Dobar, loš, zao signal: Kako je BHT, kojim rukovodi Čovićev Mario Vrankić zbog “tehničkih problema” cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

mario-vrankic

“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.

Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.

Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.

Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New  Yorka je bio dobar.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.

O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.

“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.

Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama  predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.

I onda su se pojavili “tehnički problemi”.

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

Plenkovic i HDZ

Dragan Čović prevario Andreja Plenkovića: Lider HDZ-a obećao da će za Predsjedništvo kandidovati Borjanu Krišto, pa se, preko noći, odlučio za Darjanu Filipović

657045261_938758491977679_5095617669993646152_n

Safet Oručević šokiran sastankom Čovića i Kavazovića: Reis je pokazao veliko nepoštovanje prema Bošnjacima Hercegovine, je li cijena izborni zakon?

Screenshot 2026-03-21 114726

Ivana Marić i vrh HDZ-a otvorili stranačku Zimsku školu

Komšić i papa 1

Rampa za Denisa Bećirovića i Željku Cvijanović: Vatikan odlučio da samo Željko Komšić održi sastanak sa papom! Ostali dobili priliku za fotografisanje

Odgovor

Hamneijeva Oluja: Tuđman tražio da Iran šalje oružje BiH i Hrvatskoj

dodik-i-covic-osa-10

Komisija završila posao, čeka se CIK: Hoće li konzorcij povezan sa HDZ-om i SNSD-om dobiti posao isporuke izbornih tehnologija?

andrijana katic u posjeti aerodromu

Nakon upisa u sudski registar: Uprava Aerodroma Sarajevo raspisuje konkurs za 154 radnika po instrukcijama Trojke i HDZ-a

vijesti ba

Bez Bošnjaka: Izabrani novi pomoćnici u UIO BiH

Možda vas zanima

plenkovic - din

Konakovićevo "notno" reagiranje: Klečanje pred službenim Zagrebom!

Željezara

Od Željezare do namjenske: Plansko urušavanje bh. industrije

kardinal

Kardinal(ne) greške opet na stolu: Kada će Zagreb ugostiti Vojislava Šešelja?

aljosa campara

Dok obavljaju bolje plaćene funkcije: Aljoša Čampara punih 13 godina drži “u pričuvi” radno mjesto u Parlamentu BiH; Robert Vidović zamrznuo radni odnos 2018., a Ernest Imamović 2020. godine