Politika

Dok priprema Izborni zakon: Schmidt na konferenciji sa Željanom Zovko i Marie-Janine Calic

Dok vlada zatišje u OHR-u, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebao bi učestvovati na okruglom stolu na temu „BiH: Izgledi nakon izbora“ na poziv Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) i mladih DGAP-a, a koji će se održati putem zoom konferencije 6. oktobra.

U pozivnici se navodi da su međunarodni posmatrači već zabrinuti zbog predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine. Tome posebno doprinose rastući napori Republike Srpske za secesiju, debata o mogućoj reformi izbornog zakona i zabrinutost zbog ruskog miješanja, piše NAP. 

U diskusiji će učestvovati visoki predstavnik Schmidt, kao i gosti Marie-Janine Calic, profesor istorije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Minhenu.

U septembru 2021. godine na jednom skupu u Njemačkoj Calic je govorila i o Srebrenici.

„Nacionalistički orijentirani Bošnjaci su od Srebrenice napravili „zabranu traumu”. Srebrenica takvima do danas služi kao argument da „kategorički isključe podjelu vlasti i pomirenje sa Srbima”.

Također je govorila i o nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava i zabranuje negiranje genocida, te se zapitala kako će Schmidt provesti taj zakon.

Na istom skupu učestvovao je i visoki predstavnik Schmidt, a video njegovog obraćanja je obrisan.

Među drugim učesnicima konferencije 6. oktobra su Engjellushe Morina, viši saradnik za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), Željana Zovko, europarlamentarka, Grupa Evropske narodne partije (Demokršćani).

Zovko je poznata kao neformalni glasnogovornik Dragana Čovića i HDZ-a, te zagovornik izmjena Izbornog zakona BiH koje će omogućiti da u Predsjedništvu BiH bude izabran uvijek kandidat HDZ-a. Prije nekoliko dana je kazala da se u BiH treba pripremiti za moguću komplikaciju situacije te je pozvala Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.

Na Twitteru se povodom ove konferencije oglasio i politolog Jasmin Mujanović.

„Schmidt odbija da se obrati bosanskohercegovačkoj javnosti čak i dok prijeti pro-segregacijskim promjenama Izbornog zakona zemlje on zakazuje skup u Njemačkoj o Bosni dijeleći scenu sa sumnjivim akademicima i ultranacionalistima. Hajde da razgovaramo“, naveo je Mujanović.

 

Objavljujemo kompenzacijske liste svih stranaka: Nermin Nikšić, Sabina Ćudić, Mirsad Kukić i Branislav Borenović se osigurali kompenzacijskim listama, Hamdija Lipovača nosi SBiH-ovu, a Nermin Džindić SBB-ovu kompenzaciju

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nosilac je kompenzacijske liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, Nikšić je i u aktualni saziv Predstavničkog doma PS BiH ušao sa kompenzacijske liste. Na mjestu broj dva SDP-ove državne kompenzacijske liste je Lidija Korać. Na fotografiji ispod možete vidjeti kompletnu SDP-ovu kompenzacijsku listu.

Sabina Ćudić nosi kompenzacijsku listu Naše stranke za Predstavnički dom PS BiH. Na drugom je mjestu Predrag Kojović, bivši predsjednik NS-a. Ćudićeva je, podsjećamo, nosilac državne liste i iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Evo i njihove kompletne kompenzacijske liste za PD PS BiH.

Milan Dunović nosi kompenzacijsku listu Demokratske fronte za PD PS BiH. Aktualni potpredsjednik Federacije BiH je i 2018. godine bio nosilac kompenzacijske liste, ali DF-u tada nije pripao nijedan kompenzacijski mandat.

Bivši potpredsjednik SDP-a Hamdija Lipovača nosi kompenzacijsku listu Stranke za BiH. OVa stranka, podsjećamo, 2018. godine nije uspjela prebaciti prag na nivou BiH, no sada postoje šanse da osvoje barem jedan kompenzacijski mandat.

Safet Kešo nosi komepnzacijsku listu SDA. Na drugom mjestu je aktualna ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. SDA na kompenzacijskoj listi ima ukupno šest imena.

Kompenzacijsku listu Saveza za bolju budućnost nosi Nermin Džindić, aktualni federalni ministar energije rudarstva i industrije. SBB je, podsjećamo, na izborima 2018. godine osvojila dva kompenzacijska mandata.

HDZ-ovu kompenzacijsku listu za PS BiH nosi Slavko Matić. Na drugom je mjesto Marina Pendeš, dok je treći Jozo Bagarić

Iz Federacije BiH državne kompenzacijske liste još nose Senad Šešić (Koalicija Država), Mirsad Kukić (PDA), Mirnes Ajanović (BOSS), Nihad Čolpa (SD-Zeleni), Nihad Omerović (NiP) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Kada su u pitanju državne kompenzacijske lise iz Republike Srpske, SNSD-ovu nosi aktualni premijer RS-a Radovan Višković. Na drugom mjestu je Sanja Vulić, a na trećem aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Kompenzacijsku listu SDA za PD PS BiH iz Republike Srpske nosi aktualni potpredsjednik te stranke Edin Ramić. S obzirom na dosadašnju praksu, izvjesno je da će ova lista, koju u RS-u podržavaju sve probosanske stranke imati jedan kompenzacijski mandat.

Listu SDS-a za kompenzacijske mandate nosi Miladin Stanić, aktualni poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Na drugom mjestu je Aleksandra Pandurević, bivša državna zastupnisa SDS-a.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović osigurao se i kompenzacijskom listom za PD PSBIH. Druga na listi je aktualna zastupnica te stranke Mira Pekić.

Kompletne listę, i redovne i kompenzacijske možete pogledati na ovom linku.

Kompenzacijske liste za Zastupnički dom Federacije BiH

Damir Mašić nosilac je kompenacijske liste SDP-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Druga na listi je Lana Prlić, a treći Ivan Boban.

Ivica Šarić nosi kompencacijsku listu SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na drugom mjestu je aktualna potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, dok je treći predsjednik KO SDA Tuzla Fahrudin Skopljak.

Amir Ibrović, aktualni šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nosi kompenzacijsku listu DF-a. Druga na listi je Bibija Kerla, dok je treći Dževad Adžem iz Goražda.

Kompenzacijsku listu Naše stranke nosi aktualni zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Ćamdžić. Aktualna drćavn zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je druga na listi dok je konceptualni umjetnik Damir Nikšić na trećem mjestu.

Kompenzacijsku listu SBB-a za Parlament FBiH nosi Šemsudin Kavazović, inače brat aktualnog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Na drugom mjestu je Sanela Prašović-Gadžo, aktualna zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.

Kompenzacijske listu SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta FBiH nosi Safet Omerović, Bosanske stranke Fatmir Alispahić, PDA Elzina Pirić, Koalicije Država Jasmina Numanović-Stjepanović, HDZ-a BiH Mario Karamatić, Naroda i Pravde Halil Bajramović.

Blog ambasadora SAD-a Michaela J. Murphya: Mnoge sudije i tužioci idu linijom manjeg otpora, autocenzurišu svoj rad i odlučuju se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva!

Povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada. Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana, napisao je u svom novom blogu ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.

Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom.

Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.

Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.

Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana.

Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.

Posljedice

Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.

Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se  na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.

Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.

Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.

Međutim, VSTV, predsjednici sudova i glavni tužitelji isuviše rijetko su pružali bilo kakvu podršku ili zaštitu onima koji odlučno procesuiraju moćne javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju zakon zbog osobne i političke koristi.

Korak u pravom smjeru 

Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.

U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.

Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti

Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.

VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.

VSTV mora iskorijeniti korupciju u vlastitim redovima. Oni koji predvode borbu protiv korupcije postoje širom pravosudnog sistema, ali je njihova efikasnost umanjena zbog neprimjerenog političkog uplitanja.

Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.

Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.

Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD bit će uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini, napisao je ambasador.

Fahrudin Radončić otvorio karte i stao uz HDZ: Bošnjaci ne smiju birati Hrvatima predstavnike, moramo učiniti sve da Komšić opet ne bude izabran

“Uspješni medijski magnat”. Tako je, u svom uvodu za intervju, HDZ-u bliski novinar Zoran Krešić opisao Fahrudina Radončića, lidera Saveza za bolju budućnost BiH koji je, prvi put, otvoreno, podržao stavove Dragana Čovića u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.

“Moramo biti realni i učiniti sve da se i četvrti put ne dogodi ta situacija jer bi to značilo da punih 16 godina Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, kazao je Radončić, govoreći za Večernji list o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Radončić je, potom, kazao da je Željko Komšić “projekt SDA”, ističući da “za dvanaest godina svog mandata nije doveo nijednog stranog investitora, nije susreo nijednog ozbiljnog svjetskog državnika, nije utjecao na harmoniziranje međunarodnih odnosa”.

Mediji i intelektualci miniraju sporazum

Predsjednik SBB-a je za “radikalizaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata” optužio SDA, a intelektualce iz Sarajeva je optužio da su “minirale dogovor”.

“U sarajevskoj javnosti i najvećem dijelu režimskih medija koji su pod kontrolom preko marketinga su slikovito rečeno posijane mine gospodinu Izetbegoviću iza leđa pa on navodno nema kud nazad s ustupcima. Time se hoće stvoriti dojam da intelektualci, nevladine organizacije, mediji, doslovno svi traže da on ne popusti. To je logika gospodina Izetbegovića. Ali tu situaciju izazvao je sam SDA tako je što je svojim političkim izjavama radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose”, kazao je Radončić.

Konaković je u pravo oko Doma naroda FBiH

On je pohvalio i prijedlog lidera Naroda i Pravde Elmedina Konakovića koji se odnosio na “reduciranje” ovlasti Doma naroda.

“Gospodin Konaković je ponudio razmišljanje koje apsolutno ima mjesta. Zašto bismo od Doma naroda, gdje Hrvati imaju snažan nacionalni ključ kako bi zaštitili svoje legitimne interese, pravili Vijeće naroda kao u RS-u gdje su Hrvati i Bošnjaci nacionalna manjina. Bolje je inzistirati da Vijeće naroda dobije snažniju ulogu i tako jačamo poziciju Bošnjaka i Hrvata u RS-u. To je predstavljeno kao izdaja, što je poznata propaganda”, kazao je Radončić, govoreći o reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH, preko kojeg HDZ B IH decenijama blokira Federaciju BiH.

“Je li točno”, upitat će Zoran Krešić, “da je ponuđenim i uglavnom usuglašenim rješenjima praktično provedene sve presude Europskog suda za ljudska prava od Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić?”

Radončić će, pak, reći da “prema njegovom dojmu, ali i mišljenju naših ekspertnih timova, to zaista jest tako”. No, ni Radončić ni ni novinar Krešić nisu razjasnili kako su riješene presude Pilav i Pudarić, ako Srbi iz Federacije i Bošnjaci iz RS-a, prema ponuđenom elektorskom modelu, opet ne bi imali pravo da budu birani za člana Predsjedništva BiH.

Ovim istupom, lider SBB-a je, faktički, podržao sve stavove HDZ-a BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. No, nije samo Izborni zakon strateško pitanje oko kojeg su Radončić i Konaković bili  uz HDZ BiH i Dragana Čovića.

Balkanski rat u njemačkom Bundestagu: Juratović pokušava da sruši rezoluciju u BiH, Ahmetović i Mijatović je podržavaju

Njemački Bundestag skinuo je s dnevnog reda rezoluciju o Bosni i Hercegovini čiji je nacrt prošle sedmice objavila Istraga. Razlog skidanja su, kako saznajemo, “nesuglasice” između Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, dvojice zastupinika vladajućeg SPD-a. Iako je u utorak rezolucija o BiH, u kojoj su Milorad Dodik i Dragan Čović označeni kao rušitelji Bosne i Hercegovine, bila na dnevnom redu, ona je u srijedu popodne prekrižena.

Prema informacijama Istrage, protiv izglasavanja takvog teksta rezolucije je Josip Juratović koji, kako saznajemo, insistira da se izbaci rečenica koja se odnosi na “legitimno zastupanje”.

“Bundestag s velikom zabrinutošću vidi kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na moguću reformu izbornog zakona. Treba odbaciti takozvano “načelo legitimnog zastupanja””, navedeno je u nacrtu rezolucije.

Juratoviću je, kako saznajemo, ova rečenica sporna i on nastoji da se ona izbaci, kao i da se u tekstu, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović ocijeni krivcem za tešku situaciju u BiH.

Tekst rezolucije pripremile su tri vladajuće partije, ali u izjavi za Avaz, Juratović u naznakama spočitava da su dokument, zapravo, načinili zastupnici Adis Ahmetović (SPD) i Boris Mijatović (Zeleni).

“U tom papiru je dosta tačnih i prepisanih, dugo raspravljanih stvari, ali u tom papiru mora biti vidljivo da je Njemačkoj stalo da se u BiH mora izgraditi demokratski sistem i suzbiti nacionalizam. Ovako, kako sada stoji, osuđuje se samo separatizam, što je pravilno, ali nedovoljno. Nacionalizam je korijen problema, pa i uzrok separatizma. Separatizam jeste trenutno problem, zbog iskustva iz Ukrajine, ali rješenje je da se u BiH izgradi zdravo, demokratsko društvo. To je moguće samo ako tri nacionalizma ustupe mjesto demokratiji”, kazao je Juratović u izjavi za Avaz.

Objavljeni dokument, dodaje, ide na ruku Dodiku i Čoviću, jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, te im na taj način osigurava vlast i na sljedećim izborima, kaže Juratović, te dodaje da se Njemačka neće staviti na stranu bilo kojeg naroda, već na stranu demokratije.

“Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Juratović.

U četvrtak ujutro zbog rezolucije se oglasila se bosanskohercegovačka dijaspora u Njemačkoj, okupljena oko organizacije Pangea.

Sve ispravne činjenice poredane su po prvi put od strane Bundestaga. Nacrt je dobio podrsku svih članova radnih grupa FDP-a  i Zelenih. Prema pisanju medija Dnevni avaza od jučer, 18. maja 2022. godine, protiv je glasao samo Josip Juratović, član Evropskog komiteta i predsjedavajući Poslaničke grupe prijateljstva sa zapadnim Balkanom. On u intervjuu za bosanskohercegovački list čak ide i korak dalje i opisuje da bi prijedlog “uglavnom sadržavao stavove dvojice poslanika – Adisa Ahmetovića iz SPD-a i Borisa Mijatovića iz Zelenih”.

Gospodin Juratović dalje u ovom intervjuu kaže da je objavljeni nacrt prijedloga “u korist Dodika i Čovića jer je idealan za njihovu politiku i poziciju žrtve, a time im daje moć na sljedećim izborima”, dodajući da se “Njemačka oslanja ne na stranu etničke grupe, već na stranu demokratije”.

Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.

Boris Mijatović, zastupnik Zelenih u Bundestagu, u izjavi za Istraga.ba kaže da u potpunosti podržava tekst rezolucije.

“Naravno da podržavam rezoluciju. Aktivno smo radili na tome da se ovaj korak napravi i obavili smo razgovore sa našim relevantnim partnerima u koaliciji. Ko je skinuo rezoluciju s dnevnog reda? Zapravo, jedna osoba kasni sa svojim povratnim informacijama. Nadam se da ćemo to uskoro moći popraviti. Ostaje jasna poruka – podržavamo integritet i stabilnost BiH”, kazao nam je Mijatović.

Vođa Noćnih vukova Aleksandr Zaldostanov Hirurg pisao Dodiku i prijateljima iz RS: “U svijetu kakav želi Zapad, mi nemamo šta raditi”

“Draga moja braćo Srbi, Nijemci i Australci. Dragi brate Gorane!! Poštovani Milorade Dodik”, napisao je na početku svog pisma zahvale Aleksandr Zaldostanov Hirurg, vođa ruske bajkerske skupine Noćni vukovi i prijatelj predsjednika Ruske Federacije Vladimir Putin.

Pismo je objavljeno na službenom Telegram nalogu vođe Noćnih vukova i to svega nekoliko sati nakon što je ogranak te bajkerske skupine iz Republike Srpske u Banja Luci organizirao skup podrške Rusiji tokom njene agresije na Ukrajinu. Uz svoje pismo Zaldostanov prilaže i video snimak sa banjalučkog skupa, te obraćanje Gorana Tadića, vođe Noćnih vukova Republike Srpske i vozača ministra u Vladi RS Petra Đokića.

 

“Danas nam Zapad nudi svoj projekt, u kojem blijedi sve ljudsko!
U ovom projektu nema nacionalnosti, nema država, nema muškaraca i žena, nema Boga, pa prema tome, nema dobra i zla – nema Istine, što znači – nema pravde !!! U takvom svijetu nemamo šta raditi! Otuda i naše odbijanje poslušnosti”, napisao je Zaldostanov u pismu kojim se, pored ostalih, obraća i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.

U nastavku Zaldostanov piše da im je “danas svima potrebna Rusija – braniteljica slabih i potlačenih, koji sadrži mnoge narode i svjesno brani biblijski pogled na svijet”.


“Sadašnja kriza je gora od kuge. Ona leži izvan granica lokalnog sukoba, izvan sankcija i ekonomije”, napisao je Zaldostanov ističući da će i dalje “cijeniti jedni druge i boriti se”.

Na kraju pisma Hirurg se obraća Goranu Tadiću i kaže da da 18. ožujka čeka u Sevastopolju, na obilježavanju godišnjice ruskog proljeća.

Vladimir Putin i Aleksandr Zaldostanov Hirurg

A šta se dešavalo u Sevastopolju 2014. godine, najbolje je opisano u odluci kojom je bivši američki predsjednik Barak Obama sankcionisao Noćne vukove i Aleksandra Zaldostanova Hirurga.

“Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke tadašnjeg američkog predsjednika.

Zaldostanov, piše dalje, predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“.

“Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili  politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.

Unatoč američkim sankcijama, Milorad Dodik je 2018. godine, tada u svojstvu predsjednika RS, lično odlikovao Aleksandra Zaldostanova.

“Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, predsjednik RS-a je odlikovao Aleksandra Sergejeviča Zaldostanova Hirurga, osnivača i predsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi“, piše u obrazloženju odluke kojom je Milorad Dodik potpisao 9. januara 2018. godine. 

Dodik odlikuje Noćne vukove

Hirurg se te godine nije pojavio na dodjeli priznanja, pa je umjesto njega orden časti primio Goran Tadić, inače vozač ministra u Vladi RS Petra Đokića. Ministar Đokić je protekle subote bio na skupu podrške Ruskoj Federaciji tokom njene agresije na Ukrajinu.

Mirsad Kukić, lice sa američke crne liste za Istraga.ba: “Ne isključujem mogućnost da podnesem ostavku”

Prije nego se sunce ukazalo u Banovićima, Mirsad Kukić se zaputio za Sarajevo. U petak u 10, u “uvrnutom tornju” imao je sastanak sa Fahrudinom Radončićem.

“Razmijenili smo mišljenja”, kaže za Istraga.ba Mirsad Kukić, predsjednik PDA-a koji je ove sedmice završio na crnoj američkoj listi.

U petak, popodne, Kukić bi se trebao sresti i sa nekim iz Naše stranke, koja je “opstanak Vlade TK” ucijenila ostavkom predsjednika PDA.

“Ništa spektakularno neće biti. Odoh da vidim otkud njihovi onakvi stavovi”, objašnjava nam Mirsad Kukić razloge svog sastanka sa Našom strankom.

Bivši predsjednik Naše stranke i državni zastupnik Predrag Kojović u četvrtak je kod koalicijskih partnera lobirao da oni utiču na Mirsada Kukića da podnese ostavku, kako bi se spasila Vlada Tuzlanskog kantona koji čine ministri iz SDP-a, Naše stranke, SBB-a i PDA Mirsada Kukića.

“Razgovarao sam sa Radončićem”, priznaje za Istraga.ba Predrag Kojović,”i rekao sam da bi, zbog općeg interesa, bilo dobro da Kukić podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke. Amerikanci su veliki prijatelji BiH i, iz poštovanja prema njima, ostavka je nužna”.

Čini se da je dogovor već i postignut. Mirsad Kukić će, prema informacijama Istrage, do kraja januara odstupiti s pozicije predsjednika PDA. Zadržat će poziciju zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Elzina Pirić ili neko iz bližeg Kukićevog okruženja će formalno preuzeti rukovođenje Strankom. Kukić je ostati vladar iz sjene. No, time će ispuniti formalne zahtjeve koalicijskih partnera i Vlada TK će biti “spašena”.

Predsjednik PDA Mirsad Kukić ne isključuje  mogućnost da će podnijeti ostavku.

“Vidjet ćemo šta je u interesu neke opće stvari. Nije nijedno rješenje isključeno”, kaže nam Kukić, potvrđujuću, zapravo, da je njegova ostavka jedna od opcija.

No, da li će Kukićeva prva saradnica Elzina Pirić preuzeti funkciju predsjednice?

“Ne znam ko bi preuzeo stranku. Moram sazvati Glavni odbor. Ne znam, za sada. Nelogično je da neko drugi postavlja takvu vrstu uslova. Nermin (Nikšić) mi je u izolaciji. I s njihovim ću ljudima pričati. Oni imaju Kolegij naredne sedmice. Vidjet ćemo”, objašnjava Kukić u izjavi za Istraga.ba.

No, sve bi to, saznajemo, trebala biti samo formalnost. Kukić će, najvjerovatnije, odstupiti s pozicije predsjednika PDA.

Da li se njegovim formalnim odlaskom mijenja politička suština PDA, pitamo Predraga Kojovića iz Naše stranke.

“Kukić je pod sankcijama. Da je neko drugi iz te stranke trebao biti bio bi”, kaže nam Kojović.

Zaključujemo, ukoliko bi Elzina Pirić preuzela funkciju predsjednika PDA, Naša stranka bi ostala u koaliciji sa tom strankom. I Vlada TK bi opstala. Sunce samo formalno ne bi sjalo.

Pozadina sukoba oko tv kanala: BH Telecom nudi tri miliona KM, a Dragan Šolak i Telemach žele pet miliona KM godišnje za emitiranje Sport klub kanala i N1 televizije

U pozadini medijskog obračuna “Telemach” – BH Telecom je novac. Kompanija Telemach, iza koje stoji srbijanski biznismen Dragan Šolak, traži od BH Telecoma, preduzeća koje je u vlasništu  Federacije BiH, da im svake godine isplati po pet miliona maraka za prava emitiranja Sport klub kanala i N1 televizije. BH Telecom nudi oko tri miliona za ista prava, ali Telemach to, za sada, ne prihvata. Zbog nepostizanja dogovora o finansijskim uslovima, Telemach je, prvo, saopćio da BH Telecom uskraćuje pravo građanima da gledaju nastup BiH reprezentacije na Evropskom prvenstvu u košarci. Nakon što je BH Telecom ponudio Telemachu da, po njihovoj, znatno većoj ponudi, produži ugovor za septembar, kako bi bh- građani mogli gledati Euro basket, Telemach je izdao novo saopćenje u kojem novodi da su “predstojeći izbori” razog gašenja “slobodne televizije N1”. A evo činjenica.

BH Telecom imali su potpisan trogodišnji ugovor koji ističe 1. septembra. Prema tom ugovoru, za prava emitiranja Sport klubova, Nova BiH i Nova TV, BH Telecom je godišnje plaćao Telemachu 11,1 milion KM. U momentu potpisivanja prvog ugovora, Telemach, odnosno njihovi kanali, imali su prava prijenosa utakmica engleske Premier Lige, španske Primere, košarkaške NBA lige, portugalske lige, kao i kvalifikacijske utakmice za UEFA-ina takmičenja, Ligu nacija. No, tokom trajašanja ugovora, Sport klubovi, odnosno Telemach, izgubili su sva ova prava. BH Telecom im, stoga, šalje ponudu za novi ugovor, prema kojem bi se Telemachu, za prava emitiranja Sport klubova, Nova TV i N1 televizije, godišnje isplaćivalo oko tri miliona KM. Razlog zbog kojeg je snižena ta ponuda je činjenica da su Telemach, odnosno Sport klubovi, izgubili prava TV prijenosa najatraktivnijih sportskih takmičenja. Telemach, međutim, ne prihvata tu ponudu, skoro jedan euro po korisniku Telecomove platforme Moja TV. U konačnici bi to bilo najmanje pet miliona maraka godišnje, s tendencijom povećaja, jer broj korisnika Moja TV se povećava svalodnevno.

Necadovoljni ponuđenim, Telemach započinje medijsku kampanju preko N1 televizije čiji su vlasnici.

“Skandal iz BH Telecoma: Gase Sport klub i ostavljaju publiku bez Zmajeva na EP?”, objavila je u nedjelju N1 televizija.

Ubrzo je uslijedio odgovor iz BH Telecoma.

“S obzirom na interes javnosti za praćenje utakmica Evropskog prvenstva u košarci, BH Telecom će Sport klubu ponuditi produženje tekućeg ugovora za period od mjesec, po uslovima posljednje ponude dostavljene od kompanije Unidet Media (Telemach op-a)”, saopćeno je iz BH Telecoma.

Nakon ove ponude, “košarkaška publika” pada u drugi plan. Telemach i N1 više ne pominju Evropsko prvenstvo u košarci. Objavljuju novi tekst u kojem navode da je BH Telecom gasi N1 televiziju kako bi ih “ušutkali” tokom predizborne kampanje. No, ne saopćavaju uopće pozadinu “neprodužavanja ugovora”:

Slične “probleme” kao sa BH Telecomom, Telemach bi mogao imati i sa Elektroprivredom BiH. Naime, kompanija koja je u vlčasništvu srbijanskog biznismena Dragana Šolaka godinama nezakonito koristi distributivnu mrežu (stubove) Elektroprivrede BiH za postavljanje svojih kablova. Početkom ove godine Elektroprivreda BiH je tražila izjašnjenje od Telemacha, ali se ova kompanija oglušila na dopise iz EP BiH, te je nastavila koristiti distributivnu mrežu.

Marinko Čavara predložio imena za sudije Ustavog suda FBiH: O Ostalom Čampari sada će se izjašnjavati njegov brat Bošnjak Čampara

Ono što smo najavljivali, dogodilo se. Dubravko Čampara je na listi sudija koje je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara “imenovao” za sudije Ustavnog suda Federacije BiH. Čamparu je HDZ-ov predsjednik “imenovao” kao sudiju iz reda Ostalih. Ovaj prijedlog sada ide na potvrdu u Dom naroda Federacije BiH gdje funkciju dopredsjedavajućeg obavlja Aljoša Čampara. I tako će Aljoša Bošnjak odlučivati hoće li njegov brat Dubravko, kao Ostali, postati sudija Ustavnog suda Federacije BiH.

Na Čavarinoj listi je četvero sudija. Na prvom je mjestu Aiša Softić, supruga SDA-ovog potpredsjednika Safeta Softića koji je, nekoliko puta, u TV emisijama skoro pa javno podržavao HDZ-ove zahtjeve glede izmjena Izbornog zakona. Aiša Softić je predložena za sudiju iz reda bošnjačkog naroda.

Na mjestu broj dva je Mirko Miličević. O njemu smo već pisali. U pitanju je kadar blizak HDZ-u kojeg Čavara imenuje za sudiju iz reda hrvatskog naroda.

Pod brojem tri je Branimir Orašanin. On dolazi iz reda srpskog naroda. U pitanju je sudija Suda BiH, dok je pod brojem četiri već pomenuti Dubravko Čampara.

U dokumentu iznad možete vidjeti da piše da je Čavara donio “Odluku o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH”. No, procedura je prekršena. Čavara je listu sastavio bez prethodnih konsultacija i bez saglasnosti svojih potpredsjednika Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića. Istina. Dunovićev prijedlog je ispoštovan, jer je iz reda srpskog naroda “imenovao” Branimira Orašanina. No, prijedloge Melike Mahmutbegović (SDA) je ignorisao. Ona je, kako saznajemo, bila predložila da se za sudiju Ustavnog suda FBiH imenuju Izmir Hadžiavdić i Mustafa Bisić. No, HDZ-ov predsjednik Federacije je odlučio odbaciti njene prijedloge te je na svoju listu uvrstio Dubravka Čamparu (iz reda Ostalih) i Aišu Softić (iz reda bošnjačkog naroda).

Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.

“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.

Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, već smo objavljivali, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.

U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja).

A sada se vratimo proceduri imenovanja.

“Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju”, navedeno je u članu 6 Ustava Federacije BiH.

Čavara je je svoj dokument nazvao “odluka o imenovanju”, a ne prijedlogom koji dostavlja na saglasnost potpredsjednicima Federacije BiH. Osim toga, on u svom aktu navodi da “Odluka o imenovanju stupa na snagu danom potvrde od strane Doma naroda Parlamenta FBiH”.

No, jedan korak je preskočio. A taj korak se zovu – konsultacije i saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH”.

U OHR-u započeli konsultacije: Visoki predstavnik razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona BiH

OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

“Trenutno traju konsultacije u dijelu međunarodne zajednice”, tvrdi jedan od sagovornika Istrage.

Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. No, problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.

“Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode naši sagovornici.

Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.

“Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor Istrage.

Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se išlo na ruku HDZ-ovim zahtjevima. Ukratko, prihvatio se bi se princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti delegate iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi  prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

Konkretno, neustavnom je proglašena rečenica koja glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.

Sve se naravno odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH i raspored delegata koje delegiraju kantonalne skupštine. Ustavni sud BiH je istom odlukom naložio Parlamentalnoj skupštini BiH da izmijeni ovu odredbu. Kako to nije učinjeno, Ustavni sud BiH je 6. jula 2017. godine donio Rješenje kojim je naloženo brisanje sporne odredbe Izbornog zakona BiH.

Nakon što je ova odredba izbrisana, CIK je donio Uputstvo kojim se regulira raspored delegata po kantonima. Prema tom dokumentu, temeljenom na popisu stanovništva iz 2013. godine, CIK je dodijelio svakom kantonu po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu, Uputstvo CIK-a je tako usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, HDZ BiH je i dalje insistirao na “provedbi presude Ljubić”, iako je aktualni saziv Doma naroda FBiH popunjen u skladu sa Uputstvom CIK-a. U cijelu priču su se, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju “hrvatskog pitanja”. Prema informacijama Istrage, Vlade Republike Hrvatske je uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.

Kako je visoki predstavnik u proteklom periodu počeo koristiti bonske ovlasti, određeni međunarodni zvaničnici počeli su na njega vršiti pritisak da nametne i odredbe Izbornog zakona BiH. Upravo zbog toga u OHR-u su proteklih dana započeli konsultacije o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona. Dio međunarodnih zvaničnika se, kako saznajemo, protivi nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. No, konačnu odluku donijet će visoki predstavnik Christian Schmidt koji smatra da bi izmjenama Izbornog zakona poništio priče da je dosadašnje odluke donio isključivo u interesu “bošnjačke strane”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...