandidaturu, dok DF, za sada, nije spreman podržati kandidata opozicije u Novom Sarajevu, jer ova stranka, preko Vedada Deljkovića, ima dobre odnose sa Benjaminom Karić.

U svemu ovome Narod i Pravda vidi šansu da “Trojka” sačuva Novo Sarajevo i Grad, te da nakon lokalnih izbora mogu izaći zvanično sa stavom kako su im građani, unatoč optužbama opozicije da su vodili lošu politiku, ponovo dali povjerenje.

Trojka podržala HDZ-ov prijedlog: Marin Vukoja imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, na funkciji ostaje do 2043. godine!

HDZ-ov Marin Vukoja novi je sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Imenovali su ga zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. U pitanju su zastupnici HDZ-a BiH, SDP-a, NiP-a, Naše stranke i njihovih satelita. Za imenovanje Vukoje glasao je 51 zastupnik. Jedini zastupnik vladajuće koalicije koji je je glasao protiv imenovanja Marina Vukoje je Damir Mašić iz SDP-a. Svi drugi zastupnici SDP-a, NiP-a, Naše stranke podržali su HDZ-ov prijedlog. Marin Vukoja bit će sudija Ustavnog suda BiH do 2043. godine. Ovo su imena zastupnika koji su glasali za Marina Vukoju.

HDZ, HNS:

Bošković Mladen, Dejanović Delfa, Kikaš Marija, Knezović Dario, Martić Josip, Matanović Mijo, Musa Stanko, Nevistić Karlo, Šimović Kristina, Marjanović Marijan, Dajana Frljić, Goran Opsenica, Marko Saraf, Mario Karamatić, Franka Leko

SDP BiH:

Boban Ivan, Dukić Siniša, Halkić Razim, Helez Nijaz, Kozarević Hajrudin, Krajinović Nihad, Okić Azra, Prlić Lana, Subašić Senad, Zukan Belmin, Žuljević Aner, Abaspahić Fuad, Karajbić Elvir, Kadrija Hodžić.

Narod i Pravda:

Beganović Alma, Halilovic Suada, Junuzović-Kaljić Amra, Smajlović Rasim, Mekić Amel, Ajla Milišić-Pepić, Dževahid Sokić.

Naša stranka:

Čamdžić Mirsad, Marinković-Lepić Mirjana, Mioković Dragan, Nikšić Damir, Purić Amir, Marko Cvitanović.

HDZ 1990:

Faletar Luka, Stanić Drago, Tokić Stipe.

HNP

Galić Petar

PDA:

Elzina Pirić

POMAK

Maja Uremović

Nezavisni zastupnici

Isak Arnel, Uzunović Kenan

HRS:

Slaven Raguž.

Zbog američkih sankcija: Opozicioni SDS ne može na izbore, Dodikov SNSD može

Srpska demokratska stranka ne može izaći na lokalne izbore. Razlog – SDS zbog američkih sankcija nema otvorene račune u bankama. A bez računa, stranci, po Izbornom zakonu, ne može biti ovjereno učešće u izbornom procesu.

“U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine koji će se održati u nedjelju 06. oktobra 2024. godine rok za podnošenje prijava za ovjeru učešća na izborima za političke stranke i nezavisne kandidate ističe 24.05.2024. godine u 16:00 sati. Naglašavamo da prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, pored ostalog, mora da sadrži i broj računa političke stranke, odnosno nezavisnog kandidata za finansiranje izborne kampanje, kao i izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu sa članom 15.1d stav (1) Izbornog zakona BiH (izvodi banke sa računa ili analitička kartica banke)”, saopćeno je u petak iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, da bi politička stranka bila ovjerena za učešće na izborima, mora imati račun.

“Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalni potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje”, navedeno je u članu 4.4. Izbornog zakona BiH.

Srpska demokratska stranka od marta ove godine nema nijedan račun u banci. Naime, prema pisanju capitala od 29. 3. ove godine, jedini račun Srpske demokratske stranke preko kojeg je ova partija funkcionisala zbog sankcija je ugašen.

Razlog gašenja računa SDS-u su sankcije Sjedinjenih američkih država. Naime, SDS je jedina politička partija koja se nalazi na crnoj listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Ova stranka je više od dvije decenije pod sankcijama i imala je račun u samo jednoj banci u RS-u.

Početkom ove godine, vlasti SAD-a izvršile su pritisak na banke u BiH da zatvore račune svim osobama koje se nalaze pod sankcijama te države. Prevashodna meta SAD-a bili su kadrovi SNSD-a sa Miloradom Dodikom na čelu. Međutim, ovaj pritisak sada, zapravo, nanosi veći štetu opoziciji nego Dodikovom SNSD-u. Jer SNSD Milorad Dodik nije pod sankcijama SAD-a i ova politička partija ima račune otvorene u bankama. Zahvaljujući tome, Dodikov SNSD može izaći na izbore, dok opozicioni SDS – ne može.

Prema informacijama Istrage, u SDS-u razmatraju mogućnost da preregistruju političku partiju. Međutim, sve bi moralo biti završeno do narednog petka. Ukoliko to i uspiju, SDS će ostati bez članova biračkih odbora, jer, prema amandmanima na Izborni zakon BiH koje je nedavno nametnuo OHR, samo politički subjekti koji imaju svoje predstavnike u vijećima ili skupštinama, imaju pravo na biračke odbore. Kako bi, u slučaju promjene imena stranci, to bio novi politički subjekt, SDS bi ostao i bez biračkih odbora.

Objavljujemo izvještaj Christiana Schmidta koji je dostavljen UN-u: Dodik vodi secesionističku politiku, nastavljeni napadi na povratnike, ekonomski rast BiH usporen, način izbora članova Predsjedništva mijenjati uz provedbu presuda ESLJP, zapadna Hercegovina ne plaća tv taksu

“Potkopavanje države, njezinih nadležnosti i institucija ostalo je element secesionističke agende, kao i huškačka i nacionalistička retorika. Za to su ilustrativne sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) od 28. i 29. marta 2024. godine. NSRS je 28. marta 2024. godine donijela niz zaključaka kojima se, između ostalog, traži poništenje svih odluka visokog predstavnika, te zabrana njihove primjene i objave u Službenim novinama. Čak i sam ishod sjednica NSRS održanih 28. i 29. marta 2024. godine pokazuje da vlasti RS-a i dalje aktivno podrivaju državu BiH, njezine nadležnosti i institucije, a time i Opći okvirni mirovni sporazum. Osim djelovanja u tom cilju, retorika članova vladajuće koalicije u RS-u – na čelu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom – predstavlja prijetnju poretku”, navedeno je u izvještaju kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti UN-a.

Kompletan izvještaj možete pričitati ovdje, dok ćemo u nastavku inijeti ključne dijelove Schmidtovog dokumenta koji bi trebao biti prezentiran ove sedmice na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Bosni i Hercegovini.

“Nastavljeni su incident usmjerenii protiv povratnika. Postojao je stalan protok izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navedeno je u izvještaju.

Institucionalna funkcionalnost BiH, tvrdi Schmidt, održana je usprkos izazovima. Navodi da su zabilježeni skromni rezultati državne vlasti kada je u pitanju donođenje zakona, uključujući zakonodavstvo potrebno u okviru procesa pristupanja EU, kao što su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.

“Daljnje odgađanje nastojanja da se izborna korupcija, prijevara i nepravilnosti svedu na najmanju moguću mjeru učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u oktobru 2024., s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU. Imajući to u vidu, 26. ožujka 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, naveo je Schmidt.

Bez takve nade, odljev ljudi će se ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih razina. Broj onih koji su napustili BiH u razdoblju od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti,

Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u ožujku 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Europske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. ožujka 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH, pozivajući Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od strane Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. uzimaju se.

“Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužitelja, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj razini čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužitelja ovisno o njihovom entitetskom porijeklu”, navedeno je u izvještaju.

Nastavljen je, piše dalje, pritisak bez presedana na pravosudne institucije. Upravo u kontekstu procesa koji se protiv njega vodi, predsjednik RS-a optužio je Sud BiH i Tužiteljstvo BiH za služenje političkim interesima na račun stranaca i zaprijetio njihovim nepriznavanjem u RS-u u slučaju da bude osuđen. Čak je njihove djelatnike označio kao neprijatelje srpskog naroda.

“Nedavno je SNSD predložio zakone o ukidanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Zastupnički dom BiH odbio je oba prijedloga 20. studenog 2023. godine. Uvredljiva retorika dovodi u pitanje javnu raspravu o institucijama. Utjecati na osoblje i vršiti pritisak na njih i njihovo odlučivanje je antidaytonsko ponašanje, ai pravno je nedopustivo”, naveo je Schmidt.

U Prijedlogu zakona o sudovima BiH odustalo se od stvaranja zasebnog apelacionog suda na državnoj razini i vratilo se na sadašnje rješenje, s tim da jedan sud ima i osnovnu i apelacionu nadležnost. No, nadležni se ne mogu dogovoriti oko sjedišta žalbenog odjela. Čini se da predstavnici RS inzistiraju da se ona izmjesti iz glavnog grada i smjesti ne samo u RS nego izričito u Banju Luku. S obzirom na geografsku udaljenost od zatvorske ustanove i druge tehničke probleme ovakvog rješenja, uključujući potrebu premještanja sudaca i osoblja, zahtjev RS nije prihvaćen. Nadalje, vlasti RS traže da se kaznena nadležnost države BiH bitno umanji, kako Državni sud ne bi bio nadležan suditi za kaznena djela propisana entitetskim zakonima kada su ona međuentitetska ili imaju posljedice i ugrožavaju vrijednosti države. cijelu državu. Ta je nadležnost krajnje oruđe koje država ima za obranu svojih ustavnih vrijednosti i ispunjavanje svoje ustavne obveze osiguranja vladavine prava na cijelom svom teritoriju.

U dokumentu piše da je “Ustavni sud BiH posebna je meta vladajuće koalicije u RS-u. Postupci protiv Suda podrazumijevaju negiranje legitimiteta Suda i nepoštivanje njegovih konačnih i obvezujućih odluka na području RS-a, uporne pozive na smjenu međunarodnih sudaca iz Suda, te uporno neispunjavanje ustavne obveze imenovati dva suca iz RS-a, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH”.

“Dana 18. ožujka 2024. godine većina izaslanika u PS BiH izglasala je stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji je predložio izaslanik SDS-a, nakon čega je većina bošnjačkih izaslanika napustila sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prijedlog, između ostalog, ima za cilj uklanjanje međunarodnih sudaca iz Suda i uvođenje etničkog i entitetskog glasovanja u njegovo odlučivanje. Kao takav, nespojiv je s Ustavom BiH, europskim standardima i načelima neovisnosti, nepristranosti i integriteta pravosuđa. Isto se odnosi i na Nacrt zakona o prestanku mandata stranih sudaca i izboru domaćih sudaca u Ustavnom sudu BiH, koji je SNSD uputio Zastupničkom domu BiH krajem ožujka 2024. godine. Visoki predstavnik je vrlo jasno javno stavio do znanja da , u okviru svojih nadležnosti, smatra neprihvatljivim pritisak na međunarodne suce da odu, kao i bilo kakvu zakonsku regulativu koja bi im ograničila mandat”, navedeno je u izvještaju.

Visoki predstavnik nije integrirao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sustavu.

“Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u skupini predmeta Sejdić-Finci pred Europskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju”, navodi se u izvještaju Christiana Schmidta.

Jahorina nije ok Vareš jeste

Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.

“Vlada RS je 28.decembru 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih napisa, Pravobranilaštvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.

S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu.

“Vlada FBiH je 15. novembra 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene osim za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, au isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvještaju.

Veličanje ratnih zločinaca

“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.

O javnim servisima i FTV

Javni RTV sistem (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena od oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplikuje situaciju.

Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja.

O presudi za slučaj respiratori

“Novalića, Hodžića i Solaka tereti se za udruživanje radi počinjenja raznih kaznenih djela u vezi sa zlouporabom položaja i ovlasti, primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranjem novca, krivotvorenjem ili uništavanjem poslovne ili trgovačke isprave, krivotvorenjem službene isprave, povredom obveze održavanja. poslovne ili trgovačke evidencije, te pripremanje financijskih izvješća i njihovo krivotvorenje ili uništavanje”.

Ekonomija

Ekonomska aktivnost u BiH je usporena. Stopa rasta u trećem tromjesečju iznosila je 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju usporavanje. Izvoz BiH je u 2023. pao za 7,1 posto, a uvoz za 3 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 8 posto. Inflacija je bila 6,5 posto. Izravna strana ulaganja u trećem tromjesečju iznosila su 1,433 milijarde KM (više za 23,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine).

Budžet BiH

Postala je praksa da se ne poštuje rok do 31. prosinca za donošenje državnog proračuna za sljedeću godinu. U vrijeme podnošenja izvještaja, državni proračun za 2024. godinu nije ni finaliziran u Ministarstvu financija i trezora BiH, a kamoli usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se to može pripisati osmomjesečnom kašnjenju u usvajanju Globalnog okvira fiskalne bilance i politike u BiH za razdoblje 2024.-2026., kao prvom koraku u proračunskom procesu na državnoj razini, priprema i usvajanje proračuna za 2024. mogu biti i taoci stranačkih kalkulacija.

Princip (ni)je isti: Da li se promijenio odnos SDP-a i Naše stranke prema NIP-u i Konakoviću nakon objave Sky poruka

Za manje od pet mjeseci u BiH bit će održani lokalni izbori. Rokovi su određeni, a političke stranke imaju dva mjeseca da prijave kandidate i podnesu kandidatske liste.
Stranke trojke (SDP, NIP, Naša stranka) koje su 2020. godine izašle sa zajedničkim kandidatima za načelnike/gradonačelnike ostvarile su uspjeh i preuzele neke od općina u kojima je godinama vladala SDA. Taj koncept trebao je ponuditi nešto novo ili su barem tako obećavali.

Ubrzo nakon tog uspjeha na površinu su počeli isplivavati problemi, a od općine do općine mijenjali su se odnosi između stranaka trojke. Te odnose nisu uspjeli popraviti ni stranački lideri.

Najočigledniji sukob je u Općini Centar. Iako je Narod i Pravda zajedno sa SDP-om i Našom strankom obezbijedio pobjedu Srđana Mandića za načelnika, Klub vijećnika NIP-a pokrenuo je opoziv Mandića. Do referenduma nije došlo, ali odnosi na relaciji NIP-Mandić su nepovratno uništeni. Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković pokušao je smiriti tenzije, ali vijećnici nisu odustajali. Mandić sada najavljuje novu kandidaturu za načelnika ali nije jasno na čiju podršku računa. NIP Centar sigurno neće dati podršku Mandiću, a pitanje je i kako će se opredijeliti SDP Centar pa i samo rukovodstvo Naše stranke prema toj kandidaturi.

Koncept trojke u ovoj općini doživio je fijasko, a nekoliko drugih stranaka pregovara o zajedničkom kandidatu. Za sada se čuje ime Dennisa Gratza iz DF-a kojeg bi mogle podržati i SDA, Stranka za BiH, NES…

Još jedna općina oko koje se lome koplja i u kojoj je bilo problema i sa samim održavanjem sjednica Općinskog vijeća je Novo Sarajevo. Iako je trojka (tada četvorka sa NBL-om Ibrahima Hadžibajrića) tada se okupila oko nestranačkog kandidata Hasana Tanovića i tu su problemi bili prisutni od samog početka mandata.

Iz stranaka trojke pljuštale su optužbe na račun Tanovića koji je zvanično pristupio SDP-u, ali ni u toj stranci nisu spremni stati iza nove Tanovićeve kandidature.

Apetiti su porasli unutar dvije stranke u trojci, a spremnog kandidata imaju i Narod i Pravda i Naša stranka. S druge strane ni opozicija ne miruje pa bi ovo mogla biti općina sa najviše kandidata ukoliko se stranke ne uspiju dogovoriti i svesti borbu na samo dva kandidata. Nije tajna da bi NIP na čelu Novog Sarajeva rado vidio Samira Avdića (bivšeg ministra u Vladi KS i dogradonačelnika Sarajeva), dok je Naša stranka spremna stati iza Vildane Bešlija koja je počela i objave promotivnih videa o ovoj općini. S obzirom na probleme koji vladaju u Općinskom odboru SDP Novo Sarajevo i pokušaju da određeni pojedinci bliski Adnanu Štetu i Nerminu Nikšiću preuzmu odbor kao što se dogodilo u Novom Gradu, pitanje je koliko će SDP biti spreman iznijeti svoje zahtjeve ili će se povući pred željom NIP-a.

Za sada trojka ima dogovor oko dva kandidata i to Nermina Muzura (NIP) na Ilidži i Irfana Čengića (SDP) u Starom Gradu. Sve drugo još uvijek visi u zraku i pitanje je da li će uspjeti postići dogovor još za neku općinu.

Iako je NIP od stranaka trojke ostvario najviše glasova na izborima 2020. godine, ove godine rezultat bi mogao biti dosta drugačiji. Stranke trojke vlast su u KS već petu godinu. Brojni su problemi koje nisu riješili, a raste nezadovoljstvo zdravstvenih radnika, prosvjetara, gomilaju se problemi u komunalnoj privredi, zdravstvu. Trojka se nije proslavila ni sa imenovanjem direktora pojedinih preduzeća, pa se sve to odražava na ukupnu sliku o strankama trojke.

Dodatni problem je što je trojka od 2023. godine ušla u vlast na svim nivoima. Odnosi sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem pokazali su da lideri trojke nisu dorasli vođenju politike na tom nivou i sa takvim partnerima. Zbog funkcija koje su preuzeli pogubili su konce na nižim nivoima vlasti, a zbog ostanka na funkcijama spremni su na kompromise koji koštaju i koji će tek koštati državu.

Iako na kantonalnom nivou postoje kantonalni odbori stranaka, jasno je da konačnu riječ donose lideri stranaka.

Nije tajna da se kao lider trojke uspio nametnuti Elmedin Konaković zbog svoje sposobnosti govora, iako je najbolji izborni rezultat imao SDP na čijem su uspjehu NIP i Naša stranka uskočili u vlast. Konaković je vrlo često isticao kao lidera SDP, ali je činio sve da on bude pregovarač i sa Dodikom i sa Čovićem.

No, stvari su se promijenile nakon što su objavljene Sky komunikacije u kojima se Narod i pravda i njen predsjednik povezuju sa ljudima bliskim narkokartelu Edina Gačanina Tita iz Dubaija koji je preko određenih ljudi bliskih NIP-u ostvario kontakt s ovom strankom.

Konaković je ušao u obračun sa svim neistomišljenicima, napadajući tužioce, sud, novinare koji su izvještavali o akciji Black Tie. On je s pozicije moći i funkcije koju obavlja zloupotrijebio instituciju Ministarstva vanjskih poslova BiH te na taj način potpuno privatizirao i instituciju i zaposlenike Ministarstva.

Njegovi partneri u vlasti nisu mu pružili podršku u obračunu sa medijima i pravosuđem, a čak je primjetan i sve češći samostalni nastup funkcionera Naše stranke. Tako su nakon prekida signala Federalnoj RTV od strane BHRT-a iz Naše stranke poručili kako se nadaju “da SDP i NIP nemaju fige u džepovima” ili prevedeno da ne stoje iza odluke o gašenju signala FTV-a. Sud je istog dana naložio BHRT-u da pusti signal FTV-u, ali će posljedice takvog djelovanja tek biti predmet rada istražnih i pravosudnih organa.

Iz Naše stranke stigle su osude i Konakovićevog napada na novinare, dok se SDP donekle drži po strani s izuzetkom pojedinih kadrova koji javno podržavaju Konakovićeve uratke o novinarima.

U takvim odnosima jasno je da Konaković gubi kompas i da više nema šta ponuditi partnerima osim da ih povuče sa sobom. To će se odraziti i na odluke o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima i kandidatima za načelnike i gradonačelnike. No, ne treba zaboraviti i da je Nikšić skoro u potpunosti zanemario obaveze kao predsjednika SDP-a pa se tako mjesecima ne održavaju sjednice stranačkih organa, dok se bliži rok za unutarstranačke izbore. On je jasno poručio da se bliži njegova politička penzija, ali to ni u kom slučaju ne znači da bi i SDP nakon Nikšića trebao u penziju. No, o tome trebaju misliti oni koji se nisu pobunili kada se Nikšiću vanstatutarno produžavao mandat predsjednika.

(NAP)

Šta znači Dodikov poziv na sastanak: Predsjednik RS je usamljen i uplašen, Konaković i Nikšić ga nipošto ne bi smjeli spašavati!

Milorad Dodik uoči polaska na današnje sudsko ročište na Sudu Bosne i Herecgovine, napisao je neobičan, pomirljiv i „širokogrud“ post na društvenoj mreži X u kojem je pozvao političke partnere na hitni sastanak. Iako je tokom jučerašnjeg  boravka u Mostaru u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Dodik beskompromisno najavljivao kraj razgovora i odlučne korake ka  osamostaljenju Republike Srpske kroz donošenje seta secesionističkih zakona u Narodnoj Skupštini, današnje njegovo obraćanje napisano je u potpuno drugačijem, gotovo koncilijantnijem  tonu.

„Danas ćemo, u još jednom pokušaju da damo šansu evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu organizovati sastanak partnera u vlasti na zajedničkom nivou, gospodina Čovića, srpske strane i bošnjačke strane“, stoji na početku Dodikovog obraćanja.

Predsjednik RS dalje kaže da misli da je „ovo zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti. Dakle, očekujemo da riješimo probleme u zastoju u radu Doma naroda koji su blokirani od strane Bošnjaka koji su napustili i time blokirali rad Doma naroda“.

Dodik je naveo i niz drugih osjetljivih tema koje namjerava nametnuti na sastanku čije održavanje još niko od „partnera“ nije potvrdio. Pored ostalog tražit će da se riješi „pitanje nelegalnog visokog predstavnika i njegovih odluka, da ih suspendujemo“, kao i da „već sutra na Predstavničkom domu donesemo zakon o izborima koji bi utvrdio sve ono što je normalno za jednu zemlju, a to su tehnički nivoi“.

Milorad Dodik traži od današnjih eventualnih sugovornika „partnera u zajedničkoj vlasti“ i da se „razvlasti Centralna izborna komisija koja je odlukama nelegalnog Šmita previše dobila neki značaj…“

I za niz drugih tema Dodik očekuje da će se razmatrati na sastanku kojeg je danas zakazao. „Ukoliko ne bude dogovora“, upozorio je,  „više nisam siguran koliko to patnerstvo ima smisla. Nakon nekoliko dogovora i onoga što su razvalili stranci, prije svega američki ambasador Marfi blokiran je kompletan evropski put.“

On na kraju žali što je „jedan optimizam koji smo imali ustuknuo i ne možemo da se krećemo dok ne riješimo uzroke tog zastoja“.

Dakle, glavni krivci, prema Miloradu Dodiku, „zastoja na evropskom putu“ su visoki predstavnik Christian Schmidt i ambasadora SAD Michael Murphy, dok njegovi populistički tutori Vladimir Putin, Aleksandar Vučić, Aleksandar Lukašenko.., valjda, sve rade da se Bosna i Hercegovina uključi u porodicu evropskih država?!

Podsjetimo, Dodik je za sutra najavio veliki miting srpskog naroda u Banja Luci pod nazivom „Srpska te zove“. Kako je objasnio prije tri dana u razgovoru za Srnu: „Sa ovoga mitinga mi ćemo poručiti da ne možemo da živimo sa muslimanima, odnosno Bošnjacima koji nas uporni kleveću i nameću nam odgovornost tamo gdje ona ne postoji“.

Iako je Dodik pozvao sve političke stranke iz Republike Srpske da se pridruže mitingu “istine”, dobio je odbijenicu svih važnih opozicionih stranaka i njihovih lidera, Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa, partija Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića. Skepsu prema Dodikovom negiranju genocida u Srebrenici nedavno je iskazao i njegov koalicijski partner iz Socijalističke partije Petar Đokić.

Prije mitinga bit će održana sjednica Narodne Skupštine RS na kojoj bi se, kako je najavio predsjednik Nenad Stevandić, trebalo raspravljati o niz zakona koji, kako je najavljeno, „jačaju nezavisnost Republike Srpske“. Pored ostalih, na dnevnom redu će biti  Prijedlog izbornog zakona RS, Zakon o imunitetu, o referendumu, građanskoj inicijativi…

Milorad Dodik je prije nekoliko dana objasnio da će svi potezi o kojima je riječ biti odgovor vlast RS na najavljenu Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. On se istovremeno nada da će sve ove mjere, potezi i zakoni dobiti podršku na Svesrpskom Saboru najavljenom za 5. maj u Beogradu.

Aleksandar Vučić je boraveći u Mostaru na pitanje o potezima koje najavljuje  Milorad Dodik kazao: „On se odlično razmije u interese Srpske, ali, zamolio bih ga da pričeka još dva dana, u nadi da će možda nešto biti preduzeto“.

Na šta je Vučić mislio, ostalo je nepoznato.

No, današnji poziv Milorada Dodika za sastanak upućen „Čoviću i bošnjačkoj strani“ svjedoči da on, koliko god želio ostaviti drugačiji dojam, nije siguiran u radikalne poteze koje namjerava poduzeti i da se pokuašava na neki način izvući, ili kupiti vrijeme, barem onih Vučićčevih „dva dana“.

Pristanu li lider sarajevske Trojke, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić pozitivno odgovoriti i otići na današnji navrat-na nos zakazani sastanak u Istočno Sarajevo, preuzimaju na sebe  tešku odgovornost za spašavanje odmetnutog Dodika koji se već mjesecima nalazi na stranputici, odnosno u slobodnom padu!

(Slobodna Bosna)

Christian Schmidt opet izmijenio Izborni zakon i “ispravio grešku”: Aktualni saziv CIK-a ostaje do 2027. godine, SNSD, HDZ i Trojka ih ne mogu smijeniti!

Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo je izmijenio odredbe Izbornog zakona BiH. On je, naime, ispravio ključnu grešku na koju je Istraga.ba upozoravala od prvog dana. Ukratko, Schmidt je naknadnom ispravkom zakona spriječio vladajuću koaliciju SNSD-HDZ-SDP-NiP-Naša stranka da preuzmu kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom BiH odmah nakon lokalnih izbora. Prema “ispravkama”, šest članova aktualnog saziva CIK-a ostaje do 2027. godine, jer se na njih ne odnose odredbe o “penzionisanju”.

 

“Ustanovljeno je da je u tekstu Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (br. 17/24) pronađena tehnička pogreška, te shodno navedenom dostavljamo ispravak, kako slijedi: 

ISPRAVAK 

ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA KOJOM SE
DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE 
 

(br. 17/24) 

Neophodno je izvršiti ispravak u tekstu članka 20.16b, tako da se u prvoj rečenici iza riječi: “Središnjeg izbornog povjerenstva BiH” dodaju riječi: “ne podliježu uvjetu za odlazak u starosnu mirovinu propisanom u stavcima (1) i (2) članka 2.5a ovog zakona,” i interpunkcijski znak zarez (,). 

Slijedom navedenog, tekst članka 20.16b glasi: 

“Postojeći članovi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ne podliježu uvjetu za odlazak u starosnu mirovinu propisanom u stavcima (1) i (2) članka 2.5a ovog zakona, neće biti u obvezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uvjeta iz članka 2.5, stavak (6), ako ti uvjeti nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uvjete propisane u članku 2.5., stavak (6), točke 6) i 7) ovog zakona”, navedeno je u aktu kojeg je visoki predstavnik potpisao 2. aprila ove godine.

Prvobitnom odlukom visoki predstavnik je nametnuo odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat. To znači da su već sada van mandata članovi CIK-a Suad Arnautović i Jovan Kalaba. Osim toga, Ireni Hadžiabdić je već istekao mandat. Umjesto njih troje, vladajuća koalicija je već naredne godine mogla imenovati troje članova CIK-a, što znači da bi, uz glas aktualnog člana CIK-a Vlade Rogića (HDZ), SNSD, HDZ, SDP, NiP i Naša stranka preuzeli kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom kojoj je OHR dao skoro neograničene ovlasti kada je u pitanju izborni proces. Da su ostale prvobitne odredbe na snazi, izbore 2026. godine bi provodio CIK kojim bi upravljala vladajuća koalicija.

O ovum je Istraga.ba nekoliko puta pisala, a u priču su se uključili i drugi mediji.

Shvativši potencijalnu opasnost, visoki predstavnik Christian Schmidt je odlučio da dopuni prvobitne odredbe. Prema ispravci, odredba o penzionisanju neće se odnositi na aktualni saziv CIK-a, što znači da Jovan Kalaba i Suad Arnautović ne mogu biti smijenjeni do isteka mandata 2027. godine. Od sedam članova CIK-a njih šest bi, nakon ovih ispravki, trebalo učestvovati u provedbi općih izbora 2026. godine. Van mandata je jedino Irena Hadžiabdić, ali ni ona ne može biti razriješena dok se ne provedu lokalni izbori ove godine.

Ove su izmjene Izbornog zakona koje nametnuo OHR: Zastupnici i delegati mogu staviti mandat “u mirovanje”, a članovima CIK-a koji steknu uslove za penziju formalno je istekao mandat!

Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

Br. 17/24

Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom predstavniku dana članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i članom II 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u vezi sa civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi s tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu s gore navedenim, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) “mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Pozivajući se takođe na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

Napominjući da se Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđuje da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora;

Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da se osigura da lokalni izbori u oktobru 2024. godine budu slobodni, pravični i demokratski;

Ponovo potvrđujući da građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvaruju svoja demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima i da uvjeti za takve izbore postoje uprkos nemogućnosti da njihovi politički lideri postignu kompromis po pitanju izborne reforme;

Uvjeren u potrebu da se osiguraju minimalni standardi integriteta javnih službenika u zemlji u kojoj je povjerenje javnosti u institucije krhko i dodatno narušeno kada osobe osuđene za zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine mogu biti imenovane ili izabrane u te institucije i uzimajući u obzir činjenicu da je to od posebnog značaja za žrtve i pomirenje koje je od najveće važnosti za svaki istinski napredak društva u cjelini, uzimajući pritom u obzir i izvještaj specijalnog izvjestioca UN-a, od 18. jula 2022. godine, o promoviranju istine, ostvarivanju pravde, reparaciji i garancijama o neponavljanju tragičnih događaja, u kojem je preporučeno vođenje i poboljšanje procesa provjere kako bi se osiguralo da javne institucije ne zapošljavaju, niti dozvoljavaju da se osobe osuđene ili optužene za ratne zločine kandidiraju na javne funkcije.

Vođen potrebom za jačanjem integriteta izbora i unapređenja upravljanja izbornim procesom na transparentan način, pružanjem mogućnosti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da efikasno provede izbore i primijeni najviše moguće standarde, a sve u cilju da se Izborni zakon uskladi s međunarodnim standardima i dobrom praksom za demokratske izbore prema preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a (ODIHR) i prema onome što je naglašeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU;

Prisjećajući se napora Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi tokom 2021. i 2022. godine, kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, kao i nedostataka u vezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a, odnosno Venecijanska komisija Vijeća Evrope (Neumski proces);

Izražavajući žaljenje zbog toga što, uprkos visokom nivou saglasnosti između njih, političke stranke ipak nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora u vezi s izbornim reformama predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine i što su ove stranke odlučile iskoristiti svoje nesuglasice u vezi s drugim potrebnim reformama da spriječe usvajanje mjera koje su, u slučaju njihovog usvajanja, mogle pomoći vraćanju povjerenja građana u demokratski proces;

Svjestan ponovljenih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, odnosno GRECO-a i Venecijanske komisije Vijeća Evrope od 2008. godine te činjenice da većina preporuka koje nalažu izmjene u legislativi i dalje nisu realizirane;

Napominjući da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) više puta pozivao na usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje bi slijedile ove preporuke;

Napominjući takođe da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na svom sastanku održanom 5-6. decembra 2023. godine izrazio žaljenje „što odredbe koje se odnose na izborni integritet u Izbornom zakonu BiH još uvijek nisu izmijenjene u skladu s međunarodnim standardima i pozitivnim primjerima iz prakse prema preporukama OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije i (…) pozvao vlasti BiH da ovaj zadatak završe što je prije moguće kako bi se omogućilo da lokalni izbori u oktobru 2024. godine budu održani u uvjetima poboljšane transparentnosti i integriteta izbora” i naglasio da su “slobodni i pošteni izbori neophodni za funkcionalnu demokratiju”;

Napominjući da je grupa političkih stranaka odlučila podnijeti u proceduru usvajanja prijedlog paketa izmjena i dopuna Izbornog zakona pripremljen tokom Neumskog procesa u cilju rješavanja pitanja integriteta izbornog procesa, za koji je obustavljen zakonodavni postupak na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 7. juna 2022. godine;

Odlučan da osiguram odgovarajuće konsultacije s institucijama nadležnim za procese opisane u Izbornom zakonu BiH i da se pobrinem da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH osiguraju svi resursi potrebni za pravovremeno provođenje Lokalnih izbora u oktobru 2024. godine;

Izražavajući žaljenje što su protekle izbore obilježile brojne tvrdnje o prevarama i nepravilnostima, od kojih se mnoge neposredno ili posredno odnose na pitanja istaknuta u preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, te da takve tvrdnje imaju neposredan negativan uticaj na kredibilitet izbornog procesa i povjerenje koje građani imaju u svoje demokratske institucije;

Ističući posebno i sam metod imenovanja članova organa zaduženih za sprovođenje izbora kao i način na koji se izbori provode na sam dan izbora;

Uzimajući u obzir preporuku Komisije Evropske unije od 8. novembra 2023. Vijeću EU da otvori pristupne pregovore sa BiH, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo;

Takođe uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU od 14. decembra 2023. u kojima se poziva na otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo i Komisija se poziva da do marta izda saopštenje u pogledu donošenja takve odluke;

Uvažavajući zaključke Vijeća Evropske unije u kojima se navodi da “nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom” i da “Evropsko vijeće s tim u vezi poziva Komisiju da usvoji pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji nakon što budu preduzeti svi relevantni koraci utvrđeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”.

Uvjeren da Bosna i Hercegovina može biti kredibilna u svom nastojanju u pravcu ostvarivanja euroatlantskih integracija isključivo s institucijama koje postupaju u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, koje je postavilo Vijeće EU 1993. godine;

Podsjećajući na moju izjavu od 19. decembra 2023. godine, u kojoj pozivam na usvajanje paketa izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojima se jača integritet izbornog procesa u najkraćem mogućem roku i najavljujujem svoju spremnost da supstituiram domaće institucije BiH kako bi podržao demokratiju i evropske integracije;

Podsjećajući takođe da sam od decembra protekle godine u više navrata isticao da je osiguravanje integriteta izbora od suštinskog značaja za stvaranje stabilnog i sigurnog političkog okruženja pogodnog za dalji razvoj i napredak zemlje i da je integritet izbora od temeljnog značaja za izgradnju povjerenja i vjerovanja u politički sistem;

Imajući stoga na umu zahtjev da se uspostavi ravnoteža između potrebe da se osigura da će Izborni zakon Bosne i Hercegovine zadovoljiti sve međunarodne standarde i potrebe da se Parlamentarnoj skupštini BiH pruži još jedna prilika da usvoji neophodne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u roku koji će omogućiti da se ove izmjene i dopune primjenjuju na Lokalne izbore 2024. godine;

Izražavajući žaljenje zbog toga što su mnoge stranke na vlasti u Bosni i Hercegovini do sada svoje kratkoročne izborne interese stavljale ispred interesa zemlje u cjelini i njenih građana i potvrđujući potrebu da se vrati povjerenje birača u izborni proces umjesto da političke stranke jačaju svoju kontrolu nad ovim procesom;

Uvjeren da je potrebno hitno povratiti kredibilitet izbornog i demokratskog procesa i da izborno zakonodavstvo mora omogućiti biračima da svoje želje slobodno iskažu i da se birači moraju uvjeriti da se uistinu uvažava njihov glas;

Uvjeren stoga da, uprkos činjenici da je odabir izbornog sistema prerogativ izabranih predstavnika, standardi za provođenje izbora moraju biti usklađeni s preporukama međunarodnih institucija radi ostvarenja demokratije;

Konstatirajući da su neke od ovih preporuka date prije više od deset godina i da se stoga moraju neodložno uzeti u obzir kako bi se ispunile obveze koje prema biračima imaju izabrani predstavnici;

Konstatirajući takođe da je civilno društvo od Parlamentarne skupštine BiH dosljedno tražilo da usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima se rješavaju nedostaci čije postojanje su ustanovili Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a i druge organizacije;

Insistirajući na potrebi da Parlamentarna skupština BiH nastavi s realizacijom preporuka datih u vezi s Izbornim zakonom BiH te da su izmjene i dopune koje su sastavni dio ove Odluke privremene prirode i da mogu biti predmet naknadnih izmjena i dopuna od strane Parlamentarne skupštine BiH s ciljem inkorporiranja demokratskih standarda;

Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:

ODLUKA

kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

1. Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

2. Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune.

Sarajevo, 26. marta 2024.

Christian Schmidt

Visoki predstavnik

ZAKON О IZМJENAМA I DOPUNAМA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I НERCEGOVINE

Član 1.

U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14, 31/16, 41/20, 38/22, 51/22 i 67/22), u Poglavlju I (OSNOVNE ODREDBE), član 1.1a, iza tačke 1) dodaje se nova tačka 2), koja glasi:

„2) „Izvršna funkcija“ podrazumijeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njihove zamjenike, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko Distrikta BiH, člana vlade kantona, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.“

Dosadašnje tačke 2) do 5) postaju tačke 3) do 6).

Dosadašnja tačka 6), koja postaje tačka 7), mijenja se i glasi:

“7) „Izborna kampanja“ su radnje i postupci u periodu koji počinje 30 dana prije dana održavanja izbora i završava se nastupanjem početka perioda od dvadeset četiri (24) sata prije otvaranja biračkih mjesta, tokom kojeg politički subjekt na zakonom utvrđen način upoznaje birače i javnost sa svojim programima i kandidatima za predstojeće izbore.”

Iza dosadašnje tačke 6), koja postaje tačka 7), dodaju se nove tačke 8) i 9), koje glase:

“8) „Preuranjena kampanja“ је svaki oblik radnji iz kampanje koje preduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje.

9) „Prebivalište“ је općina, grad ili distrikt u kojem se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi. ”

Dosadašnja tačka 7), koja postaje tačka 10), mijenja se i glasi

„10) „Kompenzacijski mandat“ је mandat koji služi za kompenziranje nedovoljne proporcionalnosti, a koja nastaje sabiranjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice;“

Iza dosadašnje tačke 7), koja postaje tačka 10), dodaju se nove tačke 11) i 12), koje glase:

“11) „Kandidatska lista“ је lista koju podnose politički subjekti i koju ovjerava Centralna izborna komisija BiH za učešće na izborima.

12) „Kandidatska lista za kompenzacijske mandate“ је lista koju podnose politički subjekti s koje se dodjeljuje kompenzacijski mandat prema redoslijedu kandidata na listi, а koja se podnosi nakon ovjere redovne liste.”

Dosadašnja tačka 8), koja postaje tačka 13), mijenja se i glasi:

“13) „Pripadnik nacionalne manjine“ је državljanin Bosne i Hercegovine koji potpada pod definiciju sadržanu u Zakonu о zaštiti prava nacionalnih manjina („Službeni glasnik BiH“, br. 12/03, 76/05 i 93/08).”

Dosadašnje tačke 9) do 15) postaju tačke 14) do 20).

Iza dosadašnje tačke 15), koja postaje tačka 20), dodaje se nova tačka 21), koja glasi:

“21) „Općinska izborna komisija” je izborna komisija koja se odnosi na osnovnu izbornu jedinicu iz stava (1), tačka 3), alineja a) ovog člana.”

Dosadašnje tačke 16) do 21) postaju tačke 22) do 27).

Iza dosadašnje tačke 21), koja postaje tačka 27), dodaju se nove tačke 28) do 33), koje glase:

“28) „Izborne tehnologije“ su skup informaciono-komunikacionih programa, informaciono­ komunikacionih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog: opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača, opremu za video nadzor i snimanje nadzornih video snimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje.

29) „Nepotvrđeni glasački listić“ је glasački listić identičnog dizajna i sadržaja kao i običan glasački listić koji se nakon glasanja stavlja u posebnu kovertu i koji se ne prebrojava na redovnom biračkom mjestu, već se broji u centru za brojanje nakon provjere biračkog prava.

30) „Izborni materijal“ је materijal koji se koristi na biračkom mjestu i dijeli se na osjetljivi i neosjetljivi materijal.

31) „Zloupotreba djece u političke svrhe“ је uključivanje djeteta u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom“.

(32) „Donacije i prilozi” su povremene ili redovne uplate ili prilozi kojima fizičke ili pravne osobe daju novac političkom subjektu u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkom subjektu bez naknade.

(33) „Troškovi izborne kampanje” obuhvataju sve troškove nastale u svrhu javnog predstavljanja učesnika i njihovih izbornih programa na izborima i pozivanja birača da glasaju za njih, što uključuje između ostalog: organiziranje i održavanje skupova, promociju, produkciju i distribuciju reklamnog materijala, brošura i sličnih materijala, političko oglašavanje, medije, marketing, odnose s javnošću i konsultantske usluge, izvođenje obuka za stranačke aktivnosti kao i druge aktivnosti čija je svrha nedvosmisleno povezana s izbornom kampanjom.“

Član 2.

U članu 1.2a, stavu (6), prije riječi: „Ukupan iznos sredstava“, dodaje se sljedeća rečenica: „Budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju se u vrijeme i u iznosima koje odredi organ nadležan za provođenje izbora“.

Član 3.

Ispred dosadašnjeg člana 1.2.b, koji postaje član 1.2c, dodaje se novi član 1.2.b, koji glasi:

„Član 1.2.b

(1) Izuzetno od odredbe člana 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH može podnijeti budžetski zahtjev u skladu s članom 1.2. ovog zakona, koji prelazi iznos gornje granice rashoda koju utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH, ukoliko je takav zahtjev u skladu s odobrenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, potrebnim angažovanjem vanjskog osoblja i uvođenjem izbornih tehnologija.

(2) Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu Centralne izborne komisije BiH, bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet Centralne izborne komisije BiH u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda i/ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže čije bi uravnoteženje dovelo do umanjenja nacrta budžeta bilo kojeg drugog budžetskog korisnika, pojedinačno ili linearno na zbirnom nivou.“

Član 4.

U članu 1.3 iza riječi „slobodnih“ dodaju se riječi: „i periodičnih“.

Član 5.

Iza člana 1.7a dodaje se novi član 1.7b, koji glasi:

„Član 1.7b

Nijedna osoba koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.“

Član 6.

U članu 1.8, stav (1) mijenja se i glasi:

„(1) Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u Bosni i Hercegovini i guverner i viceguverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, kao i diplomatski i konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine u inozemstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom о diplomatskim odnosima iz 1961. godine, mogu se kandidirati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se regulira njihov status. Ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da lice iz ovog stava nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se regulira njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića, uklonit će se ime ovog lica s ovjerenih kandidatskih listi, а ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodijeljen mandat ako ga osvoji. U postupku utvrđivanja ovih činjeničnih okolnosti, institucije su dužne dostaviti podatke iz evidencije kandidata na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, а kandidati su dužni dostaviti dokaz da su riješili svoj status.“

U stavu (4) iza riječi: „u izvršnim organima vlasti“ brišu se zarez i riječi: „osim u periodu dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu“.

Stav (6) briše se.

Član 7.

Iza člana 1.8 dodaju se novi članovi 1.8а, 1.8b i 1.8с, koji glase:

„Član 1.8а

(1) Lice koje је izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini može obavljati izvršnu funkciju za vrijeme trajanja njegovog mandata. Za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije mandat lica u zakonodavnom organu ostaje u mirovanju.

(2) Lice koje је izabrano u zakonodavni organ na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, а na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da је nastavi, dužno је da svoj mandat u zakonodavnom organu stavi u mirovanje prije konstituirajuće sjednice zakonodavnog organa u koji је izabrano dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.

(3) U periodu u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa iste liste sa koje је izabrano lice s mandatom u mirovanju.

(4) Mandat lica u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine će, prema odredbama ovog člana, takođe ostati u mirovanju u slučaju kada njegov mandat u kantonalnoj skupštini ostaje u mirovanju.

(5) Sva prava i dužnosti u vezi s položajem koji se stavlja u mirovanje u skladu s ovim članom obustavljaju se za vrijeme u kojem mandat miruje. Kandidat koji zamjenjuje lice čiji je mandat stavljen u mirovanje uživat će sva prava i dužnosti vezane za položaj tokom perioda u kojem mandat miruje.

(6) U roku od deset dana od usvajanja ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH će podzakonskim aktom urediti pitanja iz stavova (1) i (2) ovog člana.

Član 1.8b

(1) Ро prestanku obavljanja izvršne funkcije, u skladu s članom 1.8а stavovima (1) i (2) ovog zakona, izabrani član zakonodavnog organa koji је svoj mandat stavio u mirovanje može ponovo obavljati svoj mandat, pod uslovom da podnese pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije.

(2) Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pismenog zahtjeva.

Član 1.8с

(1) Lice koje је izabrano u zakonodavni organ za vrijeme trajanja svog mandata može svoj mandat staviti u mirovanje najviše jedanput. Zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje podnosi se u pisanoj formi Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, lice koje је izabrano u zakonodavni organ koje је stavilo svoj mandat u mirovanje, u skladu s odredbama člana 1.8а stav (2) ovog zakona, ne može staviti svoj mandat u mirovanje više od dva puta.

(3) Mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim na osnovu člana 1.8а, stav (2) ovog zakona, kada mirovanje mandata traje do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.“

Član 8.

U članu 1.10, stavu (1), tački 5., riječi: „(proglašen mentalno nesposobnim)“ brišu se.

Iza tačke 4) dodaju se nove tačke 5. i 6., koje glase:

“5. danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti;

6. danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa.“

Dosadašnje tačke 5. do 8. postaju tačke 7. do 10.

Iza dosadašnje tačke 8., koja postaje tačka 10., briše se tačka, stavlja tačka-zarez i dodaje se nova tačka 11., koja glasi:

“11. danom pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije BiH kojom је utvrđeno da izabrani zvaničnik nije postupio u skladu s odredbama članova 1.8а, 1.8b ili 1.8с Izbornog zakona BiH.“

Član 9.

Član 1.11 mijenja se i glasi:

„Član 1.11

Svi organi vlasti na svim nivoima i zvaničnici u Bosni i Hercegovini i diplomatsko­ konzularnim predstavništvima BiH obavezni su pomagati organima nadležnim za provođenje izbora.“

Član 10.

Član 1.13 mijenja se i glasi:

„Član 1.13

Prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata, predstavnika liste nezavisnih kandidata, registriranog udruženja, ili drugog registriranog organiziranog oblika djelovanja  nacionalnih manjina i grupe od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo da će se ta politička stranka, koalicija, nezavisni kandidati, registrirana udruženja, drugi organizirani oblici djelovanja nacionalnih manjina u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.“

Član 11.

U Poglavlju 2 (ORGANI ZA PROVOĐENJE IZBORA), članu 2.1, stav (3) mijenja se i glasi:

„(3) Prije stupanja na dužnost, svaki pojedinačni član izborne komisije i biračkog odbora dužan je potpisati zakletvu čiji tekst glasi:

“Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrasno obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine.”

Član 12.

U članu 2.2, stav (4) briše se.

Dosadašnji stavovi (5) i (6) postaju stavovi (4) i (5).

U stavu (5), oznaka stava (5) u tekstu mijenja se u oznaku stava (4).

Iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi:

„(6) U svrhu obučavanja članova organa nadležnih za provođenje izbora, Centralna izborna komisija ВiН uspostavlja Centar za edukaciju.“

Član 13.

Uvodni dio člana 2.3, u stavu (1), mijenja se i glasi:

Za člana biračkog odbora ili izborne komisije, osim Centralne izborne komisije BiH, ne može biti imenovano lice

U članu 2.3, stavu (1), tačka 4. mijenja se i glasi:

„4. koji је aktuelni kandidat ili је biо kandidat za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima; i“.

Član 14.

Član 2.5 mijenja se i glasi:

„Član 2.5

(1) Centralna izborna komisija BiH ima sedam članova: dva Hrvata, dva Bošnjaka, dva Srbina i jednog iz reda ostalih. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH će se osigurati ravnopravna zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, br. 16/03, 102/09 i 32/10).

(2) Kandidate za Centralnu izbornu komisiju BiH zajednički predlažu članovi Komisije za izbor i imenovanje, koja se formira kao stalna komisija Predstavničkog doma u skladu s Poslovnikom o radu Predstavničkog doma.

(3) Komisija za izbor i imenovanje ima sedam članova, od kojih dva člana imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine iz reda članova Vijeća, tri člana imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH iz reda članova te zajedničke komisije iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i dva člana imenuje predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova Centralne izborne komisije BiH.

(4) U Komisiji za izbor i imenovanje moraju biti zastupljeni konstitutivni narodi, dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i jedan iz reda ostalih.

(5) Najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH, Centralna izborna komisija BiH obavještava Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Komisija za izbor i imenovanje raspisuje javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija. Sredstva za troškove javnog konkursa bit će osigurana iz budžeta Centralne izborne komisije BiH.

(6) Kandidati za članove Centralne izborne komisije BiH moraju ispunjavati sljedeće орćе i posebne uslove:

1)    da je državljanin BiH,
2)    da ima prijavljeno prebivalište u BiH,
3)    da ima univerzitetsku diplomu,
4)    da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova predviđenih položajem,
5)    da nije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objavljivanja upražnjenog mjesta,
6)    da protiv njega nije potvrđena optužnica,
7)    da nije osuđivan za krivična djela,
8)    da nije obuhvaćen odredbom člana 1.6, člana 1.7 i člana 1.7.a ovog zakona;
9)    da је stručnjak s najmanje pet godina relevantnog iskustva u oblastima direktno vezanim za provođenje izbora,
10)  da ne obavlja niti је u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljao dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkim strankama, te da nije biо uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke,
11)  da nije nosilac izabranog mandata ili  član izvršnog organa vlasti, osim u slučajevima predviđenim članom 2.12 stav (4) ovog zakona,
12)  da nije kandidat niti da je bio kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima, i
13)  da mu nije izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu povredu izbornih zakona ili propisa prema članu 2.3, stav (2) ovog zakona, za koju je lično odgovoran, u posljednje četiri godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke

(7) Najkasnije 90 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH, Komisija za izbor i imenovanje utvrđuje rang-listu kandidata za Centralnu izbornu komisiju BiH, dvotrećinskom većinom glasova, na osnovu uslova i kriterija propisanih stavom (6) ovog člana, te će užu listu od najmanje tri rangirana kandidata dostaviti Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

(8) Komisija za izbor i imenovanje dužna је usvojiti poslovnik kojim će urediti postupak oglašavanja javnog konkursa, održavanje sastanaka i donošenje odluke о rang-listi kandidata.

(9) U skladu sa svojim procedurama, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

(10) Ako se lista kandidata za člana Centralne izborne komisije BiH ne dostavi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u roku od 60 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predlaže i imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata koji su se prijavili na javni konkurs, na osnovu kriterija navedenih u stavu (6) ovog člana, najkasnije 15 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH. Ako Komisija za izbor i imenovanje nije objavila javni poziv iz stava (5) ovog člana, odluku о raspisivanju javnog poziva donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

(11) Dotadašnji članovi Centralne izborne komisije BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova Centralne izborne komisije BiH.“

Član 15.

Iza člana 2.5 dodaje se novi član 2.5а, koji glasi:

„Član 2.5а

(1) U slučaju da član Centralne izborne komisije BiH dobrovoljno podnese ostavku, umre, bude trajno spriječen obavljati funkciju ili ispuni uslove za odlazak u starosnu penziju, Centralna izborna komisija BiH će obavijestiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenovat će novog člana Centralne izborne komisije BiH, u skladu s procedurom propisanom u članu 2.5 ovog zakona.

(2) Ukoliko članu Centralne izborne komisije istekne mandat ili ukoliko dobrovoljno podnese ostavku ili ispuni uslove za starosnu penziju tokom izborne godine, mandat će mu se produžiti do isteka izbornog perioda i novi član Centralne izborne komisije se nakon toga imenuje po postupku predviđenom ovim zakonom.

(3) Član Centralne izborne komisije BiH će podnijeti ostavku koja stupa na snagu odmah ili biti smijenjen, uključujući i tokom izborne godine, ukoliko više nisu ispunjeni uslovi predviđeni članom 2.5, stav (6) ovog zakona.

(4) Član Centralne izborne komisije ВiН može biti smijenjen isključivo u skladu s odredbama stava (3) ovog člana.

(5) Odluku о smjeni člana Centralne izborne komisije BiH donosi dvotrećinskom većinom Komisija za izbor i imenovanje, a odluka postaje pravosnažna nakon što je potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Protiv odluke o smjeni koju donese Komisija za izbor i imenovanje može se uložiti žalba Sudu Bosne i Hercegovine.“

Član 16.

U članu 2.9 iza tačke 7. dodaju se nove tačke 8. i 9., koje glase:

“8. donosi bliže propise i odgovorna је za blagovremenu nabavku, distribuciju i sigurnost izbornih tehnologija, te druge odgovarajuće tehničke opreme za neposredne izbore na svim nivoima vlasti u BiH i donosi podzakonske akte u vezi s instalacijom i korištenjem izbornih tehnologija;”

9. vrši selekciju i imenovanje, evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora, prema kriterijima utvrđenim ovim zakonom i propisima Centralne izborne komisije BiH;“

Dosadašnje tačke 8. do 17. postaju tačke 10. do 19.

Član 17.

Član 2.10 mijenja se i glasi:

„Član 2.10

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu utjecati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu utjecati na rezultate izbora.“

Član 18.

U članu 2.12, u stav (4), iza riječi: „sudija redovnog suda,“ dodaje se riječ: „pravobranilac,“.

Član 19.

U članu 2.13, tački 3., ispred riječi: „provodi postupak imenovanja“, dodaju se riječi (i interpunkcijski znak zarez): „ako ovim zakonom nije drukčije utvrđeno,“.

Iza tačke 3. dodaje se nova tačka 4., koja glasi:

„4. imenuje i obučava kontrolore izbornih rezultata;“.

Dosadašnje tačke 4. do 5. postaju tačke 5. do 6.

Iza dosadašnje tačke 5., koja postaje tačka 6., dodaju nove tačke 7. do 9., koje glase:

„7. odgovorna je za sigurnost izbornog materijala i izbornih tehnologija od dana njihovog prijema;

8. odgovorna je za uređenje biračkog mjesta i druge tehničke pripreme za izbore, uključujući i osiguravanje uslova za primjenu izbornih tehnologija na biračkom mjestu;

9. ako drukčije ne odredi Centralna izborna komisija BiH u skladu s ovim Zakonom, odgovorna је za pravilno brojanje glasačkih listića na biračkim mjestima, pravilno objedinjavanje izbornih rezultata s biračkih mjesta i za unos izbornih rezultata u relevantnu softversku aplikaciju;“.

Dosadašnje tačke 8. do 9. postaju tačke 10. do 11.

Član 20.

U članu 2.14, stavu (1), riječi: „U sastavu izborne komisije nastojat će se osigurati“ zamjenjuje se riječima: „Sastav izbornih komisija osigurava“, а iza riječi: „Zakonom о ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini“, dodaju se riječi: „(„Službeni glasnik BiH“ br. 16/03, 102/09 i 32/10)“

Član 21.

U članu 2.15, stavu (1), riječi: „U slučaju da član izborne komisije podnese ostavku“, zamjenjuju se riječima: „U slučaju da član općinske izborne komisije podnese ostavku“.

U stavu (4) iza riječi: „članu“, dodaje se riječ: „općinske“.

Član 22.

Član 2.19 mijenja se i glasi:

„Član 2.19

(1) Birački odbor sastoji se od tri ili pet članova od kojih је jedan predsjednik.

(2) Predsjednik i ostali članovi biračkog odbora imaju zamjenike. Da bi bili imenovani, predsjednik, ostali članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici, moraju ispunjavati uslove iz člana 2.2 i 2.3 ovog zakona. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

(3) Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, te vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.

(4) Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik imenuju se nakon provedene javne procedure i prema kriterijima utvrđenim zakonom i dodatnim kriterijima utvrđenim podzakonskim propisima Centralne izborne komisije BiH. Listu kandidata za imenovanje na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora sačinjava Centralna izborna komisija BiH uz konsultacije sa općinskim izbornim komisijama u periodu između dva izborna ciklusa putem jednog ili više javnih poziva, а оnа će biti ažurirana svakih šest mjeseci.

(5) Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija najkasnije 45 dana prije dana održavanja izbora.

(6) Na odluku o imenovanju predsjednika biračkog odbora i njegovog zamjenika može se uložiti prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je odlučeno o prigovoru je pravosnažna i protiv nje se ne može uložiti žalba. Na odluku općinske izborne komisije о imenovanju članova biračkih odbora i njihovih zamjenika iz stava (5) ovog člana može se uložiti prigovor općinskoj izbornoj komisiji. Na odluku općinske izborne komisije kojom је odlučeno о prigovoru može se uložiti žalba Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Odluka Centralne izborne komisije je pravosnažna i protiv nje se ne može uložiti žalba.

(7) Za ciklus Općih izbora mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, u prethodnom izbornom ciklusu. Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedince u prethodnom izbornom ciklusu.

(8) Politički subjekti iz stava (7) ovog člana imaju pravo da učestvuju u postupku žrijebanja za dodjelu pozicija članova odnosno zamjenika članova biračkog odbora pod uslovom da imaju ovjerenu listu za taj nivo vlasti.

(9) Ukoliko općinska izborna komisija ne bude imenovala članove biračkog odbora i njihove zamjenike u skladu sa stavom (5) ovog člana, članove biračkog odbora i njihove zamjenike će imenovati Centralna izborna komisija BiH.

(10) Postupak žrijebanja iz stava (7) ovog člana obavlja općinska izborna komisija u roku koji ne smije biti kraći od 60 dana prije dana održavanja izbora.

(11) Nakon izvršenog žrijebanja, а najkasnije u roku od sedam dana, politički subjekt koji је učestvovao u žrijebanju dostavit će relevantnoj općinskoj izbornoj komisiji listu s imenima kandidata za članove i zamjenike članova biračkog odbora u kojem su osvojili mjesto putem žrijeba.

(12) Ako politički subjekt ne dostavi imena kandidata za članove i zamjenike članova biračkog odbora u roku iz stava (11) ovog člana, ili ako је dostavio broj kandidata za mjesta članova i zamjenika članova biračkog odbora manji od potrebnog broja članova i zamjenika članova biračkog odbora, to će se smatrati odustajanjem od dodijeljenog mjesta u biračkom odboru. U tom slučaju općinska izborna komisija imenovat će nedostajuće članove biračkog odbora i njihove zamjenike s vlastite rezervne liste educiranih kandidata za članstvo u biračkom odboru, vodeći računa о multietničkom sastavu biračkog odbora, gdje је to moguće.

(13) U sastavu biračkog odbora nastojat će se osigurati zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, br. 16/03, 102/09, i 32/10), osim ako se birački odbor sastoji od tri člana pri čemu se ravnopravna zastupljenost smatra postignutom u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen sa 1/3 od ukupnog broja članova.

(14) Zabranjena је zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem, kako је propisano članom 7.3 stav (2) ovog zakona.

(15) Postupak žrijebanja provodi se javno i snima se audio i video zapisom u skladu s obaveznim uputstvom koje donosi Centralna izborna komisija BiH.

(16) Samo jedan član i jedan njegov zamjenik jednog političkog subjekta može biti u sastavu jednog biračkog odbora.

(17) Kandidat koji je imenovan na mjesto predsjednika i kandidat imenovan na mjesto zamjenika predsjednika biračkog odbora obavezan je pohađati posebnu kontinuiranu obuku za  rad u biračkom odboru, koju organizira Centralna izborna komisija BiH. Nakon izvršene provjere znanja, Centralna izborna komisija BiH će uspješnim predsjednicima i njihovim zamjenicima dodijeliti certifikate.

(18) Predsjednici i zamjenici predsjednika biračkog odbora koji su dobili certifikat dužni su učestvovati u obuci ostalih članova biračkih odbora, koju organizira općinska izborna komisija. Nakon izvršene provjere znanja, općinska izborna komisija će uspješnim članovima biračkih odbora i njihovim zamjenicima dodijeliti certifikate.

(19) Članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad. Odluku о visini naknade za rad koji obavljaju članovi biračkih odbora donosi Centralna izborna komisija BiH.”

Član 23.

U Poglavlju 3. (BIRAČKI SPISAK) član 3.1 mijenja se i glasi:

„Član 3.1

(l) Centralni birački spisak je evidencija о državljanima BiH koji imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom i formira se, vodi i koristi za potrebe organizacije i provođenja izbora u skladu sa zakonom, za provođenje referenduma, za provođenje opoziva izabranog funkcionera i izbore organa lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

(2) Centralni birački spisak i izvodi iz Centralnog biračkog spiska su javni, što se osigurava u skladu s odredbama ovog zakona i odredbama podzakonskih akata Centralne izborne komisije BiH, а sve s ciljem osiguranja tačnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska.

(3) Pravo uvida u izvod iz Centralnog biračkog spiska ostvaruje se u skladu s ovim  zakonom i Zakonom о zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“, br. 49/06, 76/11 i 89/11).

(4) Birač ostvaruje pravo uvida u svoje lične podatke evidentirane u izvodu iz Centralnog biračkog spiska neposrednim uvidom na internetskoj stranici Centralne izborne komisije BiH putem unošenja relevantnih ličnih podataka i/ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH.

(5) Javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izvoda iz Centralnog biračkog spiska putem internetske stranice Centralne izborne komisije BiH ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH, vodeći računa о principima zaštite ličnih podataka.

(6) Političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima i kojima је ovjerena kandidatska lista za učešće na izborima u skladu s ovim zakonom osigurat će se, na njihov zahtjev, izvod iz Centralnog biračkog spiska za nivo vlasti odnosno izbornu jedinicu u kojoj učestvuju na izborima, u elektronskoj formi ili u ispisu. Izvod iz Centralnog biračkog spiska sadrži prezime i ime birača, datum rođenja, ime jednog roditelja birača, naziv općine odnosno izborne jedinice za koju birаč ima pravo glasa, naziv i broj biračkog mjesta.“

Član 24.

Član 3.2 mijenja se i glasi:

„Član 3.2

(1) Centralni birački spisak је jedinstven, stalan i redovno se ažurira.

(2) Izvodi iz Centralnog biračkog spiska s ciljem ažuriranja objavljuju se dva puta godišnje u neizbornoj godini. Nadležni organi dužni su podatke za raseljena lica dostaviti u izbornoj godini najkasnije do 31. marta.

(3) U Centralni birački spisak, ро službenoj dužnosti, upisuju se državljani BiH s prijavljenim prebivalištem u ВiН, koji:

а) su navršili 18 godina;
b) će na dan održavanja izbora navršiti 18 godina;
с) imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom, а žive privremeno u inozemstvu; i
d) imaju biračko pravo u skladu s članom 20.8 stav (6) ovog zakona.

(4) Centralni birački spisak ne sadrži imena državljana BiH koji su pravosnažnom odlukom nadležnog organa lišeni potpune poslovne sposobnosti. Ako је ovakvo lice već upisano, brisat će se iz Centralnog biračkog spiska, а ako se licu pravosnažnom odlukom nadležnog organa vrati poslovna sposobnost u cijelosti, bit će upisano u Centralni birački spisak.“

Član 25.

U članu 3.4, stavu (3), riječ: „nadležnog“, zamjenjuje se riječju: ,.nadležnih“.

Član 26.

U članu 3.6, stavu (2), iza tačke e) dodaje se nova tačka f), koja glasi:

“f) vodi posebne uporedne evidencije o prebivalištu i adresi boravišta državljana BiH s biračkim pravom upisanih u Centralni birački spisak birača koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine.“

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

„(4) Izvodi iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava (2), tačka с) ovog člana, izrađuju se na osnovu podataka:

а) koje sačinjavaju i Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostavljaju diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine;
b) koje dostavljaju birači koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine;
с) koje posjeduje Centralna izborna komisija BiH;
d) podataka drugih nadležnih državnih organa u skladu sa zakonom.

Dosadašnji stavovi (4) do (6) postaju stavovi (5) do (7).

U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (6), broj (4) zamjenjuje se brojem (5), а iza riječi:

„koji su potrebni“ dodaju se riječi: „Centralnoj izbornoj komisiji BiH“.

Član 27.

U članu 3.7, stav (2) mijenja se i glasi:

„(2) Izvod iz Centralnog biračkog spiska vodi se prema zadnjem mjestu prebivališta državljana Bosne i Hercegovine i to po biračkim mjestima, a za birače iz člana 3.6, stav (2), tačke b) i c) ovog zakona vodi se uz napomenu o tačnoj adresi boravišta.“

Član 28.

U članu 3.10, stavu (1), dosadašnje tačke e) i f) mijenjaju se i glase:

„e) naziv općine gdje birač ima prebivalište, odnosno naziv općine gdje birač ima boravište,

f) adresa prebivališta ili boravišta (mjesto, ulica, kućni broj),“.

U stavu (3), iza riječi: „Centralna izborna komisija“, briše se tačka, stavlja zarez i dodaju riječi:

„vodeći računa о Zakonu о zaštiti ličnih podataka“.

Član 29.

Član 3.11 mijenja se i glasi:

“Član 3.11

„S ciljem osiguravanja tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta, Centralna izborna komisija BiH dužna је izvode iz Centralnog biračkog spiska učiniti dostupnim javnosti, u skladu s članom 3.1, stav (5) ovog zakona.“

Član 30.

Član 3.12 briše se.

Dosadašnji član 3.12a postaje član 3.12.

Član 31.

U članu 3.13, stav (2) mijenja se i glasi:

„(2) Svaki državljanin BiH ima pravo ostvariti uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska i zahtijevati njegove ispravke ako је riječ о ispravci  njegovih ličnih podataka. Svaki državljanin s pravom glasa koji se ne nalazi na Centralnom biračkom spisku ima pravo da zatraži upis svojih ličnih podataka u Centralni birački spisak. Zahtjev se podnosi u pisanoj formi organu iz stava (4) ovog člana.“

U stavu (3) oznake tačaka: „а), b), с), е) i ј)“ zamjenjuju se oznakama tačaka: „а), с), d), f) i k)“.

Član 32.

U članu 3.14, tačka b) mijenja se i glasi:

„b) na izdržavanju zatvorske kazne u zatvorskim ustanovama ili vezani za takvu ustanovu i imaju pravo glasa“.

Član 33.

Član 3.15 mijenja se i glasi:

“Član 3.15.

(1) Državljanin BiH koji privremeno živi u inozemstvu, а koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan је u Centralni birački spisak, da bi se našao u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužan је da za svake izbore podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja, između ostalog, obavezno sadrži podatke о tačnoj adresi boravka u inozemstvu.

(2) Uz elektronsku prijavu iz stava (1) ovog člana, podnosilac prijave obavezno dostavlja:

а) dokaz о identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom,
b) dokaz izdat od nadležnog organa zemlje u kojoj privremeno boravi о tačnoj adresi boravišta u toj zemlji.

(3) Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stavova (1) i (2) ovog člana, podnosilac prijave dužan је štampanu verziju elektronske prijave potpisati identično potpisu na identifikacionom dokumentu koji prilaže uz prijavu i dostaviti је Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način na koji to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.

(4) Državljanin BiH koji ima status izbjeglog lica iz Bosne i Hercegovine, а koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan је u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužan је da za svake izbore podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

(5) Uz elektronsku prijavu iz stava (4) ovog člana podnosilac prijave obavezno dostavlja:

а) dokaz о identitetu podnosioca prijave;
b) ako mijenja biračku opciju pod kojom је upisan u Centralni birački spisak, u skladu s članom 20.8 ovog zakona, podnosi i dokaz о promjeni prebivališta u Bosni i Hercegovini;
с) dokaz о tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.

(6) Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stavova (4) i (5) ovog člana, podnosilac prijave dužan је štampanu verziju elektronske prijave potpisati identično potpisu na identifikacionom dokumentu koji prilaže uz prijavu i dostaviti је Centralnoj izbornoj komisiji ВiН u roku i na način na koji to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.

(7) Izbjeglo lice iz BiH koje se ne nalazi u Centralnom biračkom spisku, da bi se nalazilo u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužno је da podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

(8) Uz elektronsku prijavu iz stava (7) ovog člana podnosilac prijave obavezno dostavlja:

а) dokaz о identitetu podnosioca prijave;
b) dokaz о državljanstvu Bosne i Hercegovine;
c) dokaz о prebivalištu u Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 20.8 ovog zakona; i
d)dokaz о tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.

(9) Dokaz о identitetu podnosioca prijave, u smislu stava (8) tačka а) ovog člana, jedan је od sljedećih važećih dokumenata:

а)  pasoš;
b) važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina; i
с) izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.

(10) Popunjenu i potpisanu prijavu i potrebne dokumente podnosilac prijave dostavlja e-mailom, poštom ili lično. Postupak i način slanja, primanja, obrade, arhiviranja i zaštite elektronskih prijava i dokumenata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH posebnim propisom.

(11) Ako ispuni propisane uslove iz ovog člana, podnosilac prijave nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko­konzularnom predstavništvu BiH u inozemstvu.

(12) Podnosilac prijave iz stavova (1), (4) i (7) ovog člana odgovoran је za tačnost podataka koje navodi u prijavi i vjerodostojnost dokaza koje prilaže uz prijavu.

(13) Centralna izborna komisija BiH utvrđuje oblik i sadržaj obrasca prijave iz stavova (1), (4) i (7) ovog člana, način i postupak kojim se provjerava tačnost podataka navedenih u prijavi i vjerodostojnost dokaza priloženih uz prijavu.

(14) Centralna izborna komisija BiH donosi odgovarajuća uputstva u vezi s postupkom upisa birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

(15) Upis u Centralni birački spisak državljana Bosne i Hercegovine је kontinuirani proces.“

Član 34.

Član 3.16 mijenja se i glasi:

„Član 3.16

(1) Državljanin BiH iz člana 3.15, stavova (1), (4) i (7) ovog zakona dužan je dostaviti sve izmjene koje se odnose na podatke koje је prethodno dostavio u Centralnu izbornu komisiju BiH i na osnovu kojih se nalazi u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inozemstvu. Izmjene о podacima dostavljaju se najkasnije do isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van Bosne i Hercegovine za naredne izbore.

(2) Ako državljanin BiH iz člana 3.15 stav (1) ovog zakona ne podnese prijavu prije isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inozemstvu na narednim izborima, nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje na odgovarajućem biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj ima prebivalište.

(3) Ako državljanin BiH iz člana 3.15 stav (2) ovog zakona ne dostavi dokaze о prebivalištu u Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 20.8 ovog zakona, bit će upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko­konzularnom predstavništvu u inozemstvu, s pravom glasa za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj ima prebivalište.

(4) Ako se državljanin BiH koji је upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje vratio u Bosnu i Hercegovinu prije roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, moći će ostvariti svoje biračko pravo glasanjem nepotvrđenim/kovertiranim glasačkim listićem.

(5) Centar za birački spisak putem općinske izborne komisije dostavlja podatke о državljanima BiH iz stava (4) ovog člana Centralnoj izbornoj komisiji BiH radi evidentiranja nastalih promjena na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH.

(6) Ako se državljanin ВiН koji је upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon isteka roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, bit će mu dozvoljeno da glasa nepotvrđenim/kovertiranim glasačkim listićem na biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici za koju ima pravo da glasa.“

Član 35.

U članu 3.17, iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može ostvariti birаč koji је nakon zaključenja Centralnog biračkog spiska napunio 18 godina, а nije upisan u Centralni birački spisak i birаč koji је upisan u Izvod za glasanje van Bosne i Hercegovine, а na dan izbora se vratio u Bosnu i Hercegovinu.“

Dosadašnji stav (3) postaje stav (4).

Član 36.

Iza člana 3.17 dodaje se novi član 3.18, koji glasi:

“Član 3.18.

Centralna izborna komisija BiH donosi bliže propise о uslovima i proceduri primjene ovog Poglavlja.“

Član 37.

U Poglavlju 4 (OVJERA I KANDIDIRANJE ZA IZBORE), članu 4.2, iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3. koja glasi:

„3. da је Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostavio dokaz da је riješio svoj status ako obavlja neku od funkcija iz člana 1.8 stav (1) ovog zakona.“

Član 38.

U članu 4.4 stav (2) mijenja se i glasi:

„(2) Prijava se podnosi elektronski. Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stava (1) ovog člana, podnosilac prijave dužan je štampanu verziju elektronske prijave dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način na koji za to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.“

U istom članu, stavu (4), na kraju rečenice, iza riječi: „za prikupljanje potpisa podrške“, briše se interpunkcijski znak tačka i dodaju se riječi: „a koja će biti odgovorna za vjerodostojnost prikupljenih potpisa podrške.“

Član 39.

U članu 4.5, iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) U slučajevima iz stavova (1) i (2) ovog člana, politička stranka dostavlja potpisanu izjavu izabranog zvaničnika kojom potvrđuje da је biо član te političke stranke u vrijeme kada је dobio mandat i da је još uvijek član te političke stranke.“

Član 40.

U članu 4.6 stav (3) mijenja se i glasi:

„(3) Ako su podaci iz prijave netačni ili prijava sadrži neki drugi nedostatak u smislu ovog zakona ili podzakonskog akta Centralne izborne komisije BiH, Centralna izborna komisija BiH о tome obavještava podnosioca prijave, koji је dužan otkloniti  nedostatke u roku od dva dana od dana prijema obavještenja. Ako politička stranka u ovom roku ne otkloni nedostatak iz ovog stava, Centralna izborna komisija BiH neće ovjeriti prijavu političke stranke za učešće na izborima.“

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

„(4) Centralna izborna komisija BiH odlučuje da li će potvrditi ili odbiti prijavu za učešće na izborima.“

Član 41.

U članu 4.18, ispred prvog stava dodaje se oznaka stava (1).

Iza stava (1), dodaje se novi stav (2), koji glasi:

„(2) Nakon ovjere kandidatske liste, Centralna izborna komisija BiH neće prihvatiti izmjene imena i prezimena kandidata, osim u slučaju ustanovljenja postojanja tehničke greške u imenu i prezimenu.“

Član 42.

Član 4.20 mijenja se i glasi:

“Član 4.20

Ime kandidata na listi političke stranke, koalicije ili na listi nezavisnih kandidata ne može se povući nakon što kandidatsku listu ovjeri Centralna izborna komisija BiH. Ako је kandidat u potpunosti lišen poslovne sposobnosti ili оdbiје mandat nakon ovjere izbornih rezultata od Centralne izborne komisije BiH, ime tog kandidata briše se s kandidatske liste i mandat se dodjeljuje u skladu s članom u skladu s članom 9.10, osim za liste u kantonima i općinama gdje se mandati dodjeljuju u skladu s članom 13.5 ovog zakona. Kandidat ili njegov zakonski zastupnik, u slučaju kada је kandidat u potpunosti lišen poslovne sposobnosti, mora Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti izjavu о odbijanju mandata u pisanoj formi.“

Član 43.

U članu 4.21, stav (1), mijenja se i glasi:

„(1) Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija podnose se elektronski, a štampani primjerak elektronski podnesenih kandidatskih lista podnosilac mora dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana održavanja izbora.“

U stavu (2), na kraju teksta dodaje se rečenica:

“Ovjeravanje, odnosno odbijanje kandidata na listama se mora završiti najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora.“

Član 44.

U Poglavlju 5 (PROVOĐENJE IZBORA) u članu 5.1, stavu (2), riječi: “Biračka mjesta određuje općinska izborna komisija najkasnije 65 dana prije dana izbora“, zamjenjuju se riječima: “Biračka mjesta određuje općinska izborna komisija najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora, uzimajući u obzir pristupačnost biračkih mjesta za birаčе s invaliditetom i tehničke preduslove neophodne za funkcioniranje izbornih tehnologija potrebnih tokom provođenja izbora.“

Član 45.

U članu 5.2, stav (1) mijenja se i glasi:

“(1) Biračko mjesto određuje se uzimajući u obzir udaljenost birača od biračkog mjesta i u skladu s brojem birača, koji u pravilu treba biti između tri stotine (300) i hiljadu (1000), osim u opravdanim slučajevima utvrđenim u propisima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.”

Član 46.

Iza člana 5.2 dodaje se novi član 5.2a, koji glasi:

„Član 5.2a

(1) Biračka mjesta koja je posebno odredila Centralna izborna komisija BiH nakon konsultacija s općinskom izbornom komisijom, uključujući i prostoriju predviđenu za glasanje i/ili brojanje glasačkih listića, mogu biti pokrivena opremom za video nadzor na način na kojim se ne ugrožava tajnost glasanja.

(2) Centralna izborna komisija BiH donijet će obavezujuće Uputstvo o instalaciji, korištenju opreme za video nadzor, prijenosu i čuvanju nadzornih video snimaka te o odgovornostima nadležnih organa koji su u tom smislu zaduženi za provođenje izbora, kao i o prekršajima zbog kršenja tih pravila.“

Član 47.

U članu 5.3, riječi: „birački materijal“, zamjenjuju se riječima: „izborni materijal“, u cijelom članu u odgovarajućem padežu.

U stavu (1), iza riječi: „dostavlja biračkom odboru“ dodaju se riječi: „na biračkom mjestu“. Na kraju ovog stava dodaje se nova rečenica koja glasi: „Izborni materijal se u noći prije otvaranja biračkog mjesta čuva u zaključanim prostorijama na lokaciji biračkog mjesta.“

U stavu (2) iza riječi: “ U slučaju da izborni materijal iz stava (1) ovog člana nije dostavljen potpun i u ispravnom stanju, birački odbor”, dodaje se riječ: “odmah ”

U stavu (3), na početku rečenice, iza riječi: „Birački odbor“ dodaju se riječi: „dužan је izborni materijal iz stava (1) ovog člana odmah nakon preuzimanja zaključati na biračkom mjestu u prisustvu policije i“.

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

„(4) Policija asistira u osiguranju izbornog materijala iz stava (1) ovog člana.“

Član 48.

Iza člana 5.3 dodaje se novi član 5.3а koji glasi:

“Član 5.3а

(1) U skladu s uputstvom Centralne izborne komisije BiH, općinska izborna komisija dostavlja na biračkim mjestima relevantne izborne tehnologije za svako od biračkih mjesta najkasnije 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta na dan održavanja izbora.

(2) Birački odbor dužan је izborne tehnologije iz stava (1) ovog člana odmah nakon preuzimanja zaključati na biračkom mjestu u prisustvu policije i odgovoran је za njihovu sigurnost od trenutka njihovog prijema do završetka svih svojih dužnosti.“

Član 49.

U članu 5.4, stavu (3), riječi: „о kontroli glasačkih listića“, zamjenjuju se riječima: „о izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama papira, štampi i kontroli zaduženih glasačkih listića“.

Član 50.

Član 5.5 mijenja se i glasi:

“Član 5.5

(1) Predsjednik i svi članovi biračkog odbora dužni su biti prisutni tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasačkih listića.

(2) Predsjednika i članove biračkog odbora u slučaju njihovog odsustva prilikom procesa glasanja ili brojanja glasačkih listića zamjenjuju njihovi zamjenici.

(3) Na biračkom mjestu nа kojem је glasalo više od 350 birača, zamjenici predsjednika i zamjenici članova biračkog odbora dužni su učestvovati tokom cijelog procesa brojanja glasačkih listića.

(4) Predsjednik biračkog odbora može ovlastiti zamjenika predsjednika i zamjenike članova biračkog odbora da prisustvuju tokom cijelog postupka prebrojavanja glasačkih listića na biračkom mjestu na kojem je glasalo manje od 350 birača.“

Član 51.

U članu 5.6, stavu (1), u drugoj rečenici, riječi: „može zatražiti“, zamjenjuju se riječima: „će tražiti“.

Član 52.

U članu 5.7, stavu (1), iza prve rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi: „Zapisnik о radu biračkog odbora vodi se kontinuirano, detaljno i čitko.“

Član 53.

U članu 5.8 u tački 2. na kraju rečenice veznik „i“ zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez.

U tački 3. interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez.

Iza tačke 3. dodaju se nove tačke 4. i 5., koje glase:

„4. provjeriti funkcionalnost i ispravnost izbornih tehnologija;

5. na vidljivom mjestu izložiti spisak članova biračkog odbora s nazivom političkog subjekta koji ih је nominirao.“

Član 54.

U članu 5.9, stavu (3), riječi: „Ako је zbog narušavanja reda glasanje prekinuto u trajanju do tri sata ili kraće“, zamjenjuju se riječima: „Ako је glasanje prekinuto zbog narušavanja javnog reda ili zbog tehničke neispravnosti izborne tehnologije kraće od tri sata“.

Član 55.

U članu 5.12 stav (3) mijenja se i glasi:

„(3) Člаn biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave i na osnovu elektronske identifikacije birača koja podrazumijeva korištenje relevantnih biometrijskih podataka birača koji se prenose sigurnim elektronskim prenosom podataka između biračkih odbora, IDDEEA-e i Centralne izborne komisija BiH, uzimajući u obzir Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Iza stava (3) dodaje se stav (4), koji glasi:

(4) Identitet lica koji se zbog invaliditeta ili bilo kojeg drugog opravdanog razloga predviđenog podzakonskim aktom kojeg donosi Centralna izborna komisija BiH ne može utvrditi putem elektronske identifikacije birača utvrđuje se isključivo na osnovu važeće lične isprave.“

Dosadašnji stavovi (4) i (5) postaju stavovi (5) i (6).

Član 56.

Član 5.13 mijenja se i glasi:

„Član 5.13

(1) Član biračkog odbora dužan je utvrditi identitet birača u skladu s članom 5.12 ovog zakona.

(2) Član biračkog odbora dužan je označiti ime i prezime birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska, nakon čega se birač potpisuje na izvodu iz Centralnog biračkog spiska, a potom član biračkog odbora izdaje odgovarajući glasački listić ili listiće.

(3) Član biračkog odbora ima odgovornost i dužnost upozoriti svakog birača da njegov potpis na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu na identifikacionom dokumentu koji predočava članu biračkog odbora radi identifikacije iz stava (1) ovog člana.

(4) Član biračkog odbora ima odgovornost i dužnost upozoriti svakog birača da će se elektronska identifikacija birača potvrditi samo ako odgovara podacima koje vodi nadležni državni organ.“

Član 57.

Iza člana 5.13 dodaje se novi član 5.13a, koji glasi:

„Član 5.13a

(1) Centralna izborna komisija BIH će donijeti obavezujuće uputstvo o načinu i proceduri identifikacije birača predviđene članom 5.12 i članom 5.13 ovog zakona.

(2) Centralna izborna komisija BiH donosi propise za obezbjeđivanje sigurnog elektronskog prijenosa podataka između biračkih odbora, IDDEEA-e i Centralne izborne komisije BiH, s ciljem vođenja elektronskih sistema za razmjenu podataka o identifikaciji birača, vodeći računa o Zakonu o zaštiti ličnih podataka.“

Član 58.

U članu 5.14, stavu (1), iza riječi: „Centralna izborna komisija BiH utvrđuje“, riječi: „formu i sadržaj“ zamjenjuju se riječima: „izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike“.

U stavu (2), tačka 3 mijenja se i glasi:

„3. mogućnost da, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata, označi jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi koju je birač odabrao. Ako је birаč validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da је ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim.“

Stav (3) mijenja se i glasi:

„(3) Birač može glasati samo na način koji је utvrđen u ovom članu, а što će biti bliže uređeno podzakonskim aktom Centralne izborne komisije BiH.“

Član 59.

U članu 5.15, stavu (1), tačka 4., riječi: „korištenja i“ brišu se.

Iza tačke 4. dodaje se nova tačka 5. koja glasi:

„5. uputstvo glasaču za korištenje izbornih tehnologija koje utiču na način glasanja.“

Član 60.

U članu 5.17, stavu (1), dodaju se nove tačke 6. i 7., koje glase:

„6. ako ne sadrži otisak pečata, ili

7. ako ga nije potpisao član biračkog odbora.“

Član 61.

U članu 5.19, stavu (1), riječi: „fizički nesposoban“, zamjenjuju se riječima: „lice s invaliditetom“.

U stavu (3), iza riječi: „štampanim slovima“, dodaju se zarez i riječi: „jedinstveni matični broj (JMB)“.

U stavu (4), na kraju teksta, iza riječi „biraču“ dodaju se riječi: „na dan izbora“.

Iza stava (4) dodaju se novi stavovi (5) i (6), koji glase:

„(5) U slučaju da je biračko mjesto opremljeno izbornim tehnologijama pomoću kojih se licu s invaliditetom omogućava da glasa samostalno, pomoć drugog lica će biti isključena radi zaštite tajnosti glasanja.

(6) Centralna izborna komisija BiH će podzakonskim aktom regulirati način primjene ovog člana.“

Član 62.

U članu 5.22, stavu (1), iza riječi: „propise za“, dodaju se riječi: „ručno i elektronsko“, a iza riječi: „birača zatvorenika“, dodaju se riječi „i pritvorenika“.

Stav (2) mijenja se i glasi:

„(2) Svi glasački listići broje se na biračkim mjestima, osim ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da će se glasački listić brojati u jednom ili više glavnih centara za brojanje. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za brojanje glasova glasačkih listića u jednom ili više glavnih centara za brojanje. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova i utvrđivanje rezultata glasanja u glavnom centru za brojanje, uključujući i slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti izborne tehnologije. Rezultati glasanja u glavnom centru za brojanje bit će javno izloženi u centru za brojanje kako bi javnost mogla imati uvida u njih, а kopije rezultata glasanja bit će uručene akreditiranim posmatračima rada glavnog centra za brojanje na njihov zahtjev.“

Član 63.

U članu 5.23, stavu (1), iza riječi „počinje“, riječi: „utvrđivati rezultate glasanja“ zamjenjuju se riječima: „prebrojavanje glasova“.

Iza stava (1), dodaje se stav (2), koji glasi:

„(2) U slučaju da se prebrojavanje vrši upotrebom izborne tehnologije kojom se glasački listići broje automatski, automatsko prebrojavanje rezultata i prenos rezultata glasanja vrši se odmah po zatvaranju biračkog mjesta. Nakon završetka navedenog postupka birački odbor vrši ručno prebrojavanje. „

Dosadašnji stavovi (2) i (3) postaju stavovi (3) i (4).

Iza dosadašnjeg stava (3), koji postaje stav (4), dodaje se novi stav (5) koji glasi:

„(5) Svi članovi biračkog odbora zajednički, jedni pred drugima, vrše ručno prebrojavanje birača, glasačkih listića, koverti s nepotvrđenim glasačkim listićima i glasova iz stavova (3) i (4) ovog člana, i neće odsustvovati tokom navedenog postupka prebrojavanja, osim u opravdanim slučajevima utvrđenim propisima Centralne izborne komisije BiH. Postupak ručnog prebrojavanja obustavlja se za vrijeme odsutnosti člana biračkog odbora.“

Član 64.

U članu 5.25 u stavu (1) iza riječi: „utvrdi da će se“ dodaju se riječi: „ručno i/ili elektronsko“.

Član 65.

U članu 5.26, stavu (1), riječi: „Nakon utvrđivanja rezultata glasanja“, zamjenjuju se riječima: „Nakon završetka procesa brojanja“.

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:

„(4) Centralna izborna komisija BiH će donijeti propise о obezbjeđivanju sigurnog elektronskog prenosa relevantnih statističkih informacija u stvarnom vremenu prije i poslije zatvaranja biračkih mjesta i prenosa izbornih rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta prema općinskoj izbornoj komisiji i Centralnoj izbornoj komisiji BiH.“

Član 66.

U članu 5.27, stavu (1), u prvoj rečenici, iza riječi: „koji se podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH“, dodaju se riječi: „odmah, a najkasnije“.

U istom stavu, iza druge rečenice, dodaje se nova rečenica, koja glasi: „Kontrolori izbornih rezultata obavezni su unositi izborne rezultate sa obrazaca izbornih rezultata sa biračkih mjesta, kao i sa obrazaca za pravilno objedinjavanje utvrđenih izbornih rezultata.“

Iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) Ukoliko se unos rezultata vrši na biračkom mjestu, kontrolori će provjeriti tačnost unesenih rezultata.“

Član 67.

U članu 5.29, stavu (1), riječi: „istekom roka za podnošenje prigovora, žalbe, odnosno nakon pravosnažnosti odluka“, zamjenjuju se riječima: „istekom roka za podnošenje prigovora, žalbe i/ili po okončanju ponovnog kontrolnog brojanja, odnosno nakon pravosnažnosti odluka“.

U istom članu, iza stava (2) dodaju se novi stavovi (3) i (4), koji glase:

“(3) Preliminarni rezultati izbora se, u pravilu, evidentiraju na osnovu elektronskog brojanja glasačkih listića.

(4) Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvršit će ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultat glasanja na biračkom mjestu.”

Član 68.

U članu 5.30, stavu (4), u tački 5), riječi: „ u roku od tri dana od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila izborne rezultate“, zamjenjuju se riječima: „u roku od 72 sata od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila utvrđene izborne rezultate.”

U istom članu, stav (5) mijenja se i glasi:

„(5) Centralna izborna komisija BiH nalaže ponovno brojanje ako se utvrdi da broj glasačkih listića premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od 2%.“

Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi:

„(7) Centralna izborna komisija BiH ро službenoj dužnosti može naložiti ponovno brojanje čak i ako nije podnesen zahtjev za ponovno prebrojavanje iz stava (1) ovog člana nezavisno od uslova iz stavova (2), (3), (4), (5) i (6) ovog člana.“

Član 69.

U članu 5.32, stavu (1), iza riječi: „pojedinom nivou vlasti,“, dodaju se riječi: „u pravilu“.

Na kraju istog stava dodaje se nova rečenica, koja glasi: „Izuzetno, iz razloga propisanih propisima iz stava (3) ovog člana, provjera rezultata može se odgoditi i do 15 dana.“

Iza stava (1) dodaje se novi stav (2), koji glasi:

„(2) Odluka Centralne izborne komisije BiH о potvrđivanju izbornih rezultata је konačna, obavezujuća i protiv nje nije moguće izjaviti žalbu.“

Dosadašnji stav (2) postaje stav (3), i glasi:

„(3) Centralna izborna komisija BiH donosi propise о potvrđivanju izbornih rezultata.“

Član 70.

U Poglavlju 6 (ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA), u članu 6.2, stav (1) mijenja se i glasi:

„(1) Birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno ovim zakonom povrijeđeno, može izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 72 sata od učinjene povrede, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.“

U istom članu, stavu (2), iza riječi: „Izborne komisije“, riječ: „mogu“, zamjenjuje se riječju „će“.

Član 71.

U članu 6.3, stavu (1), iza riječi: „Centralna izborna komisija BiH“ dodaju se riječi: „ili putem elektronske aplikacije“.

Član 72.

U članu 6.4, stavu (1), iza riječi: „osim u slučaju povrede iz“, dodaju se sljedeće riječi i zarez: člana 7.2a,“.

Član 73.

U članu 6.5, na početku rečenice, riječi: „Općinska izborna komisija može narediti“, zamjenjuju se riječima: „Centralna izborna komisija BiH i općinska izborna komisija mogu narediti“, a iza riječi: „prigovor iz člana 6.4“, dodaju se riječi: „i člana 6.6“.

Član 74.

U članu 6.6, stavu (1), iza riječi: „učinjene od političkog subjekta i povrede iz“, dodaju se sljedeće riječi i zarez: „člana 7.2a,“.

U stavu (2), riječi: „u roku od 48 sati“, zamjenjuju se riječima: „u roku od 72 sata“.

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:

„(4) Izuzetno, u posebno složenim slučajevima kada je za utvrđivanje činjenica i okolnosti od značaja za rješavanje stvari potrebno saslušati stranke i svjedoke, te steći uvid i pročitati veći broj materijalnih dokaza, Centralna izborna komisija BiH provest će postupak u roku od tri, а ne duže od pet dana nakon isteka roka iz člana 6.3 stav (2) ovog zakona.“

Dosadašnji stavovi (4) i (5) postaju stavovi (5) i (6).

Iza dosadašnjeg stava (5) koji postaje stav (6) dodaju se novi stavovi (7) i (8) koji glase:

„(7) Centralna izborna komisija BiH blagovremeno javno objavljuje informacije u vezi s podnesenim prigovorima i žalbama, kao i informacije o donesenim odlukama, te vodi poseban registar podnesenih prigovora, žalbi i donesenih odluka.

(8) Način vođenja registra bit će propisan podzakonskim aktom Centralne izborne komisije BiH.“

Član 75.

U članu 6.9, stavu (1), brišu se zarez i riječi: „kojom је odlučeno о primjeni ovog zakona“, te se na kraju teksta stavlja tačka.

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

„(4) Sud BiH blagovremeno i javno objavljuje informacije u vezi s odlukama i obrazloženjima odluka iz stava (3) ovog člana.“

Član 76.

Iza člana 6.9, u nazivu Poglavlja 7, riječi: „IZBORNOJ KAMPANJI“, zamjenjuje se riječima: „IZBORNOM PERIODU“.

Član 7.1 mijenja se i glasi:

„U periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno је vođenje izborne kampanje u elektronskim, onlajn i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ova zabrana ne odnosi se na organiziranje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja.“

Član 77.

Iza člana 7.1 zakona dodaju se novi članovi 7.1a, 7.1b i 7.1.c, koji glase:

„Član 7.la

Kandidati političkih stranaka, koalicija, liste nezavisnih kandidata, kao i nezavisni kandidati i drugi učesnici u izbornom procesu, imaju potpunu slobodu da tokom izborne kampanje vrše izborne aktivnosti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Nadležni organi osigurat će slobodu kretanja kandidata, pristalica i birača tokom cijelog izbornog procesa.

Član 7.1b

(1) Političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati imaju pravo:

  1. voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju;
  2. organizirati i održavati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača; i
  3. štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom.

(2) Za javni skup iz tačke b) prethodnog stava nije potrebno odobrenje nadležnog organa, s tim što je organizator dužan dvadeset i četiri (24) sata prije održavanja takvog skupa o tome obavijestiti organ nadležan za održavanje javnog reda i mira.

(3) Ako su dva ili više organizatora najavili nadležnom organu održavanje javnog skupa na istom mjestu i u isto vrijeme, pravo na održavanje javnog skupa na tom mjestu i u zatraženo vrijeme imat će organizator koji je prvi pismeno obavijestio nadležni organ o održavanju javnog skupa o čemu će podnosioce obavijestiti nadležni organ, u roku ne dužem od 12 sati od podnesenog obavještenja o održavanju javnog skupa.

Član 7.1c

Politički subjekti u periodu izborne kampanje obavezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata оbа spola u medijskim nastupima, u javnim skupovima i drugim oblicima izborne kampanje s ciljem osiguranja jednakosti kandidata оbа spola.“

Član 78.

U članu 7.2 iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:

„(4) Politički subjekt dužan je u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala s prostora određenog za kampanju, a koji su korišteni u svrhu izborne kampanje tog političkog subjekta.“

Član 79.

U članu 7.2a, stav (2) mijenja se i glasi:

„(2) Zloupotrebu javnih sredstava u smislu stava (1) ovog člana između ostalog podrazumijeva:

a) korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za javnu promociju sebe kao kandidata i/ili političkog subjekta kojem pripada, kroz javnu promociju organa ili ustanove,
b) uključivanje državnih službenika koji supodređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu s ciljem promocije kandidata ili političkih subjekata;
c) korištenje prostorija javnih ustanova, organa ili javnih preduzeća za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nijе zagarantirano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima;
d) korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova, organa i javnih preduzeća za izbornu kampanju
e) korištenje sredstava prijevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili ро sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Ova odredba ne odnosi se na prijevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, koji se obavlja kao dio sigurnosnih mjera koje se primjenjuju u odnosu na visoke zvaničnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležni organi prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja ро službenoj dužnosti;
f) promocija političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna poduzeća;
g) prikupljanje potpisa ili vođenje izborne kampanje koju provode osobe koje obavljaju izbornu dužnost ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizira javna institucija, javni organ ili javno preduzeće; i
h) korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača tokom izborne kampanje, što uključuje između ostalog i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili kategorijama građana, osim ako je pružanje te pomoći planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija.“

Član 80.

U članu 7.3, stavu (1), iza tačke 7) dodaje se nova tačka 8), koja glasi:

„8) zloupotrijebiti dijete u političke svrhe.“

U članu 7.3, iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) Odredbe stavova (1) i (2) primjenjivat će se shodno na period kampanje za prijevremene izbore.“

Član 81.

U članu 7.4, iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) Zabranjuju se sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom perioda utvrđenog u stavu (1) ovog člana.“

Član 82.

U Poglavlju 14 (PONOVNI, ODGOĐENI I PRIJEVREMENI IZBORI), članu 14.1, ispred prvog stava dodaje se oznaka stava (1), а riječi: „najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije BiH о poništenju izbora“ brišu se.

U istom članu dodaje se novi stav (2), koji glasi:

„(2) Centralna izborna komisija BiH raspisuje ponovljene izbore, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije о poništenju izbora.“

Član 83.

U članu 14.2, stavu (4), na kraju rečenice, iza riječi: “na redovnim izborima“, briše se interpunkcijski znak tačka, dodaju se zarez i riječi: „osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.“

Član 84.

Član 15.1 mijenja se i glasi:

„Član 15.1

Sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje politička stranka i nezavisni kandidati koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima osiguravaju iz izvora propisanih Zakonom о finansiranju političkih stranka i na način propisan ovim zakonom.“

Član 85.

U dosadašnjem članu 15.1, koji postaje član 15.1a, u stavu (1), iza riječi: „za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima“, dodaju se riječi: „imat će jedan račun za finansiranje izborne kampanje i“.

U istom članu, stavu (1), tačka 1), mijenja se i glasi:

„1) sve gotovinske transakcije i raspoloživu gotovinu;“.

U istom članu, stavu (1), tački 2), iza riječi: „sve prihode i rashode, zasnovane na članarini“, dodaju se riječi: „prilozima fizičkih i pravnih lica“.

U istom članu, stavu (1), u tački 3), iza riječi: “koje je primilo takvu uplatu“, riječi: „koja premašuje iznos od stotinu (100) konvertibilnih maraka“ i interpunkcijski znak zarez, brišu se.

U istom članu, stavu (1), u tački 4), riječi: „u javnim glasilima“, zamjenjuju se riječima: „u javnim i online glasilima“.

Član 86.

Iza člana 15.1a dodaju se novi članovi 15.1b, 15.1c, 15.1d i 15.1e koji glase:

“Član 15.1b

(1) Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu s članom 4.4, stav (1) ovog Zakona.

(2) Račun za finansiranje izborne kampanje otvara lice ili organ kojeg ovlasti politička stranka odnosno nezavisni kandidat.

(3) Poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje politička stranka i nezavisni kandidat dužni su otvoriti najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, а najranije ga mogu otvoriti tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru.

(4) Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje.

(5) Na poseban račun za finansiranje izborne kampanje ne smiju se primati druge uplate, osim onih namijenjenih za finansiranje izborne kampanje, niti se sredstva s tog računa smiju koristiti za bilo koju drugu svrhu, osim podmirenja troškova izborne kampanje.

(6) Ako nakon uplate svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje političke stranke preostanu neutrošena sredstva, оnа se uplaćuju na transakcijski račun centrale političke stranke.

(7) Ako sredstva na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nisu dovoljna za izmirenje troškova, politička stranka је obavezna da neizmirene obaveze ро osnovu troškova izborne kampanje plati s računa centrale političke stranke.

(8) Ako nakon završetka svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nezavisnog kandidata preostanu neutrošena sredstva, оnа se vraćaju svim izvorima ili donatorima. Povrat preostalih sredstva је srazmjeran iznosima uplata ili datih donacija.

Član 15.1c

(1) Kada dvije ili više političkih stranaka nastupaju u okviru koalicije, za troškove kampanje mogu koristiti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje jedne od političkih stranaka, članica koalicije, što se uređuje međusobnim sporazumom političkih stranaka koji se dostavlja i deponira u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Sredstva koja је pojedina politička stranka obavezna uplatiti na poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje u skladu sa zaključenim međusobnim sporazumom ne smatraju se donacijom ni prihodom političke stranke koja је otvorila poseban račun za finansiranje izborne kampanje.

(2) Politička stranka može drugoj političkoj stranci dati pozajmicu za finansiranje izborne kampanje na osnovu međusobnog sporazuma, uplatom na poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Pozajmica koju је politička stranka na osnovu međusobnog sporazuma dala drugoj političkoj stranci te povrat pozajmice na centralni račun političke stranke koja је dala pozajmicu ne smatra se donacijom.

(3) Sporazum о pozajmici s jasno definiranim rokom povrata pozajmice obavezno se dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 15.1d

(1) Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su, u vrijeme podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje za period od njegovog otvaranja do dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore.

(2) Prijava za učešće na izborima političke stranke i nezavisnog kandidata neće biti ovjerena ako politička stranka i nezavisni kandidat ne podnese izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje za period od njegovog otvaranja do dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore.

(3) Tri dana prije dana održavanja izbora, unosom u elektronsku aplikaciju podnosi se izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje. Izvještaj će sadržavati sve izvore novčanih i nenovčanih donacija, datum i iznos takve uplate; izvještaj о svim troškovima (rashodima) izborne kampanje, kao i računima dobavljača i izvršilaca usluga, s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvještaja.

(4) U roku od 30 dana od dana objavljivanja izbornih rezultata u „Službenom glasniku BiH“, unosom u elektronsku aplikaciju podnosi se finansijski izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje. Izvještaj će sadržavati sve izvore finansiranja izborne kampanje, troškove (rashode) izborne kampanje za period od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana podnošenja izvještaja, kao i iznos i vrstu neizmirenih dugova za troškove izborne kampanje i vrijeme potrebno za njihovo plaćanje.

(5) Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima obavještavaju Centralnu izbornu komisiju o zatvaranju posebnog računa.“

Član 87.

Član 15.3 mijenja se i glasi:

„Član 15.3

(1) Politička stranka imenuje ovlašteno lice koje je odgovorno za podnošenje izvještaja i vođenje knjiga.

(2) Nezavisni kandidat može imenovati ovlašteno lice koje je lično odgovorno za podnošenje izvještaja i vođenje knjiga kao i za komunikaciju s Centralnom izbornom komisijom BiH.

(3) Lice imenovano u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana ovlašteno je za vođenje poslovnih knjiga, podnošenje izvještaja u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o finansiranju političkih stranaka, te za komunikaciju s Centralnom izbornom komisijom BiH, a obavezno je kontinuirano se educirati u skladu s planom i programom edukacije koji donosi Centralna izborna komisija BiH.

(4) Politička stranka i nezavisni kandidat obavezni su dostaviti podatke o licu imenovanom u skladu s odredbama stava (1) ovog člana zajedno s kontakt podacima, najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog imenovanja ili 15 dana od dana promjene ovlaštenog lica u skladu s odredbom ovog člana.

(5) Ovlašteno lice potpisuje sve izvještaje i odgovorno je za vođenje evidencije u vezi s izvještajima. Na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, ovlašteno lice dužno je da dostavi izvještaje na uvid.“

Član 88.

Član 15.4 mijenja se i glasi:

„Lice imenovano u skladu s članom 15.3 ovog zakona neposredno je odgovorno za podnošenje izvještaja i za sadržaj izvještaja Centralnoj izbornoj komisiji BiH.“

Član 89.

U članu 15.6, dodaje se stav (2), koji glasi:

„(2) Sve državne, entitetske, kantonalne i institucije jedinica lokalne samouprave, kao i institucije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine obavezne su sarađivati s Centralnom izbornom komisijom BiH i obavezne su na pisani zahtjev Centralne izborne komisije BiH obezbijediti sve potrebne podatke, informacije i dokumente relevantne za efikasnu provjeru tačnosti podataka sadržanih u izvještajima o donacijama za izbornu kampanju, materijalnim prilozima i rashodima, uključujući i podatke o prihodima pojedinačnih donatora u skladu s odredbama ovog poglavlja. Ista obaveza važi za sve javne i poslovne banke koje su otvorile bankovne račune u ime političkog subjekta, bilo za finansiranje političkih subjekata ili poseban račun za potrebe finansiranja izborne kampanje, kao i za sva pravna i fizička lica koja su dala donacije političkom subjektu.“

U članu 15.6, dosadašnji stavovi (2) i (3) postaju stavovi (3) i (4).

Član 90.

Uvodni dio člana 15.7, stava (1), mijenja se i glasi:

„Kandidati izabrani na svim nivoima vlasti dužni su u roku od trideset (30) dana od dana objave ovjere mandata u „Službenom glasniku BiH“, na način koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH, podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju koja sadrži:“

U istom članu, stav(1), u tački 1., riječi „iz člana 15.1“ zamjenjuju se riječima „iz člana 15.1a.“

Član 91.

U članu 15.8, dosadašnji stav (1) briše se.

Dosadašnji stavovi (2) i (3) postaju stavovi (1) i (2).

Novi stav (1) mijenja se i glasi:

„(1) Kandidati izabrani u tijela na svim nivoima vlasti dužni su Centralnoj izbornoj komisiji BiH predati izjavu o imovinskom stanju, u roku od 30 dana od dana prestanka mandata na koji su izabrani, kao i u slučaju prestanka mandata u situacijama opisanim u članu 1.10, stavu (1), osim tačke 3 ovog zakona, u roku od 30 dana od dana prestanka mandata.“

Član 92.

Naslov Poglavlja 16 mijenja se i glasi: MEDIJI U IZBORNOM PERIODU.

Član 93.

U članu 16.1. ispred prvog stava dodaje se oznaka stava (1).

U istom članu iza stava (1) dodaje se novi stav (2), koji glasi:

„(2) Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona.“

Član 94.

Član 16.2 mijenja se i glasi:

„Član 16.2

(1) Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

(2) Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom (1) ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје.“

Član 95.

U članu 16.3, stavu (3), iza riječi: „u okviru informativnih programa elektronskih medija,“, riječi: „bez navođenja njihove kandidature“, zamjenju se riječima: „bez direktnog ili indirektnog navođenja njihove kandidature“.

Iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:

„(4) U slučaju kršenja odredbi ovog člana, politički subjekt ili svako drugo zainteresovano lice može podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine na nadležno postupanje.“

Član 96.

U članu 16.4 iza riječi „uravnoteženosti“ dodaju se riječi: „jednakog pristupa“.

U istom članu, iza riječi: „poput okruglih stolova“, dodaje se interpunkcijski znak zarez (,) i sljedeće riječi: „drugih debatnih emisija“.

Član 97.

U članu 16.5, stavu (2), riječi: „izborne kampanje“, zamjenjuju se riječima: „izbornog perioda“.

Član 98.

U članu 16.11, stavu (1), iza riječi: „biračkih mjesta“, dodaju se riječi: „kada počinje period predizborne šutnje“.

Član 99.

U članu 16.12, dodaju se novi stavovi (6) i (7) koji glase:

„(6) Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti.

(7) Cijena i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biće jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima.“

Član 100.

U članu 16.13. ispred prvog stava dodaje se oznaka stava (1), a riječi: „ima pravo da odbije emitirati“, zamjenjuju se riječima: „može odbiti da emitira“.

U istom članu, u stavu (1), tačka с) mijenja se i glasi:

„с) oglašavanje uključuje bilo kakav vid diskriminacije ili predrasuda na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla, kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi;“

Iza tačke с) dodaju se nove tačke d), е) i f), koje glase:

„d) se oglašavanjem ponižava, zastrašuje ili podstiče na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilо kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi;

е) oglašavanje uključuje učešće djece; i

f) је oglašavanje u suprotnosti s bilo kojim propisima Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

U istom članu iza stava (1) dodaju se novi stavovi (2), (3), (4) i (5), koji glase:

„(2) Ako elektronski mediji smatraju da sadržaj plaćenog političkog oglašavanja potpada pod stav (1) tačke с), d), е) i f) ovog člana, može podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, koja je dužna donijeti obavezujuće mišljenje u vezi s podnesenom prijavom po hitnom postupku.

(3) Ako elektronski mediji odbiju da emituju plaćeno političko oglašavanje, navodeći razloge iz stava (1) tačke с), d), е) i f) ovog člana, suprotno obavezujućem mišljenju Regulatorne agencije za komunikacije BiH, politički subjekt čiji oglas је odbijen ima pravo podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, koja je dužna donijeti odluku u vezi s podnesenom prijavom.

(4) U slučaju da elektronski mediji emituju plaćeno političko oglašavanje suprotno odredbama stava (1) ovog člana, svako zainteresovano lice ima pravo podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine.

(5) Odluku iz stavova (3) i (4) ovog člana Regulatorna agencija za komunikacije BiH donosi po hitnom postupku i dostavlja je na znanje Centralnoj izbornoj komisiji BiH.“

Član 101.

U članu 16.14, stavu (1), riječi: „u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora“, zamjenjuju se riječima: „u periodu izborne kampanje“.

U istom članu, stavu (2), riječi: „u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora“, zamjenjuju se riječima: „u periodu izborne kampanje“.

U istom članu, stavu (3), rečenica: „Zabranjeno је vođenje izborne kampanje putem elektronskih i štampanih medija koja je stereotipnog i uvredljivog sadržaja u odnosu na muškarce i/ili žene ili koja podstiče stereotipno i uvredljivo ponašanje na osnovu spola ili ponižavajući odnos prema pripadnicima različitih spolova“, briše se.

U stavu (5), riječi: „u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora“ zamjenjuju se riječima: „u periodu izborne kampanje“.

Član 102.

Iza člana 16.14 dodaju se novi članovi 16.14a i 16.14b, koji glase:

“Člаn 16.14а

Odredbe člana 16.14, stav (3), shodno se primjenjuju na privatne elektronske medije, onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

Član 16.14b

Politički subjekti mogu u toku izborne kampanje voditi kampanju i putem interneta, u skladu s odredbama ovog zakona.“

Član 103.

Član 16.16 mijenja se i glasi:

„Član 16.16

(1) U slučaju kršenja odredbi iz ovog poglavlja od strane elektronskih medija nadležna je Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

(2) U slučaju kršenja odredbi iz ovog poglavlja od strane političkih subjekata nadležna је Centralna izborna komisija BiH.“

Član 104.

Član 16.17 mijenja se i glasi:

„Član 16.17

Politički subjekti svoje primjedbe na sadržaj u štampanim i onlajn medijima u vezi s praćenjem izborne kampanje upućuju Vijeću za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.“

Član 105.

Iza člana 16.17 dodaju se novi članovi 16.17a i 16.17b, koji glase:

“Član 16.17а

(1) Političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače.

(2) U slučaju povrede odredbi iz stava (1) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da provede postupak.

Član 16.17b

U toku izborne kampanje politički subjekti će uložiti maksimalne napore da svojim kandidatkinjama i kandidatima na izborima osiguraju jednaku zastupljenost za prezentiranje njihovog političkog programa i programa njihovih političkih subjekata kako putem javnih tako i putem privatnih elektronskih medija.“

Član 106.

U Poglavlju 17 (IZBORNI POSMATRAČI), u članu 17.1, iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3) i (4), koji glase:

„(3) Posmatraču se mora omogućiti pravo na efektivno vršenje promatranja, što podrazumijeva jasan uvid u sve izborne aktivnosti iz stava (2) ovog člana, a posebno u fazu brojanja glasačkih listića.

(4) Ukoliko posmatrač za vrijeme promatranja utvrdi nepravilnosti u vezi s procesom koji je promatra može tražiti pojašnjenje od ovlaštene osobe, a ukoliko je nezadovoljan obrazloženjem o tome će unijeti primjedbu u zapisnik.“

Član 107.

U članu 17.2 stav (1) mijenja se i glasi:

„(1) Posmatrači ni na koji način neće ometati izborne aktivnosti i poštivat će tajnost glasanja, a identitet glasača će moći otkriti isključivo ukoliko je to potrebno u svrhu vršenja njihovih dužnosti iz stava (4) člana 17.1. Samo jedan predstavnik akreditovanih subjekata može biti prisutan na javnom sastanku izborne komisije, u centru za birački spisak, biračkom mjestu ili drugim relevantnim mjestima, kako је utvrdila Centralna izborna komisija BiH.“

Iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:

„(3) Posmatranje brojanja glasova u centru za brojanje organizirat će se na način da za svakim stolom na kome se vrši brojanje svi akreditirani subjekti mogu imati ро jednog posmatrača sve vrijeme brojanja kao i posmatranja svih ostalih izbornih aktivnosti u centru za brojanje.“

Dosadašnji stav (3) postaje stav (4).

Član 108.

U članu 17.8 riječ „prigovor“ zamjenjuje se riječju „žalba“, а riječi: „koja će ga“ zamjenjuju se riječima: „koja će žalbu“.

Član 109.

U članu 17.9, stavu (1), iza riječi: „u pisanoj formi“, dodaju se riječi: „ili elektronski“.

Član 110.

U Poglavlju 18 (BRČKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE) član 18.3 briše se.

Član 111.

U Poglavlju 19А (KAZNENE ODREDBE) član 19.8 mijenja se i glasi:

“(1) Novčanom kaznom u iznosu od 600 KМ do 3.000 КМ kaznit će se za prekršaj fizičko lice zaposleno ili angažirano u izbornoj administraciji ako:

  1. u suprotnosti s članom 2.1 učestvuje u donošenju odluke koja može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno ili na drugi način prekrši zakletvu iz člana 2.1, stava (3);
  1. u suprotnosti s članom 2.13 stavom (1) tačkom 2) ne odredi biračka mjesta na području općine za glasanje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;
  1. u suprotnosti s članom 2.13 stavom (1) tačkom 5) ne osigura izborni materijal za glasanje na svim nivoima izbora u Bosni i Hercegovini;
  1. ne obavijesti birače о svim informacijama neophodnim za provođenje izbora u skladu s uputama Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 2.13 stavom (1) tačkom 6);
  1. nepravilno izbroji glasačke listiće na biračkim mjestima i u centrima za brojanje ili nepravilno objedini utvrđene izborne rezultate s biračkih mjesta ili ne unese ili nepravilno unese izborne rezultate u relevantnu softversku aplikaciju, u suprotnosti s članom 2.13 stav (1) tačka 9);
  1. imenuje predsjednika i članove biračkih odbora i njihove zamjenike, u suprotnosti s članom 2.19;
  1. prekrši zabranu zloupotrebe prava na učešće u radu biračkog odbora lažnim predstavljanjem iz člana 2.19 stav (14);
  1. ne ažurira podatke u skladu s promjenom broja birača i propisima Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom b);
  1. ne osigura uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska na teritoriji svoje općine, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom с);
  1. ne osigura podatke za Centralni birački spisak koji su utvrđeni propisima Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom d);
  1. ne vodi evidenciju zahtjeva i prigovora i ne čuva prateću dokumentaciju, kako je propisano članom 3.8 stavom (4);
  1. odredi biračka mjesta suprotno članu 5.1 stavu (2), uključujući i funkcioniranje tehničke opreme;
  1. ne osigura video nadzor u skladu s članom 5.2.a, stavom (1);
  1. ne zaključa i ne osigura izborni materijal za glasanje, uključujući potrebne izborne tehnologije, kako je propisano članom 5.3 stavom (3);
  1. ne dostavi na biračko mjesto relevantne izborne tehnologije, kako je propisano članom 5.3a stavom (1) ili ne zaključa izborne tehnologije, kako je propisano članom 5.3a stavom (2);
  1. neopravdano nije prisutan tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasova u skladu s članom 5.5 ili je neopravdano odsutan tokom zajedničkog ručnog prebrojavanja birača, glasačkih listića, koverti s nepotvrđenim glasačkim listićima i glasova, u suprotnosti s članom 5.23. stavom (5);
  1. ne odredi dužnosti članovima biračkog odbora ili ih ne evidentira na način propisan članom 5.6 stavom (2);
  1. ne udalji lice koje remeti javni red na biračkom mjestu, kako je propisano članom 5.6 stavom (3);
  1. dozvoli donošenje na biračko mjesto političkih obilježja i simbola, u suprotnosti s članom 5.6 stavom (5);
  1. ne vodi zapisnik о radu biračkog odbora kontinuirano, detaljno i čitko, u propisanom obrascu i sa podacima propisanim članom 5.7 stavom (1);
  1. ne istakne na vidnom mjestu spisak članova biračkog odbora s nazivima političkih subjekata koji su ih predložili u skladu s članom 5.8 stavom (1) tačkom 5);
  1. ne objasni biraču način glasanja i ne osigura tajnost glasanja propisanu članom 5.11, stavom (1);
  1. ne utvrdi identitet birača u skladu s članom 5.13, stavom (1) ili ne ustanovi da li potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska odgovara potpisu na identifikacionom dokumentu na osnovu kojeg је utvrđen identitet birača u skladu s članom 5.13, stavom (2) i (3);
  1. izda glasački listić suprotno propisima kojima se regulira izdavanje glasačkih listića iz člana 5.13;
  1. pomogne licu pri glasanju na način koji nije u skladu s članom 5.19;
  1. ne evidentira podatak ili ne popuni obrazac u skladu s članom 5.25; ili
  1. ne osigura da podaci objedinjenih zbirnih rezultata glasanja za općinu budu u skladu s članom 5.27 ovog zakona.

(2) Za prekršaje iz stava (1) tačke 1., 7., 14. do 27. ovog člana kaznit će se članovi biračkog odbora novčanom kaznom u iznosu od 600,00 КМ do 10.000,00 КМ.

(3) Za prekršaje iz stava (1) tačke 1., 7., 14 do 27. ovog člana, politički subjekt ispred kojeg је imenovan član biračkog odbora kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 10.000,00 КМ.“

Član 112.

Član 19.9 mijenja se i glasi:

“(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 30.000,00 КМ kaznit će se politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat:

  1. ne podnese ostavku na položaj ili ne postupi u skladu sa zakonom kojim se uređuje njegov status, u suprotnosti s članom 1.8 stavom (4);
  1. u roku od deset dana ne dostavi izmjene podataka u skladu s članom 4.22;
  1. u suprotnosti s članom 7.1, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje;
  1. ukloni, prekrije, ošteti ili promijeni štampani oglas, plakat, poster ili drugi materijal koji se, u skladu sa zakonom, koristi u svrhu izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnih kandidata, a u suprotnosti s članom 7.2 stavom (2);
  1. postavi oglas, plakat, poster, odnosno napiše svoje ime ili slogan koji je u vezi sa izbornom kampanjom, u ili na zgradi u kojoj je smješten organ vlasti bilo na kojem nivou, javno preduzeće, javna ustanova ili mjesna zajednica, te na vjerskom objektu, na javnom putu ili javnoj površini, osim na mjestu predviđenom za plakatiranje i oglašavanje [član 7.2 stav (3)];
  1. u roku od 15 dana od dana izbora ne ukloni svaki oglas, plakat, poster i drugi sličan materijal korišten u svrhu izborne kampanje, a kako je propisano članom 7.2 stavom (4);
  1. zloupotrebi javni resurs za vlastitu ili promociju političkog subjekta čiji je član, u suprotnosti s članom 7.2а stavom (2);
  1. ponese i pokaže oružje na političkom skupu, biračkom mjestu ili njihovoj okolini, kao i za vrijeme okupljanja u vezi s aktivnosti političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata u izbornom procesu, u suprotnosti s članom 7.3 stav (1) tačka 1);
  1. omete skup druge političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, ili podstakne drugog  na takvu aktivnost, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 2);
  1. spriječi novinara da obavi svoj posao u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 3);
  1. obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist s ciljem dobivanja podrške birača ili zaprijeti pristalici druge političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 4);
  1. potakne na glasanje lice koje nema pravo glasa, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 5);
  1. potakne lice da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime drugog lica u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 6), ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;
  1. koristi se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavi ili upotrebi sliku, simbol, audio ili video zapis, SMS-poruku, internetsku poruku ili drugi materijal koji može tako djelovati [član 7.3 stav (1) tačka 7)] ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;
  1. zloupotrebi dijete za političke svrhe u suprotnosti s članom 7.3, stavom (1), tačkom 8) ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;
  1. lažno se predstavi u ime političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata  ili fiktivno predstavi politički subjekt kojem је dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (2);
  1. održi skup s ciljem izborne kampanje, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 1);
  1. izloži na biračkom mjestu ili u njegovoj okolini bilo kakav materijal s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (l) tačkom 2);
  1. koristi domaća i međunarodna sredstva komunikacije s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 3);
  1. koristi megafon ili drugi razglasni uređaj s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 4);
  1. provede drugu aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces [član 7.4 stav (3)];
  1. prekorači najveći iznos sredstava za finansiranje izborne kampanje iz člana 15.10;
  1. vodi izbornu kampanju u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje [član 16.14 stav (3)];
  1. putem medija širi netačne informacije koje mogu ugrožavati integritet izbornog procesa i pogrešno informirati birače, u suprotnosti s članom 16.17а ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana koje počini pristalica političkog subjekta kaznit će se taj politički subjekt.

(3) Za prekršaj iz stava (1) tačke 2. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice političke stranke, koalicije i liste nezavisnih kandidata novčanom kaznom  u iznosu od 600,00 КМ do 15.000,00 КМ.

(4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 15.000,00 КМ.

(5) Za prekršaj iz stava (1) tačke 8., 12. i 13. ovog člana kaznit će se i lica zaposlena ili angažirana u izbornoj administraciji novčanom kaznom u iznosu od 600,00 КМ do 3.000,00 КМ.

(6) Za prekršaj iz ovog člana, osim novčanih kazni, Centralna izborna komisija BiH može izreći i druge sankcije predviđene u članu 6.7 ovog zakona.“

Član 113.

U Poglavlju 20 (PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE), iza člana 20.16а dodaju se novi članovi 20.16b, 20.16c, 20.16d i 20.16.e, koji glase:

„Član 20.16b

Postojeći članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti u obavezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uslova iz člana 2.5 stav (6) ako ti uslovi nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uslove propisane u članu 2.5. stav (6), tačke 6) i 7) ovog zakona.

Član 20.16c

(1) Centralna izborna komisija BiH će u periodu između 15 dana od dana stupanja na snagu ovog  Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona do 45 dana prije dana održavanja Lokalnih izbora 2024. godine uložiti najveće napore kako bi ispunila svoje obaveze vezano za izbor, imenovanje, evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa zakonom.

(2) Centralna izborna komisija BiH će u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise kojima će utvrditi kriterije i postupak imenovanja predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa stavom (1) ovog člana.

(3) Po isteku roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko neko od mjesta predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora ostane nepopunjeno, imenovanja na ta mjesta će se u izuzetnom slučaju obaviti u skladu s postupkom predviđenim članom 2.19. stavovima (5) do (16) ovog zakona.

(4) Centralna izborna komisija BiH donijet će privremene propise koji se primjenjuju isključivo na Lokalne izbore 2024. godine, kojima će se utvrditi kriteriji i postupak za imenovanje predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa stavom (3) ovog člana.

Član 20.16d

(1) Danom stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH će u skladu sa relevantnim odredbama ovog zakona definisati djelokrug primjene pilot projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se ovi pilot projekti realizirati na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Centralna izborna komisija BiH nadležna je za realizaciju pilot projekata iz stava (1) ovog člana, uključujući distribuciju, instalaciju, sigurnost i korištenje specifičnih izbornih tehnologija i druge odgovarajuće opreme potrebne za realizaciju pilot projekata, kao i za sve druge dodatne aktivnosti u cilju osiguranja sigurnosti, integriteta i funkcionalnosti odabranih izbornih tehnologija u provođenju pilot projekata.

(3) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Centralna izborna komisija će donijeti detaljnije propise u vezi s provođenjem odredbi stavova (1) i (2) ovog člana. To će podrazumijevati i utvrđivanje odgovornosti nadležnih organa zaduženih za provođenje izbora i drugih nadležnih organa u Bosni i Hercegovini.

(4) Centralna izborna komisija BiH će Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine podnositi periodične izvještaje o procedurama i preduzetim mjerama na implementaciji pilot projekata.

Član 20.16e

(1) Izuzev u pogledu odredbi koje su potrebne radi provođenja pilot projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredbi ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počet će ро ispunjavanju tehničkih uslova za njihovu primjenu.

(2) Sticanje tehničkih uslova iz stava (1) ovog člana obuhvata izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot-procesa, kao i sve druge dodatne aktivnosti s ciljem osiguranja integriteta i funkcionalnosti odabranih izbornih tehnologija u izbornom procesu.

(3) Uz konsultacije s IDDEEA-om i Agencijom za zaštitu ličnih podataka BiH, Centralna izborna komisija BiH posebnim pravnim aktom utvrđuje sticanje tehničkih uslova.

(4) Centralna izborna komisija BiH će Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine redovno dostavljati sveobuhvatne izvještaje o svojim aktivnostima na uvođenju posebnih izbornih tehnologija.“

Član 114.

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

(2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. ovog zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stava prije tog datuma.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...