Dok vlada zatišje u OHR-u, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebao bi učestvovati na okruglom stolu na temu „BiH: Izgledi nakon izbora“ na poziv Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) i mladih DGAP-a, a koji će se održati putem zoom konferencije 6. oktobra.
U pozivnici se navodi da su međunarodni posmatrači već zabrinuti zbog predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine. Tome posebno doprinose rastući napori Republike Srpske za secesiju, debata o mogućoj reformi izbornog zakona i zabrinutost zbog ruskog miješanja, piše NAP.
U diskusiji će učestvovati visoki predstavnik Schmidt, kao i gosti Marie-Janine Calic, profesor istorije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Minhenu.
U septembru 2021. godine na jednom skupu u Njemačkoj Calic je govorila i o Srebrenici.
„Nacionalistički orijentirani Bošnjaci su od Srebrenice napravili „zabranu traumu”. Srebrenica takvima do danas služi kao argument da „kategorički isključe podjelu vlasti i pomirenje sa Srbima”.
Također je govorila i o nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava i zabranuje negiranje genocida, te se zapitala kako će Schmidt provesti taj zakon.
Na istom skupu učestvovao je i visoki predstavnik Schmidt, a video njegovog obraćanja je obrisan.
Među drugim učesnicima konferencije 6. oktobra su Engjellushe Morina, viši saradnik za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), Željana Zovko, europarlamentarka, Grupa Evropske narodne partije (Demokršćani).
Zovko je poznata kao neformalni glasnogovornik Dragana Čovića i HDZ-a, te zagovornik izmjena Izbornog zakona BiH koje će omogućiti da u Predsjedništvu BiH bude izabran uvijek kandidat HDZ-a. Prije nekoliko dana je kazala da se u BiH treba pripremiti za moguću komplikaciju situacije te je pozvala Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.
Na Twitteru se povodom ove konferencije oglasio i politolog Jasmin Mujanović.
„Schmidt odbija da se obrati bosanskohercegovačkoj javnosti čak i dok prijeti pro-segregacijskim promjenama Izbornog zakona zemlje on zakazuje skup u Njemačkoj o Bosni dijeleći scenu sa sumnjivim akademicima i ultranacionalistima. Hajde da razgovaramo“, naveo je Mujanović.
Danilo Vučić, sin srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bit će dio delegacije koja će prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske, saznaje Istraga.ba.
Ambasada Srbije je, kako saznajemo, već obavijestila bh. vlasti da će Danilo Vučić od 8. do 11. januara boraviti u Bosni i Hercegovini. Vučić mlađi bi trebao biti u Banja Luci i Istočnom Sarajevu tokom obilježavanja nestavnog dana RS.
Osim sina Danila, predsjednik Srbije u Bosnu i Hercegovinu, na obilježavanje neustavnog dana RS šalje i predsjednika Narodne skupštine Republike Srbije Vladimira Orlića, te narodnog poslanika Milimira Vujadinovića. U ime Vlade Republike Srbije u Banja Luci će, tokom obilježavanja neustavnog dana RS, boraviti i dvoje ministara – ministrica zdravlja Danica Grujičić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković. Svi navedeni su članovi Srpske napredne stranke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Prema najavama, srbijanski zvaničnici će u Bosnu i Hercegovinu doći 8. januara i odmah će se zaputiti u Banja Luku, gdje je tog dana planirana “svečana akademija” u dvorani Borik. Istog dana, 8. januara, predsjednik RS Milorad Dodik organizirat će i svečani prijem za goste i međunarodne zvaničnike.
Svečani defile pripadnika MUP-a RS i drugih vladinih i nevladinih organizacija bliskih Miloradu Dodiku i Ruskoj Federaciji bit će održan 9. januara u Istočnom Sarajevu.
“Je li neko mislio da se mi odričemo 9. januara”, kazao je u četvrtak popodne predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na optužbe da nastavlja sa “politikom podjela” u BiH.
Dan ranije visoki predsjednik u BiH Christian Schmidt pisao je čelnicima Republike Srpske zbog obilježavanje neustavnog dana tog entiteta.
‘Pišem Vam povodom najavljenog obilježavanja dana Republike Srpske, 9. januara. Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara danom Republike Srpske neustavno. Ove odluke su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati. Svi javni organi i svi javni dužnosnici u BiH imaju obvezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, naveo je Schmidt u svom pismu.
Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.
Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.
“Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, napisao je Schmidt, što je navedeno i na stranici OHR-a.
Unatoč ovome, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je poslati sina i nekoliko zvaničnika Republike Srbije na obilježavanje dana Republike Srpske koji je proglašen neustvanim. Istovremeno, Vučić u svojim izjavama ističe da poštuje “teritorijalni integriter i suverenitet Bosne i Hercegovine”.
Vladavina posljednjih eurokomunista pod zastavom socijaldemokratije u BiH je prošli put završila u vatri i dimu. Gorjele su kantonalne vlade, ali i zgrada Predsjedništva BiH. Izgubljena radnička klasa, ugušena reformskim putevima i osiromašena kapitalističkom privatizacijom došla je do zida i odlučila da pokuša zid srušiti.
Bili su to posljednji iole ozbiljni protesti građana Bosne i Hercegovine koji su vlast uspaničili do mjere da su od medija do medija prizivali spasonosno rješenje. Bio je to kraj vladavine SDP-a i premijera Nermina Nikšića. Izbori poslije pokazali su kako građani Bosne i Hercegovine znaju i mogu kazniti političke predstavnike kojima su država i vlast samo sredstvo ostvarenja ličnih interesa. SDP je sveden na minimum i trebala mu je skoro decenija da se oporavi.
A oporavak ne bi došao da američka administracija koja se u BiH ponaša kao Francuska u Nigeru nije kreirala projekat Trojke kao politički blok protiv svih onih koji se zalažu za interese Bosne i Hercegovine a nisu na tračnicama američkih interesa.
Kao takav blok Trojka je partner u vlasti i na državnom i na federalnom nivou, ali ga druga dva partnera tretiraju kao političko nedonošče kojem je jedini zadatak raditi po potrebi HDZ-a i SNSD-a. Politička i društvena kriza koju živimo u godini u kojoj je prema najavama iz SDP-a trebalo “svanuti”, jasno govori o potpuno promašenoj ideji američke administracije i ambasadora Michaela Murphyija. Do izbora 2022. godine i pojave korisnog idiota međunarodnog faktora Christiana Schmidta govorilo se kako nije dobro, a danas se govori kako je država na ivici disolucije, raspada, odnosno rata. Jer, disolucije mirnim putem nema, a disolucija se odavno sprema. De facto je ona u toku, jer SNSD koji vješto iz državnih sredstava upumpava novac u budžet Rs zahvaljujući političkoj nedonoščadi, samo čeka geopolitičku sekundu da i faktički ponovi onu čuvenu “Goodbye Bosni, welcome Rsexit”.
Politička nedonoščad zvana Trojka i u Federaciji BiH su samo odskočna daska za Čovićeve interese, potpuno identične Dodikovim. Zakona koji bi uspješniji entitet vratili na kolovoz progresa nema, zapravo nema ozbiljnog zakonodavnog ni izvršnog rada vlasti, a sve je pretvoreno u tragikomičan pokušaj kreiranja slike da nešto funkcioniše. Schmidt im neki dan čestita, jer Schmidtu disfunkcionalan sistem u BiH i odgovara, samo tada fašistoidnom agresijom može da nameće rješenja koja naziva dobrim za državu i za kojima potrče naročito neinteligentna bića poput Forte i njemu sličnih.
Institucionalno klizište kojim se kreće Bosna i Hercegovina i sve što se u njoj nalazi neminovno proizvodi pomračenje uma kod većine građana Bosne i Hercegovine. Znatan dio tih građana je digao sidro i sreću potražio što dalje od domovine. Oni koji su ostali trpe i trpit će do maksimuma svojih mogućnosti. A kada tih mogućnosti nestane desit će se repriza 2014. godine, ali skoro sam siguran u mnogo gorem i teško zaustavljivom obliku. Jer, poodavno sam napisao da vladavina Nermina Nikšića i njegovog SDP-a, sada pojačanog izbjeglicama iz SDA (NiP-om) i strankom za zaštitu prava probranih kategorija (NS) završava u plamenu, pepelu i dimu.
Gomilanje nezadovoljstva je dozvoljeno u mjeri koliko je otporan balon koji se tim nezadovoljstvom puni. A rekao bih da je otporan i previše, pa ćemo na njegovo pucanje sačekati još neko vrijeme, ali ne toliko daleko. Ali kada pukne, teško da će se situacija moći “izgladiti”, jer polarizacija svih ljestvica u ovom društvu na one lagodnog i one paklenog života morat će doseći svoj zenit.
Često čujem, nerijetko i sam izgovaram konstataciju da narod Bosne i Hercegovine možda i ne zaslužuje bolje, jer ga nema na ulicama. Ali sagledamo li cjelokupnu situaciju i način na koji je Bosna i Hercegovina uređena, lako je zaključiti zašto je to tako. Nekoliko je velikih protesta bilo pred institucijama BiH. A samo rijetki su polučili rezultat, jer princip smjenjivosti vlasti nepoznat je u ustavnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
Jer, Bosna i Hercegovina nema institut vanrednih izbora koji bi omogućili da građani Bosne i Hercegovine demokratskim pravom protesta sa ulice zahtijevaju promjene vlasti koja radi protiv interesa države, građana i sveukupnog boljitka. Zbog toga su svi ili skoro svi protesti završili kačenjem mačku o rep, jer vlast je trenutno u BiH nepromjenjiva kategorija.
Stoga bi se u pogledu aktuelne rasprave o integritetu izbora moralo govoriti o uvođenju instituta vanrednih izbora kao demokratske opcije za deblokade, a blokada i opstrukcija u BiH ima na pretek, ali i kao opcije građanima da onda kada pokažu šta misle o vlasti imaju pravo da ispravljaju izborne greške novim, vanrednim izborom.
O tome niko od kurira demokratije sa Zapada ne govori kada u Bosnu i Hercegovinu donosi zadatke, pa je opravdano sumnjati da onim vodećim na Zapadu (SAD, Velika Britanija…) ne odgovara princip smjenjivosti vlasti, jer očigledno da bi to i njima pomrsilo račune.
Christian Schmidt je najavio nametanje paketa izbornog integriteta koji podrazumijeva elektronsko glasanje. Politička nedonoščad su potrčala i prva ga podržala, što daje osnov za postavljanje pitanja zašto njima kao vlasti odgovara upravo takav sistem. A usput rečeno, taj sistem ne koristi 95 posto zemalja Zapada. Na svima onima koji žele dobro ovoj državi, a u političkim su vodama je da predlože institut vanrednih izbora, jer ta stavka u Izbornom zakonu onemogućila bi dugogodišnje blokade procesa koje smo do sada mogli i morali završiti.
Jer, sva tehnologija u izbornom sistemu je besmislena i neučinkovita ako ćemo i u budućnosti gledati kako Čović zarobljava Federaciju dok mu se ne ispune želje, a Dodik i Čović državu iz istih razloga. A nećemo moći izvršiti demokratski pritisak da se raspišu vanredni izbori i da izaberemo one koji će se sa željama Čovića, Dodika, Plenkovića i Vučića moći nositi.
Pitanje vanrednih izbora pitanje je budućnosti Bosne i Hercegovine, jer kriza predugo traje i nema osnove da bilo ko očekuje njeno rješenje same od sebe. Ukoliko odavno prepuhani balon pukne, posljedice koje nastanu mogle bi biti nepopravljive.
Aktualni članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani su u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Sud BiH je 21. aprila ove godine odbio tužbu bivšeg člana CIK-a Branka Petrića koji je osporavao izbor aktualnih članova CIK-a.
“Prema ocjeni ovog vijeća paušalni su prigovori tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci”, navedeno je u odluci Suda BiH.
Branko Petrić je osporavao i pravo Predstavničkog doma da, bez prethodno provedene konkursne procedure, imenuje članove Centralne izborne komisije BiH.
“Sud je stanovišta da je Predstavnički dom PS BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju odluke.
Podsjećamo, u martu 2020. godine Predstavnički dom PS BiH je imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je, prehodno, istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Parlamentarne komisije su kasnile sa procedurom i kandidatskom listom što je ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PS BiH da imenuje navedene članove. Petrić je, potom, podnio tubu Sudu BiH tražeći poništavanje imenovanja. No, Sud BiH ga je odbio. Na ovu odluku se ne može izjaviti redovna žalba, ali se može pokrenuti vanredni pravni lijek u roku od 30 dana.
Osim toga, lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su od 2020. godine tvrdili da je aktualni saziv članova CIK-a izabran suprotno Izbornom zakonu. Međutim, Sud BiH je potvrdio da je proces imenovanja proveden u skladu sa Izbornim zakonom.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas neće biti održana, saznaje Istraga.ba. Trojica delegata SDA (Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić) neće prisustvovati sjednici Doma naroda, što znači da neće biti kvoruma za održavanje hitne sjednice na kojoj bi se teebalo raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu za izmjene Izbornog zakona BiH.
Naime, da bi sjednica Doma naroda Parlamentarna skupština BiH mogla biti održana, nužno je da joj prisustvuje po najmenje tri delegata iz sva tri kluba naroda. Kako SDA u Klubu Bošnjaka ima trojicu od pet delegata, njihovo odsustvo znači da nema kvoruma za održavanja sjednice.
SNSD i HDZ u Domu naroda PS BiH imaju osam delegata, što znači da imaju potrebnu većinu za usvajanje izmjena Izbornog zakona koji je predložio Dragan Čović.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić u ponedjeljak je “izrazila nadu da će na sjednici Doma naroda Parlamentrane skupštine BiH biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je u parlamentarnu proceduru uputio HDZ”
“Želim da budem optimista. Da ne propuštamo uvijek zadnju šansu. Optimista sam da će se naći dovoljno mudrosti i razumijevanja da se ovaj prijedlog o izmjenama i dopunama usvoji”, rekla je Majkić.
Osim što Čovićev prijedlog ide u prilog HDZ-u, predložene izmjene Izbornog zakona BiH ojačavaju i SNSD-ovu poziciju. Konkterno, HDZ BiH predlaže da se mijenja i način izbora delegata za Dom naroda BiH iz Narodne skupštine RS.
“Izbor izaslanika iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH provodi se na način da svaka politička stranka ili svaki zastupnik u Narodnoj skupštin Republike Srpske ima pravo da predloži listu za izbor srpskih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne sekupštine BiH”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona.
Ova odredba znači da bi, gledajući trenutno stanje u NSRS, SNSD i njegovi partneri imali svih pet delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Svih pet delegata u Klubu Hrvata Domu naroda PS BiH bi, prema predloženim izmjenama Izbornog zakona, pripao i HDZ-u. To dokazuje i predloženi način izbora delegata u Domu naroda Federacije BiH.
“Broj izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih,koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni koji imaju zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 5 posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Faederacije Bosnei Hercegovine”, navedeno je u članu 9 predloženog Zakona.
To znači da bi HDZ imala sigurnih 16 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Sa tih šestnaest delegata, HDZ BiH bi neometano mogao izabrati pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poslala je dopis Ujedinjenim nacijama u kojem izražava namjeru da se, umjesto ambasadora BiH u UN-u Svena Alkalaja, Vijeću sigurnosti UN-a obrati ona, saznaje Istraga.ba.
Kako nije mogla putovati u New York, mi nistrica Turković traži da joj se omogući obraćanje video linkom iz Sarajeva.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a zakazana je za danas (srijeda), a na dnevnom redu je i Bosna i Hercegovina, odnosno rezolucija kojom se produžava mandat snagama EUFOR-a u BiH. Na dnevnom redu bi se trebao naći i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojem je uskraćeno pravo da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a.
U ime Bosne i Hercegovine, dosadašnja je praksa bila, Vijeću sigurnosti UN-a su se obraćali ambasadori BiH u UN-u ili članovi Predsjedništva BiH. No, sada ovu praksu želi prekinuti ministrica Bisera Turković koja današnju sjednicu Vijeća sigurnosti vidi kao priliku da posljednji put u ovom mandatu bude na velikoj sceni. Ono što je interesantno, ministrica Turković je čekala dan pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a kako bi izrazila namjeru da govori, te kako bi, istovremeno, izigrala i Predsjedništvo BiH koje sada nema vremena da obavijesti Ujedinjene nacije da će umjesto ambasadora Alkalaja govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić.
Podsjećamo, sličan plan je u maju ove godine imao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. On je, naime, u vrijeme zakazane rasprave o BiH otputovao u New York, namjeravajući da se pojavi na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Plan je bio da Tegeltija iskoristi pravo hijerarhije, te da govori umjesto ambasadora Alkalaja. Međutim, kako bi spriječili Dodikovog čovjeka da na Vijeću sigurnosti UN-a iznosi proruske stavove i stavove protiv BiH, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović su se usaglasili da jedan od njih otputuje u SAD. te da se, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, obrati Vijeću sigurnosti UN-a. Tegeltijin i Dodikov plan je, tako, osujećen, a Vijeću sigurnosti UN-a se obratio – Šefik Džaferović.
Pola godine kasnije, ministrica Turković primjenjuje istu taktiku kao Tegeltija. Samoinicijativno šalje dopis UN-u u kojem navodi da se ona želi obratiti u ime Bosne i Hercegovine, a gledajući po hijerarhiji, ona je u prednosti u odnostu na ambasadora Alkalaja. No, ovo i ne bi bilo toliko sporno da zahtjev ministrice Turković ne otvara istu mogućnost i predsjedavajućem Vijeću ministara BiH Zoranu Tegeltiji. Ukoliko UN prihvati zahtjev ministrice Turković da se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrati video linkom, postoji opasnost da isti zahtjev odmah podnese i predsjedavajući Tegeltija. U tom bi slučaju on dobio prednost obraćanja Vijeću sigurnosti, jer, gledajući po hijerarhiji, obavlja višu dužnost i od ambasadora Alkalaja i od ministrice Turković.
Stranke Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) i HDZ BiH namjeravaju na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, zakazanoj za 21. juni, imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. U utorak navečer federalnim su zastupnicima dostavljeni materijali koji se odnose na imenovanje sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije. U pitanju su biografije kandidata i rang lista sačinjena nakon intervjua. Kandidat bez dana pravosudnog iskustva, ali sa HDZ-ovom podrškom je prvorangirani.
Marin Vukoja je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. Trenutno obavlja funkciju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a prije četiri godine bio je na HDZ-ovoj listi za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Vukoja, kako se vidi na dostavljenoj listi, ima bod i po više od Sanele Butigan-Gorušanović, aktualne potpredsjednice VSTV-a BiH koja je godinama bila sudija Općinskog suda u Sarajevu. No, njeno pravosudno iskustvo nije presudilo da bude prvorangirana. Politička nepodobnost je presudila da sa najboljim referencama bude – drugorangirana.
Sanela Butigan-Gorušanović
U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović.
Ali rang lista ove komisije ne obavezuje federalne zastupnike prilikom glasanja. Oni mogu imenovati i Sanelu Butigan- Gorušanović. Međutim, stav jedne druge Komisije bi mogao utjecati na ishod glasanja. U pitanju je Komisija za izbor i imenovanja Predstavničkog doma FBiH čiji su članovi Mladen Bošković, Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a, Damir Mašić i Aner Žuljević iz SDP-a, Rasim Smajlović iz NiP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Dajana Čolić iz DF-a, Irfan Durić iz NES-a, Adnan Čomor iz SDA i Edina Gabela iz SBiH-a. Članovi ove Komisije bi, prije sjednice Predstavničkog doma, morali zauzeti stav o kandidatu. Ukoliko Komisija odluči da predloži imenovanje samo Marina Vukoje, Predstavnički dom FBiH će se samo izjašnjavati o tom prijedlogu koji može, a i ne mora dobiti podršku. Dakle, šest članova Komisije za izbor i imenovanja će odlučiti o imenu kandidata koji će biti dostavljen Predstavničkom domu FBiH. HDZ, rekosmo, ima tri člana Komisije, SDP dva, a NiP i NS po jednog. To znači da vladajuća koalicija ima sedam članova Komisije što je dovoljno da se HDZ-ov kandidat Marin Vukoja i formalno predloži za sudiju Ustavnog suda BiH. Međutim, za Vukojino imenovanje bi moralo glasati pedeset zastupnika u Zastupničkom domu FBiH. Vladajuća koalicija tu je na rubu većine. Prema informacijama Istrage, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak i njegov sin Arnel Isak čiji bi glas mogao biti odlučujući insistiraju da Isak mlađi bude imenovan za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH kako bi podržao sve ostale odluke u Parlamentu. Stoga iz stranaka Trojke pokušavaju obezbijediti glasove nekoliko zastupnika Stranke za BiH koji bi mogli biti prevaga. U tom bi slučaju izbor Vukoje podržala Edina Gabela iz SBiH-a, što bi joj garantovalo ostanak na poziciji dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. Istina, postoji i treća opcija u ovom slučaju. Dio SDP-ovih federalnih zastupnika lojalnih članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću mogao bi uskratiti podršku Marinu Vukoji što bi značilo da, bez obzira na glasove Edine Gabele i Arnela Isaka, nema potrebne većine za njegovo imenovanje. Vukoja, za sada, može računati na sigurnu podršku svih stranaka članica Hrvatskog narodnog sabora (HNS), zatim Naroda i Pravde, Naše stranke i dijela SDP-a koji kontrolišu Nermin Nikšić i Vojin Mijatović.
Proces izbora sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH započeo je u ljeto prošle godine, nakon što je istekao mandat sudiji Mati Tadiću. Od avgusta prošle godine je upražnjeno njegovo mjesto u Ustavnom sudu BiH. Nakon Tadića, penzionisan je i sudija iz Republike Srpske Miodrag Simović. Ni njegovo mjesto nije popunjeno, tako da sada Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija (jedan iz FBiH, jedan iz RS). Nakon što je Narodna skupština RS pozvala sudiju Ustavnog suda Zlatka Kneževića da napusti poziciju, on se nalazi na bolovanju. Zbog toga Ustavni sud BiH ne zasjeda od marta ove godine.
Prema Ustavu BiH, Ustavni sud BiH ima devet članova. Četvero sudija bita Predstavnički dom Parlamenta Federacije, dvoje sudija bira Narodna skupština RS, dok troje međunarodnih sudija bira Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. U ovom trenutku sud ima šest aktivnih sudija, jer mjesta Mate Tadića i Miodraga Simovića nisu popunjena, dok je sudija Zlatko Knežević formalno na bolovanju.
Mandat sudije Ustavnog suda BiH traje dok ne napuni 70 godina. Ukoliko Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to znači da će on ostati sudija narednih 20 godina, odnosno da će tek 2043. godine napuniti 70 godina kada će biti penzionisan.
Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.
Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
“Predastavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.
Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Mađunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.
“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi naš sagovornih iz međunarodne zajednice.
Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktualnih članova Centralne izborne komisije.
Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.
Ruska državna kompanija za eksploataciju plina i nafte Gazprom objavila je video kojim prijeti Evropi da će se smrznuti, prenosi politicki.ba.
Ova firma već je isključila Sjeverni tok 1, plinovod koji ovaj energent isporučuje Zapadnoj Evropi.
Pod izgovorom da ima kvar na jednom od čvorišta kod Sankt Petersburga, plin je u potpunosti isključen Njemačkoj i drugim državama Evropske unije.
Sjeverni tok 1 najveći je vod za isporuku plina Zapadnoj Evropi.
Gazprom u video-poruci sugerira da će Evropljani ostati bez ovog energenta, te najavljuje “ledeno doba”.
Video počinje scenom gdje se isključuje plin. Ona se ponavlja, s različitim kadrovima, nekoliko puta.
Zapad je oštro osudio aktivnosti Rusije i Gazproma. Lideri sedam najrazvijenijih država svijeta složili se da uvedu gornju granicu cijena plina i nafte Rusiji.
Zvanična Moskva zaprijetila je kontramjerama. Video Gazproma je vjerovatno najava onoga što se inače tokom zime očekuje iz Rusije.
Kada je 2014. godine izvršila invaziju i aneksiju Krima, Rusija je također zavrtala plin Evropi. Tada je i BiH bila pogođena.
Najviši srbijanski zvaničnici, osim predsjednika Aleksandra Vučića, najavili su svoj dolazak u Banja Luku, gdje će 8. i 9. januara prisustvovati obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske.
Delegaciju bi, prema informacijama Istrage, trebala predvoditi premijerka Ana Brnabić. Pored nje, svoj je dolazak najavio i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije Aleksandar Vulin. I ministar finansija Siniša Mali je vlastima u Republici Srpskoj potvrdio da će doći na obilježavanje dana RS. Dolazak je najavila i ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Darija Kisić Tepavčević. Za vikend bi u Banja Luku trebala doći i Gordana Čomić ministarka za ljudska prava Srbije. Iz Vlade Srbije na obilježavanje neustavnog dana RS dolazi i ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Marija Obradović, te ministrica europskih integracija Republike Srbije Jadranka Joksimović.
Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srbije Ivica Dačić također je potvrdio dolazak u Banja Luku, gdje će 8. i 9. januara biti obilježen dan Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Osim zvaničnika Vlade i Skupštine, dolazak u Banja Luku su najavila i trojica visokopozicioniranih oficira Vojske Srbije. Dolazak je bio najavio i ministar odbrane Nebojša Stefanović, ali je on morao otkazati posjetu Banja Luci, nakon što je bio pozitivan na koronavirus.
Programe proslave za 8. januar je predviđeno polaganje vijenaca, dodjela odlikovanja zaslužnim “institucijama i pojedincima i svečana akademija u dvorani Borik. Za 9. januar je planirana Sveta arhijerejska liturgija koju će služiti patrijarh Porfirije.
Svi oni će, dakle, prisutvovati obilježavanju neustavnog dana RS. Domaćin će im biti član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kojem su u srijedu vlasti SAD-a nametnule nove sankcije zbog, pored ostalog, zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka BiH.
Iz Ambasade SAD-a u Sarajevu u četvrtak su za Radio Slobodna Evropa saopćili da je “obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno”, te da su “odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) su konačne i obvezujuće”.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
