Dobar, loš, zao signal: Kako je BHT, kojim rukovodi Čovićev Mario Vrankić zbog “tehničkih problema” cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

mario-vrankic

“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.

Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.

Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.

Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New  Yorka je bio dobar.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.

O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.

“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.

Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama  predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.

I onda su se pojavili “tehnički problemi”.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

o_36249266_1280

Uoči glasanja o rezoluciji hrvatske desnice u Saboru: Nakon etničkog predstavljanja i federalizma, hoće li SDP i Možemo progutati i opravdavanje paradržave Herceg-Bosne?

3c3ce687-177a-46a9-99cd-0c69b0e71d36 (1)

Dodik i Čović se složili: Staviti van snage sve odluke visokih predstavnika

 EPA

Srebrenica u novoj epohi: Šta Bošnjaci mogu i moraju?

b9a6d13c-ed64-46dd-8b27-72112149e0e3

Čovićeva "relaksacija" odnosa s Bošnjacima je njihovo eutaniziranje!

Sabina ćudić

Držite lopova, viče Sabina Ćudić, ali milicije nema na vidiku

Denis-i-Zeljka-1

Novac i Gradiška Stara: Za ilegalno otvaranje Graničnog prijelaza glasao je i jedan Bošnjak. Denis Bećirović, prije tri i po godine!

gppp

HDZ i SNSD proveli zacrtano, EU Delegacija podržala: Novi GP Gradiška zvanično otvoren, prva vozila prošla

Screenshot 2026-05-14 182050

Krah Trojkine prohrvatske politike: U posljednje četiri godine Sarajevo je sebe percipiralo kao partnera Hrvatske, a Zagreb Sarajevo kao plijen

Možda vas zanima

tramvaj

Tužilaštvo KS privelo kraju istragu: Vještačenja upućuju da je uzrok tramvajske nesreće ljudski faktor

ilustracija glavna

Neka visi sudija: Skandalozno medijsko targetiranje zeničkog suca nakon odluke o Novoj željezari

Foto: Sabor

Mrkva i batina iz Zagreba: Kako privoliti Bošnjake na etničko predstavljanje

Mirsad Crnovšranin

Poruke na suđenju Karišiku i drugima: „Razmišljam da li da mu pocijepam glavu ili da odnese 100.000 eura kod Ace Makedonca, pa da ga ostavimo na miru“