Facebook Twitter Youtube
    7 dana popularni

    Politika

    Zahvaljujući Mirsadu Zaimoviću: Blokiran rad Velikog vijeća Ustavnog suda BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.

    “Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.

    Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.

    Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.

    Mirsad Zaimović

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.

    Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.

    Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković  (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.

    Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.

    “Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    Christian Schmidt podnio izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a: “Spriječio sam prekomjernu zastupljenost konstitutivnih naroda u nekim kantonima. Sejdić-Finci i presude iz Strazbura neka provode domaći političari”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija svoj polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. No, Schmidt se ponovo neće obratiti Vijeću sigurnosti, jer se tome protive Ruska Federacija i Kina. Istraga.ba u posjedu je ovog izvještaja i kompletan sadržaj možete pročitati kliknete li ovdje.

    Visoki predstavnik u svom izvještaju ukratko ističe rezultate posljednjih izbora, te poraz Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka naziva “iznenađujućim”. Osim izbornih rezultata, Schmidt izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o svojim odlukama u vezi sa nametanjem izmjena Ustafa FBiH i Izbornog zakona. Za Bonske ovlasti, ističe, odlučio se nakon što su propali pregovori o izmjenama Izbornog zakona.

    “Političke stranke su nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi u cilju otklanjanje političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.  S obzirom na neuspjeh ovog dijaloga i s obzirom na visok rizik da formiranje institucija nakon izbora ponovo bude blokirano, donio sam 2. oktobra Odluku kojom se donose izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U vezi sa odlukom birača, ovu odluku sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Odluka ne utiče ni na prebrojavanje glasova”, napisao je Schmidt.

    On, dalje, navodi da je povećao broj delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine “kako bi omogućio raspodjelu mjesta na način da se ispravi prekomjerna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima.

    Visoki predstavnik se, dalje, hvali kako je “prvi put Ostalima iz svih kantona omogućio da budu zastupljeni u Domu naroda FBiH”. 

    “Ali provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i funkcionalna neusklađenost Doma naroda Federacije – koji je ujedno opći zakonodavni drugi dom i predstavničko tijelo tri konstitutivna naroda i Ostalih – izvan su dosega ove odluke i njima se moraju pozabaviti domaći politički akteri”, konstatirao je Schmidt.

    Visoki predstavnik u svom izvještaju podsjeća i na izjavu Bakira Izetbegovića o “probrojavanju”, te na izjave hrvatskih zvaničnika kojima se negira teritorijalni integritet”. Ipak, Schmidt u svom izvještaju pohvaljuje Dragana Čovića.

    “Međutim, 10. listopada 2022. godine, u pismu međunarodnoj zajednici, Dragan Čović je potvrdio da “Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine ostaje privržen suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom Bosne i Hercegovine retorika koja cjelovitosti kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine”, navodi Schmidt. 

    S obzirom na trenutnu političku situaciju, Schmidt preporučuje “pojačan angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme”.

    Schmidt problematizira i odluku Suda BiH da odgodi izvršenje presude kojom se Uprava za indirektno oporezivanje obavezuje da Republici Srpskoj isplati 30 miliona maraka.

    “Neuspjeh u rješavanju ovih i sličnih pitanja s finansijskim implikacijama utječe na funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja i povjerenje u njegovu institucionalnu strukturu. Nadalje, daje izgovor Republici Srpskoj da osporava ovlasti države u neizravnom oporezivanju i zalaže se za vraćanje te ovlasti entitetima, što je i pokazano 10. decembra 2021. godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključak u vezi s Informacija o prijenosu nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja”, naveo je Schmidt. 

    Bog političkih tenzija u BiH, Schmidt ističe da “EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati ključnu ulogu u čuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavanje mom uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate”.

    “Prisustvo EUFOR-a ALTHEA u Bosni i Hercegovini ostaje nezaobilazno”, napisao je visoki predstavnik. 

    On u izvještaju dalje konstatira da su Sjedinjene Američke Države sankcionirale federalnog premijera Fadila Novalića, državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković, predsjednika Federacije Marinka Čavaru…

    Navodi da je smanjeno negiranje genocida ali da Tužilaštvo BiH nikoga nije procesuiralo zbog negiranja ratnih zločina i genocida. Podsjeća i da Vlada FBiH nije imenovala direktora FUP-a. Također konstatira i sutiaciju u vezi sa obnovom zadruge u Kravici.

    “Lokalne općinske vlasti Bratunca u Republici Srpskoj poduzele su obnovu Kravice, jednog od mjesta masovnih ubistava tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, gdje je ubijeno više od 1.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Obnova je izazvala niz oštrih reakcija, posebice među rodbinom žrtava, te aktualizirala problem očuvanja i obilježavanja mjesta masovnih stradanja. Zahtjeve da se obilježe mjesta masovnih stratišta na širem području Srebrenice pratili su slični pozivi drugih bošnjačkih predstavnika diljem cijele Republike Srpske (poput Foče, Kalinovika i Prijedora)”, napisao je Schmidt. 

    Predsjednici deset stranaka pisali Christianu Schmidtu: Izjednačite ovlaštenja federalnog Doma naroda i Vijeća naroda Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili su pismo visokom predstavniku Christianu Schmudtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS. U nastavku možete u cjelosti pročitati ovo pismo.

    “Cijenjeni Visoki predstavniče, gospodine Schmitd,

    Obraćamo Vam se u ime Pokreta za državu, asocijacije bosanskohercegovačkih stranaka, koje u entitetu Republika Srpska nastupaju zajedno. Ove stranke su na proteklim izborima na nivou Bosne i Hercegovine dobile podršku blizu 600.000 glasača. Na bazi te podrške, ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imaju 19 poslanika, što čini 45 posto ovog tijela.

    Vašom odlukom, kojom ste nametnuli amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koja je donesena 2. oktobra u toku održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, i stupila je na snagu odmah, prekršili ste demokratska načela iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, a posebno načelo vladavine prave, princip pravne sigurnosti i legitimnog očekivanja.

    Naime, s obzirom  na obim i intenzitet izmjena Ustava i Zakona morao je biti osiguran period  prilagođavanja između stupanja na pravnu snagu novog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona) i stupanja van snage starog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona), kako bi svako lice ostvarilo svoja legitimna očekivanja. Vi ste propustili da to uradite i na taj način ste postupili suprotno načelu vladavine prava i principu pravne sigurnosti.

    Posebno se to odnosi na činjenicu da politički subjekti koji su uzeli učešće u izbornom procesu, koji prilikom sačinjavanja izbornih lista, u roku koji je odredila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nisu mogli ostvariti svoja legitimna očekivanja, jer su ista gradili na osnovu pravnih pravila koja su važila na dan 04.07.2022. godine i na tome  da će vlasti jednako i ujednačeno za sve primjeniti izborna pravila  koja su bila na pravnoj snazi u vrijeme potvrđivanja kandidatskih lista i u vrijeme trajanja izbornog procesa.

    Narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušili ste i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Osim ovoga, Vašom nametnutom odlukom ne nude  se pravična i cjelovita rješenja, jer se njima ne implementiraju predsude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Nametnutom odlukom se dodatno pojačava asimetrija u pogledu nadležnosti i funkcija Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao i predsjednika i potpredsjednika FBiH i RS.

    Podsjećamo Vas da je u predmetu 5/98 Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da su Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prilikom implementacije te odluke u entitetskim ustavima je jasno propisano da su u oba bosanskohercegovačka entiteta, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi, i Ostali, ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem dijelu teritorije BiH žive, što podrazumijeva jednakost, ravnopravnost i nediskrimaniciju bilo kojeg građanina.

    Međutim, nametnutom odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petriča donesenom 19. aprila 2002. godine, nisu osigurani mehanizmi zaštite principa ravnopravnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Umjesto toga uspostavljena su asimetrična rješenja u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, čime je vlastima u entitetu RS omogućeno da nastave provoditi otvoreni aperthejd, diskriminaciju i dominaciju nad građanima nesrpske nacionalnosti. Tim rješenjima, Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS, unatoč pomenutoj odluci Ustavnog suda BiH kojom im se garantira ravnopravnost, onemogućen je izbor vlastitih predstavnika i efikasna zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Eklatantan primjer među mnogima je protivustavno uskraćivanje prava na bosanski jezik.

    Vašom nametnutom odlukom od 02. oktobra 2022. godine, koja se odnosi isključivo na entitet Federacija BiH, Vi idete i korak dalje: dodatno ste unaprijedili politički status konstitutivnih naroda Hrvata i Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako su predstavnici ovih naroda i do sada imali efikasne mogućnosti za zaštitu svojih vitalnih nacionalnih interesa u ovom entiteru, a potpuno ste zanemarili položaj konstitutivnih naroda Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republika Srpska. Time ste produbili etničke i etnoteritorijalne podjele unutar Bosne i Hercegovine, te ste na ovaj način postupali suprotno Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda (U-5/98).

    Također, selektivno ste implementirali Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23/14 – „Ljubić“), za koju je ranije sam OHR potvrdio da je implementirana, a istovremeno ste ignorisali vitalno važne presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-14/12 „Komšić“) i presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić/Finci, Zornić, Pilav i druge, koje se odnose na nespornu diskriminaciju naroda i građana Bosne i Hercegovine.

    Nadalje, povećanjem broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i povećanjem broja delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, osigurali ste presudan utjecaj HDZ-a, odnosno HNS-a, na konstituisanje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine. Time ste svjesno pojačali ulogu političkog faktora koji je blokirao procese u Federaciji BiH, onemogućivši, uz ostalo, implementaciju izbora iz 2018. i formiranje nove Vlade FBiH, kao i izbor sudija Ustavnog suda FBiH.

    Ignorišući zahtjeve da se nadležnost Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svede isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ostavili ste na snazi mehanizam koji značajno usporava, a vrlo često i zaustavlja zakonodavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Umjesto uklanjanja asimetričnih rješenje u entitetima, bjelodano jasne diskrimanacije i neravnopravnosti kojoj su izloženi Bošnjaci i Hrvati u entitetu Republika Srpska, rezultat Vaših nametnutih rješenja su pojačanje asimetrije i produbljena diskriminacija.

    Od potpisivanje Dejtonskom mirovnog sporazuma do danas, kroz sve odluke međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkom akcijom međunarodne zajednice i domaćih aktera, evolutivnim putem BiH je građena kao istinska parlamentrana demokratija postepenim smanjenjem utjecaja etničkog i jačanjem građanskog principa u interesu svih naroda i građana. Svojim odlukama zaustavili ste ovaj proces, dodatno ojačali Dom naroda (etničko) i time umanjili značaj Predstavničkog doma kao istinskog doma demokratije (građansko). Zaustavili ste jedan pozitivan proces i nagovjestili obrnut smjer, smjer jačanja etničkog na račun građanskog. Posljedice toga mogu biti fatalne, jer bilo kakve dodatne etničke, vode u moguće teritorijalne podjele.

    Uzevši u obzir sve navedeno, od Vas tražimo da povučete odluku donesenu 2. oktobra 2022. godine, te da umjesto nje nametnete rješenja koja će omogućiti postizanje potpune ravnopravnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i simetrična rješenja u oba bh. entiteta.

    Stoga, od Vas očekujemo da u skadu sa svojim mandatom donesete odluke kojima će se:

    1. Uspostaviti simetrična rješenja u entitetskim zakonodavnim organima definirajući nadležnost Doma naroda Parlamenta FBiH kao doma koji je nadležan isključivo za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao što je to trenutna nadležnost Vijeća naroda RS, ili Vijeću naroda RS uz trenutnu naležnost dodijeliti i ulogu drugog zakonodavnog doma, kakvu ima Dom naroda Parlamenta FBiH.
    2. Izjednačiti broj delegata u Vijeću naroda RS sa brojem delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
    3. Osigurati izbor delegata u Vijeće naroda RS po identičnoj formuli koja bi se primjenjivala u Federaciji BiH za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u smislu teritorijalnog rasporeda broja delegata, gdje bi se u entitetu RS uzela u obzir nacionalna struktura stanovništva u općinama, a u Federaciji BiH u kantonima.
    4. Osigurati identična rješenja i jasno definirati vitalni nacionalni interes i mehanizme njegove zaštitete u oba etniteta.
    5. Izjednačiti ulogu Vijeća naroda RS i Doma naroda Parlamenta FBiH u izboru sudija entitetskih ustavnih sudova.
    6. Osigurati distribuciju ključnih funkcija u entitetu RS na način kako je to učinjeno u entitetu FBiH, naročito u pogledu odredbe da predsjednik entiteta i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
    7. Izjednačiti način izbora i nadležnosti predsjednika/potpredsjednika entiteta RS sa nadležnostima predsjednika/potpredsjednika entiteta Federacija BiH, naročito u pogledu njihove uloge u imenovanju entitetske vlade, imenovanju sudija entitetskih ustavnih sudova, dodjele pomilovanja, odlikovanja, obrazovanja i učešća u radu savjetodavnih tijela.
    8. Osigurati jednaku ulogu entitetskih ustavnih sudova u pogledu formiranja vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i jednake mehanizame odlučivanja ovih vijeća u predmetima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te osigurati da ustavni sudovi rade i odlučuju u skladu sa entitetskim ustavima”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali predsjednici deset stranaka.

    Specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin u intevjuu za Istragu: “Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    “Visoki predstvavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi samostalno”, kazao je u intervjuu za Istraga.ba specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.

    Povod za intervju bio je predstojeći Samit Berlinski proces, na kojem bi trebali biti potpisani sporazumi koji bi građanim BiH omogućili da uskoro u sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući u Kosovo, putuju samo sa ličnim kartama. Diplome stečene u bilo kojoj od ovih država bit će međusobno priznate. Sve bi trebalo biti potpisano pod pokroviteljstvom njemačke Vlade.

    Gospodine Sarrazin,  početkom novembra u Berlinu će biti održan Samit Berlinskog procesa. Šta, konkretno, zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati?

    Cilj Berlinskog procesa je promovisanje regionalne saradnje i podrška zemljama Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se integrišu u EU. Imajući taj cilj u vidu, drago nam je da je postignut iskorak u vezi s tri sporazuma o mobilnosti koji će graditi temelje zajedničkog regionalnog tržišta. Ovi sporazumi će biti potpisani na samitu u novembru. Druga važna tema za samit je jačanje saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećana solidarnost između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Na dnevnom redu će biti i zelena agenda, a posebno energetska tranzicija. Štaviše, zajedno s našim partnerima iz Svjetske banke željeli bismo ojačati regionalne razmjene mladih i osnovati Fond za kulturu mladih. Ostala pitanja uključuju cyber sigurnost, jačanje zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

    Već je najavljeno da su ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana postigli načelni dogovor o potpisivanju tri regionalna sporazuma. O čemu se radi?

    Ova tri sporazuma izgradit će temelje Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovoreno u Sofiji 2020. godine, kao daljnji razvoj Regionalnog ekonomskog prostora koji je već potpisan 2017. godine u Trstu. Podrazumijevaju prekogranično putovanje s ličnim kartama širom regiona, priznavanje diploma i priznavanje stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata. Ovi sporazumi su zbog političkih pitanja bili blokirani dvije godine. Zahvaljujući političkoj spremnosti svih aktera zemalja Zapadnog Balkana, konačno smo uspjeli napraviti iskorak tokom pregovora u Berlinu, a šest uključenih strana uspjele su usaglasiti tekstove koji će politička pitanja ostaviti po strani i fokusirati se na cilj ovih regionalnih sporazuma: omogućavanje lakšeg putovanja građanima šest zemalja Zapadnog Balkana, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija. Ovo je sada dobra osnova za daljnji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije.

    Jedan od sporazuma je i onaj koji se odnosi na slobodu kretanja uz lične karte. S obzirom na to da BiH još uvijek nije priznala Kosovo, da li to znači da će, zahvaljujući tom sporazumu, bh. državljani moći putovati na Kosovo bez viza, a državljani Kosova u BiH bez viza?

    Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu utvrđuje upravo to: slobodno kretanje svih građana Zapadnog Balkana širom regiona bez viza. Dakle, odgovor je da, to uključuje građane iz BiH koji putuju na Kosovo bez vize i obrnuto. Na ovaj sporazum ne utječu različita mišljenja o statusu Kosova i njime se uklanjaju prepreke slobodnom kretanju širom regiona, što je preduslov stvaranja zajedničkog tržišta.

     S obzirom na to da se radi o međunarodnom sporazumu, da li se bojite da određeni zvaničnici u BiH, poput Milorada Dodika, iskoriste mehanizme blokade prilikom donošenja odluka o prihvatanju tih sporazuma zbog čega bi sve dogovoreno moglo propasti?

    Ne, ne bojim se toga. Razmišljamo pozitivno i želimo iskoristiti ovaj povoljan trenutak za izgradnju bolje budućnosti za region. Bosna i Hercegovina je pristala na uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta zajedno s ostalih pet partnera iz regije već 2020. godine. Ovi sporazumi su ništa drugo nego početak provedbe tog dogovora. Stoga očekujem da će BiH, zajedno s ostalim zemljama iz regiona, potpisati sporazum na samitu i ubrzo zatim i ratificirati. Ovo je jedini način za napredak regiona u smislu uspostavljanja Zajedničkog regionalnog tržišta na dobrobit svih građana i privrednika. Koliko ja meni poznato, i gospodin Dodik je od samog početka podržavao ovaj proces. Strah, inače, nije moj pristup rješavanju problema u regionu. Mislim da bismo trebali vratiti CRM na pravi put i ostaviti po strani neslaganja u drugim oblastima i umjesto toga razmišljati o tome šta je korisno za građane. Naravno, svjestan sam da su procedure u BiH ponekad komplikovane. Stoga sam lično zatražio od sva tri člana aktuelnog saziva Predsjedništva da u narednim danima pokažu političku volju i ispune neophodne procedure za potpisivanje prije održavanja samita u Berlinu 3. novembra.

    Još 2014. godine njemačka Vlada je započela priču o saradnji zemalja Zapadnog Balkana. Nekoliko godina kasnije pojavila se ideja Open Balkan koju podržavaju američki zvaničnici. Koja je razlika između Berlinskog procesa i Open Balkana?

    Njemačka vlada smatra regionalnu saradnju, uključujući regionalnu ekonomsku saradnju, veoma važnom. Istovremeno, saradnja treba biti inkluzivna. Do danas su samo tri zemlje iz regiona pristupile inicijativi Otvoreni Balkan, dok Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište obuhvataju čitav region i šest država Zapadnog Balkana. Samo tržište koje obuhvata cijelu regiju može ostvariti i najveću ekonomsku korist za cijeli region. Budući da sve zemlje za cilj imaju pridruživanje EU i što brže postizanje kohezije s jedinstvenim tržištem EU, smatramo vrlo značajnim da se zajedničko tržište zasniva na standardima EU. I CEFTA i RCC su veoma važne organizacije koje svoju stručnost ulažu u razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.

    Da li jačanje Berlinskog procesa znači kraj Open Balkana?

    Jačanje Berlinskog procesa je dobra vijest za sve države Zapadnog Balkana. Ne radi se o isključivanju jednog ili drugog. Otvoreni Balkan je osnovan kao inicijativa između tri zemlje koje su odlučile brže napredovati u nekim aspektima. Ako odluče nastaviti tim putem, to je njihov izbor. Konkretne koristi od saradnje najveće su ako se uključi svih šest zemalja. Općenito vjerujemo da je saradnja u ZB pozitivna. Saradnja bi trebala biti inkluzivna za cijeli region i biti zasnovana na standardima EU, približavajući region usklađivanju s acquis-em EU. Zato snažno podržavamo Zajedničko regionalno tržište i drago nam je što su prva tri sporazuma spremna za potpisivanje na samitu.

    S obzirom na to da ste specijalni izaslanik Vlade Njemačke za države Zapadnog Balkana, kako komentirate posljednje izborne rezultate u BiH?

    Veoma je važno da su izbori protekli mirno. Dijelim ocjenu ODIHR-a da je Centralna izborna komisija profesionalno organizirala izbore. Centralna izborna komisija je pokazala svoju nezavisnost i profesionalnost i sada čekamo konačne rezultate. Svaki napad na ovu instituciju je neprihvatljiv. Također dijelim zabrinutost ODIHR-a zbog nedostatka reformi u zemlji, nedostatka povjerenja građana u institucije i retorike etničkih podjela koja je uticala na opće okruženje u kojem su se izbori održali. Sada je važno brzo formirati sve nivoe vlasti kako bi se konačno ispunili reformski planovi.

     Da li Vlada Njemačke podržava odluku Christiana Schmidta da odmah nakon izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH?

    Visoki predstavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno i u skladu sa svojim mandatom. On ima našu stalnu podršku za svoj važan rad.

    Kako ocjenjujete  sadržaj nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona?

     Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak. Kako je visoki predstavnik Schmidt objasnio, cilj ovih mjera je povećanje funkcionalnosti Federacije. Mjere, dakle, imaju za cilj okončati političku blokadu u entitetu i učiniti reforme vjerovatnijim. Podržavamo visokog predstavnika Schmidta u ostvarenju tog cilja.

    Da li je Christian Schmidt svoju odluku o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona koordinirao sa Vladom Njemačke koja ga je kandidirala za Visokog predstavnika u BiH?

    Visoki predstavnik Schmidt koordinira svoje odluke s međunarodnom zajednicom, kako to i diktira njegov mandat, a česte su konsultacije i s akterima u BiH i regionu.

     

    Bh. ambasador Sven Alkalaj pred Vijećem sigurnosti UN-a: “Kao etnički Jevrej iz BiH neću imati jednaka prava da učestvujem u izbornom procesu. Visoki predstavnik je prevario birače!”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Kao etnički Jevrej iz Bosne i Hercegovine, u ovom novom izbornom sistemu koji nameće Visoki predstavnik, neću imati jednaka prava, mogućnosti ili šanse da na adekvatan način učestvujem u izbornom procesu. U Bosni i Hercegovini je očito da neko pokušava stvoriti okruženje zasnovano na premisi „jednaki, ali odvojeni“, koja je zasnovana na rasnoj i etničkoj diskriminaciji. Ovo je apsolutno neprihvatljivo”, kazao je bh. ambasador u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj, govoreći u srijedu pred Vijećem sigurnosti UN-a.

    Veći dio svog govora ambasador Alkalaj posvetio je nedavnim odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta koje se odnose na nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.

    “Bosna i Hercegovina je svojim ustavom određena kao demokratska država koja djeluje u skladu sa vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. Visoki predstavnik je prekršio ovaj ustavni princip nametanjem izmjena izbornih pravila nakon završetka izbora. Ovim je visoki predstavnik prevario sve birače u Bosni i Hercegovini, jer bi sigurno glasali drugačije da su upoznati sa novim izbornim pravilima. Istovremeno, visoki predstavnik je prevario sve aktere izbora, tačnije sve političke stranke i nezavisne kandidate, koji bi zasigurno ponudili različite izborne liste i izborne programe koji bi bili u skladu sa ovim novim izbornim pravilima. Kako Bosna i Hercegovina može implementirati svoj ustavni princip da je demokratska država, ako se izborna pravila mijenjaju nakon izbora? To se nikako ne može učiniti, a to je onemogućio visoki predstavnik, koji u svom radu nema pravo da radi bilo šta suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine. Misli li se da Bosna i Hercegovina i njeni građani nisu dovoljno dobri za potpunu demokratiju”, rekao je Alkalaj.

    Ambasador je dodao da je “Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojima se ocjenjivanje živih ljudi vrši matematičkom formulom, a koeficijent za učešće u izbornom procesu utvrđuje se u skladu sa nacionalnom pripadnošću.

    “To znači da imate državljane Bosne i Hercegovine koji su etnička manjina u određenim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent od npr. 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu Bosne i Hercegovine imaju koeficijent od 1,5, što im daje veća prava i šanse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih naroda kao što su Konvencija UN-a o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, kazao je Alkalaj.

    Visoki predstavnik, ustvrdio je bh. ambasador u UN-u, “stvorio je sistem u kojem građani, osobe, pojedinci nisu jednaki pred Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Osim toga, dodao je Alkalaj, visoki predstavnik nije ispoštovao niti jednu presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije, što je ustavna obaveza u Bosni i Hercegovini.

    “Ovo je još jedan pokazatelj kršenja Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih akata od strane Visokog predstavnika”, ustvrtio je Sven Alkalaj.

    Osim toga, Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nalaže povratak svih raseljenih lica u njihove prijeratne domove i dok se taj proces ne završi, mora se primjenjivati ​​popis stanovništva iz 1991. godine.

    “Razlog je vrlo jednostavan. Na ovaj način nikada neće biti moguće legalizovati rezultate etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini u skladu sa presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga. Međutim, svojim odlukama Visoki predstavnik je neformalno proglasio okončanim Aneks 7 i time formalno prihvatio rezultate etničkog čišćenja, genocida i drugih najstrašnijih ratnih zločina. To nije posao visokog predstavnika i veoma je štetno po Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je Alkalaj, dodajući da je Christian Schmidt “sve planirao i radio u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom, što je i sama Vlada Republike Hrvatske javno objavila, vjerovatno smatrajući se garantom Dejtonskog sporazuma”.

    Alkalaj je, na kraju rekao, da BiH pruža podršku OHR-u, ali da upozoravaju na njegove aktivnosti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona.

    Schmidtove odluke nisu nedodirljive: Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio odluku OHR-a!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.

    “Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04).  Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).

    Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.

    “Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.

    U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.

    “U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.

    Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR

    U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.

    Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.

    Dovoljno je da ne sazovu sjednice kantonalnih skupština: HDZ blokadama može strankama Osmorke obezbijediti jedanaest bošnjačkih delegata!

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ BiH blokadama može osigurati strankama Osmorke jedanaest delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Dovoljno je samo da u Posavskom ili nekom drugom kantonu kojim upravlja stranka Dragana Čovića ne sazove sjednicu Skupštine na kojoj bi bili izabrani delegati za Dom naroda FBiH i Osmorka će imati jedanaest delegata. Evo i kako.

    S obzirom na to da je Posavski kanton već aktualan, krenut ćemo od Orašja. Ovaj Kanton daje četiri delegata u Dom naroda FBiH, od čega je jedan Hrvat, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih. HDZ BiH u Skupštini tog kantona ima natpolovičnu većinu i dovoljno je da se ne pojave na sjednici na kojoj bi se se trebalo glasati o izboru delegata. Ako se delegati ne izaberu u zakonom propisanim rokovima, aktiviraju se odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    “Ukoliko u roku predviđenom u stavku (1) ovog članka kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u skladu s člankom 10.16. ovog zakona”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona koje nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Dakle, ako Skupština Posavskog kantona ne izabere delegate u zakonski predviđenom roku, CIK ima pravo da dodijeli drugom kantonu nedostajućeg delegata. U slučaju delegata iz reda bošnjačkog naroda on bi bio preraspoređen u Bosansko-podrinjski kanton Goražde, jer je gubitnički količnik iz BPK veći od svih drugih količnika u kantonima.

    Naime, prema Ustavu FBiH svaki kanton ima pravo na jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Bosansko-podrinjskom kantonu pripada jedan bošnjački delegat. Prošle sedmice su zastupnici u Skupštini BPK izabrali Nezima Alagića iz Naroda i Pravde za delegata u Domu naroda FBiH. Njegova lista je dobila podršku devet bošnjačkih zastupnika. Drugorangirana lista u ovom kantonu je ona koju je predvodila Aida Obuća iz SDA. Ona je osvojila sedam glasova. Kako u Zapadnohercegovačkom kantonu nije izabran nijedan bošnjački delegat, on će biti dodijeljen gubitničkoj listi sa najvećim količnikom. S obzirom na to da nigdje u Federaciji ne postoji gubitnička lista sa sedam glasova, izvjesno je da će i Aida Obuća iz SDA postati delegatkinja u Domu naroda FBiH. Trećerangirana bošnjačka lista u BPK je ona koju je nosio Damir Žuga iz Stranke za BiH. On je osvojio šest glasova. Ukoliko bi se, recimo, desilo da HDZ BiH blokira održavanje sjednice Skupštine Posavskog kantona, te da delegati ne budu izabrani iz tog kantona, izvjesno je da bi, po kriterijima, posavski Bošnjak bio preraspoređen gubitničkoj listi sa  najvećim količnikom. Kako je Aidi Obuća pripao preraspoređeni mandat iz ZHK, mandat iz Posavine bi dobio SBiH-ov Damir Žuga. U tom bi slučaju stranke Osmorke iz BPK dobile dva delegata, zahvaljujući mogućoj blokadi u Posavskom kantonu.

    Sa dva delegata iz BPK (jedan prebačen iz Posavine), Osmorka bi  bi bila na rubu jedanaest delegata. Ako u ZDK i u USK uzmu po dva delegata, u zbiru sa po dva iz BPK i TK, te tri iz Kantona Sarajevo, dolazimo do 11 delegata, koliko je potrebno za predlaganje potpredsjednika Federacije BiH.

    Ovo je, dakle, mogući scenarij ukoliko HDZ BiH bude blokirao održavanje sjednice SKupštine Posavskog kantona. Treba napomenuti da HDZ u ovom slučaju ne gubi ništa, jer bi se delegat iz Posavskog kantona dodijelio listi sa najvećim gubitničkim količnikom kada su u pitanju hrvatski delegati. Ta lista bi bila prebačena u Zapadnohercegovački ili Kanton 10.

    No, da bi se ovo realiziralo Centralna izborna komisija BiH mora donijeti odluku kojom delegate iz Posavskog kantona koji opstruira održavanje sjednice, prebaci u neki drugi kanton. Članovi CIK-a su se, prema informacijama Istrage, na prijedlog Vlade Rogića usaglasili da “sačekaju” sve one kantone koji su pokrenuli izbor delegata u Dom naroda FBiH. Posavski kanton je poslao liste na ovjeru. Među njima su i dvije bošnjačke liste (jedna Osmorke, jedna SDA). Ukoliko CIK ostane pri svom ranijem stavu, prebacivanje delegata iz kantona koji svjesno opstuiraju izbor neće biti moguć.

    CIK će vjerovatno prihvatiti sporni listić: Dodikov četvrti delegat, ipak, ide na žrijebanje!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH vjerovatno će sporni listić iz Narodne skupštine Republike Srpske priznati kao važeći, saznaje Istraga.ba. To znači da će žrijeb odlučiti da li će Milorad Dodik i SNSD dobiti četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ili će opozicija iz Republike Srpske dobiti drugog.

    CIK će svoju odluku temeljiti na odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da je “listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.

    Zbog ovoga je upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.

    No, nakon što CIK utvrdi da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

    S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.

    Ovaj rasplet bi značio da Milorad Dodik i Dragan Čović ne moraju biti u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. A ukoliko budu u vlasti, to im mogu dati samo stranke Osmorke čiji je neformalni lider Elmedin Konaković u nedjelju u Laktašima, u sportskoj dvorani dogovarao državni budžet sa Miloradom Dodikom.

    Dok se priziva reakcija OHR-a: Hoće li Schmidt odlučiti da trinaest Bošnjaka ne vrijedi koliko i trinaest Hrvata?

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za (pot)predsjednika Federacije. I još jednom – nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za potpredsjednika. Jer nije isto – nije predložen i nije izabran. Ako nije izabran – prvi krug se ponavlja. Ako nije predložen, broj potrebnih potpisa delegata se, u roku od trideset dana,  spušta se sa jedanaest na sedam. Dakle, nema drugog kruga (spuštanja na sedam) za onaj klub konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH koji je u prvom krugu sa jedanaest potpisa predložio kandidata za (pot)predsjednika Federacije.

    A znate li zbog čega je to tako napisano u Ustavu Federacije BiH? Pa, napisano je zbog toga što je Christian Schmidt namjeravao osigurati HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a koje zagarantovano imaju 13 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A kada one imaju trinaest, niko drugi nema jedanaest. Što znači da samo one mogu predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda. Tim odredbama Christian Schmidt je osigurao HDZ. No, Marfijev zakon će reći da ako nešto može poći naopako, poći će naopako. I pošlo je. Učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Schmidt je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Stranka demokratske akcije je suvišna u koalicijskim projekcijama međunarodne zajednice. Međutim, favorizirana osmorka nema dovoljno ruku. Onih deset u Klubu Bošnjaka je nedovoljno za izbor (pot)predsjednika, a bez potpredsjednika nema ni imenovanja Vlade Federacije. Zato sada lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik je u realnim problemima. Evo šta može uraditi u i koje su posljedice tog nametanja.

    Prvo, da bi promijenio postojeće odredbe, Christian Schmidt mora donijeti novu odluku i izmjenama Ustava Federacije BiH. Mora, dakle, nametnuti nove odredbe Ustava FBiH. Ako želi da se riješi “blokade” SDA, Christian Schmidt bi morao promijeniti vlastiti Amandman CXX,odnosno tačku dva i tri u kojoj se drugi krug, smanjenjem broja potrebnih potpisa, aktivira samo u slučaju ako u prvom krugu kandidat NIJE PREDLOŽEN sa jedanaest potpisa. Visoki predstavnik bi, tako, morao navesti da se drugi krug aktivira u slučaju da u prvom krugu Predstavnički dom ili Dom naroda FBiH nisu izabrali kandidata koji ima jedanaest potpisa. Nametne li ove izmjene, OHR će se kratkoročno riješiti SDA, ali će dugoročno HDZ BiH nestati sa političke scene. U slučaju takvih izmjena, recimo, bilo bi dovoljno da prosta većina u oba doma Parlameta Federacije BiH obara HDZ-ovog kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH sve dok broj potrebnih potpisa ne bude spušten na četiri. A stranke sa sjedištem u Sarajevu uvijek će imati četiri Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I to bi bilo sve što je potrebno. Jer HDZ BiH, s obzirom na izborne jedinice i “bošnjački demografski oportunizam”, u Predstavničkom domu FBiH, u najboljem slučaju može imati 20 od ukupno 98 zastupnika. Prosta većina je 50. HDZ BiH i stranke HNS-a više nikada ne bi bile nezaobilazne i uloga Doma naroda FBiH bi, prilikom formiranja Vlade FBiH, bila svedena na minimum. Dakle, ako OHR odluči da se drugi krug aktivira ako u prvom krugu ne izabere kandidat za (pot)predsjednika, onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda FBiH, što bi, u konačnici, donijelo građanski uređenu Federaciju.

    Druga varijanta za djelovanje Christiana Schmidta bi bilo to da ostavi na snazi odredbe Ustava FBiH koje se odnose na kandidiranje i izbor (pot)predsjednika FBiH, ali da nametne odluku prema kojoj je su imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ  BiH. Evo i kako. Prvo svaki klub konstitutivnih naroda predlaže kandidata za (pot)predsnika. O toj trojici kandidata, potom, odlučuju oba doma Parlamenta Federacije, s tim da je dovoljno da dobiju podršku samo u Domu naroda FBiH. Kada se završi taj proces, formira se takozvano Predsjedništvo FBiH, kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat koji su prethodno izabrani za (pot)predsjednike. Njih trojica međusobno odlučuju ko će biti predsjednik Federacije BiH. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu  dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Schmidt nametnuo odredbe prema kojem bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada FBiH bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

    Postoji, realno, i treća mogućnost. Ona bi podrazumijevala da Christian Schmidt donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog (pot)predsjednika imenovao Vladu Federacije BiH bez SDA. No, to bi, u konačnici bila poruka da trinaest Bošnjaka u Domu naroda FBiH ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata.

    Smjernice koje mnogo govore, ali i brinu: Nema NATO-a, istaknuta konstitutivnost, presuda Ljubić još živa!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.

    Prilikom prvog čitanja ovih Smjernica nekoliko je činjenica koje zabrinjavaju:

    – Lideri osmorke, HDZ-a i SNSD-a usagasili su da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”

    – U sporazumu osmorke, HDZ-a i SNSD-a se ne pominju NATO integracije. Sporazum predviđa samo EU integracije, p se tako Nikšić ‘zbunio’ govoreći o euroatlanskim integracijama, ali se brzo ispravio.

    – Osmorka, SNSD i HDZ dogovorili su i da će u roku od 6 mjeseci promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. U ovom dijelu spominje se presuda Ustavnog suda BiH, a takva ne postoji kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, pa se pretpostavlja da se misli na presudu Ljubić, iako je i sam Christian Schmidt kazao da je ona imppelentirana njegovim nametanjima u 2. oktobru.

    U nastavku objavljujemo cijeli Spoarzum

    Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,

    Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,

    Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,

    Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,

    Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,

    Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,

    Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,

    Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,

    Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,

    Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.

    Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:

    SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE

    1. EVROPSKE INTEGRACIJE

    a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.

    b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.

    c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.

    2. BRZO USVAJANjE BUDžETA
    a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.

    b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.

    c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.

    3. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
    a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.

    b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.

    d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.

    e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.

    g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.

    h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.

    4. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA

    Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:

    a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).

    b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.

    5. REFORMA PRAVOSUĐA
    Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

    6. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
    Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.

    (NAP)

    1...202122...41Stranica 21 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj