Republika Srpska i Milorad Dodik trebaju Putinovu pomoć, objavio je u utorak kasno navečer na svom sajtu na engleskom jeziku utjecajni ruski list Pravda.ru.
Tekst je objavljen povom Dodikove posjete ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koja dolazi, kako piše Pravda, “na vrhuncu sukoba sa Zapadom”.
“Da li je vrijeme za povratak zračnih snaga u Bosnu”, pita se autorica teksta Lyuba Lulko.
Dalje u ovom članu se daje kontekst Dodikove posjete Rusiji, podsjeća se na odnose sa Zapadom, pominje se posjeta američkog zvaničnika Gabriela Escobara Bosni i Hercegovini te se posebno ističe nedavni autorski tekst bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea objavljen u britanskom The Timesu.
“Bivši britanski ministar vanjskih poslova i bivši čelnik Konzervativne stranke William Hague u tekstu za The Time od 16. studenoga rekao je da Dodik godinama potkopava državu BiH dok uživa podršku Rusije i Srbije, a Moskva to koristi kako bi blokirala euroatlantske integracije. Prema Haagu, Dodik ide ka secesiji. Stoga, istaknuo je britanski diplomat, NATO bi trebao poslati svoje vojnike u BiH”, posjeća Pravda.ru.
Da vidimo kako Putin može pomoći Republici Srpskoj, piše Lyuba Lulko, pa dalje podsjeća da je Rusija, u sklopu međunarodnog mirovnog kontingenta, u Bosni i Hercegovini imala zračno-desantni bataljon koji je bio stacioniran u Ugljeviku, a koji je 11.-12. juna 1999. prebačen u Prištinu, što je u konačnici omogućilo raspoređivanje ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu.
Pored teksta objavljenog na Pravda.ru, Bosna i Hercegovina se sve češće pominje i u drugim ruskim medijima. Tako je 22. novembra ove godine na portalu “Svobodna Pressa” objavljen intervju sa Vsevolodom Shimovim, savjetnikom predsjednika Ruskog udruženja za baltičke studije.
“Donbas, Bosna ili Bjelorusija – gdje će izbiti treći svjetski rat”, glasi naslovog ovog teksta.
Savjetnik Shimov konstatuje da je opasnost od rata u BiH “savim realna”.
“Bosna i Hercegovina u sadašnjem obliku izgleda nikome ne odgovara. Republika Srpska sanja o otcjepljenju i ujedinjenju sa Srbijom, a muslimani o uspostavljanju svoje dominacije u cijeloj državi. Zapad je također zainteresiran za kršenje suvereniteta Republike Srpske. Odnosi između glavnih etničkih skupina su čak i neprijateljski. Dakle, u Bosni zaista sazrijeva splet proturječja, što može rezultirati novim sukobom”, konstatuje Shimov u intervjuu za portal “Svobodna Pressa”.
Zamjenik urednika ovog portala je Zahar Prilepin. U pitanju je “pjesnik” koji bivši pripadnik posebnih snaga ruske policije Omon koji je učestvovao u operacijama u Čečeniji. U februaru 2017. godine bio je pripadnik proruskih paravojnih formacja koje su se borile u Ukrajini. Zabranjen mu je ulazak u Bosnu i Hercegovinu. U avgustu 2018. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, odlikovao je Prilepina Ordenom Njegoša prvog reda, zbog “zasluga u kulturnom i duhovnom razvoju, kao i za posebne zasluge na polju javne delatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa Ruske Federacije i Republike Srpske”.
“Varijabilne izborne jedinice” nova je sintagma koju je pregovaračima o izmjenama izbornog zakona ponudio Matthew Palmer, specijalni američki izaslanik zadužen za izbornu reformu.
A te bi jedinice, objasnio je Palmer, bile regulirane na principu elektora. Konačan model nije ponudio, ali po stavovima iznesenim na sastanku u srijedu, ovaj američki diplomata smatra da nejednaka vrijednost glasa ne bi trebala bila problem. Što, opet, znači da bi se išlo u korist HDZ-ovog prijedloga da u Federaciji budu dvije izborne jedinice.
“Zbog ovih stavova gospodina Palmera, reagirao je potpredsjednik Federacije Milan Dunović koji je, govoreći u ime DF-a, kazao da bi u tom slučaju bile dvije izborne jedinice sa jasno izraženim etničkim granicama”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao današnjem sastanku.
Na Dunovićeve konstatacije, ističe dalje naš sagovornik, Palmer je uzvratio tvrdnjom da i u SAD-u nije ista vrijednost glasa kada se bira predsjednik.
Ispravio ga je Predrag Kojović, državni zastupnik iz Naše stranke, koji je reagirao na tu Palmerovu tvrdnju govoreći da se ne može smatrati napretkom kada “iz robovlasništva prelazite u segregaciju”.
Matthew Palmer je rekao da se ne slaže sa Dunovićem i nastavio je dalje insistirati na “elektorskom načinu” izbora članova Predsjedništva BiH, navodeći da bi “varijabilna izborna jedinica” bila samo jedan dan.
A šta je “varijabilna izborna jedinica”, ovaj je američki diplomata pojasnio na jednom od sastanaka prilikom prošle posjete Sarajevu.
“Predlažem da više ne koristimo termin plutajuća izborna jedinica, već da upotrebljavamo varijabilna izborna jedinica”, insistirao je Palmer na sastanku.
Detaljni model načina izbora članova Predsjedništva BiH u srijedu nije prezentiran. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, insistirao je na nacionalnom prefiksu prilikom izbora članova Predsjedništva. A članovi Predsjedništva BiH bi se birali po principu da bi Federacija “na jedan dan” bila podijeljena na “varijabilne izborne jedinice” u okviru kojih bi bili birani elektori koji bi, kasnije, glasali za članove Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, “elektorski način” izbora članova Predsjedništva razmatran je i 2013. godine, ali je i tada veći dio stručne javnosti tvrdio da se na taj način produžava diskriminacija i uvodi. Naime, prema tadašnjem prijedlogu, iza kojeg je stajala EU, svaki kanton, od ukupno deset u Federaciji, dao bi po jednog elektora sa jednim elektorskim glasom. To bi donijelo potpunu nejednakost glasa jer bi, recimo, i Kanton Sarajevo i Posavski kanton davali po jednog elektora sa istim pravom glasa.
No, rekosmo, elektorski model po Palmeru još nije razrađen. A ovaj američki diplomata, pojačan zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst, insistira prevashodno na rješavanju pitanja izbora članova Predsjedništva.
SDP-ov predsjednik Nermin Nikšić je, prije nego je, zbog drugih obaveza, napustio sastanak u Sarajevu, kazao da ne pristaju na bilo kakva asimetrična rješenja. Delegacija SDA, koju je predvodio Bakir Izetbegović, govorila je o blokadama u Federaciji, dok se Denis Zvizdić, koji je, tokom sastanka, “zamijenio” svog predsjednika Elmedina Konakovića (NiP), nije uključivao u raspravu, koja je trebala biti posvećena blokadama u Federaciji BiH.
“Palmer je potpuno nezainteresiran za pitanje Federacije, odnosno Doma naroda FBiH, koji je uzročnik blokada”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao pregovorima na kojima su bili predstavnici svih parlamentarnih stranaka.
Američki diplomata je, kako saznajemo, na sastanku u srijedu kazao da će o blokadama u Federaciji razgovarati u četvrtak i da bi svi učesnici trebali doći sa konkretnim prijedlozima.
Govoreći o blokadama u Federaciji, pomenuto je i pitanje blokade izbora sudija Ustavnog suda FBiH, što direktno ovisi o predsjedniku FBiH Marinku Čavari. Lider HDZ-a je, pak, rekao da bošnjačka strana blokira Federaciju, jer ne dopušta imenovanje direktora Federalne uprave policije i Radio televizije Federacije BiH. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, rekao je da sarajevske stranke žele ukinuti Dom naroda FBiH i tako ugroziti opstojnost Hrvata. Ponovio je tezu HDZ-a BiH da je Željko Komšić nelegitimni član Predsjedništva BiH. Nakon što su ga ostali učesnici podsjetili da je Martin Raguž 2014. godine pobijedio u sarajevskoj općini Centar, nastala je kratka polemika koju je prekinula Angelina Eichhorst.
Inače, zvaničnica EU, tvrde izbori Istrage, nerijetko se tokom pregovora ponaša blagonaklono prema zvaničnicima HDZ-a BiH.
17.46 Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da će novi zakon o odbrani biti pripremljen do kraja godine
17.20 Dok su predsjednici opozicijskih političkih partija govorili na konferenciji za medije, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ih je, obraćajući se NSRS, optužio za izdaju.
“Pun je kufer vaše izdaje”, kazao je Dodik
16.54 Poslanici opozicijskih partija u Narodnoj skupštini RS napustit će sjednicu na kojoj se trrenutno raspravlja o prenosu nadležnosti, saznaje Istraga. Trenutno se poslanicima obraća predsjednica RS Željka Cvijanović koja optužuje opoziciju da su “zvijezde federalnih medija”.
16.10 “Da budem potpuno jasan. Da li su nadležnosti otimane na neustavan način – jesu. Želimo li da one budu vraćene – želimo. Tačka razlaza nije u cilju, već u putu. DNS i ja želimo trajna rješenja. Ne želimo avanturu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
“Tačka razlaza nije u cilju, nego u putu”, kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, govoreći o prenosu nadležnosti pic.twitter.com/kcGtA7Gwro
15.46 “Ovo je pasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti”, rekao je Mirko Šarović obraćajući se na sjednici NSRS.
“Ovo je opasan put, gospodine Dodik. Mi vas ne možemo pratiti. Ovo je pogubno za RS”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović na NSRS pic.twitter.com/Hrw3sreW4F
15.44 “Onaj ko misli da se nadležnosti mogu vratiti bez rata, grdno se vara”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović, govoreći na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.
Način na koje se ovo predlaže je direktno ugrožavanje mira. Preuzimanje ovih nadležnosti se ne može provesti bez rata, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović pic.twitter.com/6BnDk7h5aX
14.04 Poslanicima u Narodnoj skupštini RS trenutno se obraća predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović.
14.00 Gospođa Helić (Arminka) pravi atmosferu krivice za Srbe i RS. Zašto onda da vjerujemo Britancima. Zašto da vjerujemo njihovim podmuklim aktivnostima”, rekao je na kraju svog obraćanja Milorad Dodik.
13.51 “Ovo će vrijeme pokazati da li BiH može ili ne može opstati. Ja sam onaj koji ne vjeruje da može”, ustvrdio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.
13.40 “Srbija uvodi ili će uvosati redovni vojni. RS mora iznaći rješenje da naši mladi ljudi služe taj vojni rok i da se vrate ovdje i da imaju privilegije”, kazao je Milorad Dodik.
RS treba iznaći rješenje da njeni mladi ljudi, ukoliko žele, služe vojni rok u Srbiji i da se nakon toga vrate i da imaju privilegije pic.twitter.com/54DCZAaHIF
13.20 “Kome trebaju ovakve Oružane snage. Trebaju NATO-u i generalnom sekretaru NATO-a. Ako te snage nisu za vanjsku odbranu, onda se postavlja pitanje da li su za unutrašnja pitanja”, rekao je Milorad Dodik prilikom svog obraćanja na Narodnoj skupštini RS
“Još od formnalnog međunarodnog priznanja u maju 1992. godine, Republika Bosna i Hercegovina nikada nije imala teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg Bosna od aprila 1991. godine i RS od januara 1992. godine”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, obraćajući se zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Republika Bosna i Hercegovina NIKADA nije imala svoju teritoriju, jer su teritoriju imali Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Republika Srpska pic.twitter.com/5Ahj3vvK77
Prije nego je član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda započeo svoje obraćanje Narodnoj skupštini RS, poslanici su, sa 48 glasova za (potrebna većina je 42), usvojili dnevni red i zaključak da se rasprava o prenosu nadležnosti objedini.
Pred poslanicima u NSRS su tri informacije koje se odnose na prenos nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH. Informaciju o prenosu nadležnosti u oblkasti pravosuđa možete pročitati klikom ovdje, dok na ovom mjestu možete pročitati Informaciju u oblasti odbrane i sigurnost.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informacije i zaključke kojim je, formalno, započet proces prebacivanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta Republika Srpska. Za ove informacije glasalo je 49 poslanika, inače članova vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a.
Prije negon su izglasani ovi zaključci, opozicija okupljena oko SDS-a i PDP-a napustila je sjednicu.
NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na taj Sporazum, te nalaže Vladi da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje zakon o VSTV-u Republike Srpske.
Kada se usvoje ti zakoni, državni zakoni će prestati da važe na teritoriji Republike Srpske.
Skoro identični zaključci su predloženi i u okviru Informacije o prenosu nadležnosti u vezi sa pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti.
“NSRS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputio na razmtranje i usvajanje NSRS zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti”, navedeno je u trećem predloženom zaključku.
Sličnim zaključcima se reguliraju i pitanja u vezi sa indirektnim porezima, odnosno pitanja iz nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Kada usvojimo zakone, povući ćemo sve zakone koji se odnose na ova pitanja”, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.
Da su izbori sutra, Narod i pravda Elmedina Konakovića bila bi pobjedička stranka u Kantonu Sarajevo. To pokazuje istraživanje koje je, za interne potrebe, naručio SDP BiH. Odmah iza NiP-a je Stranka demokratske akcije. Treći je SDP, a daleko iza je četvrtorangirana Demokratska fronta Željka Komšića. Naša stranka je tek petoplasirana i, prema ovom istraživanju, oni su na rubu cenzusa. Stranka za BiH sa novim predsjednikom Semirom Efendićem ne bi prešla ni cenzus, dok je tek na sedmom mjestu SBB Fahrudina Radončića koji je na nivou statističke greške. Na grafikonu ispod možete vidjeti rejtinge političkih partija u Kantonu Sarajevo.
“Ono što svakako treba računati da su većinu ispitanika činile starije osobe, zbog čega ne treba čuditi visok procenat podrške strankama poput SDA i SDP. Također treba obratiti pažnju na fenomen „Shy conservatives“ koji se pojavljuje u mnogim anketama širom svijeta, a to podrazumjeva da glasači desnice i konzervativci prilikom anketiranja ne priznaju da glasaju za stranke desnice, što u konačnici predstavlja da rezultat i rejting SDA je i veći od predstavljenog u anketi. Pored tog fenomena, u ovoj anketi je prisutan fenomen da je veći broj ispitanika iz starije poplacije, dok stranke poput „Naše stranke“ nisu prepoznate u toj populaciji, zbog čega rejting „Naše stranke“ može biti veći od prikazanog”, navedeno je u Izvještaju koji možete pročitati na ovom linku.
NiP “otima” glasače SDP-u
Narod i pravda Elmedina Konakovića, kako se vidi na grafikonu iznad, ima podršku 15,4 posto ispitanika. No, za ovako dobar rezultat bivših SDA-ovih kadrova treba tražiti u činjenici da su oni “pokupili” veći dio birača koji ne glasaju za SDA, a koji su do sada svoje glasove davali strankama ljevice. Dokazuje to i podatak da bi čak 30 posto glasača Naroda i pravde glasalo za SDP, ukoliko ne bi postojala stranka Elmedina Konakovića. Svega 14,7 posto birača DF-a bi glasalo za SDP, dok 10 posto onih iz Naše stranke bi dalo glas Socijaldemokratkoj partiji BiH. Na grafikonu ispod ovog pasusa možete vidjeti čijim je to biračima SDP “druga opcija”.
Za potrebe SDP-a BiH, u okviru istog istraživanja, građani u Kantonu Sarajevu su pitani koga bi podržali priliko izbora za članove Predsjedništva BiH.
Željko Komšić najpopularniji
“Kada je riječ o podršci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveću podršku ima Željko Komšić koja je za skoro 50% veća od sljedećeg na listi. Veliki utjecaj na ovu podršku je imao intervju za Tanjug u periodu kada je vršena ova anketa”, navedeno je u Izvještaju.
Drugoplasirani je Denis Bećirović, dok iza njega dolazi lider SDA Bakir Izetbegović kojem, prema ovom istraživanju, treba svakako dodati fenomen shy conservatives. Četvrtorangirani je Denis Zvizdić, na petom mjestu je Fahrudin Radončić, dok je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić tek na šestom mjestu. Elmedin Konaković je tek na desetom mjestu sa podrškom 0,6 posto ispitanika.
“Glasači SDP-a najviše svojih glasova daju Bećiroviću , nakon čega čak preko 27% Komšiću dok za lidera SDP-a Nermina Nikšića bi glasalo oko 10% SDPovaca i imaju veliki broj neodlučnih oko 10%. Važnu ulogu igraju glasači NIP-a koji najveći procenat glasova daju Denisu Zvizdiću, ali isto tako i Denisu Bećiroviću i Željki Komšiću, obrazloženo je u izvještaju.
Benjamina Karić najpopularnika SDP-ovka
Ako se gledaju samo kadrovi SDP-a BiH, aktualna gradonačelnica Sarajeva najpopularnija zvaničnica SDP-a. Čak 52,1 posto ispitanih ocijenilo je njene poteze pozitivnim, Na drugom mjestu je Saša Magazinović, teći je Irfan Čengić, četvrti Adnan Šteta. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je tek na sedmom mjestu.
No, kada su u pitanju negativna mišljenja, Nermin Nikšić je na vrhu ove liste. Čak 25 posto ispitanika u istraživanju SDP-a ocijenilo je poteze predjednika te stranke – negativnim. Drugi na listi nepopularnih je Damir Mašić, treća je Segmedina Srna, a četvri ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.
Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.
“Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.
Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
– Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
– Zloupotreba dominantne pozicije,
– Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.
Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.
Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.
Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.
Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.
Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.
Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.
Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.
Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.
Grupa od 30 poslanika Evropskog parlamenta zatražila je da se komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi kazni zbog svog ponašanja u Bosni i Hercegovini, objavio je politicki.ba.
U pismu koje je uputila mađarska poslanica Katalin Cseh predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen zahtijeva se pokretanje postupka protiv Varhelyija.
Poslanici optužuju komesara da provodi svoju i politiku Viktora Orbana, a ne Evropske unije i Evropske komisije, piše politicki.ba.
“Poštovana predsjednice von der Leyen”, pišu europarlamentarci, “Mnogi u Evropskom parlamentu (a sigurni smo da je isto važi i za Komisiju) pomno prate zbivanja oko Republike Srpske (RS). Mir unutar i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) od ključnog je značaja ne samo iz lokalne, već i iz regionalne i, zapravo, evropske perspektive. Zbog toga smo izuzetno uznemireni očiglednom eskalacijom političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine koje podstiče Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje. Ako Dodikov poduhvat da razbije državu i uspostavi nezavisnost RS povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem nezavisnih vlasti na teritoriji RS bude uspješan, njegove posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, sa teškim posljedicama po vanjsku politiku EU, kao i proces proširenja. Kao neutralna strana sa značajnim uticajem, Komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju da se zaključci Dejtonskog sporazuma poštuju na obje strane i da se u BiH uspostavi mirna koegzistencija oba entiteta koja pogoduje razvoju i rastu. Međutim, ne dijele sve zemlje članice EU ove ciljeve. Naširoko se izvještava da sadašnja mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju da nastavi svoju političku strategiju u podjeli BiH, o čemu svjedoči nedavna podrška Mađarske RS-u od 100 miliona eura, neposredno prije predstojećih općih izbora u BiH”, navedeno je u pismu.
Parlamentarci, dalje, podsjećaju i na interni dokument EU koji je Istraga.ba objavila 21. decembra prošle godine, a u kojem šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler izvještava o nadređene o Varhelyievim sastancima sa Dodikom.
“Još više uznemiruje procurjeli dokument koji je potpisao Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji sugerira da je komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi otvoreno bio u dosluhu s Miloradom Dodikom u potencijalnom razbijanju BiH. U izvještaju se navodi da se komesar Varhelyi “složio” sa Dodikom oko datuma posebne sjednice Narodne skupštine RS i da će biti najavljen šestomjesečni moratorijum za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija. Nepotrebno je reći da predstavnici Evropske komisije ne smiju izgledati kao neko ko udovoljava separatistima i na taj način djeluju izvan svog mandata suprotno zvaničnoj politici EU koja se odnose na region zapadnog Balkana. Ako se dovede u pitanje nepristrasnost i neutralnost Komisije, krhka geopolitička ravnoteža odmah postaje ugrožena. U tom kontekstu, želimo da pitamo da li Komisija smatra da je ponašanje komesara Varhelyija bilo u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati detaljnu internu inspekciju kako bi se utvrdilo da li su njegovi postupci kompatibilni s njegovom ulogom komesara za susjedstvo i proširenje? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira osigurati da se zaključci Dejtonskog sporazuma – čiji je EU potpisnica – ne krše. Srdačan pozdrav”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali: Katalin Cseh; Natha lie Loiseau; Irena Joveva; Attila Ara-Kovacs;Thijs Reuten, Milan Brglez; Hilde Vautmans; Michal Simecka; Karen Melchior; Reinhard Butikofer; Petra Kammerevert; Javier Nart; Klara Dobrev; Sandor Ronai; Csaba Molnar; Viola von Cramon-Taubadel; Klemen Groselj; Joan•Dragos Tudorache; Laurence Farreng; Pernille Weiss; Martin Hojsik; Valerie Heyer; Thomas Waitz; Tineke Strik; Soraya Rodriguez; Gwendoline Delbos-Corfield; Jordi Canas; Abir Al•Sahlani; Vlad Gheorghe i Dietmar Koster.
Samantha Power, glavna administratorica USAID-a, koja je sinoć doputovala u dvodnevnu posjetunasoj zemlji, svoj prvi sastanak imala je u Oslobođenju.
U redakciji Oslobođenja dobitnica Pulicerove nagrade, koja se snažno zalaže za slobodu medija, razgovarala je s novinarima istraživačima.
Goste je dočekala glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, koja je zajedno s kolegama Sinišom Vukelićem iz banjalučkog Capitala, Šteficom Galić, glavnom urednicom portala Tacno.net i Eldinom Karićem glavnim urednikom Žurnala, predočila s kojim se sve problemima mediji suočavaju u svojim nastojanjima da Bosancima i Hercegovcima ponude potpune i tačne informacije i različita stajališta.
Samantha Power je sa svojim suradnicima i američkim ambasadorom u našoj zemlji Ericom Nelsonom obišla naš Superdesk i O kanal.
Integrirana redakcija koju čine dnevni list Oslobođenje, info-program O kanala i portali portali nastala je uz podrsku USAID-a koji, skupa sa Internewsom, pomaže kroz regionalni i domaće projekte jačanje neovisnih medija.
“Draga moja braćo Srbi, Nijemci i Australci. Dragi brate Gorane!! Poštovani Milorade Dodik”, napisao je na početku svog pisma zahvale Aleksandr Zaldostanov Hirurg, vođa ruske bajkerske skupine Noćni vukovi i prijatelj predsjednika Ruske Federacije Vladimir Putin.
Pismo je objavljeno na službenom Telegram nalogu vođe Noćnih vukova i to svega nekoliko sati nakon što je ogranak te bajkerske skupine iz Republike Srpske u Banja Luci organizirao skup podrške Rusiji tokom njene agresije na Ukrajinu. Uz svoje pismo Zaldostanov prilaže i video snimak sa banjalučkog skupa, te obraćanje Gorana Tadića, vođe Noćnih vukova Republike Srpske i vozača ministra u Vladi RS Petra Đokića.
“Danas nam Zapad nudi svoj projekt, u kojem blijedi sve ljudsko!
U ovom projektu nema nacionalnosti, nema država, nema muškaraca i žena, nema Boga, pa prema tome, nema dobra i zla – nema Istine, što znači – nema pravde !!! U takvom svijetu nemamo šta raditi! Otuda i naše odbijanje poslušnosti”, napisao je Zaldostanov u pismu kojim se, pored ostalih, obraća i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.
U nastavku Zaldostanov piše da im je “danas svima potrebna Rusija – braniteljica slabih i potlačenih, koji sadrži mnoge narode i svjesno brani biblijski pogled na svijet”.
“Sadašnja kriza je gora od kuge. Ona leži izvan granica lokalnog sukoba, izvan sankcija i ekonomije”, napisao je Zaldostanov ističući da će i dalje “cijeniti jedni druge i boriti se”.
Na kraju pisma Hirurg se obraća Goranu Tadiću i kaže da da 18. ožujka čeka u Sevastopolju, na obilježavanju godišnjice ruskog proljeća.
Vladimir Putin i Aleksandr Zaldostanov Hirurg
A šta se dešavalo u Sevastopolju 2014. godine, najbolje je opisano u odluci kojom je bivši američki predsjednik Barak Obama sankcionisao Noćne vukove i Aleksandra Zaldostanova Hirurga.
“Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke tadašnjeg američkog predsjednika.
Zaldostanov, piše dalje, predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“.
“Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.
Unatoč američkim sankcijama, Milorad Dodik je 2018. godine, tada u svojstvu predsjednika RS, lično odlikovao Aleksandra Zaldostanova.
“Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, predsjednik RS-a je odlikovao Aleksandra Sergejeviča Zaldostanova Hirurga, osnivača i predsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi“, piše u obrazloženju odluke kojom je Milorad Dodik potpisao 9. januara 2018. godine.
Dodik odlikuje Noćne vukove
Hirurg se te godine nije pojavio na dodjeli priznanja, pa je umjesto njega orden časti primio Goran Tadić, inače vozač ministra u Vladi RS Petra Đokića. Ministar Đokić je protekle subote bio na skupu podrške Ruskoj Federaciji tokom njene agresije na Ukrajinu.
To Messrs. Borell, Einhorst, Sattler, Murphy, and all other international “mediators” on the one hand, and representatives of HDZ and SDA who give themselves the right to represent and negotiate on behalf of citizens on vital issues of survival of citizens of Bosnia and Herzegovina on the other: anything you conclude will NO PASARAN. We will defend our civil rights with all available means.
Gentlemen mediators, if you came with honest and sincere intentions to help build a civil BiH society, I would like to remind you of the international legal norms that apply in your countries, which are signatories to the Universal Declaration of Human Rights and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. I underscore that it is the constitutional political right of every citizen to participate with their vote in the constitution of government bodies through elections. The legislatures, as the broadest directly elected body representing citizens has the greatest legitimacy to debate, deliberate, and decide on matters of such importance.
According to the Universal Declaration of Human Rights, more precisely in accordance with.
Article 2 Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non-self-governing or under any other limitation of sovereignty.
Article 21 Everyone has the right to take part in the government of his country, directly or through freely chosen representatives. Everyone has the right of equal access to public service in his country. The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures.
In accordance with the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, the enjoyment of the rights and freedoms set forth in this Convention shall be ensured without discrimination on any grounds such as sex, race, color, language, religion, political or other opinion, national or social origin, affiliation with a national minority, property status, birth or other status.
According to Article 3 of Protocol No. 1 to the Convention- The High Contracting Parties undertake to hold free elections at reasonable intervals by secret ballot, under conditions which will ensure the free expression of the opinion of the people in the choice of the legislature.
In accordance with Article 1 of Protocol No. 12- General prohibition of discrimination- The enjoyment of any right set forth by law shall be secured without discrimination on any ground such as sex, race, colour, language, religion, political or other opinion, national or social origin, association with a national minority, property, birth or other status. 2. No one shall be discriminated against by any public authority on any ground such as those mentioned in paragraph 1.
All these norms have already been violated by the Dayton Constitution, as determined by the European Court of Human Rights in Strasbourg in its judgment of 15 July 2014 in case no. 3681/06 Zornić v. Bosnia and Herzegovina. Therefore, it was to be expected that international mediators would support the implementation of the European Court of Human Rights ruling, and not, as is currently the case, represent the interests of ethnic parties in Bosnia and Herzegovina by advocating “legitimate representation of constituent peoples,” or even small ethnic group with inadequate capacity to participate in government in a ratio of 1: 3, all to the detriment of the citizens who are de jure constitution-makers in every democratic state. It is inadmissible and extremely undemocratic to propose an electoral system in a country with about 3 million inhabitants, according to which my vote would be worth 1/20th of what it would be in Široki Brijeg, were I to cast it in, for example, Tuzla. You, gentlemen, actually divide this country according to the ethnic principle, thus creating ethno-fiefdoms in which the lords of war and peace and life would be Čović, Izetbegović, and Dodik. Therefore, your actions produce instability and endanger peace in Bosnia and Herzegovina, which is further spreading through the entire region to the EU itself. By dividing Bosnia and Herzegovina, you are directly participating in the division of the entire region and the entire European Union. Are you gentlemen ready to carry that burden on your back?
The citizens of Bosnia and Herzegovina expect you to direct the negotiations towards the adoption of a civil constitution and, in accordance with that, the Election Law. If you are not able to do that, the citizens invite you to as honorable people, to withdraw from these negotiations and leave it to us to organize our state in accordance with the democratic principles that apply in the countries you come from. Do not allow that your actions confirm speculations that you are paid lobbyists of the HDZ of the Republic of Croatia, which has a centuries-old aspiration to parts of the territory of Bosnia and Herzegovina, as evidenced by the Tudjman-Milosevic agreement from Karađorđevo. So, gentlemen, the choice are yours! Either you are honorable and honest mediators who advocate true democracy as a principle on which the EU itself rests, or you are no better than paid lobbyists who do everything to satisfy the ethnocratic national fascist policy that divides the country deepens segregation and instead of a democratic and prosperous future leads Bosnia and Herzegovina to ruin and armed conflicts.
I warn Dragan Čović and Bakir Izetbegović that as party leaders they do not have a mandate to represent the citizens of Bosnia and Herzegovina. They do not even have a mandate to represent all Croats and all Bosniaks in Bosnia and Herzegovina. In their capacity as Speaker and Vice-Speaker of the House of Peoples, they are not authorized to participate in the negotiations. The Parliament of Bosnia and Herzegovina, as the legislative body, is the only one called upon to pass both the constitution and laws. The citizens of Bosnia and Herzegovina will not allow you to divide their homeland at the cost of their lives. “Useless effort of you musicians, it's meant to be for someone else…..” (This was very difficult to translate for me, but this is famous song that is very suitable for the closure.)
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
.jfif)
