Bakir Izetbegović ipak putuje u Brisel gdje će 6. jula, uz posredovanje Olivera Varhelyia, imati sastanke sa liderima HDZ-a i SNSD-a, saznaje Istraga.ba.
Podsjećamo, predsjednik SDA je prije tri dana odbacio je poziv evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija za sudjelovanje na sastanku s vodećim političarima iz druga dva konstitutivna naroda u BiH, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
“Takav format ne poštuje institucije i ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nije prosti zbroj tri ‘konstitutivna naroda’ i ovako reducirani format ne može donijeti nikakav rezultat, naročito nakon koordiranog djelovanja SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH na rušenju zakona koji su uvjet za ispunjavanje prioriteta iz Mišljenja Europske komisije i dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini”, pisalo je u odgovoru kojeg je Halid Genjac, u ime SDA, uputio Varhelyiu.
Ali dva dana kasnije Izetbegović se predomislio. Ipak će naredne sedmice otputovati putovati u Brisel gdje će imati sastanke sa Čovićem, Dodikom i evropskim zvaničnicima. Tema će, kako saznajemo, biti izmjene Izbornog zakona BiH.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je ranije potvrdio da će ići u Brisel, a isto je u petak popodne potvrdio i Milorad Dodik. Izetbegović je, podsjećamo, rekao da ne može prisustvovati sastanku kao predstavnik jednog od konstitutivnih naroda. Od Varhelyia je, kako saznajemo, tražio da ne bude trilateralni sastanak, već da pristaje samo na “bilateralu”. Ali istog dana u Briselu će biti Milorad Dodik i Dragan Čović. Izvori Istrage iz EU navode da će zvaničnici EU insistirati kod Izetbegovića da potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum koji bi bio put u “relaksaciju odnosa” Hrvata i Bošnjaka.
Sastanci u Briselu se održavaju na inicijativu mađarskog diplomate Olivera Varhelyia koji je proteklih mjeseci pružao jasnu podršku Milorad Dodiku i Draganu Čoviću.
Ono što je Istraga najavili prije tridesetak dana i desilo se. Njemački Bundeskabinet zvanično je potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta za novog Visokog predstavnika u BiH. Banjalučke Nezavisne novine su, pozivajući se na svoje izvore, objavile da je Vlada Njemačke je u protekla dva mjeseca obavijestila sve članice Vijeća za implementaciju mira i ostale međunarodne partnere da Njemačka planira predložiti svog kandidata. Dakle, njemačka Vlada je samo “obavijestila”, ali ne i usaglasila imenovanje nasljednika Valentina Inzka. Novi šef OHR-a, objavili su mediji, trebao bi donijeti “novu politiku u BiH”. Ipak, taj novi pristup, saznaje Istraga, ne podrazumijeva uopotrebu bonskih ovlaštenja.
“Njemačka je bila protivnik bonskih ovlasti u proteklom periodu i tako će ostati i ubuduće nakon dolaska Christiana Schmidta”, kazao je diplomatski izvor Istrage.
Prema informacijama Istrage, Nijemci još uvijek nisu dobili saglasnost SAD-a za ovo imenovanje. A bez Vašingtona je skoro nemoguće imenovati budućeg šefa OHR-a. Kao što taj proces nije moguće provesti bez saglasnosti Ruske Federacije s čijim je čelnicimama službeni Berlin proteklih mjeseci usaglašavao stavove. Upravo zbog bitne uloge Ruske Federacije prilikom imenovanja novog Visokog predstavnika za BiH, Njemačka je odlučila za tu poziciju kandidirati Crhristiana Schmidta, člana partije CSU čiji se čelnici zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, što je naznačeno i na web stranici te stranke.
stav CSU-a o sankcijama Ruskoj Federaciji
Ruska Federacija se, podsjećamo, zalagala za ukidanje OHR-a, ali se nakon objave informacije da Njemačka želi svog Visokog predstavnika nisu oglašavali. Proteklih dana njemačke diplomate su se aktivirale kako bi ubijedili javnost da “ne postoji nikakav dogovor sa Ruskom Federacijom”. No, uporedo s tim njemačka zvanična politika svakodnevno približava stavove sa Rusijom. Krajem prošle sedmice za predsjednika njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) imenovan je Armin Laschet, premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije i on će, vjetovatno, biti novi njemački kancelar nakon izbora zakazanih za septembar ove godine. Urednik njemačkog Bilda Julian Röpke na svom je zvaničnom twitter nalogu objavio da je izbor Armina Lascheta dobra vijest za Rusiju, Kinu i režim sirijskog predsjednika Bašara Al Asada.
“S njim kao vođom, Njemačka, Evropa i Zapad su zeznuti”, napisao je Röpke, inače jedan od najboljih poznavalaca njemačke političke scene i čovjek koji je izvještavao i sirijskom sukobu i ruskim operacijama.
U organizaciji Naklade Pavičić, večeras je u Mostaru održano predstavljanje knjige ratnog zločinca Valentina Ćorića ‘In vino libertas, Autobiografski zapisi iz Haaga’, pišu vijesti.ba.
Uz autora, o knjizi su govorili i Slobodan Prosperov Novak, Ivan Tolj te Bosiljko Mišetić, savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i nekadašnji ministar pravosuđa u Vladi RH.
Moderator je novinar Večernjeg lista Zoran Krešić, a odlomke iz knjige čitat će glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Robert Pehar.
U publici je bio i predsjednik HDZ-a Dragan Čović u društvu supruge.
Oštro su ranije reagovali iz Udruženja logoraši i poručili:
“DOBRO DOŠLI U KONAČIŠTE” to bi mogla biti poruka na početku knjige ratnog zločinca i presuđenog HVO zvaničnik tzv.HRHB za UZP. Tako su popularno nazivali logore u kojima su mučili i ubijale logoraše zbog dvije stvari i to: Zato što su druge vjeroispovjesti većinom muslimani ili
Zato što vole Bosnu i Hercegovinu zajedničku domovinu svih njenih naroda i nisu bili muslimani.
Kroz kazamate u kojima je bio gospodar života i smrti ljudski odron Valentin Ćorić je prošlo preko 20.000 logoraša na čije živote su ta Valentinova konačišta ostavila trajne posljediice i u smrt otjerala veliki broj njih pa čak i cijele porodice. Koliko je zlo u ovom “pokajniku” pokazuje njegova današnja promocija knjige u kojoj on opisuje svoj boravak u hotelskim prostorijama Haškog tribunal, a da pri tom ne spominje na koji se način lažno pokajao kako bi bio pušten na prijevremenu slobodu. Godinama ukazujemo na pogubnost njegovanja politike koja je presuđena u Hagu i za koju ni 6 godina nakon izricanja presude ne prestaje negiranje iste od strane političkog vrha Republike Hrvatske i sljedbenika UZP politike u Bosni i Hercegovini oslikane u liku Dragana Čovića, navode logoraši.
Zatvaranja očiju od strane pravosudnih organa i Tužilaštva u Bosni i Hercegovini i danas hrani to sjeme zla i samo je pitanje kada će isto proklijati i nastaviti utrtim stopama Franje Tuđmana, Mate Bobana, Gojka Šuška i presuđene šestorke. Svakodnevno ponavljanje laži i negiranje zločina počinjenog od strane HVO-a povećava opanost od ponovnog oživljavanja presuđene ideje, a o tome bi trebali da vode računa svi oni probosanski “moćnici” koji se danas ogrću zastavom I zaklinju u vjernost ovoj našoj prelijepoj domovini.
– Današnja promocija nije pokajanje nad učinjenim nego žal za onim što nisu uspjeli dovršiti tj. etnički očistiti prostor, protjerati, ubiti opljačkati, raseliti i kako njihov tvorac moderne Hrvatske kaže “humano preseliti”.
Ono što im hoćemo poručiti je, da što su jednom propustili nikad više im se neće vratiti i nikad više neće imati priliku da ponove ono što su radili devedesetih godina prošlog vijeka, zaključuju logoraši.
Klub vijećnika Koalicije za Mostar 2020 u petak tokom dana pozvao je gradonačelnika Mostara Maria Kordića, direktora kulturne ustanove Dom Herceg Stjepan Kosača Danijela Vidovića, cjelokupnu javnost u državi, Ured Visokog predstavnika u BiH, Ambasadu SAD-a, Misiju OSCE-a, te sve druge relevantne međunarodne faktore da se spriječi i otkaže promocija knjige.
”Nepojmljivo je za bilo koju zemlju i društvo u svijetu da presuđeni ratni zločinac, nositelj najzloglasnijih nedjela prema ljudima, odgovoran za sistemsku organizaciju ubijanja, mučenja i protjerivanja Bošnjaka u južnim dijelovima naše države, može uopće javno govoriti, a ne kao u Mostaru promovirati knjiga”, naveli su ranije u saopćenju iz Koalicije.
Ćorić je za zločine osuđen na 16 godina zatvora. Haški sud osudio je na ukupno 111 godina zatvora šestoricu bivših funkcionera tzv. Herceg-Bosne zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima 1993. i 1994. godine. Krivima je proglasio premijera Jadranka Prlića, ministra odbrane Brunu Stojića, načelnike Glavnog štaba HVO-a generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića te zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i voditelja Kancelarije za zarobljeničke centre Berka Pušića.
Sud je utvrdio i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata u koji su bili uključeni i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak te načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko s ciljem etničkog čišćenja nehrvata i pripajanja dijela teritorija BiH Hrvatskoj.
17.46 Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da će novi zakon o odbrani biti pripremljen do kraja godine
17.20 Dok su predsjednici opozicijskih političkih partija govorili na konferenciji za medije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ih je, obraćajući se NSRS, optužio za izdaju.
“Pun je kufer vaše izdaje”, kazao je Dodik
16.54 Poslanici opozicijskih partija u Narodnoj skupštini RS napustit će sjednicu na kojoj se trrenutno raspravlja o prenosu nadležnosti, saznaje Istraga. Trenutno se poslanicima obraća predsjednica RS Željka Cvijanović koja optužuje opoziciju da su “zvijezde federalnih medija”.
16.10 “Da budem potpuno jasan. Da li su nadležnosti otimane na neustavan način – jesu. Želimo li da one budu vraćene – želimo. Tačka razlaza nije u cilju, već u putu. DNS i ja želimo trajna rješenja. Ne želimo avanturu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
“Tačka razlaza nije u cilju, nego u putu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, govoreći o prenosu nadležnosti pic.twitter.com/kcGtA7Gwro
15.46 “Ovo je pasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti”, rekao je Mirko Šarović obraćajući se na sjednici NSRS.
“Ovo je opasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti. Ovo je pogubno za RS”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović na NSRS pic.twitter.com/Hrw3sreW4F
15.44 “Onaj ko misli da se nadležnosti mogu vratiti bez rata, grdno se vara”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović, govoreći na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.
Način na koje se ovo predlaže je direktno ugrožavanje mira. Preuzimanje ovih nadležnosti se ne može provesti bez rata, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović pic.twitter.com/6BnDk7h5aX
14.04 Poslanicima u Narodnoj skupštini RS trenutno se obraća predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović.
14.00 Gospođa Helić (Arminka) pravi atmosferu krivice za Srbe i RS. Zašto onda da vjerujemo Britancima. Zašto da vjerujemo njihovim podmuklim aktivnostima”, rekao je na kraju svog obraćanja Milorad Dodik.
13.51 “Ovo će vrijeme pokazati da li BiH može ili ne može opstati. Ja sam onaj koji ne vjeruje da može”, ustvrdio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.
13.40 “Srbija uvodi ili će uvosati redovni vojni. RS mora iznaći rješenje da naši mladi ljudi služe taj vojni rok i da se vrate ovdje i da imaju privilegije”, kazao je Milorad Dodik.
RS treba iznaći rješenje da njeni mladi ljudi, ukoliko žele, služe vojni rok u Srbiji i da se nakon toga vrate i da imaju privilegije pic.twitter.com/54DCZAaHIF
13.20 “Kome trebaju ovakve Oružane snage. Trebaju NATO-u i generalnom sekretaru NATO-a. Ako te snage nisu za vanjsku odbranu, onda se postavlja pitanje da li su za unutrašnja pitanja”, rekao je Milorad Dodik prilikom svog obraćanja na Narodnoj skupštini RS
“Još od formnalnog međunarodnog priznanja u maju 1992. godine, Republika Bosna i Hercegovina nikada nije imala teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg Bosna od aprila 1991. godine i RS od januara 1992. godine”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, obraćajući se zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Republika Bosna i Hercegovina NIKADA nije imala svoju teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Republika Srpska pic.twitter.com/5Ahj3vvK77
Prije nego je član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda započeo svoje obraćanje Narodnoj skupštini RS, poslanici su, sa 48 glasova za (potrebna većina je 42), usvojili dnevni red i zaključak da se rasprava o prenosu nadležnosti objedini.
Pred poslanicima u NSRS su tri informacije koje se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Informaciju o prenosu nadležnosti u oblkasti pravosuđa možete pročitati klikom ovdje, dok na ovom mjestu možete pročitati Informaciju u oblasti odbrane i sigurnost.
Pitanje imovine u Bosni i Hercegovini je riješeno, a Republika srpska ide na povlačenje svojih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izjavio je danas u Banjoj Luci predsjednik Rs-a Milorad Dodik, nakon sastanka predstavnika stranaka vladajuće koalicije i SDS-a. Sastanku se, podsjetimo, nisu odazvali predstavnici PDP-a i Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
– Potvrdili smo jedan nacrt izjave koji ćemo tokom vikenda razmatrati na svojim različitim stranačkim organima. Za ponedjeljak u 15 sati zakazali smo da u NSRs potpišemo ovu izjavu i obratimo se javnosti povodom odredbi koje se ovdje navode – naveo je Dodik obraćajući se na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Istakao je da će nacrt izjave biti dostavljen predstavnicima političkih stranaka koje danas nisu bile ni prisutne na sastanku “kako bi i oni ocijenili da li to valja, i da priđu zajedno cijeloj koaliciji”.
– Rs je odlučna da pitanje imovine neće biti razmatrano u Predstavničkom domu Parlamenta BiH jer bi to značilo da je titular imovine BiH, što nije tačno – ustvrdio je Dodik.
Dodao je da će krajem iduće sedmice zakazati sjednicu NSRs kako bi donijeli odluku o povlačenju sudija iz Ustavnog suda BiH.
– Da legitimišemo Ustavni sud koji ionako nema nikakvog rezona da više postoji i radi. U ponedjeljak ćemo se dogovoriti oko toga kada će biti zakazana sjednica NSRs. Želimo da iskažemo opredijeljenost Dejtonskom sporazumu, jer to je jedini način da ostane kakva-takva BiH – naglašava Dodik.
Podsjetimo, u Ustavnom sudu BiH trenutno sjedi samo jedan sudija iz Republike Srpske. U pitanju je sudija Zlatko Knežević. Od kraja prošle godine upražnjeno je mjesto sudije Miodraga Simovića koji je penzioniosan. Narodna skupština Republike Srpska do danas nije imenovala njegovog nasljednika. Istovremeno, Ustavnom sudu BiH nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH kojeg je imenuje Predstavnički dom FBiH. HDZ BiH u ovom trenutku izbjegava da preko Komisije za izbor i imenovanja izbjegava da pošalje prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH imena kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.
Za održavanje plenarne sjednice Ustavnog suda BiH potrebno je prisustvo pet od devet sudija. Čak i ako bi se sudija Knežević povukao, to ne bi promijenilo ništa, jer bi u Ustavnom sudu BiH, i bez jednog sudije iz Federacije bilo aktivno šestero sudija (troje iz FBiH i troje međunarodnih sudija).
V.d. predsjednika SDS-a Milan Miličević kazao je da su interes Rs-a i državna imovina nešto najvažnije i da će dati najsnažniji odgovor iz Rs-a.
– Јesmo opozicija, ali nikada nećemo biti opozicija Rs-u – poručio je Miličević.
Bude li tokom decembra Marin Vukoja izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik i njegov SNSD će dobiti potvrdu četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. To će značiti da SNSD do kraja 2026. godine neće moći biti izbačen iz vlasti na nivou BiH, bez obzira na to šta se dešavalo u koaliciji Trojka-HDZ-SNSD.
Podsjetimo, na julskoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH nije mogla biti donesena po apelaciji PDP-a (“AP-81-23 (Partija demokratskog progresa – PDP)”, kojom je traženo poništenje odluke Suda BiH koji je ranije presudio da onaj “sporni” listić kojeg je CIK priznao ne može biti priznat zbog čega je SNSD dobio četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. No, odluka nije donesena. Četvero sudija Ustavnog suda BiH bilo je za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je njih troje bilo – protiv. Kako je za donošenje odluke bilo potrebno pet glasova, Ustavni sud BiH nije mogao donijeti odluku u ovom predmetu, pa je sve odloženo za neku od narednih sjednicu Ustavnog suda BiH. Mođutim, četiri mjeseca od julske Ustavni sud više nije razmatrao apelaciju PDP-a.
Da ukratko pojasnimo o čemu se radi. Narodna skupština RS bira pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. S obzirom na način odlučivanja u Domu naroda PS BiH (entitetsko glasanje) najmanje dvoje od petero delegata iz Kluba Srba moralo bi podržati (odnosno – ne biti protiv) određenu odluku da bi ona bila usvojena. Upravo zbog toga je SNSD nastojao dobiti četiri delegata u Klubu Srba kako bi imao kontrolni mehanizam prilikom donošenja odluka na nivou BiH. Recimo, da bi Vijeće ministara BiH ili neki ministar bio smijenjen, za odluku o smjeni mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina (osam) delegata u Domu naroda, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika, što je entitetska većina, dok u Domu naroda sve ovisi o “četvrtom” SNSD-ovom delegatu.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra prošle godine, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH. Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je, na kraju, poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića. SNSD je tako dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, dok je opozicija ostala na jednom delegatu. Zahvaljujući tom delegatu, Milorad Dodik danas ima kontrolni paket prilikom donošenja odluka u Domu naroda PS BiH.
Opozicioni PDP je, nakon svega, uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali odluka, rekosmo, nije mogla biti donesena jer je četvero sudija bilo za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je troje sudija, među kojima je i predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, bilo za odbijanje apelacije.
ada je omjer 4:3, odluka ne može biti donesena, osim ako predsjednik Ustavnog suda BiH nije u grupi od četvero sudija.
“Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90 stav (1) ili članu 98 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98 odlučivanje o toj odluci će se odložiti za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH.
Dakle, da bi dupli glas predsjednice Ustavnog suda BiH imao svrhu, ona mora biti na strani četvero sudija (pod uslovom da Sud nije popunjen). Na posljednjoj plenarnoj sjednici, Valerija Galić je bila na strani troje sudija koji su željeli odbiti apelaciju PDP-a.
Upravo zbog toga je bitan izbor novog sudije iz Federacije BiH. Ukoliko bi Predstavnički dom FBiH, nadležan za imenovanje sudija iz Federacije BiH, imenovao Marina Vukoju, on bi, s obzirom na veze HDZ-a i SNSD-a, bio na strani Valerije Galić. U tom bi slučaju omjer bio 4:4. predsjednica Galić bi mogla upotrijebiti dupli glas čime bi apelacija PDP-a zvanično bila odbijena, a Dodikov delegat potvrđen.
Sve je, dakle, u rukama Trojke. Za narednu sedmicu zakazana je sjednica Predstavničkog doma FBIH na kojoj bi trebale biti razmatrane izmjene Poslovnika. Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Mrina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u utorak Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, saznaje Istraga.
Ovu informaciju, međutim, Denis Bećirović nije podijelio na Instagramu, niti je kabinetskim saopćenjem obavijestio javnost da je ispravio samog sebe.
Podsjećamo, želeći u javnosti pokazati da prvi reaguje, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu. To je, već smo objavili, bilo suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.
“Zahtjev nije dopustivako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.
“Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.
No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.
Međutim, Denis Bećirović i njegov pravni ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.
Nakon što je Istraga objavila ovu priču, reagirao je i Bećirovićev (bivši) savjetnik Šahbaz Džihanović.
“Apelacija je upućena Ustavnom sudu u skladu sa Ustavom, pravilima Ustavnog suda i Poslovnikom Predsjedništva BiH. U Ustavu izvorno stoji da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o pitanjima ustavnosti bilo kojeg zakona u BiH. Zakon o nepokretnoj imovini je objavljen u Službenom glasniku RS-a 20. februara i on je po Ustavu akt koji je podoban za osporavanje, a pitanje primjene je stupanje na snagu. To dvoje se ne može miješati.Analizom ovog zakona i onog koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim i stavio van snage vidi se da se radi o istom zakonu pa se ovdje radi o kontinuitetu istog zakona koji je od ključne važnosti za BiH”, izjavio je za Faktor savjetnik Džihanović.
Dodao je da je zakon objavljen u Službenom glasniku i kao takav je podoban za osporavanje.
– A u primjeni će biti osmi dan od objave i kada Ustavni sud bude odlučivao, zakon će biti na snazi u pogledu primjene. Treba razumjeti suštinu nadležnosti Ustavnog suda. Zakon postoji. Treba gledati suštinu problema, ali čak forma nije povrijeđena. Šta bi se dogodilo da je primjena šest mjeseci ili godinu od objave ako znamo da se provodi konfiskacija državne imovine – rekao je Džihanović.
Međutim, sedam dana kasnije, Bećirovićev kabinet je, zapravo, priznao grešku upućujući Ustavnom sudu BiH “ispravku” prvobitnog zahtjeva.
Od 1. januara naredne godine, svi vjerski službenici primat će plaće iz budžeta Republike Srpske. To uključuje vjerske službenike svih zajednica koje egzistiraju u RS-u.
“SNSD će uputiti prijedlog Vladi RS da svi vjerski službenici koji imaju službu u Republici Srpskoj, od 1.1.2023. godine primaju zagarantovanu platu s pratećim doprinosima”, objavio je u utorak na svom Twitter nalogu lider te partije Milorad Dodik.
СНСД ће упутити приједлог Влади Републике Српске да сви вјерски службеници који имају службу у Републици Српској од 1.1.2023. примају загарантовану плату с пратећим доприносима.
Dan kasnije, 29. juna ove godine, zvaničnici Vlade RS već su krenuli u akciju. Sekretarijat za vjere koji djeluje pri Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske poslao je svim muftijstvima Islamske zajednice BiH “urgentnu molbu” za dostavu podataka.
“Na osnovu naloga Vlade RS i na osnovu razgovora sa ministricom finansija gospođom Zorom Vidović, Republički sekretarijat za vjere dobio je zadatak da prikupi broj aktivnih imama u službama u džematima sa sjedištem na prostoru Republike Srpske, broj aktivnih imama u službama u muftijstvima sa sjedištem u RS, broj aktivnih vojnih imama postavljenih po odobrenju nadležnog muftije, brij aktivnih imama pri islamskim bogoslovskim učilištima na području RS”, navedeno je u molbi koju je potpisao Dragan Davidović, vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za vjere.
U aktu dostavljenom muftijstvima, Davidović ističe da mu nisu potrebni lični podaci imama, već samo imena broj. Vlada RS, naime, priprema nacrt budžeta RS za narednu godinu u koji planira ubacidi stavku – plaće vjerskim službenicima. Najniža plaća u RS-u je 590 KM.
Milorad Dodik je, kako saznajemo iz SNSD-a, ovu priču pokrenuo kako bi pred predstojeće Opće izbore pridobio podršku vjerskih službenika. Prevasnodni cilj mu je da obezbijedi podršku pravoslavnog sveštenstva, ali bi ovaj prijedlog, stava su u toj partiji, mogao povećati podršku Miloradu Dodiku i među povratničkom populacijom. Naime, glasovi bošnjačkih povratnika mogli bi biti presudni prilikom izbora člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Kandidirajući Vojina Mijatovića, SDP BiH je direktno pomogao kadrove okupljene oko SNSD-a, jer se očekuje da će dio Bošnjaka svoj glas dati njemu, a ne, recimo, kadru opozicije Mirku Šaroviću koji ima mnogo veće šanse od SDP-ovog kandidata. Dodik se, međutim, želi osigurati prijedlogom da sve imame u iz RS-a stavi na budžet.
Istovremeno, lider SNSD-a u svojstvu člana Predsjedništva BiH protivi se potpisivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Iako je inicijartiva pokrenuta 2009. godine, kadrovi iz RS-a se protive potpisivanju takvog ugovora.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u četvrtak na sastanku u Sarajevu da se taj entitet povlači iz daljnih pregovora o definisanju seta zakona iz oblasti energetike kojim bi se, na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo riješiti pitanje gasa, saznaje Istraga.
Sastanak u Sarajevu organizirala je Evropska energetska zajednica, a osim predsjednika EEZ-a Janeza Kopača, sastanku su prisustvovali entitetski ministri Petar Đokić, Nermin Džindić, te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
“Đokić je rekao da RS ne može dalje učestvovati u razgovorima u vezi sa ovim pitanjima”, kazao je sagovornik Istrage koji je prisustvovao ovom sastanku.
Istraga.ba je u četvrtak popodne kontaktirala i direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.
“Sastanak je bio korektan. Razgovaralo se i o trenutnoj političkoj situaciji”, kratko nam je kazao Kopač, kojem krajem novembra ističe mandat i kojeg će na poziciji direktora Sekretarijata naslijediti Poljak Artur Larkowski.
No, drugi izvori Istrage kažu da Kopač pokušava “ublažiti” stavove predstavnika Republike Srpske koji su doslovno kazali da se povlače iz svih pregovora.
Podsjećamo, Evropska energetska zajednica je Bosni i Hercegovini, zbog neusvajanja propisa na državnom nivou kojim se regulišu pitanja plina, električne energije te nafte i naftinih derivata krajem prošle godine uvela sankcije. Međunarodna zajednica traži, pored ostalog, od BiH usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Tim zakonom se definiše i uvodi državni regulator za gas, te se uspostava jedinstveno tržišta i gasa i električne energije.
“Federacija traži da na identičan način bude riješeno pitanje i gasa i električne energije, dok RS želi uvesti samo protokolarnu funkciju eventualnom regulatoru”, kazao je sagovornik Istrage uključen u ove pregovore.
No, nakon što su vladajuće političke partije iz RS-a pokrenule pitanje “vraćanja” nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta, resorni ministar Petar Đokić je u četvrtak izvijestio svoje kolege da se Republika Srpska povlači iz pregovora o zakonima koji će regulisati energetska pitanja. To znači da će i dalje Bosna i Hercegovina ostati pod sankcijama, što će direktno spriječiti i strana ulaganja u oblasti energetike.Najveći problem će biti pitanje snabdijevanja plinom. Bez usvajanja zakona na nivou BiH tržište u BiH neće biti “slobodno” tako da će i dalje glavni izvor snabdijevanja prirodnim gasom biti iz ruskih izvora.
Bio je 15. mart 2011. godine kada su gradske vlasti u Novom Sadu svečano otkrile ploču na kojoj je pisalo – ulica Tomija Josefa Lapida.
“Tomi Lapid bio je građanin Novog Sada koji je otišao u Izrael i tamo napravio sjajnu karijeru. Ovo je prilika da kažemo koliko su nam važni odnosi sa državom Izrael”, rekao je tada novosadski gradonačelnik Igor Pavličić.
Jedanaest godina kasnije, sin Josefa Tomija Lapida postao je premijer Izraela. Prije nego je u junu ove godine postao premijer, Yair Lapid je bio izraelski ministar vanjskih poslova. Četrdeset dana nakon njegovog stupanja na funkciju premijera, Ambasada Izraela u Tirani, inače zadužena za BiH, faktički je podržala HDZ-ove prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH. Istoga dana, samo nekoliko sati kasnije, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo se Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću na podršci koju su, prethodno, iskazali pozdravljanjem vojne akcije koju Izrael provodi protiv “Islamskog džihada” u pojasu Gaze. Vlada Izraela je, tako, u jednom danu dva puta podržala Dragana Čovića i jedanput Milorada Dodika. Na čelu Vlade je, rekosmo, Yair Lapid, sin Josefa Tomija Lapida.
“Otac je bio centar mog svijeta”, napisat će u svojoj knjizi Yair Lapid, pišući, zapravo, u ime svog oca Tomija Lapida.
Yair je svoje razgovore s ocem pretvorio u memorare Josefa Tomija Lapida
“Znao je”, piše izraelski premijer u ime svoga oca, “biti vrlo nametljiv kada je trebalo, ali je uvijek imao vremena sjediti sa mnom, odvesti me na nogometnu utakmicu, provjeriti moju zadaću, čitati novine sa mnom i objasniti mi gdje se nalazi Bosna i Hercegovina”.
O Bosni i Hercegovini Josef Tomi Lapid znao je mnogo toga. Početkom devedesetih bio je novinar koji je izvještavao o Balkanu. U knjizi “Izrael i rat u Bosni” profesor Daniel Kofman označio je Josefa Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera, kao novinara koji je negirao ratne zločine koje su u BiH počinili pripadnici srpskih jedinica. Bio je 9. avgust 1992. godine i skoro svi svjetski mediji su tih dana na svojim naslovnicama objavili fotografije iz prijedorskih logora na kojima su se vidjeli izgladnjeli bošnjački zarobljenici.
“U Bosni i Hercegovini nisu pronađeni logori za istrebljenje [machanot hashmada] i nijedan dokaz o masovnim ubistvima, stvari za koje su Hrvati i Muslimani optuživali Srbe. Srbi su ponudili da sve logore koje su formirali predaju pod nadzor UN. Čini se da je završeno još jedno poglavlje u ratu u kojem su Srbi pobjednici na vojnom frontu, dok je njihov suparnik pobjednik na frontu propagande”, napisao je u svojoj kolumni Josef Tomi Lapid, novinar i političar od kojeg je njegov sin i aktualni premijer Izraela učio o Bosni i Hercegovini.
Kofman o Josefu Lapidu
Daniel Kofman ističe da je je Tomi Lapid bio predvodnik kolumnista koji su iskakali iz međunarodnih norni glede rata u Bosni i Hercegovini.
“U trenutku iskrenosti otkrio je svoj pravi kredo: „Moramo podržati Srbe šta god da rade. U mojim očima oni su moje pleme”, prenio je Kofman riječi Tomija Lapida, oca aktualnog izraelskog premijera.
Lapidu su, tvrdi Kofman, bile poznate činjenice, jer su izraelski novinari, Emmanuel Rosin i Yossi Alonia, na hebrejskom pisali o teroru u Sarajevu, o logorima i drugim srpskim zločinima u BiH. No, Josef Lapid je ignorisao činjenice.
iz memoara Tomija Lapida: susret sa Miloševićem
Osim što je negirao ili ignorisao zločine u BiH, Lapid se sastajao i sa Slobodanom Miloševićem, pokušavajući sa jednim jevrejskim bizmismenom Robertom Maxwellom kupiti novine u Srbiji.
“Kada sam stigao u Beograd, glavni grad Srbije, predstavnici Vlade su me dočekali na aerodromu. Odvezli su me službenim autom u dvor predsjednika Slobodana Miloševića”, prenio je Yair Lapid sjećanje svoga oca Josefa.
Sličnu operaciju Josef Tomi Lapid je trebao obaviti i u Hrvatskoj. Biznismen Maxwell ga je zamolio da odu u Zagreb na sastanak sa Franjom Tuđmanom i da od njega kupe novine.
“Ali on neće prodati novine Židovu”, kazao je Tomi Lapid biznismenu Maxwellu.
Lapid je rekao da je čitao “vrlo čudnu knjigu Franje Tuđmana” u kojoj je bivši predsjednik Hrvatske tvrdio da je u holokausti stradalo “samo 900 hiljada Židova”, da je bilo Židova koji su su vodili konc logor u Hrvatskoj, te da je “Hitlerov novi evropski poredak bio opravdan svojom potrebom da preseli Židove”.
iz memoara Josefa Tomija Lapida koje je zapisao njegov sin Yair Lapid
“Važno je napomenuti da ove riječi nisu napisane 1940. godina, već ih je 1989. godine napisao šef demokratske nacije izabran na slobodnim izborima”, konstatirao je Josef Tomi Lapid u svojim sjećanjima koje je zabilježio njegov sin Yair Lapid.
Tri decenije kasnije, Vlada Izraela kojom upravlja sin Tomija Lapida, podržala je prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH koje je predložila stranka čiji je utemeljitelj Franjo Tuđman. Tim izmjenama se Jevrejima iz BiH ne daje pravo kandidiranja na izborima za Predsjedništvo BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
