Ono što je Istraga objavljivala proteklih dana, sada je i potvrđeno. Izmjene Zakona o električnoj energiji FBiH, koje su predložili predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i delegat SDP-a BiH Aner Žuljević, ruše ustavni poredak BiH i krše međunarodne ugovore koje je potpisala država Bosna i Hercegovina. To je, u razgovoru za N1, potvrdio i doskorašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice – Janez Kopač.
“Ovaj zakon je suprotan pravnom poretku Energetske zajednice koji je međunarodna obaveza BiH. Direktiva o tržištu električne energije dozvoljava ograničenu regulaciju cijena za domaćinstva, a nikako za industrijske kupce! Razumijem emocije zbog trenutnih visokih cijena električne energije, ali privredi bi mogli privremeno pomoći na način, koji ne bi bio protivan međunarodnim obavezama. Vlada u susjednoj Republici Srbiji je privremeno obavezala državnu Elektroprivredu Srbije, da ne podigne cijene industrijskim kupcima na trenutni tržišni nivo. To su napravili kao vlasnici i time nisu narušili tržišta električne energije, dok najnoviji zakon Federacije uspostavlja novi pravni poredak u jednom delu BiH“, upozorio je Kopač u izjavi za N1.
Istraga.ba je, podsjećamo, u petak objavila da, u četvrtak navečer usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim Parlament Federacije BiH obavezuje Vladu FBiH da posebnom odlukom ograniči rast cijene električne energije privrednim subjektima na 20 posto, nije u skladu važećim državnim zakonima i međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine. Naime, usvojene odredbe su u suprotnosti sa Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“ broj 09/06) i Zakon o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“ br. 48/05, 76/07 i 80/09).
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine direktno krši Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice koji propisuje da prema Aneksu III Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, nisu dozvoljene i bit će procjenjivane u skladu sa čl. 81., 82. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice sljedeće aktivnosti:
– Sprečavanje, ograničavanje ili poremećaj konkurencije,
– Zloupotreba dominantne pozicije,
– Pružanje državne pomoći koja uzrokuje ili prijeti poremećajem konkurencije.
Poštovat će se odredbe Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, posebno člana 86., koje se odnose na javna preduzeća i preduzeća kojima su data posebna prava.
Navedene odredbe sadržane su u članovima 101., 102., 106. i 107. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.
Dalje, Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Zakonom o konkurenciji BiH koji uređuje pravila, mjere i postupke zaštite tržišne konkurencije. Naime, dopunama Zakona se direktno krši član 2 (Primjena) zbog djelovanja Parlamenta Federacije BiH koji je dopunama Zakona ograničio i narušio tržišnu konkurenciju čime je direktno prekršen stav b) koji se odnosi na narušavanje konkurencije od organa državne uprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište što je u ovom slučaju nesumnjiv utjecaj na tržište električne energije u Bosni i Hercegovini.
Zašto je ova „dopuna Zakona“ posebno opasna za funkcionisanje jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, objasnićemo dalje u tekstu.
Kada govorimo o kršenju međunarodnog sporazuma, u ovom slučau Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, treba napomenuti da su osnovni ciljevi Energetske zajednice kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energentima i omogućava privlačenje investicija u sektore električne energije i prirodnog gasa. Zaključivanjem ovog Ugovora, Bosna i Hercegovina se obavezala da će sa drugim članicama energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati.
Prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj 09/06), Državna regulatorna komisija Bosne i Hercegovine (DERK) je donijela Odluku o opsegu, uvjetima i vremenskom razdoblju otvaranja tržišta električne energije u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 48/06 i 77/09) čime je omogućila da tržište električne energije u Bosni i Hercegovini od 01.01.2015. godine bude u potpunosti otvoreno za konkurenciju.
Usvojeni Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine je sve navedeno urušio te fragmentirao jedinstveno tržište električne energije Bosne i Hercegovine a jedinstveni ekonomski prostor je ustavna kategorija definisana Dejtonskim sporazumom što znači da su ovim dopunama krši i sam Ustav BiH.
Naime, nadležnost nad tržištem električne energije je definirana je Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 07/02) gdje je propisano članom 4.2. da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju nadležna između ostalog i za tržište električne energije te zaštitu potrošača i konkurenciju i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti te kažnjavanje protukonkurentnog ponašanja.
Pored toga, DERK je 12. februara 2020. godine usvojio Odluku o transponiranju Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/20), kojom se normiraju načini i rokovi transponiranja i implementacije dijela prilagođene REMIT Uredbe koji je, shodno navedenom Zakonu, u nadležnosti DERK-a.
Predsjednik NiP-a, proteklih je dana, pokušavao ubijediti javnost da je on, zapravo, “spasilac privrede”. No, kako Elmedin Konaković svoje stavove uglavnom zasniva na informacijama dostupnim na “Wikipediji”, suvišno je bilo očekivati da on razumije ovu problematiku i posljedice koje bi mogle uslijediti. A mogle bi. Državni organi BiH (ne Federalni) će, prema informacijama Istrage, u narednim danima zatražiti i službeno očitovanje Evropske zajednice i, s obzirom na činječno stanje, izvjesno je da bi zbog izmjena koje je predložio Konaković, državu BiH mogle zadesiti međunarodne sankcije.
Suština problema je, naime, u tome da u amandmanu koji je predložio predsjednik NiP-a navedeno da Vlada FBiH “mora” donijeti odluke o regulisanju cijena. Da je sve svedeno na nivo preporuke da Vlada FBiH “može” preporučiti ograničavanja cijena struje, situacija bi drastično bila drugačija.
