Politika

Borjana Krišto dostavila jedanaest imena na provjere: Nenad Nešić i službeno kandidat za ministra sigurnosti BiH!

Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.

Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.

Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.

Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.

Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.

Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.

Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.

Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.

Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.

S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.

Zbog čega još uvijek nije predložen kandidat za (pot)predsjednika FBiH iz reda Srba: Čeka li Čović glasanje osmorke o delegatima za Dom naroda PS BiH

Kandidatsku listu na kojoj je ime Lidije Bradara (HDZ BiH) za izbor predsjednika/potpredsjednika FBiH potpisala su 22 delegata Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. HDZ BiH ima 14 delegata, HDZ 1990 tri, HNP 1, NIP, 1, SDP BiH 1, NES 1, ZNG 1 i Berina Fejzić (BNS). To znači da su potpisali svi delegati osim Milana Ševe koji tog dana nije bio prisutan na sjednici.

CIK je danas prihvatio i kandidaturu Refika Lende (SDA) jer su ispunjeni svi uslovi, a na kandidatskoj listi je 13 potpisa, 12 delegata SDA i 1 iz DF-a.

Klub Srba u kojem stranke osmorke uz pomoć HDZ-a i SNSD-a imaju sasvim dovoljnu pa i komotnu većinu za predlaganje kandidata (potrebno 11 delegata), nije kandidirao nijedno ime za predsjednika/potpredsjednika FBiH.

Na sjednici Kluba Srba koja je održana kako bi se izabrao predsjednik Kluba nije razgovarano o imenu kandidata kojeg će predložiti za rukovodstvo FBiH bez kojeg nema ni nove Vlade FBiH.

Rok za predlaganje kandidata je 30. januar, a naredna sedmica donijet će ili rasplet ili novi zaplet na političkoj sceni. Osim sjednice za potvrđivanje Vijeća ministara BiH koja se očekuje 25. ili 26. januara, a sjednica Doma naroda na kojoj će se glasati za delegate u Dom naroda PS BiH bi trebala biti 27. januara.

Nezvanične su informacije da je HDZ BiH svoju podršku kandidatu za predsjednika/potpredsjednika iz reda Srba „uslovio“ glasanjem delegata osmorke u Klubu Hrvata za kandidatske liste za delegate Kluba Hrvata u Domu naroda PS BiH.

Podsjećamo, HDZ BiH je predao četiri kandidatske liste iako imaju 14 delegata što je dovoljno za tri sigurna delegata. HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata koji će podržati svoju listu.

Stranke osmorke imaju četiri ruke, ali dvije liste. Tako je SDP BiH kandidirao Jugoslava Brdara, a ZNG Zlatka Miletića.

Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. U tom slučaju glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti žrijeb.

(NAP)

Sudije podijeljene, nema odluke: O Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon Ustavni sud BiH će odlučivati u martu

Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.

“S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.

Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.

Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i  Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.

Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?

Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.

Konaković i Krišto na listama: Osmorka podijeljena, borba za petog državnog delegata i u klubu Bošnjaka i Hrvata

Centralna izborna komisija BiH zaprimila je šest kandidatskih listi za izbor delegata iz reda bošnjačkog naroda u Dom naroda PS BiH. Također je predato sedam listi za izbor delegata iz reda hrvatskog naroda. Ono što je interesantno da su se na listama našli Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH ali i Elmedin Konaković, kandidat za ministra vanjskih poslova BiH.

Dvije kandidatske liste predali su delegati SDA Muamer Zukić i Haris Zahiragić. Na jednoj listi su Safet Softić i Hazim Rančić, a na drugoj Šefik Džaferović i Halid Genjac.

Jednu listu predao je Amir Orlović iz DF-a na kojoj su Dženan Đonlagić, Mensura Beganović i Hamed Hodžić.

Delegat Emir Dautović (NES) predao je listu na kojoj su Džemal Smajić iz SBiH-a i Mirnes Gušić.

Narod i pravda predala je listu na kojoj su Kemal Ademović, Elmedin Konaković i Amra Babić.

Jednu listu je predao Irfan Čengić (SDP) na kojoj su Elvir Karajbić i Edis Dervišagić.

U Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH SDA ima 12 delegata, DF jednog, NES dva, Stranka za BiH 1, SDP 2, Narod i pravda pet.

SDA sa 12 delegata može izglasati tri delegata, NIP jednog, dok će peti delegat ovisiti od preostalih glasanja. SDP za svoju listu ima dva glasa, a NIP s još jednim preostalim delegatom može podržati tu listu ili listu koju je predao NES koji zajedno sa Strankom za BiH ima tri glasa. Samo jedan delegat presudit će čija lista će imati glas više. Na osnovnu predati lista vidi se da su odnosi u osmorci poljuljani i da nije bilo jedinstva kada je riječ o petom delegatu u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH.

HDZ ima četiri liste, na jednoj Krišto 

Kada je riječ o listama za delegate iz reda Hrvata, CIK-u je dostavljeno sedam listi.

Ivan Odak je predao listu na kojoj su Ilija Cvitanović, Ivan Vukadin i Željko Josić.

Tomislav Mandić predao je listu HDZ-a na kojoj su Zdenko Ćosić, Mate Lončar, Miro Grabovac, Daniela Perić i Nikica Vidović.

Ivo Tadić predao je drugu listu HDZ-a na kojoj su Ivo Vincetić, Marijan Klaić, Nikola Raguž, Tea Ružić i Ana Rašo.

Tomislav Martinović predao je treću listu HDZ-a na kojoj su Dragan Čović, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Viktorija Haubrich i Tanja Vučić-Tomić.

Još jednu listu HDZ-a predao je Ivo Tadić na kojoj je Marina Pendeš.

Marina Mujkanović (SDP) predala je listu na kojoj su Jugoslav Brdar, Davor Čičić i Vlado Rašić.

Damir Marjanović (ZNG) predao je listu na kojoj je Zlatko Miletić.

U Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH HDZ BiH ima 14 delegata što im je dovoljno za tri sigurna delegata.

HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata i mogu izglasati jednog delegata.

Stranke osmorke imaju četiri ruke jer NIP, SDP, NES i Za nove generacije imaju po jednog delegata. Preostaje Berina Fejzić koja nije dio ovih stranaka.

Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. Glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti baraž.

(NAP)

Pozadina sukoba oko tv kanala: BH Telecom nudi tri miliona KM, a Dragan Šolak i Telemach žele pet miliona KM godišnje za emitiranje Sport klub kanala i N1 televizije

U pozadini medijskog obračuna “Telemach” – BH Telecom je novac. Kompanija Telemach, iza koje stoji srbijanski biznismen Dragan Šolak, traži od BH Telecoma, preduzeća koje je u vlasništu  Federacije BiH, da im svake godine isplati po pet miliona maraka za prava emitiranja Sport klub kanala i N1 televizije. BH Telecom nudi oko tri miliona za ista prava, ali Telemach to, za sada, ne prihvata. Zbog nepostizanja dogovora o finansijskim uslovima, Telemach je, prvo, saopćio da BH Telecom uskraćuje pravo građanima da gledaju nastup BiH reprezentacije na Evropskom prvenstvu u košarci. Nakon što je BH Telecom ponudio Telemachu da, po njihovoj, znatno većoj ponudi, produži ugovor za septembar, kako bi bh- građani mogli gledati Euro basket, Telemach je izdao novo saopćenje u kojem novodi da su “predstojeći izbori” razog gašenja “slobodne televizije N1”. A evo činjenica.

BH Telecom imali su potpisan trogodišnji ugovor koji ističe 1. septembra. Prema tom ugovoru, za prava emitiranja Sport klubova, Nova BiH i Nova TV, BH Telecom je godišnje plaćao Telemachu 11,1 milion KM. U momentu potpisivanja prvog ugovora, Telemach, odnosno njihovi kanali, imali su prava prijenosa utakmica engleske Premier Lige, španske Primere, košarkaške NBA lige, portugalske lige, kao i kvalifikacijske utakmice za UEFA-ina takmičenja, Ligu nacija. No, tokom trajašanja ugovora, Sport klubovi, odnosno Telemach, izgubili su sva ova prava. BH Telecom im, stoga, šalje ponudu za novi ugovor, prema kojem bi se Telemachu, za prava emitiranja Sport klubova, Nova TV i N1 televizije, godišnje isplaćivalo oko tri miliona KM. Razlog zbog kojeg je snižena ta ponuda je činjenica da su Telemach, odnosno Sport klubovi, izgubili prava TV prijenosa najatraktivnijih sportskih takmičenja. Telemach, međutim, ne prihvata tu ponudu, skoro jedan euro po korisniku Telecomove platforme Moja TV. U konačnici bi to bilo najmanje pet miliona maraka godišnje, s tendencijom povećaja, jer broj korisnika Moja TV se povećava svalodnevno.

Necadovoljni ponuđenim, Telemach započinje medijsku kampanju preko N1 televizije čiji su vlasnici.

“Skandal iz BH Telecoma: Gase Sport klub i ostavljaju publiku bez Zmajeva na EP?”, objavila je u nedjelju N1 televizija.

Ubrzo je uslijedio odgovor iz BH Telecoma.

“S obzirom na interes javnosti za praćenje utakmica Evropskog prvenstva u košarci, BH Telecom će Sport klubu ponuditi produženje tekućeg ugovora za period od mjesec, po uslovima posljednje ponude dostavljene od kompanije Unidet Media (Telemach op-a)”, saopćeno je iz BH Telecoma.

Nakon ove ponude, “košarkaška publika” pada u drugi plan. Telemach i N1 više ne pominju Evropsko prvenstvo u košarci. Objavljuju novi tekst u kojem navode da je BH Telecom gasi N1 televiziju kako bi ih “ušutkali” tokom predizborne kampanje. No, ne saopćavaju uopće pozadinu “neprodužavanja ugovora”:

Slične “probleme” kao sa BH Telecomom, Telemach bi mogao imati i sa Elektroprivredom BiH. Naime, kompanija koja je u vlčasništvu srbijanskog biznismena Dragana Šolaka godinama nezakonito koristi distributivnu mrežu (stubove) Elektroprivrede BiH za postavljanje svojih kablova. Početkom ove godine Elektroprivreda BiH je tražila izjašnjenje od Telemacha, ali se ova kompanija oglušila na dopise iz EP BiH, te je nastavila koristiti distributivnu mrežu.

Sudija izvjestilac pripremio odluku za plenarnu sjednicu: Upitan opstanak Schmidtovog Izbornog zakona, zapadne diplomate traže odgodu odlučivanja kako bi formirali vlast i osigurali Dragana Čovića

Sudija izvjetilac Ustavnog suda BiH pripremio je nacrt odluke koja se odnosi na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.ba. Ovaj nacrt bi trebao biti razmatran na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, zakazanoj za 1. i 2. decembar. No, dio međunarodnih zvaničnika, svjesnih da bi Ustavni sud BiH mogao odlučiti da su Schmidtove nametnute odredbe suprotne Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava, sada pokušava isposlovati “odgodu odlučivanja”.

“Razlog je formiranje vlasti. Ukoliko Ustavni sud prihvati zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Schmidtove odredbe proglasi neustavnim, a postoji velika šansa da to bude urađeno, dovodi se u pitanje formiranje vlasti u kojoj će neizbježan partner biti HDZ BiH. Stoga dio zapadnih diplomata nastoji da isposluje da se odluka o Komšićevom zahtjevu razmatra na nekoj od narednih plenarnih sjednica, a ne na sjednici koja bi trebača biti održana za petnaest dana”, kazao je ja Istraga.ba jedan diplomatskih izvora.

Prema informacijama iz Ustavnog suda BiH, mjera osiguranja koju je tražio Željko Komšić neće biti prihvaćena, jer se računa na skoro odlučivanje o meritumu. A upravo odluka o meritumu bi mogla biti suprotna očekivanjima međunarodnih zvaničnika koji su, poput američkog diplomate Gabriela Escobara, tvrdili da “ne vide razloge zbog kojih bi Ustavni sud” prihvatio Komšićev zahtjev.

Razloga za prihvatanje Komšićevog zahtjeva je mnogo. Prvo, Christian Schmidt je nametnuo skoro identičnu odredbu u Ustav FBiH koju je već ranije osporio Ustavni sud BiH. Odredbe se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

Ustavni sud BiH je 2015. godine utvrdio da član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2.  nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud BiH navodi da “iz navoda podnositelja proizilazi kako je osporenim odredbama ustava entiteta u odnosnu na Ostale u odnosu na pravo da budu kandidirani te eventualni izabrani uspostavljena diskriminacija”. Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da su odredbe Ustava FBiH kojima se Ostalima ne omogućava kandidovanje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Konvenciji o zaštiti ljudskih prava.

Osporene odredbe visoki predstavnik Christian Schmidt je promijenio, ali je suština ostala ista.

“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, glasi odredba Ustava FBiH koju je na dan Općih izbora nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dakle, Schmidt je svojom odlukom obespravio građane BiH koji se izjašnjavaju kao Ostali, zbog čega je ranije Ustavni sud BiH sdlične odredbe ocijenio neustavnim i neusaglašenim sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

Nadalje, ono što bi moglo biti problematizirano odlukom Ustavnog suda BiH su i popisi stanivništva. Visoki predstavnik Christian Schmidt je, naime, odredio da se zakonodavna vlast u Federaciji BiH (Dom naroda FBiH) konstituira po popisu iz 2013. godine, dok je za formiranje izvršne vlasti (Vlada FBiH), propisao primjenu popisa iz 1991. godine. U oba slučaja, Schmidt je išao u korist HDZ-u BiH.

Ustavni sud BiH je već ranije osporavao odluke OHR-a. U pitanju je odluka U 9/09 kojom je Ustavni sud BiH osporio odredbu Statuta Grada Mostara koju je prethodno nametnuo bivši visoki predsjednik Paddy Ashdown.

Vođa Noćnih vukova Aleksandr Zaldostanov Hirurg pisao Dodiku i prijateljima iz RS: “U svijetu kakav želi Zapad, mi nemamo šta raditi”

“Draga moja braćo Srbi, Nijemci i Australci. Dragi brate Gorane!! Poštovani Milorade Dodik”, napisao je na početku svog pisma zahvale Aleksandr Zaldostanov Hirurg, vođa ruske bajkerske skupine Noćni vukovi i prijatelj predsjednika Ruske Federacije Vladimir Putin.

Pismo je objavljeno na službenom Telegram nalogu vođe Noćnih vukova i to svega nekoliko sati nakon što je ogranak te bajkerske skupine iz Republike Srpske u Banja Luci organizirao skup podrške Rusiji tokom njene agresije na Ukrajinu. Uz svoje pismo Zaldostanov prilaže i video snimak sa banjalučkog skupa, te obraćanje Gorana Tadića, vođe Noćnih vukova Republike Srpske i vozača ministra u Vladi RS Petra Đokića.

 

“Danas nam Zapad nudi svoj projekt, u kojem blijedi sve ljudsko!
U ovom projektu nema nacionalnosti, nema država, nema muškaraca i žena, nema Boga, pa prema tome, nema dobra i zla – nema Istine, što znači – nema pravde !!! U takvom svijetu nemamo šta raditi! Otuda i naše odbijanje poslušnosti”, napisao je Zaldostanov u pismu kojim se, pored ostalih, obraća i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.

U nastavku Zaldostanov piše da im je “danas svima potrebna Rusija – braniteljica slabih i potlačenih, koji sadrži mnoge narode i svjesno brani biblijski pogled na svijet”.


“Sadašnja kriza je gora od kuge. Ona leži izvan granica lokalnog sukoba, izvan sankcija i ekonomije”, napisao je Zaldostanov ističući da će i dalje “cijeniti jedni druge i boriti se”.

Na kraju pisma Hirurg se obraća Goranu Tadiću i kaže da da 18. ožujka čeka u Sevastopolju, na obilježavanju godišnjice ruskog proljeća.

Vladimir Putin i Aleksandr Zaldostanov Hirurg

A šta se dešavalo u Sevastopolju 2014. godine, najbolje je opisano u odluci kojom je bivši američki predsjednik Barak Obama sankcionisao Noćne vukove i Aleksandra Zaldostanova Hirurga.

“Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke tadašnjeg američkog predsjednika.

Zaldostanov, piše dalje, predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“.

“Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili  politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.

Unatoč američkim sankcijama, Milorad Dodik je 2018. godine, tada u svojstvu predsjednika RS, lično odlikovao Aleksandra Zaldostanova.

“Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, predsjednik RS-a je odlikovao Aleksandra Sergejeviča Zaldostanova Hirurga, osnivača i predsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi“, piše u obrazloženju odluke kojom je Milorad Dodik potpisao 9. januara 2018. godine. 

Dodik odlikuje Noćne vukove

Hirurg se te godine nije pojavio na dodjeli priznanja, pa je umjesto njega orden časti primio Goran Tadić, inače vozač ministra u Vladi RS Petra Đokića. Ministar Đokić je protekle subote bio na skupu podrške Ruskoj Federaciji tokom njene agresije na Ukrajinu.

Zbog navodnog nedostatka policijskih snaga: Srbija ukinula stalnu policijsku zaštitu Ambasadi BiH u Beogradu!

Srbijanska policija ukinula je stalnu policijsku zaštitu Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu, saznaje Istraga.
Stalna policijska zaštita je ukinuta prije tridesetak dana.
“Rečeno nam je da MUP Republike Srbije nema kapaciteta da štiti našu Ambasadu. Još su nam kazali da će i neke druge ambasade ostati bez stalne policijske zaštite. Međutim, prema mojim informacijama, nijednoj ambasadu država regiona nije ukinuta stalna policijska zaštita”, kazala je za Istragu bh. ambasadorica u Beogradu Aida Smajić.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH potvrdili su nama da su informirani o ukidanju policijske zaštite Ambasadi i Konzulatu u Beogradu.
“Zaprimili smo informaciju od Ambasade. Pokrenute su provjere i kontakti”, rečeno nam je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ambasadorica BiH u Beogradu kaže da se osoblje zaposleno u Ambasadi i Konzulatu osjeća nesigurno.
“Mi se zaključavamo kada smo na poslu. Skoro da je nemoguće raditi bez stalne policijske zaštite”, kazala nam je ambasadorica Smajić.
Ambasada BiH je poslala nekoliko dopisa vlastima Republike Srbije, ali se, suštinski, ništa nije promijenilo. Zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije su saopćili bh. diplomatama da policija nije u njihovoj nadležnosti.
Podsjećamo, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić 9. januara ove godine prisustvovao je obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. Osim ministra Dačića, obilježavanju dana RS je prisustvovalo nekoliko visokih  zvaničnika Srbije, među kojima su predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Vladimir Orlić, narodni poslanik Milimir Vujadinović, ministrica zdravlja Danica Grujičić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković …. Paradi u Istočnom Sarajevu i svečanostima u Banja Luci povodom dana RS kojeg je Ustavni sud Bih proglasio neustavnim, prisustvovao je i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Nakon što su objavljeni podaci o prisustvu Danila Vučića obilježavanju neustavnog dana RS, zvaničnici Srbije su pokrenuli kampanju protiv medija u BiH, ali i institucija u BiH. Srbijanske vlasti, kako saznajemo, namjeravaju uručiti protestnu notu ambasadorici BiH u Beogradu zbog objave dokumenata koji se odnose na Danila Vučića.

Transparency International podnio prijavu protiv devet stranaka: SDP primio zabranjene donacije od 14 preduzeća koja posluju sa državom, SDA od šest, na spisku još HDZ, NiP, SBiH …

Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv  SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS,  Socijaldemokrata BiH,  Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

Stranke ne prijavljuju donacije

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

Transparentno.ba

Rezultati izbora pokazuju: Schmidt spasio Čovića, bez OHR-ovog nametanja HDZ ne bi bio nužan partner u vlasti

Da Christian Schmidt nije nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, HDZ BiH danas ne bi bio nužan partner u Vladi Federacije BiH. To pokazuju rezultati izbora za kantonalne skupštine. Prema tim rezultatima, HDZ BiH ne bi imao 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je bio kontrolni paket za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Evo konkretnih podataka.

Prema Uputstvu Centralne izborne komisije BiH, koje je sada poništeno odlukom OHR-a,  svaki kanton u Federaciji je davao po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Isto Uputstvo je pripisivalo, tako, da Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo daju po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. SBK je imao tri hrvatska mjesta, koliko i Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski. Kanton 10 je davao dva hrvatska mjesta, dok je Posavkim kantonu pripadalo jedno mjesto. Sada idemo po kantonima. USK je davao jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Prema trenutnim rezultatima u Skupštinu USK je ušlo troje Hrvata – Ines Delić (SDA), Tanja Šantić (NES) i Elvira Abdić-Jelenović. Dakle, probosanske stranke bi mogler izabrati Ines Delić iz SDA ili Tanju Šantić NES-a za delegatkinju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi bio prvi hrvatski delegat kojeg HDZ BiH ne bi kontrolirao. Idemo dalje. U Tuzlanskom kantonu, prema trenutnim rezultatima, DF u Skupštini ima dvoje zastupnika Hrvata. U pitanju su Boris Krešić i Ivana Mijatović. Ko god bi od njih dvoje prošao, to bi značilo da HDZ BiH nema kontrolu nad delegatom. Dakle, dva kantona, dva delegata koja ne kontrolira HDZ BiH. U Zeničko-dobojskom kantonu izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje četvero Hrvata koje ne kontrolira HDZ BiH. U zbiru sa Hrvatima iz SDP-a (Marina Mujkanović, Vinka Aletović) DF-a (Snježana Pandža), SDA (Mirela Mateša – Bukva), BHI KF (Vinko Marić), probosanske stranke bi sigurno dobile delegata iz reda hrvatskog naroda, jer HDZ nema dovoljno mandata da ih preglasa. Ukoliko bi HDZ dobio pet mandata, opet bi bilo žrijebanje. No, izvjesnije je da će HDZ imati četiri mjesta u Skupštini ZDK. Izborom Hrvata iz ZDK probosanske stranke bi se popele na tri sigurna Hrvata u Domu naroda FBiH. U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Ko god od navedenih prođe u Dom naroda FBiH, bio bi to četvrti delegat u Klubu Hrvata kojeg ne kontrolira HDZ BiH- U Kantonu 10 pojednička stranka je Hrvatski nacionalni Pomak (HNP). Taj kanton daje dva Hrvata, tako da će bivši HDZ-ovci koji su se pobunili protiv Dragana Čovića i Borjane Krišto sigurno imali jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.  Njegovim izborom, broj Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH bi se popeo na pet. U Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona ulazi Bosanska-narodna stranka BNS čiji je osnivač državljanin Hrvatske Edim Fejzić. Zastupnica u Skupštini BPK će biti Berina Fejzić koja se, također, izjašnjava kao Hrvatica. S obzirom da je jedina takva u Skupštini BPK, izvjesno je da će i ona ući u Dom naroda FBiH. Dakle, već imamo šest Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, HDZ je sada na osam mandata u Skupštini. HDZ 1990 ima jedan mandat. DF ima dva i u Skupštinu ulazi Hrvatica Željka Matković. SDP je na rubu petog mandata, što znači da bi u Skupštinu mogla ući Anita Markanović. SBK u Dom naroda FBiH daje tri delegata iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na to da HDZ BiH ima osam zastupnika, DF i SDP bi mogli, u saradnji sa HDZ 1990 izabrati zastupnika te stranke za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako bi se broj delegata u Klubu Hrvata koje ne kontrolira Dragan Čović popeo na sedam. U tom slučaju, predsjednik Federacije BiH bi mogao biti iz livanjskog Pomaka kojeg su osnovali bivši HDZ-ovci, nezadovoljni politikom Dragana Čovića i Borjane Krišto. No, nakon što je Christian Schmidt podigao broj delegata na 23, a 11 potpisao stavio kao preduslov za izbor Predsjednika Federacije BiH, priča o formiranju vlasti bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića više nije realna.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...