Politika

Desničari iz Francuske stigli u Banja Luku: Dvojica francuskih EU zastupnika na obilježvanju neustavnog dana RS

Dvojica francuskih zastupnika u Evropskom parlamentu prisustvovat će obilježavanju neustavnog dana Republike Srpske. U Banja Luku su već doputovali Thierri Mariani i Herve Juvin.

“Sa Herve Jurvinom i Andreom Kotarcem stigao sam u Banja Luku, blavni grad Republike Srpske. Lično pozvani od predsjednika Milorada Dodika, sudjelovat ćemo na svećanosti povodom tridesete godišnjice Republike Srpske”, objavio je na svom Twitter nalogu Thierri Mariani, zastupnik u EU Parlamentu, inače član desničarske  Marin Le Pen koja se do 2018. godine zvala Nacionalni front, a sada Nacionalno okupljanje.

Ova stranka u EU parlamentu ima ukupno 23 zastuponika

Službeno obilježavanje neustavnog dana RS započet će u subotu za kada je je predviđeno polaganje vijenaca, dodjela odlikovanja zaslužnim “institucijama i pojedincima i svečana akademija u dvorani Borik. Za 9. januar je planirana Sveta arhijerejska liturgija koju će služiti patrijarh Porfirije. Pored francuskih EU parlamentaraca, u Banja Luku su svoj dolazak najavili i najviši srbijanski zvaničnici, osim predsjednika Aleksandra Vučića.

Delegaciju Srbije bi, prema informacijama Istrage, trebala predvoditi premijerka Ana Brnabić. Pored nje, svoj je dolazak najavio i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije Aleksandar Vulin. I ministar finansija Siniša Mali je vlastima u Republici Srpskoj potvrdio da će doći na obilježavanje dana RS. Dolazak je najavila i ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Darija Kisić Tepavčević. Za vikend bi u Banja Luku trebala doći i Gordana Čomić ministarka za ljudska prava Srbije. Iz Vlade Srbije na obilježavanje neustavnog dana RS dolazi i ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Marija Obradović, te ministrica europskih integracija Republike Srbije Jadranka Joksimović.

Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srbije Ivica Dačić također je potvrdio dolazak u Banja Luku, gdje će 8. i 9. januara biti obilježen dan Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Osim zvaničnika Vlade i Skupštine, dolazak u Banja Luku su najavila i trojica visokopozicioniranih oficira Vojske Srbije. Dolazak je bio najavio i ministar odbrane Nebojša Stefanović, ali je on morao otkazati posjetu Banja Luci, nakon što je bio pozitivan na koronavirus.

Republika Srpska se povukla iz pregovora: Ništa od državnog zakona o gasu, BiH ostaje pod sankcijama Evropske energetske zajednice

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u četvrtak na sastanku u Sarajevu da se taj entitet povlači iz daljnih pregovora o definisanju seta zakona iz oblasti energetike kojim bi se, na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo riješiti pitanje gasa, saznaje Istraga.

Sastanak u Sarajevu organizirala je Evropska energetska zajednica, a osim predsjednika EEZ-a Janeza Kopača, sastanku su prisustvovali entitetski ministri Petar Đokić, Nermin Džindić, te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

“Đokić je rekao da RS ne može dalje učestvovati u razgovorima u vezi sa ovim pitanjima”, kazao je sagovornik Istrage koji je prisustvovao ovom sastanku.

Istraga.ba je u četvrtak popodne kontaktirala i direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.

“Sastanak je bio korektan. Razgovaralo se i o trenutnoj političkoj situaciji”, kratko nam je kazao Kopač, kojem krajem novembra ističe mandat i kojeg će na poziciji direktora Sekretarijata naslijediti Poljak Artur Larkowski.

No, drugi izvori Istrage kažu da Kopač pokušava “ublažiti” stavove  predstavnika Republike Srpske koji su doslovno kazali da se povlače iz svih pregovora.

Podsjećamo, Evropska energetska zajednica je Bosni i Hercegovini, zbog neusvajanja propisa na državnom nivou kojim se regulišu pitanja plina, električne energije te nafte i naftinih derivata krajem prošle godine uvela sankcije. Međunarodna zajednica traži, pored ostalog, od BiH usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Tim zakonom se definiše i uvodi državni regulator za gas, te se uspostava jedinstveno tržišta i gasa i električne energije.

“Federacija traži da na identičan način bude riješeno pitanje i gasa i električne energije, dok RS želi uvesti samo protokolarnu funkciju eventualnom regulatoru”, kazao je sagovornik Istrage uključen u ove pregovore.

No, nakon što su vladajuće političke partije iz RS-a pokrenule pitanje “vraćanja” nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta, resorni ministar Petar Đokić je u četvrtak izvijestio svoje kolege da se Republika Srpska povlači iz pregovora o zakonima koji će regulisati energetska pitanja. To znači da će i dalje Bosna i Hercegovina ostati pod sankcijama, što će direktno spriječiti i strana ulaganja u oblasti energetike.Najveći problem će biti pitanje snabdijevanja plinom. Bez usvajanja zakona na nivou BiH tržište u BiH neće biti “slobodno” tako da će i dalje glavni izvor snabdijevanja prirodnim gasom biti iz ruskih izvora.

Zbog ponašanja u BiH: Evropski parlamentarci traže sanksionisanje Olivera Varhelyia

Grupa od 30 poslanika Evrospkog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.

U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalina Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.

Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.

 

Čelnici SDP-a, SDA i DF-a načelno usaglasili zajednički dokument o izmjenama izbornog zakona: Članove Predsjedništva BiH birati indirektno, smanjiti ovlasti domova naroda

Najmanje tri političke partije sa sjedištem u Sarajevu usaglasile su zajedničku izjavu o principima izborne reforme u Bosni i Hercegovini, saznaje Istraga.ba.

Dokument su načelno podržali SDA, DF i SDP. Zajednička izjava će biti ponuđena i SBB-u, Našj stranci, NES-u, PDA-u i NB-u, odnosno svim probosanskim političkim partijama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Prema informacijama Istrage, Kolegij SDA bi ovaj dokumet trebao razmatrati na sjednici Kolegija ove sedmice, dok bi rukovodstvo SDP-a odluku o potpisivanju trebalo donijeti na sjednici Glavnog odbora koja je zakazana za subotu. Rukovostvo DF-a je, kako saznajemo, već dalo saglasnost Željku Komšiću da potpiše ovaj dokument.

Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku ga objavljujemo u cjelosti.

Polazeći od obaveze Bosne i Hercegovine da provodeći presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH ukloni diskriminatorske odredbe;

Imajući u vidu stavove Venecijanske komisije, te da je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije;

Suočeni sa izuzetno štetnim posljedicama upornih blokada, koje zbog široko postavljenih nadležnosti domova naroda u Domu naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine provodi SNSD, a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH HDZ;

Upozoravajući na asimetriju koja postoji u nadležnostima i načinu finkcionisanja Doma naroda u FBiH i Vijeća naroda u RS, što proizvodi nejednak standard zaštite vitalnih nacionalnih interesa u entitetima;

Ukazajući na ustanovljene neregularnosti u izbornom procesu;

Podsjećajući na činjenicu da su rješenja za ustavnu i izbornu reformu u Bosni i Hercegovini ponuđena u „Aprilskom paketu„ dobila najširu podršku parlamentarnih stranaka;

Svjesni važnosti izmjena izbornog zakonodavstva – koje podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH – kao pitanja od vitalnog interesa za svakog građanina Bosne i Hercegovine;

Opredijeljenji za transparentan proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva u institucijama Bosne i Hercegovine uz učešće svih parlamentarnih stranaka i medijaciju međunarodne zajenice, utvrđujemo:

 OSNOVNE  PRINCIPE ZAJEDNIČKOG NASTUPA U PROCESU IZBORNE REFORME

 Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: Strukturu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, način izbora i nadležnosti regulisati kao što je bilo predloženo u „Aprilskom paketu“ (indirekan izbor);

Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH: Strukturu, nadležnosti i način izbora delegata Doma naroda PS BiH regulisati na način predložen u „Aprilskom paketu“ (Razmatranje zakona koji se odnse na vitalni nacionalni interes u pogledu taksativno nabrojanih pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Uvesti novi klub Ostalih.

Dom naroda Federacije BiH: Utvrditi nadležnost Doma naroda FBiH isključivo na pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Način izbora delegata u Dom naroda regulisati na isti način kao i u Domu naroda PS BiH i Vijeću naroda RS (delegati se biraju u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH);

Integritet izbornog procesa: Osnažiti integritet izbornog procesa uvođenjem informacionih tehnologija (skeneri, video-kamere, elektronska identifikacija birača) rješavanjem pitanja tačnosti biračkog spiska,mehanizma imenovanja i obuke članova  biračkih odbora i ostalog u skladu sa preporukama OSCE/ODIHR-a

Nužne izmjene izbornog zakonodavstva usaglašavati uz učešće svih parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH u okviru već uspostavljene Interresorne radne grupe, uz pomoć članova CIK-a i medijaciju predstavnika međunarodne zajenice (EU, SAD, OSCE, OHR i Venecijanska komisija);

 Sa usaglašavanjem prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, u skladu sa navedenim principima, početi nakon prestanka blokade institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH)”, navedeno je u ovom dokumentu koji bi zvančno potpisan naredne sedmice.

 

Dodik i Okolić održali tajni sastanak sa srpskim oficirima iz Oružanih snaga BiH: “Šta vas briga o čemu smo razgovarali”

Najviše rangirani oficiri srpske nacionalnosti u Oružanim snagama BiH održali su prošle srijede tajni sastanak članom Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradom Dodikom i zamjenikom ministra odbrane BiH Mirkom Okolićem, saznaje Istraga.ba. Sastanku su, u ime Oružanih snaga BiH, prisustvovali generalmajor Gojko Knežević, inače zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH zadužen za resurse, zatim generalmajor Radovan Ilić, komandant OK OS BiH, brigadir Radovan Jović i brigadir Milorad Krajšumović, komandant Trećeg pješadijskog RS puka u Oružanim snagama BiH.O ovom sastanku javnost nije obaviještena.

general Gojko Knežević

Da je Dodik u srijedu (15. decembra) bio u Istočnom Sarajevu dokazuje i saopćenje njegovog Kabineta kojim obavještavaju javnost da je “u Istočnom Novom Sarajevu počeo je sastanak predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije sa načelnikom te općine Jovanom Katićem”. Ali o sastanku sa navišim oficirima Oružanih snaga BiH – ni riječi.

Pozivali smo Mirka Okolića, zamjenika ministra odbrane BiH, kojeg smo upitali da li su on i još trojica najviše rangiranih oficira srpske naconalnosti u srijedu imali tajni sastanak sa Miloradom Dodikom.

“Pazite, mogu biti 66-orica. Ako je to stvar da se desio neki ručak, to je sasvim normalna stvar. Ali da je bio sastanak koji je održan zvanično – nije bio. I, što se mene tiče, kada god bude sastanak zvaničan sa članom Predsjedništva, nijedan sastanak nije zabranjen”, kazao nam je Okolić.

“Dobro, da preformulišemo pitanje. Da li ste se u srijedu sreli sa Dodikom i oficirima Oružanih snaga BiH”, pitali smo ponovo  Mirka Okolića.

“Ne trebate ništa preformulisati. Rekao sam Vam ja šta sam Vam rekao”, kazao je Okolić.

“Da li ste u srijedu vidjeli Kneževića, Ilića i Jovića”, nastavili smo s pitanjima.

“Kako da ne, ja njih viđam svakog dana”, potvrdit će, na kraju, zamjenik ministra odbrane BiH.

“A da li ste”, upitali smo opet, “s njima bili u zgradi Vlade RS u Istočnom Sarajevu”.

“Pazite šta sam vam rekao. I ako smo bili – šta? Kakve to veze ima sa javnim izjavama. Ja, evo, jesam bio. I sa mnom budu često Ilić i Knežević i ostali generali”, odgovorio je Mirko Okolić.

“Da li je bio gospodin Dodik s vama”, glasilo je novo pitanje.

“Je l’ vi mene razumijete? Je li vi mene razumijete? Kakvo to pitanje postavljate. Predsjednik Dodik i ja se nađemo kad god ima potrebe da se nađemo”, nervozan je bio zamjenik ministra odbrane.

“O čemu ste razgovarali”, pitali smo Okolića.

“Šta vas briga o čemu smo razgovarali. Razgovarali smo o nekim  privatnim stvarima”, odgovorio je SNSD-ov kadar Mirko Okolić.

Podsjećamo, nakon Deklaracije SNSD-a usvojene na Palama, vlasti Republike Srpske okupljene oko partije Milorada Dodika, usvojile su zaključke kojim su obavezale entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci pripremi zakon o formiranju vojske Republike Srpske.

“U Ustavu BiH piše da postoji vojska Republike Srpske”, kazao je Milorad Dodik u oktobru ove godine, prije nego je i formalno pokrenuta procedura ukidanja Oružanih snaga BiH.

Član Predsjedništva BiH iz RS-a tada je rekao da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa, te da “Srbi ne žele vojsku na nivou BiH”. Narodna skupština Republike Srpske  usvojila je 10. decembra ove godine zaključke kojim je je obavezala Vladu RS da pripremi zakon o entitetskoj vojsci. To je naišlo na brojne osude u dijelu međunarodne zajednice.  Međutim, nekoliko država članica EU  smatra da Dodik ne bi trebao biti sankcionisan zbog svojih poteza. Prema informacijama Istrage, sredinom ove sedmice se Dodik u Istočnom Sarajevu susreo i sa predstavnicima ambasada Mađarske, Hrvatske, Poljske i Slovačke. O čemu se razgovaralo, pokušali smo saznati od slovačkog ambasadora u BiH Martina Kača, ali on nije odgovarao na naše upite.

Mađarska nije jedina: Angelina Eichhorst, Slovenija i Francuska ne žele uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.

Isti izvoru su nam, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.

S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.

Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.

Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.

“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.

U istom dokumentu je posalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.

“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.

“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.

“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.

Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.

 

Bh. vanjska politika: Biserino životinjsko carstvo u Rusiji i “Slučajni p(r)olaznik” na putu svile

Lav koji riče bio je zaštitni znak “Metro Goldvin Majera”, jednog od najvećih studija u istoriji filmske industrije. Prije nekoliko godina, svjetski mediji su objavili da je “lav prestao da riče”. No, da li je?

U petak navečer, sat i po prije polnoćke, lav je ponovo zarikao. Ne u Holivudu, već na službenom Twitter nalogu ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković. Provjerio sam, profil nije hakovan. Nažalost.

Zaljubljeni pogledi u ruskog ministra vanjskih poslova učinili su svoje. Sergej Lavrov se pretvorio u lava. I to lava koji riče.

To što je Bisera Turković boravila u službenoj posjeti Rusiji, to što se srela sa jednim od najmoćnijih ljudi te države i svjetske politike uopće, pohvalno je. I njena fascinacija Lav(rov)om donekle je razumljiva, jer nakon što se godinu i po, uglavnom, susrećete sa zamjenicima pomoćnika, onda je veliki uspjeh kada vas ugosti ministar vanjskih poslova Ruske Federacije. Ali zašto, zaboga, lav? Šta on simbolizira? Ministrica vanjskih poslova BiH hoće da kaže da je Lavrov, zapravo, “lav”, a ona samo “plijen”? Ili nam želi reći da “ne diramo lava dok spava”? I da se Lav(rov)u može otići samo sa dobrim vijestima.

U Rusiju sam došla s dobrim vijestima koje se tiču dogovora da se u Banjoj Luci otvori ured Ruske Federacije u BiH. To smo čekali neko vrijeme zbog nemogućnosti državnih institucija da rade, ali to je sad riješeno”, kazala je Turković i dodala kako se “očekuje i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u BiH”.

Tako je. Treba proširiti ruski uticaj u BiH. Malo ga je. A Ruska Federacija je, još od onih dobrovoljaca koji su pucali po Sarajevu, i direktne podrške separatizmu Milorada Dodika, “vekovni prijatelj” Bosne i Hercegovine.

Sa Biserom Turković, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, očito se slaže i bivši ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. On će još, uz Rusiju, na listu “bh. prijateljskih” zemalja dodati i Kinu, državu u kojoj je, dok je slučajno prolazio, u julu 2019. godine, primio nagradu za izuzetna akademska postignuća na Sveučilištu u Pekingu. 

“Ono što je zvanična ruska politika i kineska politika. Neposredni povod je bio kad sam zvao američkog ambasadora, kada je Dodik izjavio da iza njega stoji Putin i Xi Jinping koji su mu rekli – samo nastavi, majstore, dalje. Ja sam zvao da pitam, tako vam Boga, je li moguće da neko izlazi sa takvim stavom jer to je u direktnoj suprotnosti sa spoljnom politikom Kine, ja to odlično znam. Sa principima na kojima počiva njihova spoljna politika. Podržavati secesiju bilo koga na planeti, Kina je zadnja zemlja koja bi tako nešto uradila. Prirodno, radi se o tome da Dodik priča stvari koje jednostavno nisu tačne. I ovdje stvara dalje atmosferu da iza njega stoji neko. Ja ne vjerujem. Potpuno sam uvjeren u to. I u razgovoru koji ste mogli vidjeti u intervjuu Lavrova koji je danas dao našim medijima u kome je savršeno jasno da Rusija ima neslaganja oko visokog predstavnika, to nije sporno, ali Rusija ne podržava narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rusija ne da ne podržava secesijske činove. Rusija ne podržava ono što je antiustavno djelovanje i Rusija ne podržava razbijanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, kazao je Zlatko Lagumdžija, gostujći u petak na N1 televiziji.

Da su kineske diplome i dodatna sredstva uvjeravanja uticala na Lagumdžijine promjene stavova, dalo se naslutiti još 2017. godine, kada je bivši ministar vanjskih poslova BiH učestvovao na konferenciji “Pojas i put” koju je organizirala kineska ambasada u Sarajevu.

Govoreći tada, Lagumdžija je istaknuo da će inicijativa Jedan pojas – jedan put imati direktne refleksije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i inicijativu 16+1 kojom Kina na velika vrata ulazi u ovaj dio svijeta, angažirajući sredstva u visini od 900 milijardi dolara za oživotvorenje novih razvojnih platformi.

Dodao je da BiH ima sreću da Kina želi da je vidi na dijelu svog puta ka kreiranju nove konstelacije u kojoj ova zemlja ne želi biti lider u klasičnom smislu riječi, nego želi da bude partner i da kreira mrežu partnera.

“Dobra vijest je da Kina to želi, a loša je da mi to ne vidimo, ali vjerujem da smo na putu da Kinu približimo Bosni i Hercegovini”, poručio je tada Zlatko Lagumdžija.

Nakon što je postao promotor kineske politike, Lagumdžija je sada počeo da promovira i politiku Ruske Federacije BiH, tvrdeći da ni oni ne podržavaju secesiju u BiH. U nastavku ćemo samo podsjetiti na ključne detalje iz ne tako daleke povijesti.

Ruski „mirotvorci“: Zločin na Markalama počinili muslimani

„Naši mirotvorci na Balkanu“ naslov je zbornika objavljenog 2007. godine u Moskvi.

„To je“, piše bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović, „ u suštini zbornik proizvoljnosti, neistina, konstrukcija i laži o ratu u Bosni i Hercegovini“.

Među osobama čije je svjedočenje objavljeno u zborniku su Jelena Guskova i Andrej Demurenko. Guskova je, kao akademik Ruske akademije nauka bila svjedok-ekspert u procesu protiv Stanislava Galića pred Haškim tribunalom, dok je Demurenko, kao bivši komandant ruskog bataljona UNPROFOR-a u BiH, svjedočio u korist Radovana Karadžića i nekoliko oficira Vojske Republike Srpske, tvrdeći da je granata koja je na sarajevskoj pijaci Markale ubila 43 osobe ispaljena sa „muslimanskih položaja“.

U Rusiji su, nakon rata, utočište pronašla najmanje dvojica haških optuženika,  Sredoja Lukića i Dragana Zelenovića.

Kada je 2008. godine, nakon više od decenije skrivanja, u Srbiji uhapšen Radovan Karadžić, zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije saopćili su kako ne vjeruju u „nepristrasnost“ Haškog tribunala.

Ruski naučnici negiraju identitet Bošnjaka i bosanski jezik

U udžbenicima historije i lingvistike, primijetio je bivši ambasador BiH u Moksvi Enver Halilović, u slavističkim naučnim krugovima Akademije nauka Ruske Federaciji, na univerzitetima i institutima u Rusiji, negira se ime i identitet bosanskog jezika i nacionalno ime Bošnjak. Tako šef Odsjeka za slavistiku na Filološkom fakultetu državnog univerziteta Lomonosov, V.P. Gudkov, u svojoj knjizi: Slavenski svijet, problemi historije i savremenosti (2007. godina), negira postojanje bosanskog jezika.

„Muslimani u Bosni i Hercegovini su u etničkom smislu potomci jugoslovenskih hrišćana, koji su u vrijeme osmanske vladavine napustili svoju i prihvatili vjeru osvajača“, napisao je profesor Gudkov.

Dalje u knjizi profesor sa državnog ruskog univerziteta u Moskvi navodi da su muslimani sami sebe nazvali Bošnjacima.

Profesor Enver Halilović u svojstvu tadašnjeg ambasadora BiH u Rusiji uputio je otvoreno pismo profesoru Gudkovu u kojem ga upozorava ga na nelogičnosti i grube propuste prilikom „istraživanja“ BiH i Bošnjaka.

No, nije ovo jedini slučaj negiranja identiteta Bošnjaka u ruskim naučnim krugovima. Tako u dvotomnoj knjizi „Historija južnih i zapadnih Slavena“ koju je izdao Univerzitet u Moskvi (izdanja 1998. i 2005.) i koja se, prema preporuci Ministarstva obrazovanja Ruske Federacije, koristi kao udžbenik na univerzitetima, piše da su Bošnjaci, zapravo, „takozvani bosanski muslimani“.

Skoro identične stavove ima i Srpska akademija nauka i umetnosti koja je, u Memorandumu II, koji je 2012. godine objavila Slobodna Bosna, jedan dio posvetila identitetu Bošnjaka.

„Treba izbjegavati upotrebu termina Bošnjak i uvijek upotrebljavati termin musliman, te ih na taj način definisati kao religijsku grupu, a ne narod. Koristiti svaku priliku da se istakne kako su to Srbi koji su izdali vjeru pradjedova i privatili islam“, navedeno je u Memorandumu II SANU-a.

„Zašto Dodik Bošnjake zove muslimanima“, upitali su se novinari Slobodne Evropeu tekstu od 7. novembra 2021. godine.

To je, zapravo, bila tema emisije Most u kojoj su problematizirane izjave Milorada Dodika,  člana Predsjedništva iz Republike Srpske koji sve češće u svojim javnim istupima koristi termin – „muslimani“.

“Šezdesetih godina prošlog vijeka oni su se ovdje zvali Srbi muhamedanske vjere, pa su onda postali muslimani sa malim ‘m’ jer je to trebalo Titu jer je pravio odnose sa Nesvrstanim pa da pokaže kako ima dobar odnos sa muslimanima… E onda su oni počeli nešto da se homogenizuju, da bi do 1993. godine kao muslimani, sa malim ‘m’ na početku, sami sebe proglasili Bošnjacima sa namjerom da termin bude dovoljno intrigantan da integriše i sve Srbe i Hrvate i da se stvori bosanska nacija, bosansko pismo, bosanski jezik”, kazao je Milorad Dodik 3. avgusta 2021. godine, gostujući na Radio televiziji Republike Srpske.

Valentina Matvijenko – Rat u BiH građanski, pravosuđe BiH nije u Dejtonu

U aprilu 2018. godine, u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini boravila je predsjednica Vijeća Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvijenko, političarka koju smatraju jednom pet najmoćnijih osoba u Ruske Federacije.

„U BiH je bio građanski rat“, kazala je Matvijenko u obraćanju delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ona je u Parlamentu Bosne i Hercegovine kazala da „Ruska Federacija smatra da treba prestruktuirati Ustavni sud BiH i da se Sud BiH i Tužilaštvo ne pominju u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Ove teze ruske zvaničnice danas koristi Milorad Dodik koji je započeo proces „vraćanja nadležnosti“ na Republiku Srpsku, tvrdeći da pravosudne institucije BiH nisu definirane Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ruska ambasada podržava Milana Tegeltiju i Gordanu Tadić

 Nakon što je u junu prošle godine Vijeće za implementaciju mira (PIC) pozvalo na nužne reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, reagirala je Ambasada Ruske Federacije koja je „izuzela svoje mišljenje“, a podom pružila otvorenu podršku VSTV-u i Tužilaštvu BiH kojim su, u tom trenutku, rukovodili Milan Tegeltija i Gordana Tadić.

“Upravni odbor PIC-a primio je k znanju potrebu da se izvrši reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kako bi se rješavala pitanja sukoba interesa i druga pitanja vezana za integritet, ojačala neovisnost, disciplinska i profesionalna odgovornost i omogućili pravni lijekovi protiv odluka VSTV-a, pozivajući sve organe vlasti da što prije osiguraju donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u”, glasilo je saopćenje PIC-a.

Nekoliko sati kasnije, 3. juna 2020. godine, Ambasada Ruske Federacije je izdala saopćenje kojim je podržala VSTV i pravosuđe.

“Ambasada Rusije sa zabrinutošću prati razvijanje situacije u oblasti pravosuđa, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Federaciji BiH. Istovremeno smatra neprihvatljivim pokušaje vršenja političkog pritiska na organe suda i tužilaštva, kojima mora biti obezbjeđena mogućnost nezavisne, nepristrane i profesionalne djelatnosti u skladu sa zakonom. Slučajevi prijetnje sudskim i tužiteljskim radnicima moraju biti ozbiljno shvaćeni i hitno procesuirani”, saopćeno je iz Ambasade Ruske Federacije, čiji se bivši šef, Petr Ivancov, službeno susretao sa tadašnjom glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH Gordanom Tadić.

Prijetnje Bosni i Hercegovini zbog NATO-a i podrška Miloradu Dodiku

Dan nakon što je konstitusana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s NATO-om, Ambasada Ruske federacije u BiH je poslala upozrenje bh. vlastima da će “u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”.

“Pozivamo prijatelje u BiH da dobro razmisle, da izvažu sve “za” i “protiv”, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”, upozorila je ambasada Ruske Federacije u martu ove godine.

Igor Kalabuhov, aktualni ruski ambasador u BiH, gostujući nedavno na BHRT-u, kazao je da ne vidi ništa sporno u potezima čelnika Republike Srpske koji nastoje da brojna pitanja koja su u nadležnosti BiH vrate na taj entitet.

“To je stvar političara, stvar demokratskih odluka i ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija to podržati”, kazao je Kalabuhov, stavljajući se, tako, na stranu čelnika Republike Srpske.

 

BiH bez svog predstavnika na Dubrovnik forumu: Bisera Turković odbila učešće zbog komemoracije u Srebrenici koja se održava dan nakon foruma

Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.

“Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.

Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT,  bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.

Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.

U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.

Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Janez Kopač potvrdio pisanje Istrage: “Konakovićev zakon” suprotan pravnom poretku Energetske zajednice

Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.

Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.

Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije  u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).

Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
– Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
– Zloupotreba dominantne pozicije,
– Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.

Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.

Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.

Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.

Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.

Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.

Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.

Naime, nadležnost nad tržištem električne energije je definirana je Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 07/02) gdje je propisano članom 4.2. da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju nadležna između ostalog i za tržište električne energije te zaštitu potrošača i konkurenciju i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti te kažnjavanje protukonkurentnog ponašanja.

Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.

Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.

Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.

 

 

Šta se dešavalo u Briselu: Njemačka pozvala na sankcije Dodiku, podržale je zemlje Beneluxa i Češka, Mađari protiv

Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Češka. To je pet članica Evropske unije koje su jasno zagovarale uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Glavni oponent, tvrde izvori Istrage iz Brisela, bila je Mađarska. Ostale države nisu imale jasan stav u vezi sa ovim pitanjem.

“Evropska unije mora nešto uraditi do kraja ove godine”, kazao je tokom rasprave na Vijeću za vanjske poslove EU njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je već ranije, u intervjuu za politicki.ba najavljivao sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Međutim, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto kazao je da “treba razgovarati s Dodikom te da on  sve radi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Nakon toga je ponovo reagirao njemački ministar Maas koji je prekinuo izlaganje mađarskog zvaničnika.

U ime zemalja Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) govorio je predstavnik Belgije i na osnovu tog izlaganja moglo se zaključiti da ove tri članice EU podržavaju prijedog Njemačke za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

Na sastanku je govorio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”, što je najbiže formulacijama koje nerijetko koriste ruske diplomate.  Varhelyi je izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica EU da će uskoro u putovati u BiH kako bi se još jednom uvjerio u pravo stanje “na terenu”. Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, prema informacijama Istrage, u BiH bi trebao doputovati 24. novembra.

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je kazao da “EU zahtijeva da se politički lideri vrate dijalogu, da državne institucije počnu raditi i da se posvete reformama”.

“Rasprava o BiH bila je visoko na našoj agendi i o tome smo detaljno razgovarali. Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je Borrell.

Međutim, ni on, kao i većina zvaničnika EU nije govorio o sankcijama Miloradu Dodiku na čije je usvajanje pozvao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On je, naime, i tokom sjednice FAC-a, ali i prije početka samog sastanka poručio je da “u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini”.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...