Politika

Sudije podijeljene, nema odluke: O Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon Ustavni sud BiH će odlučivati u martu

Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.

“S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.

Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.

Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i  Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.

Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?

Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.

Konaković i Krišto na listama: Osmorka podijeljena, borba za petog državnog delegata i u klubu Bošnjaka i Hrvata

Centralna izborna komisija BiH zaprimila je šest kandidatskih listi za izbor delegata iz reda bošnjačkog naroda u Dom naroda PS BiH. Također je predato sedam listi za izbor delegata iz reda hrvatskog naroda. Ono što je interesantno da su se na listama našli Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH ali i Elmedin Konaković, kandidat za ministra vanjskih poslova BiH.

Dvije kandidatske liste predali su delegati SDA Muamer Zukić i Haris Zahiragić. Na jednoj listi su Safet Softić i Hazim Rančić, a na drugoj Šefik Džaferović i Halid Genjac.

Jednu listu predao je Amir Orlović iz DF-a na kojoj su Dženan Đonlagić, Mensura Beganović i Hamed Hodžić.

Delegat Emir Dautović (NES) predao je listu na kojoj su Džemal Smajić iz SBiH-a i Mirnes Gušić.

Narod i pravda predala je listu na kojoj su Kemal Ademović, Elmedin Konaković i Amra Babić.

Jednu listu je predao Irfan Čengić (SDP) na kojoj su Elvir Karajbić i Edis Dervišagić.

U Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH SDA ima 12 delegata, DF jednog, NES dva, Stranka za BiH 1, SDP 2, Narod i pravda pet.

SDA sa 12 delegata može izglasati tri delegata, NIP jednog, dok će peti delegat ovisiti od preostalih glasanja. SDP za svoju listu ima dva glasa, a NIP s još jednim preostalim delegatom može podržati tu listu ili listu koju je predao NES koji zajedno sa Strankom za BiH ima tri glasa. Samo jedan delegat presudit će čija lista će imati glas više. Na osnovnu predati lista vidi se da su odnosi u osmorci poljuljani i da nije bilo jedinstva kada je riječ o petom delegatu u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH.

HDZ ima četiri liste, na jednoj Krišto 

Kada je riječ o listama za delegate iz reda Hrvata, CIK-u je dostavljeno sedam listi.

Ivan Odak je predao listu na kojoj su Ilija Cvitanović, Ivan Vukadin i Željko Josić.

Tomislav Mandić predao je listu HDZ-a na kojoj su Zdenko Ćosić, Mate Lončar, Miro Grabovac, Daniela Perić i Nikica Vidović.

Ivo Tadić predao je drugu listu HDZ-a na kojoj su Ivo Vincetić, Marijan Klaić, Nikola Raguž, Tea Ružić i Ana Rašo.

Tomislav Martinović predao je treću listu HDZ-a na kojoj su Dragan Čović, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Viktorija Haubrich i Tanja Vučić-Tomić.

Još jednu listu HDZ-a predao je Ivo Tadić na kojoj je Marina Pendeš.

Marina Mujkanović (SDP) predala je listu na kojoj su Jugoslav Brdar, Davor Čičić i Vlado Rašić.

Damir Marjanović (ZNG) predao je listu na kojoj je Zlatko Miletić.

U Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH HDZ BiH ima 14 delegata što im je dovoljno za tri sigurna delegata.

HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata i mogu izglasati jednog delegata.

Stranke osmorke imaju četiri ruke jer NIP, SDP, NES i Za nove generacije imaju po jednog delegata. Preostaje Berina Fejzić koja nije dio ovih stranaka.

Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. Glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti baraž.

(NAP)

Transparency International podnio prijavu protiv devet stranaka: SDP primio zabranjene donacije od 14 preduzeća koja posluju sa državom, SDA od šest, na spisku još HDZ, NiP, SBiH …

Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv  SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS,  Socijaldemokrata BiH,  Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

Stranke ne prijavljuju donacije

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

Transparentno.ba

Ugrožavanje stabilnosti kao srpski politički adut: Dodik je nagradio Putina jer želi pridobiti Zapad za svoju agendu

Čini se da srpska javnost znatno bolje nego bošnjačka razumije kako razmišlja Zapad. Kada je počeo rat u Ukrajini, bošnjačka javnost je svesrdno stala na stranu Ukrajine. Dodik je snažno podržao Putina, Srbija se stidljivo pridružio UN-ovim rezolucijama o Ukrajini, ali je gordo odbila uvesti sankcije.

Mnogima se u Sarajevu činilo da srpska politika pravi kobnu grešku. Neki su skoro likovali, vjerujući valjda da će se Zapad obračunati s “Putinovom petom kolonom“. Desilo se suprotno. Vučić i Dodik se dobro drže, možda i odlično. Bošnjaci su skoro pa obezvlašćeni.

To je potvrdila i prošlosedmična posjeta savjetnika američkog državnog sekretara Dereka Cholleta Beogradu. Na sastancima sa srbijanskim državnim vrhom, Chollet je, na sveopće iznenađenje naše javnosti, pohvalio ulogu Srbiju. „Cijenimo posvećenost Srbije miru i stabilnosti i spremni smo pomoći Srbiji da napreduje na svom evropskom putu“, kazao je Chollet, nakon sastanka sa Ivicom Dačićem.

Kako Dačić „doprinosi miru i stabilnosti“, ako je samo prije nekoliko dana prisustvovao obilježavanju neustavnog Dana RS-a? Zar je podrivanje autoriteta Ustavnog suda doprinos izgradnji mira? Zar podrivanje pravnog poretka nije prvi korak ka nasilju?

Srbijanski državni vrh je partner State Departmenta upravo zato što pravi prvi korak ka nasilju, ali ne i drugi. Amerikancima je, čini se, dovoljno samo da „ne puca“. Dovoljno im je što srbijanski državni vrh „uglavnom“ poštuje Dejtonski sporazum. Štaviše, Chollet kao da je zahvalan Srbiji što ne ratuje, iako bi, čini se, i htjela.

Sjedinjene Države su, kao i ostatak NATO-a, skoro potpuno posvećene Ukrajini. Ovih dana nastavljena je saga o slanju njemačkih tenkova u Ukrajinu. Nakon najava Pariza i Londona da će poslati svoje tenkove Ukrajini, Berlin se našao pod pritiskom. Međutim, njemačka vlada šalje poruke da će poslati svoje leoparde, samo ako SAD prije toga pošalju svoje tenkove M1 Abrams. Istovremeno, kako je objavio Washington Post, većina članstva Republikanske stranke, koja kontroliše Kongres, smatra da treba obustaviti dalju podršku Ukrajini.

U ovako složenoj situaciji, posljednje što bi Bidenova administracija htjela jeste da, pored Ukrajine, trošiti resurse na zaustavljanje eventualnog novog konflikta na Balkanu. Ne treba objašnjavati koliko bi otvaranje sukoba u BiH ili na Kosovu olakšalo poziciju Rusije u Ukrajini. „SAD će“, kako je kazao Chollet u Beogradu, „podržati sve napore koji se ulažu u cilju održavanja mira i stabilnosti.“

Čini se da srpska politika savršeno razumije ovu situaciju. Kako je, povodom Vučićeve eskalacije na Kosovu, primijetio bivši pukovnik američkih vazduhoplovnik snaga Jeffrey Fischer: „Nijedna članica NATO-a ne želi dodatni konflikt na euroazijskom tlu, uz rat u Ukrajini, Vučić upravo zato time i prijeti.“ Dodik radi po istoj matrici, smišljenoj u Beogradu.

Najveći kapital srpske politike je upravo u tom što jeste prijetnja miru i stabilnosti. Nije problem u tome što Bidenova administracija „to ne razumije“, već upravo u tome što sasvim dobro razumije. No neće ponovo rasporediti SFOR u BiH, niti će poslati Abrams tenkove Oružanim snagama BiH, jer su potrebni Ukrajini. Zapravo, pitanje je hoće li ih, uz ovakve Republikance, imati i za Ukrajinu.

Svjestan da SAD nisu zainteresirane da primijene silu, sve dok srpska politika „uglavnom“ poštuju Dejtonski sporazum, Dodik ga poštuje samo uglavnom: ne puca. Ne namjerava ga poštovati u cijelosti, pa ni u dobroj mjeri.

No, ni to mu nije dovoljno, pa svako malo zaprijeti da će možda zapucati. On ne želi biti samo prijetnja mira, već želi biti kredibilna prijetnja miru. Zato organizira vojnu paradu 9. januara i odlikuje Putina. Jer ko nagrađuje Putina, valjda je spreman uraditi isto što Rusi čine u Ukrajini. Dodik je napravio prvi korak nasilju, prijeti da će možda napraviti drugi i treći. Prijeti da će možda otvoriti novi front.

Zatim čeka da mu dođu zapadni ambasadori ili diplomate nižeg i srednjeg ranga, kako bi ga nagovorile da se ipak zaustavi. S obzirom da nemaju štapa (SFOR-a), mogu mu ponuditi samo mrkvu. Ta mrkva je nekada bio odlazak poništavanje Lajčakovih amandmana, zatim odlazak stranih sudija i tužilaca, smanjenje Oružanih snaga BiH, itd. Danas je to, čini se, državna imovina.

Ne znam da li je Dodik spreman otcijepiti se i započeti novi sukob. Da jeste, mislim da bi već to učinio. Ko ozbiljan ipak može reći šta će se desiti? Skoro sve Dodik čini s namjerom da proizvede strah da je zaistaspreman to učiniti. Da će to možda ubrzo uraditi. Ili da neće, ako dobije nešto zauzvrat.

Ne znam šta će Dodik uraditi, niti to smatram ključnim. Ključno je šta ćemo mi uraditi, a kad kažem mi mislim nažalost na nas i na Amerikance. Jer, kako se pokazalo nakon izbora, u BiH ne odlučuje samo narod ko će biti nova vlast, već i Ambasada Sjedinjenih Država, barem kada je riječ o „bošnjačkoj kvoti“.

Ako želimo razumjeti kako razmišljaju Amerikanci, pogledajmo šta kažu. „Postoji samo jedan način da imate zagarantiran mir – a to je ako se predate“, kaže Ronald Reagan. Ne možete odlučiti hoće li vas neko napasti. Nije mogla Ukrajina odlučiti hoće li Putin krenuti u rat. Ne možemo ni mi hoće li Dodik.

Ili ipak možemo, „ako se predamo.“ Upravo je, to čini se, filozofija Osmorke. Upravo zato je projekat Nikšić-Konaković-Forto, čini se, i osmišljen u State Departmentu. Legitimno je da se SAD svojim interesima, a ne našim željama. Njihov trenutni interes jeste mir na Zapadnom Balkanu, po svaku cijenu. Lakše im je da ga mi sami platimo, nego da oni troše svoje sigurnosne resurse. Iako je mir i njihov interes, a ne samo naš.

Legitimno je i da se bh. politika vodi interesima države BiH. Nećemo osigurati mir tako što ćemo se preventivno predati. U nastavku spomenute misli, Reagan kaže da ćemo najbolje zaštiti mir ako nasilnik zna da će platiti veliku cijenu, ako se usudi napasti nas. Najbolje ćemo zaštititi mir, ako Dodiku bude jasno da ne može dobiti ništa što mu ne pripada, bez obzira na prijetnje, te da Republika Srpska, pokuša li se otcijepiti, može uništiti samo sebe. Na kraju, to znaju čak i Amerikanci.

Zbog navodnog nedostatka policijskih snaga: Srbija ukinula stalnu policijsku zaštitu Ambasadi BiH u Beogradu!

Srbijanska policija ukinula je stalnu policijsku zaštitu Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu, saznaje Istraga.
Stalna policijska zaštita je ukinuta prije tridesetak dana.
“Rečeno nam je da MUP Republike Srbije nema kapaciteta da štiti našu Ambasadu. Još su nam kazali da će i neke druge ambasade ostati bez stalne policijske zaštite. Međutim, prema mojim informacijama, nijednoj ambasadu država regiona nije ukinuta stalna policijska zaštita”, kazala je za Istragu bh. ambasadorica u Beogradu Aida Smajić.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH potvrdili su nama da su informirani o ukidanju policijske zaštite Ambasadi i Konzulatu u Beogradu.
“Zaprimili smo informaciju od Ambasade. Pokrenute su provjere i kontakti”, rečeno nam je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ambasadorica BiH u Beogradu kaže da se osoblje zaposleno u Ambasadi i Konzulatu osjeća nesigurno.
“Mi se zaključavamo kada smo na poslu. Skoro da je nemoguće raditi bez stalne policijske zaštite”, kazala nam je ambasadorica Smajić.
Ambasada BiH je poslala nekoliko dopisa vlastima Republike Srbije, ali se, suštinski, ništa nije promijenilo. Zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije su saopćili bh. diplomatama da policija nije u njihovoj nadležnosti.
Podsjećamo, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić 9. januara ove godine prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. Osim ministra Dačića, obilježavanju dana RS je prisustvovalo nekoliko visokih  zvaničnika Srbije, među kojima su predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Vladimir Orlić, narodni poslanik Milimir Vujadinović, ministrica zdravlja Danica Grujičić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković …. Paradi u Istočnom Sarajevu i svečanostima u Banja Luci povodom dana RS kojeg je Ustavni sud Bih proglasio neustavnim, prisustvovao je i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Nakon što su objavljeni podaci o prisustvu Danila Vučića obilježavanju neustavnog dana RS, zvaničnici Srbije su pokrenuli kampanju protiv medija u BiH, ali i institucija u BiH. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, namjeravaju uručiti protestnu notu ambasadorici BiH u Beogradu zbog objave dokumenata koji se odnose na Danila Vučića.

Francuski europarlamentarac Nicolas Bay u Banjoj Luci: “Dan RS je prilika da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”

Europarlamentarac iz Francuske Nicolas Bay prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. On je u nedjelju navečer objavio fotografije sa akademije iz Banja Luke, koju su, povodom neustavnog dana RS, organizirale vlasti tog entiteta.

“Republika Srpska predstavlja više od trećine stanovništva i polovinu teritorije Bosne i Hercegovine. Ovaj državni praznik prilika je da se podsjetimo kako se Srbi, kršćani, moraju poštovati i kako se mora braniti njihov identitet”, napisao je na svom Twitter nalogu Europarlamentarac Bay.

Bay je član ekstemne desničkarske partije kojom upravlja Marine Le Pen. U periodu od 2014. do 2017. godine, Bay je bio sekretar krajnje desničarske Nacionalne fronte. U februraru prošle godine stranačke kolege su ga suspendirale zbog sumnje da je političkim protivnicima odavao povjerljive podatke tokom predizborne kampanje.

Europarlamentarac Bay je podsjetio javnost da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju odlikovao penzionisanog pukovnika francuske vojske Joacquesa Hogarda i i bivšeg vojnog ljekara iz Francuske Patricka Barriota.

“Čast je što su Francuzi na ovaj način odlikovani u znak zahvalnosti za njihovo zalaganje za srpski narod”, saopćio je Bay.

U novembru prošle godine, ovaj francuski europarlamentarac se našao u centru skandala kada je posjetio Kosovo. On je tada kosovsku vlasu nazvao “produženom rukom albanske mafije i islamske albanske države”. Bay je prilikom posjete Kosovu rekao da je “Prizren evropski grad i bivši grad kraljeva Srbije, okupiran od strane muslimanskih Albanaca”.

U ovoj zemlji Evrope crkve su zamijenjene džamijama. Kosovo je srce srpskog naroda. To je istorijska kolijevka Srbije”, kazao je tada Bay, što je izazvalo reakcije zvaničnika Albanije.

Podsjećamo, tokom neustavnog dana Republike Srpske, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svečanosti u Banjoj Luci prisustvovali su zvaničnici Crne Gore i Srbije.

Ministri iz Vlade Dritana Abazovića u Banjoj Luci: Crnogorski ministri pravde i finansija na obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske

Dvojica crnogorskih ministara iz Vlade Dritana Abazovića prisustvuju obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. U pitanju su ministar pravde Crne Gore Marko Kovač i ministar finansija  Aleksandar Damjanović. Oni sjede u provom redu na svečanoj akademiji u Banja Luci koju organiziraju vlasti Republike Srpske povodom 9. Januara, dana RS kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Ministar Marko Kovač je član Socijalističke narodne partije Crne Gore koja je dio vladajuće većine okupljene oko prosrpskih stranaka i Dritana Abazovića. Njegov kolega Aleksandar Damjanović je, također, bio član SNP-a, ali je trenutno nezavisni kadar.

Damjanović je za ministar finansija imenovan u aprilu prošle godine na prijedlog još uvijek aktualnog prekijera Dritana Abazovića.

Ministar pravde Marko Kovač jedan je od najbložih saradnika Dritana Abazovića, a zajednički su pripremali trmeljni ugovor koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Inače, tokom dana vlasti Republike Srpske koje su organizirale obiljažavanje neustavnog dana RS odlikovale su predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

“Republika Srpska posebno je zahvalna predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji je pouzdan oslonac RS. Zahvaljujući poziciji Vladimira Putina i snazi Rusije, glas i stav RS se čuju i uvažavaju”, kazao je Dodik odlikujući Vladimira Putina.

Podsjećamo, i sam crnogorski premijer Dritan Abazović je u julu prošle godine bio u centru skandala kada je u svom govoru u Potočarima relativizirao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

“Genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima, i nisu ga počinile vojske nego politike, politike zla, politike smrti i politike prevara”, izjavio je Abazović na obilježavanju 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Nakon brojnih reakcija, Abazović se izvinio žrtvama genocida.

Borjana Krišto dostavila jedanaest imena na provjere: Nenad Nešić i službeno kandidat za ministra sigurnosti BiH!

Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.

Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.

Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.

Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.

Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.

Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.

Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.

Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.

Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.

S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.

Naša stranka pred odlukom: Dati ministra Bošnjaka i podržati VM ili se povući?

Naša stranka danas će održati sjednicu Predsjedništva na kojoj će biti razmatrana novonastala situacija nakon jučerašnjeg sastanka dijela Osmorke sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom u Doboju.

Nakon tog sastanka NES i Stranka za BiH povukli su se iz daljnih razgovora o formiranju državne vlasti. Iz Naše stranke jučer je izostala reakcija.

Međutim, ono što je dodatno unijelo konfuziju je i povlačenje kandidata SNSD-a Denisa Šulića i predlaganje drugog iz reda ostalih u Vijeće ministara BiH što je eliminiralo Edina Fortu za jednu ministarsku poziciju. Izvori iz Naše stranke tvrde da na stolu više nisu iste karte i da je pred njima puno nepoznanica.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić nakon sastanka sa Dodikom kazao je novinarima da se neko mora nečega odreći i pristati na kompromis odgovarajući na pitanje da li će biti nezadovoljstva u Našoj stranci.

U emisiji Polis na TVSA Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjednika NIP-a potvrdio je da Naša stranka ima jedan resor u Vijeću ministara BiH i da kandidat ne može biti iz reda ostalih zbog Zakona o Vijeću ministara BiH koji propisuje jednak broj pripadnika konstitutivnih naroda. Za sada nedostaje jedan Bošnjak kojeg bi trebala kandidirati Naša stranka. Drugi par cipela su pozicije zamjenika, a strankama bloka oko SDP-a pripala su tri mjesta.

Iako predsjednik NIP-a Elmedin Konaković tvrdi da stabilna većina i dalje postoji za imenovanje Vijeća ministara bez obzira na povlačenje NES-a koji ima jednog zastupnika, treba podsjetiti da je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić glasala protiv izbora rukovodstva Predsavničkog doma PS BiH. Naša stranka osim Ćudić ima i Predraga Kojovića.

I iz pokreta Za nove generacije koji imaju Zlatka Miletića u PD PS BiH su uslovili svoju podršku Vijeću ministara BiH prijedlozima kandidata.

Nakon što je Naša stranka prvo izgubila mjesto ministra vanjskih poslova jer je NIP imao prvenstvo izbora zbog ranijih ustupaka, kako tvrde iz ove stranke, prema strankama trojke (SDP-u i NS), a SDP uzeo resor odbrane, Našoj stranci je preostalo Ministarstva prometa i komunikacija.

Bez dva glasa Naše stranke i Miletića ostatak osmorke (SDP, NIP, BHI Fuad Kasumović), HDZ i SNSD s partnerima ne bi imali većinu za potvrđivanje Vijeća ministara BiH.

SDP ima pet zastupnika, NIP tri s tim da zastupnica Mia Abazović nije glasala sa potvrđivanje Borjane Krišto za predsjedavajuću VM BiH, BHI Fuad Kasumović 1, HDZ BiH četiri, a SNSD s partnerima osam. To je 21 ruka, a potrebna većina je 22.

(NAP)

Službeno najavljene posjete: Vučić salje sina, dvoje ministara i predsjednika Skupštine na obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske

Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bit će dio delegacije koja će prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.

Ambasada Srbije je, kako saznajemo, već obavijestila bh. vlasti da će Danilo Vučić od 8. do 11. januara boraviti u Bosni i Hercegovini. Vučić mlađi bi trebao biti u Banja Luci i Istočnom Sarajevu tokom obilježavanja nestavnog dana RS.

Osim sina Danila, predsjednik Srbije u Bosnu i Hercegovinu, na obilježavanje neustavnog dana RS šalje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije Vladimira Orlića, te narodnog poslanika Milimira Vujadinovića. U ime Vlade Republike Srbije u Banja Luci će, tokom obilježavanja neustavnog dana RS, boraviti i dvoje ministara – ministrica zdravlja Danica Grujičić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković. Svi navedeni su članovi Srpske napredne stranke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Prema najavama, srbijanski zvaničnici će u Bosnu i Hercegovinu doći 8. januara i odmah će se zaputiti u Banja Luku, gdje je tog dana planirana “svečana akademija” u dvorani Borik. Istog dana, 8. januara, predsjednik RS Milorad Dodik organizirat će i svečani prijem za goste i međunarodne zvaničnike.

Svečani defile pripadnika MUP-a RS i drugih vladinih i nevladinih organizacija bliskih Miloradu Dodiku i Ruskoj Federaciji bit će održan 9. januara u Istočnom Sarajevu.

“Je li neko mislio da se mi odričemo 9. januara”, kazao je u četvrtak popodne predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na optužbe da nastavlja sa “politikom podjela” u BiH.

Dan ranije visoki predsjednik u BiH Christian Schmidt pisao je čelnicima Republike Srpske zbog obilježavanje neustavnog dana tog entiteta.

‘Pišem Vam povodom najavljenog obilježavanja dana Republike Srpske, 9. januara. Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara danom Republike Srpske neustavno. Ove odluke su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati. Svi javni organi i svi javni dužnosnici u BiH imaju obvezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt u svom pismu.

Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.

Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.

“Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, napisao je Schmidt, što je navedeno i na stranici OHR-a.

Unatoč ovome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je poslati sina i nekoliko zvaničnika Republike Srbije na obilježavanje dana Republike Srpske koji je proglašen neustvanim. Istovremeno, Vučić u svojim izjavama ističe da poštuje “teritorijalni integriter i suverenitet Bosne i Hercegovine”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...