7 dana popularni

    Politika

    Konaković, Helez i Forto glasali za: Vijeće ministara donijelo odluku o pokretanju procedure za izgradnju južne i istočne gasne interkonekcije!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora koji se odnose  na izgradnju  istočne interkonekcije  kojom bi se na teritoriju BiH (preko Srbije) dopremao plin iz Rusije i južne interkonekciju kojom bi se, preko jadransko-jonskog plinovoda, u BiH dopremao gas iz Azerbejdžana.

    Odluka je donesena jednoglasno, što znači da su je podržali svi ministri i iz Federacije BiH, uključujući Zukana Heleza, Elmedina Konakovića i Edina Fortu.

    U pitanju su dokumenti nazvani Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

    Južna i Nova istočna interkonekcija su dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine.

    Južna interkonekcija

    Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

    Nova istočna interkonekcija

    Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH. Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je ovaj projekat dogovorio sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Da bi ova dva projektu bila realizirani, odluku bi moralo donijeti Predsjedništvo BiH. Za sada, dvojica članova Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović, podršku ovim projektima uslovljavaju usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH. Međutim, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je bezuslovno podržao projekte.

    Kadrovska politika: Mirela Bubalo je nova savjetnica za medije ministra Elmedina Konakovića, a supruga analitičara Žarka Papića savjetuje doministricu Dušku Jurišić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sjećate li se Mirele Bubalo? To je ona (bivša) savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koja je sa svojom prijateljicom, a usaglašena sa ministrom, slala anonimne krivične prijave protiv osoba koje su, potom, diskreditirane putem RTRS-a i njenog portala pressmediabih.ba. E, od ove sedmice Mirela Bubalo je na novom radnom mjestu. Postala je savjetnica ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića. Kao “urednica” portala bez impressuma, Bubalo će biti zadužena za odnose s medijima u Konakovićevom kabinetu čiji je šef – Zlatan Burzić. Burzić je dugogodišnji službenik Ministarstva vanjskih poslova BiH protiv kojeg su bh. diplomate nekoliko puta podnosile prijave zbog kršenja procedura i ponašanja koje izlazi iz okvira diplomatije.

    Konaković je, objavila je ranije Slobodna Bosna, za savjetnika  imenovao stranačkog kolegu Mirsada Pindžu. Prije ulaska u NiP Pindžo je promijenio nekoliko stranaka. Počeo je kao kadar Stranke demokratske akcije, potom se prebacio u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, odakle je istjeran i odmah se priključio Demokratskoj fronti Željka Komšića. Prije četiri godine se skrasio u Narodu i pravdi. Nedavno mu je istekao mandat u Parlamentu Federacije BiH i postavljen je za Konakovićevog savjetnika. U kabinetu ministra vanjskih poslova donedavno je i Amel Kovačević, također član Naroda i pravde. Posljednja Kovačevićeva funkcija bila je u Vladi Kantona Sarajevo gdje je kratko vrijeme bio ministar finansija. Završio je tokom rata studije u Maleziji, a bio je ambasador BiH u Kini. Njegovo ime je pominjano i u aferi Panama papers, kada međunarodni konzorcij istraživačkih novinara otkrio vlasnike offshore računa preko kojih je vršeno međunarodno pranje novca.

    No,vratimo se kratko novoj savjetnici za medije Mireli Bubalo. Ona je budžetsku karijeru započela kao savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. No, kako je njeno radno mjesto bilo vezano za ministrov mandat – konkursom za državnog službenika je riješeno pitanje njenog trajnog zaposlenja.  Nakon provedene konkursne procedure Mirela Bubalo je ocijenjena kao “najuspješniji kandidat” za poziciju Šefa Odsjeka za studijsko-analitičke poslove i poslove izrade programa i projekta za potrebe policije iz oblasti evropskih integracija u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH. Tako je stekla status državnog službenika. Ipak, zbog veće plate, zamrzla je svoj status i postala je Čamparina savjetnica za medije. Tokom kampanje radila je u izbornom štabu Denisa Bećirovića, a nakon što je imenovan novi saziv Vijeća ministara, prekomandovana je na državni nivo. Mirelu Bubalo, međutim, čekat će njeno radno mjesto u državnoj službi koje je stekla tokom savjetničkog mandata.

    Kada su u pitanju savjetnici, u Vijeću ministara BiH, još jedno ime je vrijedno pažnje. Ranka Ninković-Papić nova je savjetnica zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice Duške Jurišić.

    Ranka Ninković-Papić je supruga “nezavisnog političkog analitičara” Žarka Papića. Godinama je bila angažirana u nevladinom sektoru. U kabinetu Duške Jurišić svoj savjetnički angažman će nastaviti i SDA-ov kadar Šefket Hafizović, inače bivši potpredsjednik Republike Srpske.

    Predsjednica Federacije BiH izmijenila odluku: Ramo Isak kandidat za ministra policije FBiH, HDZ 1990 dobija ministra zdravlja

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ramo Isak, dojučerašnji član Narodnog evropskog saveza, kandidat je Trojke za ministra unutrašnjih poslova entiteta F BiH, saznaje Politicki.ba.

    On je na tu poziciju došao umjesto SDP-ovog Almina Hopovca.

    Predsjednica entiteta F BiH Lidija Bradara uputila je dopis u kojem obavještava Predstavnički dom Parlamenta F BiH da je došlo do promjena u sastavu predloženih kandidata za ministre.

    Ahmetović oštro kritizira Schmidtova nametanja: Nikada ne bi prihvatio tako nešto za svoju zemlju koju predstavljam

    Piše:
    Redakcija
    -

    “U proteklih šest mjeseci ustav u Bosni i Hercegovini je nekoliko puta mijenjan višom silom, i to od strane visokog predstavnika (HR) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christiana Schmidta.

    Jučerašnja odluka visokog predstavnika je jedna od niz ozbiljnih intervencija u najviše dobro jedne demokratije.Za tako mladu demokratiju kakva je BiH ovakvi postupci su duboki i imaju dugoročne posljedice.Iz tog razloga kritiziram način ovog djelovanja jer i sam kao parlamentarac, nikada ne bi prihvatio tako nešto za svoju zemlju koju predstavljam”, stoji u saopćenju poslanika Socijaldemokratske partije Njemačke Adisa Ahmetovića.

    On upozorava da “smjernice svih ustavnih promjena koje se donose u BiH moraju biti u skladu sa kriterijima iz Kopenhagena, Venecijanske komisije i Evropskog suda za ljudska prava”.

    “Njih se uvijek mora slijediti, umjesto da se jednostranim odlukama sije sumnja da se međunarodna zajednica bavi fokusiranjem na funkcionalnost cijele države i prevazilaženjem etnonacionalizma. Nikada se ne smije dozvoliti da se pojavi utisak da se vodi stranačka politika, da se ne bi izgubilo važno povjerenje.

    Bosna i Hercegovina zaslužuje evropsku budućnost – i potreban joj je novi početak da bi je postigla. Socijaldemokratija je dobila povjerenje od građana BiH da postigne promjenu kursa u zemlji prema Evropskoj uniji i da prevaziđe propagirani etnonacionalizam. Stoga moramo i nastavit ćemo podržavati ove snage koje se zalažu za jačanje demokratije.

    Sada je na Parlamentu FBiH, s početkom u 14 sati, da donese održive odluke. Stoga, na kraju, želim lično da se obratim svima odgovornima:

    Ja sam sin bosanskohercegovačkih ratnih izbjeglica. Dolazim iz multietničke porodice u kojoj slavimo najmanje četiri velika vjerska praznika godišnje. Ljude ne stavljam u etničke denominacije. Po ovom principu nisam odgajan samo u roditeljskom domu, već sam se i socijalizirao u Saveznoj Republici Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto sam na kraju uspio postati član njemačkog Bundestaga. Ove univerzalne vrijednosti koje se odnose na mene su kompas mog rada kao njemačkog stručnjaka za vanjsku politiku. Oni su vođeni vrijednostima, kako je to rekla i naša savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

    I siguran sam da većina ljudi u BiH – bilo Jevreja, katolika, muslimana, Srba pravoslavaca ili nekonfesionalnih – želi upravo takav način života i za sebe.

    Odluke koje je juče objavio OHR dijametralno su suprotne ovim vrijednostima.

    Na parlamentarcima FBiH je da odluče, a posebno na socijaldemokratiji FBiH, mojoj sestrinskoj stranci, kakav koncept budućnosti žele za BiH, njen narod u zemlji i dijaspori”, poručio je Ahmetović.

    Potpuni raspad većine na nivou Federacije: Kenan Uzunović iz Kasumovićeve stranke prešao u NES

    Piše:
    Redakcija
    -

    Federalni zastupnik Kenan Uzunović prešao je NES. Uzunović je do danas bio član BHI Fuada Kasumovića i dio parlamentarne većine okupljene oko HDZ-a.

    “Građani koji su nas odabrali da zastupamo njihove interese u Parlamentarnoj skupštini Federacije BiH uvijek su iznad svih politika. Upravo taj stav ujedinjuje pojedince i grupe pa je tako danas Klub zastupnika Narodnog evropskog saveza u Federalnom parlamentu ojačan još jednim iskrenim borcem za prava građana. Diplomirani komunikolog Kenan Uzunović iz Zenice politički je aktivan već duži niz godina i skupa sa ostalim kolegama iz Narodnog evropskog saveza nastaviće svoje djelovanje u PS Federacije BiH. Razvojni projekti, bolja zakonska rješenja i još niz drugih poslova i aktivnosti čiji cilj je poboljšanje života svih građana Federacije, sada su pred nama i radujemo se novim radnim pobjedama”, saopćeno je iz NES-a.

    Nešto ranije, NES i SBiH su saopćili da parlamentarna većina za nametanje loših rješenja u Federaciji BiH ne postoji. “Parlamentarna većina za formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH koja bi se koristila kao alibi za nametanje kratkoročnih ustavnih rješenja ne postoji, navodi se u zajedničkom saopćenju Narodnog evropskog saveza i Stranke za BiH. -Sporazum koji su svojevremeno NES i SBiH potpisali sa strankama tzv. Osmorke i HDZ-om ticao se uspostave zakonodavne vlasti, a uslov za formiranje izvršne vlasti od početka je bio potpisivanje zajedničkog programa mjera kao temelj programske koalicije. Izrađeni Program mjera potpisan je od strane pet stranaka (SDP, NiP, NS, SBiH i NES), ali od strane HDZ-a nije nikada. Umjesto potpisivanja usaglašenog Programa, na sastanku u Mostaru pojavio se pamflet na dvije stranice koji su potpisali Dragan Čović i Nermin Nikšić, ali to nije program. Također, veoma sporan je i predloženi sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine gdje je za potpredsjednika predložen Vojin Mijatović, iako takav prijedlog nije uopće usaglašen na međustranačkim konsultacijama. SBiH i NES u parlamentarnoj proceduri nikada ne bi mogle podržati Vladu u kojoj je Vojin Mijatović dopremijer Federacije BiH bez obzira na to koliko bi naših ministara bilo u prijedlogu. Dakle, nikakvi sporazumi Osmorke i HDZ-a ne mogu se koristiti kao alibi od strane visokog predstavnika za nametanje bilo kakvih nakaradnih ustavnih rješenja, a pogotovo za nametanje kompletne vlade. Pitanje Ustava Federacije i države Bosne i Hercegovine za nas je mnogo važnije od fotelja u Vladi u koje bi neki što prije da zasjednu po svaku cijenu, pa se na jučerašnjem sastanku pokazala potpuna servilnost Trojke, prihvatanjem i kratkoročnih i dugoročnih rješenja, iako se u javnosti to predstavljaju potpuno drugačije. Za njih je prihvatljivo svako rješenje koje bi značilo da će zasjeti u fotelje, što je bio slučaj i sa imenovanjem državne vlasti sa Dodikovim SNSD-om, za kojeg su tvrdili da je to sada neki drugi, proevropski orijentirani Dodik sa kojim se može razgovarati i dogovarati naprednija i bolja Bosne i Hercegovina. A, Dodik upravo ovih dana pokazuje da nikada nije bio otvoreniji u svojim secesionističkim, antidržavnim i antidejtonskim aktivnostima. Kada je u pitanju jučerašnji sastanak predstavnika tzv. Osmorke, HDZ-a, ambasadora SAD-a u BiH i ambasadora EU, Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a, istakao je da u parlamentarnoj proceduri možemo usvojiti amandmane na Ustav Federacije ako se HDZ uključi, ali rješenje mora ostaviti barem teoretsku mogućnost da i HDZ ne bude u vlasti nego neke druge stranke koje su dobile glasove hrvatskih birača poput HDZ 1990, HNP-a. Također, Ogrešević je iznio stav da pitanje korupcije nije pitanje samo jedne stranke nego dosadašnjih vlasti u kojima su bili SNSD, HDZ i SDA” navodi se u saopćenju NES-a i SBiH-a

    Nakon što je Uzunović prešao u NES, bez SBiH-a i NES-a SDP, HDZ, NiP i Naša stranka nemaju potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije čak i ako im se pridruži HDZ 1990.

    Johann Sattler, bivši moskovski izdavač i šef Delegacije EU u BiH: Diplomata kojem su ruska operacija i Čovićeva supremacija – legitimni

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Na prvoj fotografiji koju prilažemo ispod ovog pasusa nalazi se Curriculum Vitae Johanna Sattlera, šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Upućujemo vas da posebnu pažnju obratite na period od 2008. do 2012. godine. Te četiri godine ovaj je austrijski diplomata proveo u Moskvi, baveći se izdavaštvom u ime grupacija WAZ Media i Axel Springer.

    A sada da vidimo šta piše u biografiji Johanna Sattlera dostupnoj na službenoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH. Rođen je 1969. godine u Austriji. Pored maternjeg njemačkog jezika, ambasador tečno govori engleski i ruski i poznaje bosanski/hrvatski/srpski i albanski. Godine provedene u Rusiji, ne možete pronaći u ovoj biografiji.

    To što je ambasador Sattler zaboravio svoje četiri moskovske godine, u suštini, ne bi trebalo značiti ništa. Ali kada uzmete u obzir sve druge činjenice i izjave date posljednjih mjeseci, godine provedene u Rusiji dobijaju jednu drugu dimenziju.

    ““Ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, rekao je šef Delegacije EU i BiH Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju 27. marta ove godine.

    U istom intervjuu šef Delegacije EU, govoreći o ruskom uticaju, istaknut će da je “potpuno legitimno da svaka zemlja radi na interesima svoje države”.

    “Mnoge zemlje imaju interes u ovom strateški važnom regionu Zapadnog Balkana. Ali ja nisam primijetio veliki rast ruskog uticaja”, pojasnio je Sattler.

    Mjesec dana nakon ovih izjava ambasadora Sattlera, “potpuno legitimno” Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu dovela je u pitanje teritorijalni integritet BiH. Za početak nisu željeli podržati izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH koje “na najstrožiji mogući način osudilo trenutni politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” Bosne i Hercegovine, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu”. Istoga dana, samo koji sat kasnije, Ambasada Ruske Federacije “potpuno je legitimno”, povodom zajedničke izjave PIC-a, ukazala da Upravni odbor PIC-a mora strogo poštovati slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da svjesno izvrnu njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što “BiH uključuje dva entiteta”, iako tačka 3 člana 1 Ustava jasno kaže da se “BiH sastoji od dva entiteta”. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4 riječ „state“ u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja „single state“”, navedeno je u saopćenju Ambasade Ruske Federacije.

    “Potpuno legitimno”, ocijenio bi prošlog mjeseca ruske operacije u BiH šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji nije našao za shodno da reagira ni onda kada je Ruska Federacija BiH sredinom marta poručila zvaničnicima u BiH “da dobro razmisle” i da “izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”.

    “Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak”, pisalo je izjavi Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu objavljenoj svega nekoliko dana prije nego će ambasador EU u BiH Johann Sattler reći da “nije primijetio veliki rast ruskoj uticaja”.

    “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskoj uticaja”, izjavit će godinu ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović, govoreći da Rusku Gazetu prilikom svoje posjete Moskvi.

    “Znamo da je Čović šampion evropskih integracija”, kazat će Johan Sattler u aprilu 2020. godine, odnosno svega dva mjeseca nakon što se lider HDZ-a BiH u Moskvi susreo sa zvaničnicima Ruske Federacije.

    Sattler je još rekao da “predsjednika Čovića poznaje odavno” i da se “jako dobro sjeća da je on uručio aplikaciju za članstvo u EU”.

    Predsjednik Dragan Čović od 2017. godine gaji dobre veze sa Ruskom Federacijom.

    “Problem “hrvatskog pitanja” zaista postoji i ne može se prešutjeti”, rekao je u avgustu 2017. godine doskorašnji ruski ambasador u BiH Petr Ivancov tokom intervjua za Večernji list.

    Sedam mjeseci kasnije, Ivancov se susreo da liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

    “Razgovaralo se i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti potporu BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, saopćeno u martu 2018. godine iz Predsjedništva BiH u kojem je tada sjedio Dragan Čović.

    Nakon poraza na izborima 2018. godine, “šampion evropskih integracija” u decembru iste godine odlazi u Budimpeštu gdje se susreće sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kojeg informiše da je “Hrvatima oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”.

    Mađarska će kasnije podržati NON PAPER o BiH kojeg je čelnicima Evropske unije prezentirao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Razlog za pisanje ovog neslužbenog diplomatskog dokumenta hrvatskim je vlastima bio – Izborni zakon u BiH, odnosno “rješavanje hrvatskog pitana”.

    “Šef Delegacije EU u BiH pozdravio hrvatski NON PAPER”, objavljeno je 27. marta 2021. godine nakon što je Johann Sattler u intervjuu sarajevskom Oslobođenju kazao da je taj dokument “pozitivna stvar”.

    Time se ambasador EU u BiH svrstao na stranu HDZ-a BiH i Dragana Čovića kao “lidera evropskih integracija”, koji, isto kao i Sattler smatra da u BiH nažalost, “nema ruskog uticaja”. I za kraj da podsjetimo na još neke činjenice.  Johann Sattler je za šefa Delegacije EU u bih zvanično kandidiran početkom 2019. godine, a imenovan u avgustu iste godine. U trenutku kada je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova kandidovalo Sattlera, na čelu  Ministarstva je bila Karin Kneissl. To je ona ministrica na čiju je svadbu 2018. godine došao lično ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Ples sa Putinom: ministrica Kneissl i ruski predsjednik na svadbi

    Nakon ministarskog mandata, Kneissl se otisnula u biznis da bi je početkom marta ove godine ruska Vlada imenovala za posebnu ekonomsku savjetnicu u Vijeću direktora najjače i najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft.

    I to nije sve. Govoreći o OHR-u, šef Delegacije EU u BiH  u februaru ove godine rekao je u Banjoj Luci “da je takvo međunarodno prisustvo nekompatibilno s članstvom BiH u Uniji te da na tom planu svakako treba težiti postepenom smanjivanju tog prisustva”. Slične izjave, prilikom svoje posjete BiH, dao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    Sergej Lavrov i Dragan Čović

    Šef ruske diplomatije  susreo se tada sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem kojom prilikom je kazao da “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH”

     

    Sukobi u SDP-u: Denis Bećirović protiv imenovanja Vojina Mijatovića za federalnog ministra policije i Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, Nermin Nikšić od NES-a traži da odustanu od Anela Kljake, Sanja Vlaisavljević mu nesporna

    Piše:
    Redakcija
    -

    Izbori Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, kandidature Vojina Mijatovića, Sanje Vlaisavljević i Anela Kljake za federalne ministre, glavni su razlozi zbog kojih je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić zatražio dodatno vrijeme za konsultacije u vezi sa izborom Vlade FBiH, saznaje Istraga.

    Dio SDP-a BiH, okupljen oko člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića izrazio je nazodovoljstvo kadrovskim rješenjima. Uz Bećirovića su, prema informacijama Istrage, u ovom trenutku Damir Mašić, Irfan Čengić i Saša Magazinović. Na drugoj strani su Nermin Nikšić, Vojin Mijatović i Jasmin Imamović.

    Član Predsjedništva BiH je, kako saznajemo, u srijedu imao niz sastanka sa kadrovima iz SDP-a BiH, a na jednom od tih sastanaka je sugerisao federalnim zastupnicima te stranke da ne podrže Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Bećirovića je u tome podržao i Damir Mašić koji je, inače, član Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije BiH koja ima presudnu ulogu prilikom izbora sudije Ustavnog suda BiH.

    To je, podsjećamo, suprotno ranijim stavovima predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića koji je otvoreno podržavao Vukoju, kadra HDZ-a BiH.

    No, nije samo izbor Marina Vukoje nešto oko čega se spore u vrhu SDP-a BiH. Bećirović je, prema informacijama Istrage, otvoreno negodovao i zbog kandidovanja Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH, a kandidaturu Sanje Vlaisavljević je nazvao HDZ-ovim “guranjem prsta u oko” probosanskim strankama.

    Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, pak, više je zaokupljen kandidaturom Anela Kljake iz NES-a. Podsjećamo, NES je kandidovao bivšeg SBB-ova Anela Kljaku za ministra trgovine u Vladi FBiH. To je, prije svega, izazvalo revolt predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića koji je, faktički, preko Avaza izvršio pritisak na predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića da se usprotivi kandidovanju Anela Kljake. Zbog toga je Nikšić u srijedu uputio pismo predsjedniku NES-a Nerminu Ogreševiću.

    “Mi smo se kao potpisinici sporazuma opredijelili na beskompromisnu borbu protiv korupcije i kriminala, a gospodin Kljako je od strane CIK-a BiH označen kao jedna od osoba koja je radila zloupotrebe prilikom provođenja izbornog procesa u gradu Mostar. Smatram da bi njegovo imenovanje jako kompromitovalo Vadu Federacije”, napisao je Nikšić.

    Nikšić je, na kraju pisma, napisao da nije spreman po svaku cijenu biti premijer.

    Prema informacijama Istrage, NES ne želi odustati od kandidature Anela Kljake. Kao razlog navode da je Tužilaštvo HNK donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv njihovog kandidata.

    Ali vratimo se sada zbivanjima u SDP-u BiH. Dio SDP-a okupljen oko Denisa Bećirovića je problematizirao izbor i Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH. Kako bi okrenuo situaciju u svoju korist, Nikšić namjerava da izvrši određene rokada kada su u pitanju SDP-ovi kandidati za ministre. Istovremeno, zbog straha od medijske kampanje Avaza nastoji primorati NES da i oni odustanu od Anela Kljake.

    Otkrivamo detalje sa sastanka u rezidenciji EU: Trojka nije protiv kratkoročnih izmjena, Čović podsjetio da su se koalicijskim sporazumom obavezali u roku od šest mjeseci promijeniti Ustav FBiH i najavio sastanak sa Schmidtom, Sattler potvrdio da u slučaju kratkoročnog rješenja većina ne postoji!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Mi ne znamo kakvo će biti rješenje, ali će Christian Schmidt je spreman reagirati”, ponovili su više puta američki ambasador Michael Murphy i šef Delegacije EU Johann Sattler na sastanku sa liderima stranaka Osmorke i HDZ-a BiH.

    “Ali mi”, uzvratit će predsjednik NES-a Nermin Ogrešević, “nećemo prihvatiti nikakvo kratkoročno rješenje”.

    Onda, priznat će Murphy i Sattler svojim gostima, većina ne postoji.

    “Ima samo 45 ruku”, rekao je ambasador EU Johann Satler.

    Predsjednici SDP-a, NiP-a i Naše stranke nisu se usprotivili kratkoročnim rješenjima.

    “Bitno je ovo razriješiti što prije. Prolazi vrijeme. Prošlo je već šest mjeseci. Imamo bitne projekte”, rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tokom sastanka koji je izrazio nadu da će rješenje biti dugoročno.

    Ali Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu rekli ambasadorima SAD-a i EU da su protiv kratkoročnog rješenja. Sarajevskoj Trojci su se, potom, pridružili Elzina Pirić iz PDA i Fuad Kasumović. A Dragan Čović je objasnio zbog čega kratkoročno rješenje nije problematično.

    “Mi smo se koalicijskim sporazumom obvezali da nakon formiranja Vlade FBiH u roku od šest mjeseci izmijenimo Izborni zakon i Ustav FBiH”, rekao je Čović.

    Predsjednik HDZ-a je, potom, informisao lidere Osmorke i ambasadore da bi u utorak trebao imao sastanak sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom na kojem bi trebali razgovarati o eventualnom nametanju.

    Međutim, ni Dragan Čović nije siguran da više postoji većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije. Prema informacijama Istrage, Čović već pokušava ubijediti predsjednika HDZ-a 1990 Iliju Cvitanovića da se pridruži strankama okupljenim oko HDZ-a. Cvitanović, kako saznajemo, traži poziciju federalnog ministra prometa i komunikacija. Ali ni četiri glasa iz kluba HDZ-a 1990 i HNP-a ne garantuju Drganu Čoviću i strankama Trojke imenovanje Vlade FBiH. Stranke Trojke (SDP, NS i NiP) i HDZ zajedno imaju 43 zastupnika. Ako im se dodaju dva glasa PDA i BHI FK, dolaze do 45 ruku. Sa četiri ruke HDZ-a 1990 i HNP-a koalicija bi imala 49 ruku, što nije dovoljno za imenovanje Vlade Federacije BiH.

     

    Schmidtova “deblokada” Federacije na “kršćanskoj osnovi”: Potpis Bošnjaka danas je nebitan, potpis Hrvata vječno je potreban!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt suspendovao je Ustav Federacije BiH. Potpis Bošnjaka Refika Lende nije bitan, iako je, po Ustavu, obavezan. Schmidt je procijenio da je dovoljan samo potpis predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare i potpredsjednika Federacije Igora Stojanovića za imenovanje Vlade Federacije BiH. A u Ustavu Federacije BiH piše da je potreban potpis OBA potpredsjednika. Da. OBA potpredsjednika. No, visoki predstavnik je odlučio poništiti Bošnjaka Refika Lendu. Sada uopće nije bitno da li iza Lende stoje 2/3 ili 3/5 Kluba Bošnjaka. Štaviše, nije bitno čak i da iza njega stoje svih 23 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. To će tek biti bitno za četiri godine. Kad na snagu stupe izmjene Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt. Ako stupe.

    Dakle, samo sada, i nikada više, nije bitno koliko iza kojeg (pot)predsjednika Federacije stoji delegata iz kluba njegovog konstitutivnog naroda. Potpis potpredsjednika Bošnjaka je u ovom trenutku nebitan iako iza njega stoji 16 delegata u Klubu Bošnjaka. Za četiri godine, potpis (pot)predsjednika Hrvata će biti bitan ako iza njega stoji 14 delegata.

    Ako vam kažu da je ovo trajno rješenje – ne lažu. Schmidtovom odlukom HDZ BiH je trajno ugrađen u vlast na nivou Federacije BiH.

    Sada, kada HDZ BiH ima predsjednicu Federacije, za imenovanje Vlade Federacije dovoljan je potpis – predsjednice Federacije BiH. Nekada, kada se pojavi mogućnost da HDZ ima samo potpredsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda – za imenovanje Vlade Federacije BiH će biti potreban i potpis potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda iza kojeg stoji 3/5 delegata. A zašto baš 3/5, a ne 2/3? Pa, zato što HDZ BiH ima i imat će uvijek 3/5, jer je u oktobru prošle godine Christian Schmidt hrvatske delegate rasporedio tako da kantoni u kojima vlada HDZ BiH uvijek daju 17 delegata. Čak da Čovićeva opozicija i osvoji tri delegata, u zbiru sa hrvatskim delegatima koji dolaze iz kantona sa bošnjačkom većinom ne bi imali deset. A kad nemate deset, onda HDZ ima 14. I neprikosnoven je.

    Znate li koja je razlika između 3/5 i 2/3? Da biste blokirali izbor Vlade Federacije, ali tek iza 2026. godine, sa odredbom od 3/5 vam treba 14 delegata. Sa 2/3 vam je potrebno 16. Šta mislite koja je sigurnija opcija za HDZ BiH?

    Ako mislite da su “vanredni izbori” u Federaciji garant imenovanja nove Vlade Federacije, u krivu ste. Evo, recimo, 2026. godine po propisima Christiana Schmidta je predvođeno raspuštanje kantonalnih skupština i federalnog parlamenta sve dok se ne izabere nova Vlada. I uvijek će se sve birati po pravilima koje je nametnuo Christian Schmidt. Za blokadu će uvijek trebati 3/5 hrvatskih delegata, koje će HDZ uvijek imati, jer je Schmidt još u oktobru to rasporedio u njihovu korist. HDZ-ov (pot)predsjednik se neće moći preglasati. Što znači da bez njega nema Vlade FBiH. I, što, opet znači da ostaje stara Vlada sve dok HDZ biH ne pristane na novu. A pristat će samo ako su njihovi zahtjevi ispunjeni.

    Izbori rezultati više nisu bitni. Bošnjački potpis danas nije bitan. Hrvatski je bitan i danas i zauvijek. Koliko god Bošnjaka danas bilo iza Refika Lende – Christian Scmidt ga je pomnožio nulom.

    Objavljujemo kompenzacijske liste svih stranaka: Nermin Nikšić, Sabina Ćudić, Mirsad Kukić i Branislav Borenović se osigurali kompenzacijskim listama, Hamdija Lipovača nosi SBiH-ovu, a Nermin Džindić SBB-ovu kompenzaciju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nosilac je kompenzacijske liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, Nikšić je i u aktualni saziv Predstavničkog doma PS BiH ušao sa kompenzacijske liste. Na mjestu broj dva SDP-ove državne kompenzacijske liste je Lidija Korać. Na fotografiji ispod možete vidjeti kompletnu SDP-ovu kompenzacijsku listu.

    Sabina Ćudić nosi kompenzacijsku listu Naše stranke za Predstavnički dom PS BiH. Na drugom je mjestu Predrag Kojović, bivši predsjednik NS-a. Ćudićeva je, podsjećamo, nosilac državne liste i iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Evo i njihove kompletne kompenzacijske liste za PD PS BiH.

    Milan Dunović nosi kompenzacijsku listu Demokratske fronte za PD PS BiH. Aktualni potpredsjednik Federacije BiH je i 2018. godine bio nosilac kompenzacijske liste, ali DF-u tada nije pripao nijedan kompenzacijski mandat.

    Bivši potpredsjednik SDP-a Hamdija Lipovača nosi kompenzacijsku listu Stranke za BiH. OVa stranka, podsjećamo, 2018. godine nije uspjela prebaciti prag na nivou BiH, no sada postoje šanse da osvoje barem jedan kompenzacijski mandat.

    Safet Kešo nosi komepnzacijsku listu SDA. Na drugom mjestu je aktualna ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. SDA na kompenzacijskoj listi ima ukupno šest imena.

    Kompenzacijsku listu Saveza za bolju budućnost nosi Nermin Džindić, aktualni federalni ministar energije rudarstva i industrije. SBB je, podsjećamo, na izborima 2018. godine osvojila dva kompenzacijska mandata.

    HDZ-ovu kompenzacijsku listu za PS BiH nosi Slavko Matić. Na drugom je mjesto Marina Pendeš, dok je treći Jozo Bagarić

    Iz Federacije BiH državne kompenzacijske liste još nose Senad Šešić (Koalicija Država), Mirsad Kukić (PDA), Mirnes Ajanović (BOSS), Nihad Čolpa (SD-Zeleni), Nihad Omerović (NiP) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

    Kada su u pitanju državne kompenzacijske lise iz Republike Srpske, SNSD-ovu nosi aktualni premijer RS-a Radovan Višković. Na drugom mjestu je Sanja Vulić, a na trećem aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Kompenzacijsku listu SDA za PD PS BiH iz Republike Srpske nosi aktualni potpredsjednik te stranke Edin Ramić. S obzirom na dosadašnju praksu, izvjesno je da će ova lista, koju u RS-u podržavaju sve probosanske stranke imati jedan kompenzacijski mandat.

    Listu SDS-a za kompenzacijske mandate nosi Miladin Stanić, aktualni poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Na drugom mjestu je Aleksandra Pandurević, bivša državna zastupnisa SDS-a.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović osigurao se i kompenzacijskom listom za PD PSBIH. Druga na listi je aktualna zastupnica te stranke Mira Pekić.

    Kompletne listę, i redovne i kompenzacijske možete pogledati na ovom linku.

    Kompenzacijske liste za Zastupnički dom Federacije BiH

    Damir Mašić nosilac je kompenacijske liste SDP-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Druga na listi je Lana Prlić, a treći Ivan Boban.

    Ivica Šarić nosi kompencacijsku listu SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na drugom mjestu je aktualna potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, dok je treći predsjednik KO SDA Tuzla Fahrudin Skopljak.

    Amir Ibrović, aktualni šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nosi kompenzacijsku listu DF-a. Druga na listi je Bibija Kerla, dok je treći Dževad Adžem iz Goražda.

    Kompenzacijsku listu Naše stranke nosi aktualni zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Ćamdžić. Aktualna drćavn zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je druga na listi dok je konceptualni umjetnik Damir Nikšić na trećem mjestu.

    Kompenzacijsku listu SBB-a za Parlament FBiH nosi Šemsudin Kavazović, inače brat aktualnog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Na drugom mjestu je Sanela Prašović-Gadžo, aktualna zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.

    Kompenzacijske listu SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta FBiH nosi Safet Omerović, Bosanske stranke Fatmir Alispahić, PDA Elzina Pirić, Koalicije Država Jasmina Numanović-Stjepanović, HDZ-a BiH Mario Karamatić, Naroda i Pravde Halil Bajramović.

    123...33Stranica 1 of 33

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    ·
    @
    View on Twitter
    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj