Mandatarka za novi saziv Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dostavila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH na provjeru imena pet kandidata za državne ministre, saznaje Istraga. U pitanju su kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda koje će predložiti HDZ BiH i SNSD. Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, do danas, nisu dostavljena na provjere. Osim toga, nije dostavljen na provjere ni kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Krišto je na provjere dostavila kandidate za ministre sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, finansija, civilnih poslova i pravde.
Ovim činom je Nenad Nešić i službeno postao kandidat za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. On dolazi iz reda srpskog naroda i to iz kvote ministara koji bi trebali pripasti SNSD-u Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, dio srbijanskih sigurnosnih struktura je protiv Nešićeve kandidature i oni će preko Tužilaštva BiH pokušati spriječiti njegovo imenovanje.
Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dosadašnji ministar Staša Košarac, koji također dolazi iz SNSD-ove kvote.
Kandidat za ministra finansija BiH je aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. I on je kandidat i član Dodikovog SNSD-a.
Prema dokumentu koji je Borjana Krišto dostavila CIK-u, Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH. On bi trebao zamijeniti aktualnog HDZ-ovog ministra Josipa Grubešu koji je ostao bez funkcije zbog unutarstranačkog sukoba sa Borjanom Krišto.
Kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno je Dubravka Bošnjak iz HDZ-a BiH. Ona bi trebala zamijeniti HDZ-ovu ministricu Ankicu Gudeljević.
Osim kandidata za ministre, Krišto je CIK-u dostavila imena kandidata i za zamjeničke pozicije.
Ivica Bošnjak iz HDZ-a je kandidat za zamjenika ministra sigurnosti BiH, Josip Brkić za zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a Slaven Galić za zamjenika ministra odbrane BiH.
Marijana Mojić iz Ujedinjene srpske, stranke Nenada Stevandića, kandidatkinja je za zamjenicu ministra civilnih poslova. Kandidat za zamjenika ministra komunikacija i transporta BiH je Ognjen Janjić iz DEMOS-a, dok je kandidat za zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović, kadar SNSD iz Doboja.
S obzirom na nesuglasice među strankama osmorke, kandidati za ministre iz reda Bošnjaka do petka nisu dostavljeni na provjere.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić nosilac je kompenzacijske liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Podsjećamo, Nikšić je i u aktualni saziv Predstavničkog doma PS BiH ušao sa kompenzacijske liste. Na mjestu broj dva SDP-ove državne kompenzacijske liste je Lidija Korać. Na fotografiji ispod možete vidjeti kompletnu SDP-ovu kompenzacijsku listu.
Sabina Ćudić nosi kompenzacijsku listu Naše stranke za Predstavnički dom PS BiH. Na drugom je mjestu Predrag Kojović, bivši predsjednik NS-a. Ćudićeva je, podsjećamo, nosilac državne liste i iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i BPK Goražde. Evo i njihove kompletne kompenzacijske liste za PD PS BiH.
Milan Dunović nosi kompenzacijsku listu Demokratske fronte za PD PS BiH. Aktualni potpredsjednik Federacije BiH je i 2018. godine bio nosilac kompenzacijske liste, ali DF-u tada nije pripao nijedan kompenzacijski mandat.
Bivši potpredsjednik SDP-a Hamdija Lipovača nosi kompenzacijsku listu Stranke za BiH. OVa stranka, podsjećamo, 2018. godine nije uspjela prebaciti prag na nivou BiH, no sada postoje šanse da osvoje barem jedan kompenzacijski mandat.
Safet Kešo nosi komepnzacijsku listu SDA. Na drugom mjestu je aktualna ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. SDA na kompenzacijskoj listi ima ukupno šest imena.
Kompenzacijsku listu Saveza za bolju budućnost nosi Nermin Džindić, aktualni federalni ministar energije rudarstva i industrije. SBB je, podsjećamo, na izborima 2018. godine osvojila dva kompenzacijska mandata.
HDZ-ovu kompenzacijsku listu za PS BiH nosi Slavko Matić. Na drugom je mjesto Marina Pendeš, dok je treći Jozo Bagarić
Iz Federacije BiH državne kompenzacijske liste još nose Senad Šešić (Koalicija Država), Mirsad Kukić (PDA), Mirnes Ajanović (BOSS), Nihad Čolpa (SD-Zeleni), Nihad Omerović (NiP) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).
Kada su u pitanju državne kompenzacijske lise iz Republike Srpske, SNSD-ovu nosi aktualni premijer RS-a Radovan Višković. Na drugom mjestu je Sanja Vulić, a na trećem aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.
Kompenzacijsku listu SDA za PD PS BiH iz Republike Srpske nosi aktualni potpredsjednik te stranke Edin Ramić. S obzirom na dosadašnju praksu, izvjesno je da će ova lista, koju u RS-u podržavaju sve probosanske stranke imati jedan kompenzacijski mandat.
Listu SDS-a za kompenzacijske mandate nosi Miladin Stanić, aktualni poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Na drugom mjestu je Aleksandra Pandurević, bivša državna zastupnisa SDS-a.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović osigurao se i kompenzacijskom listom za PD PSBIH. Druga na listi je aktualna zastupnica te stranke Mira Pekić.
Kompletne listę, i redovne i kompenzacijske možete pogledati na ovom linku.
Kompenzacijske liste za Zastupnički dom Federacije BiH
Damir Mašić nosilac je kompenacijske liste SDP-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Druga na listi je Lana Prlić, a treći Ivan Boban.
Ivica Šarić nosi kompencacijsku listu SDA za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na drugom mjestu je aktualna potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, dok je treći predsjednik KO SDA Tuzla Fahrudin Skopljak.
Amir Ibrović, aktualni šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nosi kompenzacijsku listu DF-a. Druga na listi je Bibija Kerla, dok je treći Dževad Adžem iz Goražda.
Kompenzacijsku listu Naše stranke nosi aktualni zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsad Ćamdžić. Aktualna drćavn zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je druga na listi dok je konceptualni umjetnik Damir Nikšić na trećem mjestu.
Kompenzacijsku listu SBB-a za Parlament FBiH nosi Šemsudin Kavazović, inače brat aktualnog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića. Na drugom mjestu je Sanela Prašović-Gadžo, aktualna zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.
Kompenzacijske listu SBiH-a za Zastupnički dom Parlamenta FBiH nosi Safet Omerović, Bosanske stranke Fatmir Alispahić, PDA Elzina Pirić, Koalicije Država Jasmina Numanović-Stjepanović, HDZ-a BiH Mario Karamatić, Naroda i Pravde Halil Bajramović.
Legitimno predstavljanje je diskriminatorno. Članovi Predsjedništva BiH moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države. Dakle, Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.
Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Sud u Strazburu presudio je prije godišnjih odbora, a službena objava bi, kako saznaje Istraga sedmice Hayat TV-a, trebala bi biti do kraja ovog mjeseca.
Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je, prema informacijama Istrage sedmice HAYAT TV-a, presudio da je u ova slučaja Kovačević diskriminisan.
Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugihg pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.
Prema informacijama Istrage, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da Sud da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud konstatuje da su izbori u BiH – nedemokratski.
Posebnu pažnju Sud je, kako saznajemo, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.
Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.
Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani poslanici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali.
Etničko, navodi Sud u Strazburu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno.
Više detalja o ovoj presudu bit će poznato u narednim danima.
Predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili su pismo visokom predstavniku Christianu Schmudtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS. U nastavku možete u cjelosti pročitati ovo pismo.
“Cijenjeni Visoki predstavniče, gospodine Schmitd,
Obraćamo Vam se u ime Pokreta za državu, asocijacije bosanskohercegovačkih stranaka, koje u entitetu Republika Srpska nastupaju zajedno. Ove stranke su na proteklim izborima na nivou Bosne i Hercegovine dobile podršku blizu 600.000 glasača. Na bazi te podrške, ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imaju 19 poslanika, što čini 45 posto ovog tijela.
Vašom odlukom, kojom ste nametnuli amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koja je donesena 2. oktobra u toku održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, i stupila je na snagu odmah, prekršili ste demokratska načela iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, a posebno načelo vladavine prave, princip pravne sigurnosti i legitimnog očekivanja.
Naime, s obzirom na obim i intenzitet izmjena Ustava i Zakona morao je biti osiguran period prilagođavanja između stupanja na pravnu snagu novog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona) i stupanja van snage starog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona), kako bi svako lice ostvarilo svoja legitimna očekivanja. Vi ste propustili da to uradite i na taj način ste postupili suprotno načelu vladavine prava i principu pravne sigurnosti.
Posebno se to odnosi na činjenicu da politički subjekti koji su uzeli učešće u izbornom procesu, koji prilikom sačinjavanja izbornih lista, u roku koji je odredila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nisu mogli ostvariti svoja legitimna očekivanja, jer su ista gradili na osnovu pravnih pravila koja su važila na dan 04.07.2022. godine i na tome da će vlasti jednako i ujednačeno za sve primjeniti izborna pravila koja su bila na pravnoj snazi u vrijeme potvrđivanja kandidatskih lista i u vrijeme trajanja izbornog procesa.
Narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušili ste i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Osim ovoga, Vašom nametnutom odlukom ne nude se pravična i cjelovita rješenja, jer se njima ne implementiraju predsude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Nametnutom odlukom se dodatno pojačava asimetrija u pogledu nadležnosti i funkcija Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao i predsjednika i potpredsjednika FBiH i RS.
Podsjećamo Vas da je u predmetu 5/98 Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da su Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prilikom implementacije te odluke u entitetskim ustavima je jasno propisano da su u oba bosanskohercegovačka entiteta, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi, i Ostali, ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem dijelu teritorije BiH žive, što podrazumijeva jednakost, ravnopravnost i nediskrimaniciju bilo kojeg građanina.
Međutim, nametnutom odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petriča donesenom 19. aprila 2002. godine, nisu osigurani mehanizmi zaštite principa ravnopravnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Umjesto toga uspostavljena su asimetrična rješenja u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, čime je vlastima u entitetu RS omogućeno da nastave provoditi otvoreni aperthejd, diskriminaciju i dominaciju nad građanima nesrpske nacionalnosti. Tim rješenjima, Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS, unatoč pomenutoj odluci Ustavnog suda BiH kojom im se garantira ravnopravnost, onemogućen je izbor vlastitih predstavnika i efikasna zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Eklatantan primjer među mnogima je protivustavno uskraćivanje prava na bosanski jezik.
Vašom nametnutom odlukom od 02. oktobra 2022. godine, koja se odnosi isključivo na entitet Federacija BiH, Vi idete i korak dalje: dodatno ste unaprijedili politički status konstitutivnih naroda Hrvata i Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako su predstavnici ovih naroda i do sada imali efikasne mogućnosti za zaštitu svojih vitalnih nacionalnih interesa u ovom entiteru, a potpuno ste zanemarili položaj konstitutivnih naroda Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republika Srpska. Time ste produbili etničke i etnoteritorijalne podjele unutar Bosne i Hercegovine, te ste na ovaj način postupali suprotno Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda (U-5/98).
Također, selektivno ste implementirali Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23/14 – „Ljubić“), za koju je ranije sam OHR potvrdio da je implementirana, a istovremeno ste ignorisali vitalno važne presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-14/12 „Komšić“) i presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić/Finci, Zornić, Pilav i druge, koje se odnose na nespornu diskriminaciju naroda i građana Bosne i Hercegovine.
Nadalje, povećanjem broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i povećanjem broja delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, osigurali ste presudan utjecaj HDZ-a, odnosno HNS-a, na konstituisanje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine. Time ste svjesno pojačali ulogu političkog faktora koji je blokirao procese u Federaciji BiH, onemogućivši, uz ostalo, implementaciju izbora iz 2018. i formiranje nove Vlade FBiH, kao i izbor sudija Ustavnog suda FBiH.
Ignorišući zahtjeve da se nadležnost Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svede isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ostavili ste na snazi mehanizam koji značajno usporava, a vrlo često i zaustavlja zakonodavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Umjesto uklanjanja asimetričnih rješenje u entitetima, bjelodano jasne diskrimanacije i neravnopravnosti kojoj su izloženi Bošnjaci i Hrvati u entitetu Republika Srpska, rezultat Vaših nametnutih rješenja su pojačanje asimetrije i produbljena diskriminacija.
Od potpisivanje Dejtonskom mirovnog sporazuma do danas, kroz sve odluke međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkom akcijom međunarodne zajednice i domaćih aktera, evolutivnim putem BiH je građena kao istinska parlamentrana demokratija postepenim smanjenjem utjecaja etničkog i jačanjem građanskog principa u interesu svih naroda i građana. Svojim odlukama zaustavili ste ovaj proces, dodatno ojačali Dom naroda (etničko) i time umanjili značaj Predstavničkog doma kao istinskog doma demokratije (građansko). Zaustavili ste jedan pozitivan proces i nagovjestili obrnut smjer, smjer jačanja etničkog na račun građanskog. Posljedice toga mogu biti fatalne, jer bilo kakve dodatne etničke, vode u moguće teritorijalne podjele.
Uzevši u obzir sve navedeno, od Vas tražimo da povučete odluku donesenu 2. oktobra 2022. godine, te da umjesto nje nametnete rješenja koja će omogućiti postizanje potpune ravnopravnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i simetrična rješenja u oba bh. entiteta.
Stoga, od Vas očekujemo da u skadu sa svojim mandatom donesete odluke kojima će se:
Uspostaviti simetrična rješenja u entitetskim zakonodavnim organima definirajući nadležnost Doma naroda Parlamenta FBiH kao doma koji je nadležan isključivo za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao što je to trenutna nadležnost Vijeća naroda RS, ili Vijeću naroda RS uz trenutnu naležnost dodijeliti i ulogu drugog zakonodavnog doma, kakvu ima Dom naroda Parlamenta FBiH.
Izjednačiti broj delegata u Vijeću naroda RS sa brojem delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Osigurati izbor delegata u Vijeće naroda RS po identičnoj formuli koja bi se primjenjivala u Federaciji BiH za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u smislu teritorijalnog rasporeda broja delegata, gdje bi se u entitetu RS uzela u obzir nacionalna struktura stanovništva u općinama, a u Federaciji BiH u kantonima.
Osigurati identična rješenja i jasno definirati vitalni nacionalni interes i mehanizme njegove zaštitete u oba etniteta.
Izjednačiti ulogu Vijeća naroda RS i Doma naroda Parlamenta FBiH u izboru sudija entitetskih ustavnih sudova.
Osigurati distribuciju ključnih funkcija u entitetu RS na način kako je to učinjeno u entitetu FBiH, naročito u pogledu odredbe da predsjednik entiteta i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
Izjednačiti način izbora i nadležnosti predsjednika/potpredsjednika entiteta RS sa nadležnostima predsjednika/potpredsjednika entiteta Federacija BiH, naročito u pogledu njihove uloge u imenovanju entitetske vlade, imenovanju sudija entitetskih ustavnih sudova, dodjele pomilovanja, odlikovanja, obrazovanja i učešća u radu savjetodavnih tijela.
Osigurati jednaku ulogu entitetskih ustavnih sudova u pogledu formiranja vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i jednake mehanizame odlučivanja ovih vijeća u predmetima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te osigurati da ustavni sudovi rade i odlučuju u skladu sa entitetskim ustavima”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali predsjednici deset stranaka.
Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.
Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.
“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.
Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.
“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.
Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.
“I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.
Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.
Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.
Kada ste u stanju opravdati ‘ruke’HDZ-a BiH za podršku SNSD-u u njihovim anticivilizacijskim i fašističkim zahtjevima da se stavi van snage Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, kao što je to učinio Fahrudin Radončić, lider SBB-a, onda je sasvim jasno kakvu politiku propagira samoprozvani medijator Radončić!
Već danima Novinska agencija Patria na meti je ‘Dnevnog avaza’, baš kao i svi drugi koji su prozreli igru Radončića, koji u svojim medijatorskim igrama pomaže Draganu Čoviću koji želi ovjeriti u miru ono što su kroz presuđeni udruženi zločinački poduhvat sprovodili u ratu, lažima o navodnim uplatama stotina hiljada maraka za NAP dokazuje da se zapetljao u vlastitu mrežu kriminala, korupcije i manipulacija, ali to će već morati dokazati na sudu.
Patria se nikada do sada nije bavila ličnošću Fahrudina Radončića, a neće ni u budućnosti, ali hoće politikama koje su protiv interesa Bosne i Hercegovine.
Stoga da budemo jasni Radončić je u fokus novinara Patrije došao zbog svog ‘medijatorskog’ djelovanja protiv interesa BiH za račun političke opcije Hrvatske demokratske zajednice. Dovođenje u vezu Bakira Alispahića sa Patrijom je čast i obaveza da nastavimo dalje na otkrivanju političkih opcija i svih onih koji negativno i neprijateljski rade protiv Bosne i Hercegovine. Vlasnička struktura Novinske agencije Patria je potpuno transparentna i dostupna svim građanima BiH.
No, ako se već predstavlja kao medijator Radončić bi morao znati da takva osoba mora biti visokih moralnih vrijednosti, kompetencija i stručnosti. Osoba od opšteg povjerenja svih u okruženju u kojem žive, a Radončić je daleko od toga. Medijator bi trebala biti osoba koja je kroz svoj životni put, a na pozicijama koje je obavljala na nekim dužnostima pokazala uspješnost u vršenju istih. Radončić niti jedan mandat nije doveo do kraja, pa se može reći da je ostao ‘ministar u pokušaju’.
Medijator može biti osoba koja iza sebe nema niti jednu aferu, makar vezano za odnos prema državi, a Radončić je naprotiv generirao i stvarao afere sve zbog svog ličnog interesa.
Na čitaocima Patrije je da ocijene o kakvom se ‘političaru’ radi.
Nervoza Radončića raste kako uviđa da truhlog kompromisa, za račun etničkih politika, koji nije ništa drugo nego etnička podjela države Bosne i Hercegovine, neće biti!
Podsjetit ćemo da je zamišljeni model izmjena Izbornog zakona BiH, po saznanjima Patrije, osmišljen već prije nekoliko mjeseci na relaciji Dragan Čović – Fahrudin Radončić – Delegacija EU u BiH, te da je u tom smislu, međunarodnim zvaničnicima, putem sporednih diplomatskih kanala predstavljen kao najlakša moguća opcija.
Po toj opciji suštinski bi bili uvaženi zahtjevi HDZ-a, što objašnjava pregalničko zalaganje lidera SBB-a za HDZ-ovo takozvano legitimno predstavljanje i njegovo lobiranje u SDA i SDP-u s ciljem da se pod pritiskom međunarodnih zvaničnika izađe u susret zahtjevima HDZ-a.
O tome Patria neće prestati pisati, ma koliko konsultant i medijator Radončić omalovažavao i lažima narušavao ugled ove medijske kuće.
Milorad Dodik se privremeno povlači iz priče o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske. Stranke vladajuće koalicije predložile su Narodnoj skupštini RS usvajanje seta zaključaka, a jedan od njih, onaj deveti, predviđa odgodu primjene zaključaka o prenosu nadležnosti za šest mjeseci.
“Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12. 2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke poizicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”, navedeno je u devetom zaključku čije su usvajanje predložili šefovi klubova SNSD-a, Ujedinjene Srpske, NDP-a, DEMOS-a, Socijalističke partije i NPS-a.
prijedlog Zaključka o “proloniranju” prenosa nadležnosti
Nakon kraće rasprave, zaključci su usvojeni, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednisa RS Željka Cvijanović napustili su salu prije izjašnjavanja.
Podsjećamo, krajem prošle godine, NSRS je usvojila informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
NSRS je, naime, tada zadužila Vladu RS da “povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske”
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Zaključci koji se prolongiraju
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Zaključci čija se primjena prolongira
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Nakon toga, Vlada RS je pripremila, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o lijekovima Republike Srpske koji je trebao stupiti na snagu krajem juna. Međutim, resorni ministar Alen Šeranić u ponedjeljak našao se na crnoj listi SAD-a, a u obrazloženju odluke o sankcionisanju je navedena upravo rušenje Agencije za lijekove BiH.
Osim ovog zakona, Narodna skupština RS je usvojila u nacrt Zakona o VSTV-u Republike Srpske. Javna rasprava je davno trebala biti okončana, ali do juna ove godine Vlada RS nije dostavila Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o VSTV Republike Srpske.
NATO će rasporediti svoje snage u Bosni i Hercegovini, ukoliko početkom oktobra Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat snagama EUFOR-a, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Ona bi u BiH, objavio je u portal Klix, trebala doputovati u ponedjeljak, a kako saznaje Istraga.ba, imat će sastanke sa zvaničnicima Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, u novembru prošle godine Vjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je na godinu dana mandat jedinicama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Pretohodno je Ruska Federacije insistirala da se iz Rezolucije usvojene 3. novembra 2021. godine izbaci OHR, te da se visokom predstavniku zabrani obraćanje pred Vijećem sigurnosti. Ostale članice su popustile pod ucjenama i mandat EUFOR-a je produžen.
“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu Rezolucije koju je Vijeće sigurnosti UN-a, nakon višesedmičnog pregovaranja, usvojilo 3. novembra prošle godine.
Dakle, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini traje do 3. novembra i ukoliko prije toga Vijeće sigurnosti UN-a ne usvoji novu rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ove jedinice više neće moći biti na teritoriji Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlu godinu, situacija u Vijeću sigurnosti UN-a se dodatno zakomplikovala, jer je, u međuvremenu, Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Međutim, ukoliko Ruska Federacija ne prihvati novu rezoluciju, u BiH će, sada je izvjesno, biti razmještene NATO snage koje su bile predviđene i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.
Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u novembru 2004. godine.
“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 20. septembra putuje u Rusiju gdje bi trebao razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jedna od tema sastanka Putin – Dodik bi trebala biti nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o produžavanju mandata snagama EUFOR-a. Dodik će, kako saznajemo, tražiti od Putina da Rusija ne blokira EUFOR, jer je svjestan da bi, u tom slučaju, u BiH došle snage NATO-a. Osim toga, Milorad Dodik preko Mađarske i Francuske pokušava da izlobira donošenje odluke prema kojoj bi jedinice EUFOR-a bile stacionirane samo na području Federacije BiH. Jedan od zagovornika te ideje je i bio i frankcuski general Brice Houdet, inače operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. To je onaj oficir koji se u maju ove godine sastao sa Miloradom Dodikom, nakon čega je Dodik kazao da “EUFOR ima njegovu podršku”.
Уколико дође до застоја у одлучивању у Савјету безбједности, сматрам да Предсједништво БиХ треба да затражи од ЕУ да ''Алтеа'' настави своју мисију у БиХ.
Upravo na tom sastanku Houdet je Dodiku otkrio povjerljive planove i, kako saznaje Istraga.ba, on u budućnosti neće biti operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. Mada je, kao zvanični razlog, navedeno da Houdet više ne može obavljati ovu funkciju zbog “narušenog zdravlja”, Istraga.ba saznaje da je francuski oficir uklonjen zbog brojnih pritužbi na njegov rad, prije svega u Bosni i Hercegovini.
Valentina Matvijenko, jedna od najbitnijih saradnica ruskog predsjednika Vladimira Putina, uputila je ove sedmice pismo “predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čović u kojem “apelira na zakonodavce u BiH da pažljivo i objektivno procjenjuju stanje oko Ukrajine”.
“Poštovani gospodine Predsjedatelju! Vijece Federacije Federalne Skupstine Ruske Federacije apelira na zakonodavce Bosne i Hercegovine kako pažljivo i objektivno procijene situaciju
oko Ukrajine. Prosljedujemo Vam materijale o situaciji u Ukrajini u razdoblju od 2014.godine do danas,koji sadrze podatke o krivotvorenju povijesti, ratnim zločinima i genocidu,diskriminaciji, kršenju temeljnih ljudskih prava,prvenstveno ruskog govomog stanovništva. Vlasti Ukrajine su tijekom osam godina sabotirale sporazum iz Minska, gazile slobodu govora i tiska, proganjale disidente i raspirivale gradanski rat. Istodobno, ukrajinske vlasti i popustljive zapadne zemlje organizirale su pravu informacijsku blokadu, sprječavajući medunarodnu zajednicu kako stvori pravu sliku o dogadajima koji su u tijeku. Očekujemo kako će proslijedeni materijali omogućiti parlamentarcima da formiraju uravnoteženiju i nepristraniju poziciju, te da će istu prenijeti svojim biračima. Primite izraze mog dubokog poštovanja”, napisala je Matvijenko u dopisu Draganu Čoviću.
U prologu ovog akta nalazi se i dokument od 46 stranica u kojem ruska zvaničnica detaljno obrazlaže dešavanja u Ukrajini od 2014. godine, prebacujuči krivicu za rusku agresiju na vlasti u Kijevu.
Da li će Dragan Čović ove materijale proslijediti u “parlamentarnu proceduru” još nije poznato. Ali iz ranijeg perioda je poznato da je lider HDZ-a BiH u dobrim odnosima sa Valentinom Matvijenko, predsjedicom Vijeća Federacije Federalne Skupstine Ruske Federacije. Na lični poziv ove Putinove saradnice, Dragan Čović je u februaru 2020. godine bio u službenoj posjeti Moskvi, gdje se susreo sa Matvijenko.
“Susret je obostrano ocijenjen vrlo korisnim za unapređenje bilateralnih odnosa i parlamentarne suradnje, osobito na razini gornjih domova koji imaju izraženu ulogu u jačanju demokracije i očuvanju vrijednosti društva”, saopćeno je tada iz Ureda predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića.
Inače, neposredno prije posjete Rusiji, Dragan Čović je dao intervju za list Rossiyskaya Gazeta u kojem je govorio o ruskom uticaju u BiH.
“Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje.Naši odnosi su, prema mom mišljenju, prijateljski. Karakterizira ih nepostojanje složenih i otvorenih pitanja. Međutim, stvarno gledajući stvari, unutar Bosne i Hercegovine trenutno ne postoji jedinstven pogled na provedbu vanjske politike. Stoga se kvarovi u komunikaciji ponekad događaju u našim bilateralnim odnosima, posebice zbog sankcija koje s vremena na vrijeme nameću razne institucije, primjerice Evropska unija. Kako u ovoj situaciji mi u BiH zauzimamo jedinstveno stajalište u odnosu na Rusku Federaciju? Moje je stajalište da BiH i Ruska Federacija trebaju proširiti sveobuhvatnu suradnju, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje. Vjerujem da je za Bosnu i Hercegovinu privilegija imati Rusku Federaciju kao partnera. Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene”, kazao je Čović 10. februara 2020. godine.
Nakon što je Rusija u februaru dvijen godine kasnije započela agresiju na Ukrajinu, Čović je u Domu naroda BiH blokirao usvajanje rezolucija kojim bi se osudila ruska agresija.
Izbori Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, kandidature Vojina Mijatovića, Sanje Vlaisavljević i Anela Kljake za federalne ministre, glavni su razlozi zbog kojih je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić zatražio dodatno vrijeme za konsultacije u vezi sa izborom Vlade FBiH, saznaje Istraga.
Dio SDP-a BiH, okupljen oko člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića izrazio je nazodovoljstvo kadrovskim rješenjima. Uz Bećirovića su, prema informacijama Istrage, u ovom trenutku Damir Mašić, Irfan Čengić i Saša Magazinović. Na drugoj strani su Nermin Nikšić, Vojin Mijatović i Jasmin Imamović.
Član Predsjedništva BiH je, kako saznajemo, u srijedu imao niz sastanka sa kadrovima iz SDP-a BiH, a na jednom od tih sastanaka je sugerisao federalnim zastupnicima te stranke da ne podrže Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Bećirovića je u tome podržao i Damir Mašić koji je, inače, član Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije BiH koja ima presudnu ulogu prilikom izbora sudije Ustavnog suda BiH.
To je, podsjećamo, suprotno ranijim stavovima predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića koji je otvoreno podržavao Vukoju, kadra HDZ-a BiH.
No, nije samo izbor Marina Vukoje nešto oko čega se spore u vrhu SDP-a BiH. Bećirović je, prema informacijama Istrage, otvoreno negodovao i zbog kandidovanja Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH, a kandidaturu Sanje Vlaisavljević je nazvao HDZ-ovim “guranjem prsta u oko” probosanskim strankama.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, pak, više je zaokupljen kandidaturom Anela Kljake iz NES-a. Podsjećamo, NES je kandidovao bivšeg SBB-ova Anela Kljaku za ministra trgovine u Vladi FBiH. To je, prije svega, izazvalo revolt predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića koji je, faktički, preko Avaza izvršio pritisak na predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića da se usprotivi kandidovanju Anela Kljake. Zbog toga je Nikšić u srijedu uputio pismo predsjedniku NES-a Nerminu Ogreševiću.
“Mi smo se kao potpisinici sporazuma opredijelili na beskompromisnu borbu protiv korupcije i kriminala, a gospodin Kljako je od strane CIK-a BiH označen kao jedna od osoba koja je radila zloupotrebe prilikom provođenja izbornog procesa u gradu Mostar. Smatram da bi njegovo imenovanje jako kompromitovalo Vadu Federacije”, napisao je Nikšić.
Nikšić je, na kraju pisma, napisao da nije spreman po svaku cijenu biti premijer.
Prema informacijama Istrage, NES ne želi odustati od kandidature Anela Kljake. Kao razlog navode da je Tužilaštvo HNK donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv njihovog kandidata.
Ali vratimo se sada zbivanjima u SDP-u BiH. Dio SDP-a okupljen oko Denisa Bećirovića je problematizirao izbor i Vojina Mijatovića za ministra unutrašnjih poslova FBiH. Kako bi okrenuo situaciju u svoju korist, Nikšić namjerava da izvrši određene rokada kada su u pitanju SDP-ovi kandidati za ministre. Istovremeno, zbog straha od medijske kampanje Avaza nastoji primorati NES da i oni odustanu od Anela Kljake.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
