Politika

HDZ-ova ministrica Zora Dujmović odbila podržati bh. košarkašice na Euru: “Niste pravilno numerisali stranice vašeg zahtjeva”

Federalno ministarstvo kulture i sporta odbilo je podržati žensku košarkašku reprezentaciju na Evropskom prvenstvu jer zahtjev Košarkaškog saveza BiH nije bio “pravilno numerisan”.

“Obavezna dokumentacija pogrešno numerisana. Numerisane sve stranice dokumenata”, navelo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH kojim rukovidi HDZ-ova ministrica Zora Dujmović.

Košarkaški savez u BiH tražio je da im se sufinansiraju troškovi odlaska ženske košarkaške reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje se gra u Francuskoj i Španiji. Traženo je 30 hiljada maraka, što je samo dio od ukupno 217 hiljada maraka koliko je bilo potrebno Košarkaškom savezu BiH da finansira troškove na Euro basketu za žene.

Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2021. godini objavljen je 13. marta ove godine.

“Sredstva za sufinanciranje programa i projekata dodjeljivat će se sukladno s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava i kriterijima raspodjele sredstava tekućeg transfera utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa – Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Transferi za sport od značaja za Federaciju. Ukupan iznos raspoloživih sredstava 960.000,00 KM”, navedeno je u Javnom pozivu.

U uslovima ovog poziva je bilo navedeno da se “obavezna dokumentacija od točke 1 do točke 10  dostavlja numerirana istim slijedom kako je navedeno i mora biti uvezana u cjelinu kao knjiga, jamstvenik, spiralni uvez ili uvezano u fasciklu”.

Košarkaši savez BiH uredno se prijavio na ovaj poziv sa projektom: ušešče na Evropskom prvenstvu za žene (Španija-Francuska). Komisija kojom je predsjedavala Ana Tolo, inače savjetnica ministrice Dujmović, konstatovala je da je Košarkaški savez BiH uredno opravdao sredstva koja su im ranije dodjeljivana. No, projekat nije prihvaćen jer je, pazite sada, Košarkaški savez numerisao svaku stranicu, a ne onako kako je to propisalo Ministarstvo. Njihova aplikacija je odbijena i Košarkaški savez BiH ostao je bez 30 hiljada maraka pomoći. Odluka je objavljena početkom juna dok se ženska košarkaška reprezentacija pripremala za Euro.

“U skladu sa Zapisnikom o radu Komisije za provjeru formalno – pravne ispravnosti prijava pristiglih po Javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, „Transfer za sport od značaja za Federaciju“, formalno – pravno neispravne prijave pristigle na Javni poziv su sljedeće: prilog tabela. Podnosioci prijava navedeni u tački I Odluke, imaju pravo prigovora u roku od 5 (pet) dana od dana objavljivanja ove odluke na web – portalu Ministarstva”, navedeno je u Odluci Ministarstva koju je potpisala Zora Dujmović.

Podsjećamo, ženska košarkaška reprezentacija BiH plasirala se u među osam najboljih selekcija u Evropi, pobijedivši u osmini finala  favorizovanu Hrvatsku.

Slovenački predsjednik Borut Pahor upozorio članove Predsjedništva: U Evropi se sve više priča o mirnom razlazu u BiH

“Kao prijatelj”, reći će početkom marta slovenački predsjednik Borut Pahor svojim domaćinima u Sarajevu, “želim vam postaviti jedno pitanje”.

Željko Komšić, Šefik Džaferović, Milorad Dodik i njihovi savjetnici pomno su slušali. Pahor je napravio kraći uvod naglasivši da priča nije za javnost.

“U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići”, upitao je Pahor.

Dva člana Predsjedništva BiH, Komšić i Džaferović, rekli su da mirno razdruživanje nije moguće. Dodik je iznio suprotan stav. Sve se, prema informacijama Istrage, zbivalo 5. marta, kada su se članovi Predsjedništva BiH susreli s Borutom Pahorom, predsjednikom Republike Slovenije koja 1. jula ove godine preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Pet dana kasnije, Milorad Dodik je Narodnoj skupštini Republike Srpske govorio o secesiji. Onda je, opet, 3. aprila ove godine ponovio stavove u intervjuu datom novinskoj agenciji SRNA.

“Perspektiva je da se obezbijede neutralni, mirni uslovi za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredeljenje. To je nešto što jedino vidim u budućnosti u BiH, rekao je Dodik u intervjuu Srni.

Upravo je “mirni razlaz” ono o čemu se, u kontekstu Kosova i Bosne i Hercegovine, govori u Briselu. Slovenija, barem onaj politički dio okupljen oko premijera Janeza Janše, dijelom podržava takve stavove. Istraga.ba ranije je objavljivala da su biznismeni bliski slovenačkom premijeru godinama prali novac preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Republike Srpske gdje su uživali podršku entitetskih vlasti. U pitanju je, naravno, Rok Snežič, biznismen koji je osumnjičen da je preko BiH, Austrije i Mađarske oprao oko 50 miliona maraka, ali ga Tužilaštvo BiH, koje je pod velikim utjecajem HDZ-a i službenog Zagreba, nije željelo procesuirati. Onda je Hrvatska u martu ove godine pokrenula neslužbeni diplomatski dokument koji se odnosi na BiH, ili, pojednostavljeno, na izmjene izbornog zakona u BiH.

“Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio je neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar”, prenijela je Hina riječi ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordana Grlića Radmana.

Dakle, slovenački i mađarski premijeri Janez Janša i Viktor Orban pružili su podršku dokumentu koji je sačinila Vlada Republike Hrvatske, a čiji sadržaj je prošle sedmice ekskluzivno objavila Slobodna Bosna.

“Izlomljeni politički pejzaž, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda (three constituent peoples) u Bosni i Hercegovini, često uzrokuju funkcionalni zastoj u institucijama i nazadovanje u provođenju ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini osjećaju sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu prepoznata (priznata?), u potpunosti poštovana ili čak mogu biti dovedena u pitanje, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na socijalno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, Izborni zakon treba promijeniti bez daljnjeg odgađanja i znatno prije opštih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebalo da bude samodostatni cilj, već prvi suštinski korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti”, navedeno je u tom dokumentu.

Ovaj dokument pozdravio je i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, koji je u intervjuu Oslobođenju kazao da je “to dodatni poticaj za provedbu nužnih reformi”. Evo šta je u martu, na neumskoj konferenciji, o izmjenama izbornog zakonodavstva kazao ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman. 

“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“.

Slovenija i Mađarska podržale su ove stavove. Stoga je bitno podsjetiti na neke činjenice iz ne tako daleke prošlosti. Nakon što je izgubio izbore i formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze s Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Vladimir Putin mi je izvor inspiracije”, jedna je od najpoznatijih izjava mađarskog premijera Viktora Orbana.

A Viktor Orban je izvor inspiracije liderima Zapadnog Balkana. Tako je, barem, u svom intervjuu za Slobodnu Evropu tvrdio Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi. Uistinu, lideri zemalja bivše Jugoslavije vole Orbana. Jedan od njih je i aktualni slovenački premijer Janez Janša, lider desničarske slovenačke partije SDS.

Janez Janša i Viktor Orban

Orban je 2017. godine prisustvovao kongresu Janšine Slovenske demokratske stranke, a njih dvojica ne skrivaju bliske veze. Ali zašto je to bitno za ovu priču?

Peter Shatz, mađarski tajkun i bliski prijatelj premijera Viktora Orbana,  postao je jedan od tvoraca medijskog carstva u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Među njegovim partnerima je Klavdija Snežič, supruga Roka Snežiča koji je početkom ove godine protjeran iz BiH zbog toga što predstavlja prijetnju za ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Istraga.ba je još ranije objavljivala da je Klavdija Snežič  članica Nadzornog odbora Nova24TV, zajedno sa Peterom Schatzom. U istom periodu dok je Rok Snežič zajedno s bh. državljankama prao 22 miliona eura, pored ostalog i preko Mađarske, Peter Schatz je u Sloveniji osnovao firmu R-POST-R d.o.o. Ljubljana.

mađarski biznismen Peter Schatz osnivač R-post-R Ljubljana

Tri mjeseca kasnije, Schatzova firma R-Post-R postaje dioničar pravnog lica Nova obzorja založništv d.o.o. Ljubljana. Jedan od dioničara Novih obzorja je i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše. Iste godine kada je Peter Schatz ušao u medijske poslove u Sloveniji, bh. državljanka Dijana Đuđić, inače povezana sa Rokom Snežičem, uplatila je na račun Janšine stranke donaciju u iznosu od 450 hiljada eura.

izvještaj SIPA-e: uplata na račun Janšinog SDS-a

Donacija je kasnije vraćena, ali preostalom novcu (21 milion eura) koji je Đuđićeva zajedno s Jelenom Sladojević i Tanjom Došen – Subotić transferisala preko svojih računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj gubi se svaki trag. U dokumentima Tužilaštva BiH piše da je sve ove poslove organizirao Rok Snežič, čija je supruga s Peeterom Schatzem, kasnije ušla u biznis na televiziji Nova24TV. Peter Schatz je, inače, prema pisanju sjevernomakedonskih medija koristio firmu R-Post-R za osnivanje medija u toj državi, a slovenački portal necenzurirano.si  je pisao da je novac došao direktno od mađarskih firmi, iz najužeg kruga saradnika premijera Viktora Orbana.

medijski biznis Petera Schatza: shema necenzurirano.si

Mediji koje je mađarski biznismen Peter Schatz osnovao u Sjevernoj Makedoniji proruski su orjentisani. Podsjećamo, bivši sjevernomakedonski premijer Nikola Gruevski nakon što je izgubio vlast u toj državi pobjegao je, upravo, u Mađarsku. Gruevski je također bio proruski političar i protivnik priključenja te države NATO savezu.

Prema informacijama Istrage, upravo ova medijska grupacija okupljena oko Schatza u pregovorima je i oko preuzimanja Alternativne televizije iz Banja Luke koja, inače, služi kao kanal za propagiranje priče o “mirnoj disoluciji BiH”.

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Hofmanove kapi: Upozoravao na “okupljanje Bošnjaka”, skriva podatke o hrvatskim operacijama na granici sa BiH i prijavljuje novinare zbog kritiziranja Hrvatske

Za Hofmana sam prvi put čuo prije dvasesetak godina kada mi je kolega na fakultetu ispričao jedan, poprilično, loš vic. Uglavnom, da ga ne prepričavam, dovoljno je da zaguglate “Hofmanove kapi” i moći ćete pročitati taj glupi vic koji mi je ostao u sjećanju isključivo zbog nečega što se zove Hofman. Kasnije ću od brojnih kolega, novinara, saznati da u Graničnoj policiji BiH postoji izvjesni Svevlad Hoffman, sa dva F, koji, navodno, nema nikakve veze sa onim Hofmanom iz lošeg vica. I taj pravi Hoffman, sa dva F, bio je poznat po tome što je podnosio prijave protiv svojih kolega i svojih nadređenih. Sve dok ga ravnatelj Granične policije Zoran Galić nije unaprijedio u predstojnika Ureda ravnatelja nakon što je on upozorio “na okupljanje Bošnjaka u Graničnoj policiji”. Od tada Hofman sa dva F podnosi prijave protiv novinara.

Mene je, kaže za objektivni Hrvatski medijski servis, prijavio zbog raspirivanja etničke, rasne i međunacionalne mržnje jer sam kazao da dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi u interesu Srbije i Hrvatske. I, evo, da mu pojačam dokaze koje će dostaviti Tužiteljstvu BiH ponavljam – dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi za Beograd i Zagreb. I u ovom slučaju uopće nije bitna njihova nacionalnost. Bitno je da rade. I Svevlad Hoffman to dobro zna jer je sve svoje javne nastupe prilagodio  službenom Zagrebu, odnosno politici Republike Hrvatske. A kada smo već kod Republike Hrvatske da uprostimo sve. Svevlad Hoffman je, u ime Granične policije BiH kojom rukovodi hrvatski državljanin Zoran Galić,  podnio prijavu protiv mene, državljanina BiH, Tužilaštvu BiH kojim rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić. I sada bi hrvatska državljanka Gordana Tadić, raspoređena na poziciji glavne držvne tužiteljice BiH, trebala istraživati zbog čega ja pišem da Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu ilegalno ubacuje migrante. Jer Gordana Tadić, ali i Zoran Galić, ne mogu i ne smiju istraživati kako i zbog čega hrvatska policija u Bosnu i Hercegovinu ilegalno prebacuje migrante koje prethodno bičuje i kamenuje.

“Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj osobi  ili osobi koja za njih radi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u članu 348, stav 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

Dakle, hrvatski državljani Gordana Tadić i Zoran Galić počinili bi krivično djelo u susjednoj državi ukoliko bi, za interes BiH, istraživali na koji način hrvatske vlasti organiziraju ilegalno prebacivanje migranata u BiH. I onda se nameće jednostavno pitanje – smiju li državljani Republike Hrvatske zaposleni u sigurnosnim agencijama BiH uopće raditi u interesu države Bosne i Hercegovine, a kontra službenih interesa Republike Hrvatske. E, zbog toga predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman mora štiti interese Republike Hrvatske kada je u pitanju cijelom svijetu poznati pushback u režiji policije RH.

“Avdiću je poznato da je BiH sklopila Sporazum s Republikom Hrvatskom prema kome svi oni koji nezakonito pređu granicu između BiH i R. Hrvatske mogu bez posebnih formalnih procedura biti vraćeni na teritoriju države s koje su nezakonito ostvarili ulazak na teritoriju druge susjedne države.Dakle kada bi se na granici BiH i R. Hrvatske nezakonito i protuustavno otvorila granica, svi oni koje bi po Avdićevom receptu bili propušteni ubrzo bi bili vraćeni tamo odakle su i krenuli”, pisao je Hofman početkom ove godine dok je još tragao za dokazima koji bi mogli potkrijepiti njegove navode da sam počinio neko kazneno djelo.

Hoffmanu je nepoznato, za razliku od onih koji čitaju Sporazume na koje se on poziva, da su se “Ugovorne stranke” obavezale “prihvatiti bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu”.

“Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.  Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana” , piše u Sporazumu na koji se pozivao predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman, kojeg od od “lika” iz vica dijeli tek jedno “F”.

Na ovaj način, tokom prošle godine, BiH je od Hrvatske zvanično prihvatila 208 migranata. Na onaj drugi način, zbog kojeg se zgražava cijeli svijet, prošle je godine iz Hrvatske u BiH prebačeno 7210 migranata. I oni ne postoje za službenike Granične policije BiH koji “ne rade u interesu Republike Hrvatske”.

Svevlad Hoffman je sredinom januara, gostujući u Bihaću, optužio MUP USK da iznose “paušalne i neutemeljene podatke” nakon čega se izgubio iz vidokruga policijskog komesara USK-a Muje Koričića čije su kolege još prije tri godine zadokumentovale da je Granična policija “pustila” hrvatskog policajca Zorana Melkića, zatečenog na teritoriji BiH prilikom ilegalnog prebacivanja migranata. I to nije vic u kojem je glavni akter Mujo (Koričić). Ovo je, ipak, ozbiljna priča čiji je glavni akter Hoffman kojeg od onog Hofmana iz vica razlikujemo tek po dva F.

Johann Sattler iza zatvorenih vrata u Predsjedništvu BiH poručio: “Bez izmjena Izbornog zakona ne mogu se održati naredni izbori”

“Idući izbori se ne mogu održati po postojećem izbornom zakonu”, kazao je u srijedu Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH na sastanku sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, saznaje Istraga.ba.

Sam Sattler, ne navodeći detalje sastanka, priznao je kasnije u srijedu da je “imao dobru i otvorenu razmjenu mišljenja sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem o pristupanju EU, 14 ključnih prioriteta, izbornoj reformi i pomirenju”.

Izborna reforma je, zapravo, ono zbog čega je ambasador EU u BiH i krenuo u “diplomatsku ofanzivu”. Njegovi stavovi, međutim, usaglašeni su sa stavovima čelnika dvije Hrvatske demokratske zajednice, one sa sjedištem u Zagrebu i one sa sjedištem u Mostaru. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prije sedam dana izgovorio je rečenicu koju će kasnije u Predsjedništvu BiH ponoviti Johann Sattler.

“Bez novog Izbornog zakona teško će biti organizovani izbori”, poručio je 3. juna ove godine Dragan Čović, postavivši rok za dogovor drugu polovinu ovog mjeseca.

Upravo zbog pritiska dva HDZ-a Johann Sattler je pojačao svoje diplomatske aktivnosti zbog čega se u srijedu i sastao sa Željkom Komšićem, kojem je, prema informacijama Istrage, kazao da “idućih izbora nema bez izmjena izbornog zakona”. Šef Delegacije EU u BiH krajem je maja dobio i otvorenu podršku Vlade Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.

“Nedavno je veleposlanik Sattler bio pod velikim pritiskom onih koji žele opstruirati izbornu reformu i ne bježe od klevetničkog jezika. To je neprihvatljivo i trebali bismo poslati snažnu i jedinstvenu poruku svoje podrške veleposlaniku Sattleru”, naveo je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić-Radman u svom pismu dostavljenom čelnicima Evropske unije.

U istom pismu Radman-Grlić je naveo da je zabrinut da će, ako se tokom ove godine ne izmijeni Izborni zakon, “doći do velike političke krize 2022. godine, koja će paralizirati političke institucije u zemlji i zaustaviti cjelokupni proces reformi“. I hrvatski ministar vanjskih poslova je, dakle, kazao isto ono što je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao iza zatvorenig vrata u Predsjedništvu BiH.

Čelnici HDZ-a BIH i Hrvatske insistiraju da se prilikom izmjena Izbornog zakona mora voditi računa o “legitimnom predstavljanju naroda”.

“Ne bismo smjeli izgubiti iz vida specifičnu povijesnu i političku pozadinu zemlje i njezinu pravnu tradiciju. Rješenja moraju doći kao rezultat dijaloga i konsenzusa u Bosni i Hercegovini.Od najveće je važnosti istodobno provoditi dva temeljna Načela: i) legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) i ii) nediskriminaciju svih građana u političkim institucijama”, napisao je hrvatski ministar Grlić-Radman.

Slične stavove prošle su sedmice na sastanku u Banja Luci iznijeli lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Drgan Čović i Milorad Dodik. I za njih je “legitimno predstavljanje” osnov ispod kojeg ne žele ići. Ne bude li takvih izmjena, izbori naredne godine bit će ugroženi. Baš onako kako je to kazao Johann Sattler.

Njemačka politika u BiH: Schmidt ograničavanjem broja mandata namjerava izbaciti Komšića i Izetbegovića iz utrke za Predsjedništvo BiH

Kada smo bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka krajem jula upitali da li je tačno da u OHR-u razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao nam je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Christianu Schmidtu. A novi visoki predstavnik, potvrdit će nam kasnije iz nekoliko diplomatskih izvora, razmatra opciju koja će zadovoljiti HDZ BiH i Dragana Čovića.

“Retroaktivno ograničavanje mandata. To je plan”, kazao je za Istragu izvor iz OHR-a.

O čemu se, zapravo, radi?

OHR bi, planira dio Međunarodne zajednice, sve riješio donošenjem odluke kojom bi se broj mandata u Predsjedništvu BiH ograničio na dva. I ta bi se odluka primjenivala retroaktivno. To bio, ukratko, značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH, jer su obojica odradila po najmanje dva mandata. Milorad Dodik, pak, mogao bi biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića koji je odradio samo jedan puni mandat, dok mu je drugi prekinut odlukom OHR-a kojom je smijenjen s mjesta člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Ono što bi moglo biti sporno je retroaktivnost jer to krši međunarodne standarde”, kazao nam je izvor iz OHR-a.

No, prema informacijama Istrage, visoki predstavnik je nedavno izrazio želju da se van granica BiH susretne sa stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH. Jedna od tema, tvrde naši izvori, trebale bi biti i eventualne apelacije na odluku o retroaktivnom ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH.

Da Scdhmidt vidi Željka Komšića kao problem moglo se iščitati iz njegovih riječi izgovorenih a skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine” koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt.

Hrvatima se, nastavio je Schmidt, mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora.

O ograničavanju broja mandata dio Međunarodne zajednice je razmišljao i tokom mandata Valentina Inzka. No, bivši visoki predstavbnik se, ipak, odlučio da promijeni odredbe Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida. A upravo protiv “inzkovog zakona” lobirala je njemačka ambasadorica Margret Uebber. Ona je, naime, nekoliko dana prije Inzkove odluke bila na sastanku sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i, prema informacijama Istrage, tražila je od njega da prestane pozivati OHR da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

“Predsjednik SDA Bakir Izetbegović razgovarao sa ambasadoricom Savezne Republike Njemačke Margret Uebber. Razgovarano je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini s posebnim fokusom na reformske procese i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, glasilo je šturo saopćenje SDA izdato 15. jula ove godine.

Upravo na ovom sastanku je, prema informacijama Istrage, ambasadorica Uebber lobirala protiv zakona o zabrani negiranja genocida.

Međutim, uprkos stavu njemačke ambasadorice i službenog Berlina, Inzko je 23. jula nametnuo odredbe Krivičnog zakona koje regulišu to pitanje. Nekoliko dana kasnije, njemačka kancelarka Angela Merkel je pozvala na sastanak Valentina Inzka i Christiana Schmidta. Sastanak je održan 18. avgusta. Na sliužbenoj web stranici njemačke vlade objavljeno je saopćenje za javnost o sastaknu Merkel-Schmidt-Inzko. Uz tekst o ovom sastanku je priložena i forografija na kojoj se vide Valentin Inzko, Angela Merkel i Christian Schmidt.

saopćenje na stranici njemačke Vlade

Za razliku od službenog Berlina, u OHR-u su “cenzurisali” saopćenje o ovom sastanku. Na web stranici OHR-a ime Valentina Inzka je potpuno izostavljeno.

“Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Christian Schmidt se u srijedu u Berlinu sastao s kancelarkom, gdje su razgovarali o trenutačnim političkim događanjima u Bosni i Hercegovini.Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.Tijekom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa euroatlantskih integracija. Visoki predstavnik Schmidt iskoristio je priliku zahvaliti kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke Vlade njegovu mandatu”, glasilo je saopćenje za javnost OHR-a.

Osim što je “izbačen” i iz teksta, Inzko je izbačen i sa fotografije sa sastanka u Berlinu.

Inzko “izbačen” sa sastanka

Ovo je, prema informacijama Istrage, jedna vrsta odmazde prema Valentinu Inzku koji je, umjesto ograničavanja broja mandata u Predsjedništvu BiH, odlučio nametnuti zakonske odredbe o zabrani negiranja genocida. Posao oko nametanja ove odredbe koja kojom bi se ojačao Dragan Čović, Inzko je prepustio Christianu Schmidtu koji je, očigledno, započeo aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem.

(Video) Objavljujemo snimak Schmidtovog nastupa u Njemačkoj: “Dragan Čović je istinski vođa Hrvata”

Za visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta – Dragan Čović je “istinski vođa Hrvata”. Profesori njemačkog jezika koje smo konsultovali prije objave teksta reći će nam da se riječ “eigentliche” još može prevesti kao “pravi”. No, to ne mijenja suštinu. Pravi ili istinski, potpuno je svejedno.

Proteklih dana, nakon što su objavljene njegove riječi izgovorene na jednoim skupu u Njemačkoj, visoki predstavnik je obilazio pojedine ambasade tvrdeći da je u pitanju pogrešan prevod. U srijedu će, pak, iz OHR-a za N1 reći da Christian Schmidt nije stao na bilo čiju stranu.

“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine” saopćili su iz OHR-a.

Istraga.ba uspjela je doći do video snimka Schmidtovog nastupa u Njemačkoj i potpuno je jasno da je visoki predstavnik nije samo govorio  “općenito o situaciji” i “opisaivao različite stavove”. Schmidt je direktno stao na stranu Dragana Čovića nazvavši ga – istinskim ili pravim vođom Hrvata. Evo šta je tačno rekao visoki predstavnik nakon što je emitirana video poruka hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio  od njega”, kazao je Crhistian Schmidt.

lider HDZ-a je, tako, osim titule “šampion evropskih integracija” koju mu je dodijelio šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, postao i “istinski vođa Hrvata”. Sudeći na opsnovu Schmidtovog izlaganja, može se zaključiti da su Hrvati najugroženiji narod u BiH.

“Od mnogo ljudi, mnogo mladih ljudi koji idu iz BiH, natprosječno, većinom su to Hrvati, vrlo jednostavno. Većina Hrvata, oni koji se izjašnjavaju kao Hrvati ili ljudi iz Bosne, Bosanci koji imaju hrvatsku etničku pozadinu, uglavnom imaju dvojno državljanstvo, i hrvatsko, što vodi do toga kada pokažu hrvatski pasoš, to je pasoš Evropske unije, i sa njim ne postoji mnogo pitanja i prepreka koje se postavljaju pred državljane Bosne i Hercegovine. I zbog toga se, nažalost, mora zaključiti da se udio hrvatskog stanovništva, koji je postavljen na 15-17%, a u stvarnosti je izuzetno reduciran, što opet dovodi do zabrinutosti kod onih koji su ostali ili koji su izabrani u tom političkom području da reprezentativnost udijela hrvatskog stanovništva  u kompliciranoj državnoj strukturi nije potpuno osigurana”, kazao je Schmidt.

Prema Schmidtu, dakle, Bosni i Hercegovinu uglavnom napuštaju Hrvati, što je, pazite sada, posljedica dvojnih državljanstava. Ili, još jednostavnije rečeno, Hrvati iseljavaju iz BiH zbog toga što imaju “hrvatske pasoše” koji im omogućavaju lakši odlazak. Rješenje tog problema Schmidt vidi u izmjenama Izbornog zakona BiH.

“I Hrvatima treba dati mogućnost da se osjećaju predstavljeno, a ne da se završi u nekom obliku bojkota izbora”, rekao je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Christian Schmid i dio međunarodne zajednice razmatra mogućnost da donesu odluku o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi to pravilo važilo retroaktivno, Željko Komšić i Bakir Izetbegović se više ne bi mogli kandidovati, dok bi Dragan Čović i Milorad Dodik imali pravo kandidature. Međutim, postoje tehnički problemi za donošenje takve odluke, jer je u Ustavu BiH navedeno da se, nakon četvorogodišnje pauze, za člana Predsjedništva mogu kandidirati i oni koji su ranije bili dva mandata člani Predsjedništva. OHR nema mandat da mijenja Ustav, ali dio Međunarodne zajednice pokušava da ovaj problem riješi preko Ustavnog suda. Glavni riječ vodi Njemačka, čije su diplomate posljednjih dana započele aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka o “reformi izbornog sistema BiH”. Sastanak bi se trebao održati u George C. Marshall centru u Garsmich-Partenkirchenu u Njemačkoj. Prema informacijama Istrage, već su obavljeni neki sastanci u institucijama BiH i trenutno se radi na usaglašavanju termina i učesnika tog sastanka.

Podsjećamo, Crhistian Schmidt je nosilac hrvatskog odličja “Red Ante Starčevića” koje je ranije dodijeljeno dvojici ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću. Na konferenciji za medije u Sarajevu je kazao da ne želi vratiti ova odličja, bez obzira na činjenicu što ga dijeli sa osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.

 

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Nakon što je učenicima smanjila vladanje zbog Dana državnosti BiH, direktorica škole u Doboju dobila čestitku: “Mevlida, sretan ti Dan nezavisnosti”

“Mevlida, sretan ti 1.mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, pisalo je na bilbordu postavljenom u nedjelju ujutro u Doboj Istoku (FBIH).

Bilbord je postavljen nedaleko od mjesta Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja (RS), gdje povratnici bošnjačke nacionalnosti godinama vode pravnu bitku sa Mevlidom Dervišefendić, direktoricom Osnovne škole “Petar Kočić” u tom selu. Sve je eskaliralo u decembru prošle godine kada je direktorica Dervišefendić smanjila vladanje učenicima koji se 25. novembra 2020. godine nisu pojavili na nastavi, tvrdeći da imaju pravo na obilježavanje Dana državnosti BiH.

U obrazloženju Rješenja koje tada potpisala direktorica Dervišefendić, navedenoi da je učenica svoje odsustvo sa nastave pravdala činjenicom da je taj dan imala pravo na odsustvo zbog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

“Uvidom u odredbe Zakona o vjerskim praznicima RS jasno i nedvosmisleno proizilazi da Dan državnosti BiH nije definisan kao vjerski i državni praznik u RS”, navela je tada direktorica OŠ “Petar Kočić”.

Upravo zbog toga povratnici su odlučili da Mevlidi Dervišefendić čestitaju Dan nezavisnosti BiH. Inače, OŠ Petar Kočić se nalazi u selu Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja u RS-u i skoro 90 posto učenika je bošnjačke nacionalnosti čije su se porodice vratile odmah nakon rata.

Koalicija SDP, Naša stranka i PDA saglasna: HDZ bez ijednog zastupnika dobija ministra u Vladi TK

Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.

“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.

Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.

Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...