Specijalni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar podržao je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, javlja politicki.ba.
U intervjuu za kosovski Kanal 10 na pitanje novinara Xhemaila Rexhe da se izjasni o korištenju Bonskih ovlasti, Escobar je odgovorio:
“Da. Podržavam. Podržavam.
Visoki predstavnik ima nezavisni mandat koji je zacrtan u Dejtonu i mi podržavamo ne samo kontinuirano prisustvo visokog predstavnika, već i njegove ovlasti”.
Na konstataciju Rexhe da se u Bosni i Hercegovini Schmidtova akcija ocjenjuje kao akt segregacije, Escobar je uzvratio da to nije tako.
“Malo je kompliciranije od toga. Još uvijek postoje neke strukture u okviru Dejtona, ali i Ustava BiH koje generiraju podjele vlasti između konstitutivnih naroda i Ostalih. I on je unutar takvog limitiranog prostora izveo svoju akciju”, rekao je Escobar.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poslala je dopis Ujedinjenim nacijama u kojem izražava namjeru da se, umjesto ambasadora BiH u UN-u Svena Alkalaja, Vijeću sigurnosti UN-a obrati ona, saznaje Istraga.ba.
Kako nije mogla putovati u New York, mi nistrica Turković traži da joj se omogući obraćanje video linkom iz Sarajeva.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a zakazana je za danas (srijeda), a na dnevnom redu je i Bosna i Hercegovina, odnosno rezolucija kojom se produžava mandat snagama EUFOR-a u BiH. Na dnevnom redu bi se trebao naći i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojem je uskraćeno pravo da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a.
U ime Bosne i Hercegovine, dosadašnja je praksa bila, Vijeću sigurnosti UN-a su se obraćali ambasadori BiH u UN-u ili članovi Predsjedništva BiH. No, sada ovu praksu želi prekinuti ministrica Bisera Turković koja današnju sjednicu Vijeća sigurnosti vidi kao priliku da posljednji put u ovom mandatu bude na velikoj sceni. Ono što je interesantno, ministrica Turković je čekala dan pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a kako bi izrazila namjeru da govori, te kako bi, istovremeno, izigrala i Predsjedništvo BiH koje sada nema vremena da obavijesti Ujedinjene nacije da će umjesto ambasadora Alkalaja govoriti Šefik Džaferović ili Željko Komšić.
Podsjećamo, sličan plan je u maju ove godine imao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. On je, naime, u vrijeme zakazane rasprave o BiH otputovao u New York, namjeravajući da se pojavi na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Plan je bio da Tegeltija iskoristi pravo hijerarhije, te da govori umjesto ambasadora Alkalaja. Međutim, kako bi spriječili Dodikovog čovjeka da na Vijeću sigurnosti UN-a iznosi proruske stavove i stavove protiv BiH, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović su se usaglasili da jedan od njih otputuje u SAD. te da se, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, obrati Vijeću sigurnosti UN-a. Tegeltijin i Dodikov plan je, tako, osujećen, a Vijeću sigurnosti UN-a se obratio – Šefik Džaferović.
Pola godine kasnije, ministrica Turković primjenjuje istu taktiku kao Tegeltija. Samoinicijativno šalje dopis UN-u u kojem navodi da se ona želi obratiti u ime Bosne i Hercegovine, a gledajući po hijerarhiji, ona je u prednosti u odnostu na ambasadora Alkalaja. No, ovo i ne bi bilo toliko sporno da zahtjev ministrice Turković ne otvara istu mogućnost i predsjedavajućem Vijeću ministara BiH Zoranu Tegeltiji. Ukoliko UN prihvati zahtjev ministrice Turković da se na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrati video linkom, postoji opasnost da isti zahtjev odmah podnese i predsjedavajući Tegeltija. U tom bi slučaju on dobio prednost obraćanja Vijeću sigurnosti, jer, gledajući po hijerarhiji, obavlja višu dužnost i od ambasadora Alkalaja i od ministrice Turković.
Ustavni sud BiH bi početkom decembra trebao razmatrati zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.ba. U pitanju je zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH dostavio član Predsjedništva BiH Željka Komšića.
“Planirano je da se na Plenarnoj sjednici zakazanoj za 1. i 2. decembar razmotri i zahtjev za privremenu mjeru i zahtjev za ocjenu ustavnosti, odnosno sam meritum nametnuh odluka”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.
Nacrt odluka još uvijek nije dostavljen. Prema informacijama Istrage, izvjetilac u ovom predmetu je jedno od troje stranih sudija Ustavnog suda BiH.
S obzirom na to da je 3. novembra penzionisan i sudija Miodrag Simović, Planarnoj sjednici Ustavnog suda BiH bi, prema trenutnom stanju, trebalo prisustvovat sedam od ukupno devet sudija. Ranije je, naime, penzionisan sudija Mato Tadić, a njegovo mjesto u Ustavnom sudu BiH je ostalo upražnjeno jer predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović nije želio sazvati sjednicu na kojoj bi bio imenovan nedostajući sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH. Upravo je Zaimovićevo izbjegavanje popunjavanja Ustavnog suda BiH bio, prema informacijama Istrage, jedan od razloga za odluku DF-a da se u Zeničko-dobojskom kantonu prikloni strankama takozvane osmorke.
Da bi Ustavni sud BiH dobio odluku, za nju mora glasati najmanje petero sudija. Trenutni saziv u Ustavnog suda BiH čine Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Angelika Nusberger (Njemačka), Ledi Bianku (Albanija) i Helen Keller (Švicarska). Sve navedene sudije učestvuju u radu na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Viskog predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.
Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinenije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.
Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. Da li će sada iste odredbe, skoro iste sudije, proglasiti usklađenim za Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?
Trinaesta godišnjica postojanja fan kluba Fenerbahčea, poznate fudblske ekipe iz Turske, u Dortmundu mogla bi biti ubilježena crnim slovima.
Kako saznaju Istraga.ba i Politicki.ba u prostorijama ovog kluba sinoć je upriličeno sramotno prikazivanje filma negatora genocida, kanadskog režisera srpskih korijena Borisa Malagruškog o entitetu Republika Srpskay
U prvoj jutrošnjoj reakciji, iz Dortmunda, Turci su bijesni.
“Prevarili su nas”, rečeno je ljudima koji su u šoku provjeravali informaciju kako je propagandni film prikazan u jednom turskom udruženju, dok cijeli progresivni zapadni svijet zatvara vrata Malagruškom i njegovom smeću.
Najavili su i da će se zvanično očitovati.
I da će odgovoriti prikazivanjem filmova o Bosni.
Još zvaničnog očitovanja njema.
Malagruski je odmah iskoristio priliku da se pohvali prevarom i istakne “razumijevanje Turaka” u Njemačkoj.
Visoki predstavnik otkazao je svoje pojavljivanje pred Odborom za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta, objavio je politicki.ba.
Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz ureda poslanice Tineke Strik, on je obavijestio ovo tijelo da se neće pojaviti pred njima na saslušanju zakazanom za 30 novembra.
Visoki predstavnik trebao je odgovarati na pitanja poslanika o zadnjem svojem korištenju Bonskih ovlasti kada je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH u kojima je, između ostalog, povećao broj delegata u Domu naroda F BiH.
Strik je ranije objavila da je Schmidt prihvatio da dođe pred AFET.
Nakon što su brojni poslanici ove evropske institucije oštro osudili njegovo nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, dogovoreno je njegovo saslušanje pred poslanicima Evropskog parlamenta.
Schmidt je 2. oktobra, netom nakon zatvaranja birališta, nametnuo sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH. Uz ostalo, promijenio je broj delegata u sva četiri kluba Doma naroda F BiH.
Na to je reagiralo i čak 25 poslanika Evropskog parlamenta, ali i parlamenata Francuske, Holandije, Austrije…
U otvorenom pismu oni su naveli:
“U prošlosti smo žestoko branili mandat OHR-a od bilo kakvog podrivanja, nacionalističkih pokušaja i nastavit ćemo to činiti u budućnosti koliko god bude potrebno.
Mandat OHR-a je vjerovatno najmoćnija i najdalekosežnija međunarodna nadzorna struktura u bilo kojoj zemlji na svijetu. Takozvana Bonska ovlaštenja mogu nadvladati demokratske institucije i odluke kada OHR vidi da je Dejtonski sporazum ugrožen. Dakle, nosilac ovog mandata treba voditi računa o velikom osjećaju odgovornosti, integritetu, proporcionalnosti i poštovanju nacionalnih institucija i građana.
S obzirom na to, izražavamo našu najdublju zabrinutost u vezi sa vašom upotrebom Bonskih ovlasti na samom kraju dana izbora”.
Evropski poslanici zamjerili su visokom predstavniku i na tajmingu nametanja Izbornog zakona BiH i Ustava entiteta F BiH.
“Očekujem da vrlo jasno precizira zašto se odlučio za takav korak, baš na noć izbora u BiH i šta konkretno očekuje, da će ta vrlo parcijalna odluka donijeti u pogledu poslije izbornog političkog života u BiH. Da razjasni stav hrvatske diplomatije o utjecaju na njegovu odluku i da li je ta odluka bilo kako bila donesena na bilo kakvim ideološkim ili drugim vezama među njim i HDZ odnosno EPP. Generalno očekujem oštru i otvorenu debatu oko njegove odluke koja je naime donijeta iz nimalo uvjerljivih razloga”, kazao je za Novinsku agenciju Patria Klemen Grošelj, jedan od poslanika Evropskog parlamenta.
Pojasnio je i može li konačni stav Odbora, ukoliko bude donesen, doprinijeti eventualnom povlačenju ili ispravljanju Schmidtovih odluka, s obzirom na mnoge poruke iz EU da te njegove nametnute odluke nisu u skladu s evropskim i demokratskim vrijednostima.
“Bojim se da ne, ali će stav EP svakako utjecati na odnos EU i Ureda OHR ali i gospodina Schmidta, kao visokog predstavnika. Do sada je EP podupirao rad OHR, ali zadnji njegovi potezi tu potporu postavljaju pod upitnik, sa čime se narušava i kredibilitet same funkcije visokog predstavnika.
Ne želim pristati na tezu, da je funkcija kao takva nepotrebna, naprotiv, svakako, da je neophodna ali u prvom planu moraju znati kakav je izvorni cilj te funkcije, a to svakako nije ugađanje jednoj političkoj opciji, nego garant progresije, mira i prije svega, ne ponoviti podjele, koje su u krvavim 90-im dovele do strašnih zločina na području Bosne i Hercegovine, pa čak i ono najgore, bili smo svjedoci genocidu”, istakao je Grošelj.
Nadalje, govoreći o spornim detaljima nametnutih odluka Grošelj napominje da je to prije svega vrijeme donošenja odluke.
“To je bilo na izborni dan, koji je sasvim neprimjeran, a drugo je što se tom odlukom prave nove nejednakosti i neće doprinijeti demokratiji u BiH niti radu organa vlasti BiH. Ova odluka očigledno prije svega preferira očekivanje jednog dijela politike BiH, koja ne zaboravimo, svoje stavove izražava između ostalog i u blokiranju pojedinih institucija. Zato me čudi, kada čujem, da se na taj način brani i bori za prava građana Bosne i Hercegovine”, dodao je Grošelj.
Suočen sa kritikama, visoki predstavnik prihvatio je da odgovara na pitanja poslanika.
U pripremama te sjednice vodila se i svojevrsna ne samo politička bitka.
Uz ostalo, debatirano je i da li će saslušanje Schmidta biti javno ili ne, te ko može prisustvovati sjednici.
Schmidt je na kraju “prelomio” i otkazao već ranije potvrđeni dolazak.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac odbio je podržati zaključke Energetske zajednice kojim je osuđena ruska agresija protiv Ukrajine. On je, naime, na sastanku Ministarskog vijeća energetske zajednice tražio da u zvaničnom dokumentu bude navedeno da Bosna i Hercegovina nije podržala dijelove zaključaka koji se odnose Rusku Federaciju.
“Ministarsko vijeće, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, oštro osuđuje ruski agresorski rat protiv Ukrajine, te korištenje resursa i energije za ucjenjivanje europskih gospodarstava i društava, uključujući ugovorne strane Energetske zajednice. Energetska zajednica nepokolebljivo se solidariše s Ukrajinom i drugim zemljama koje su izravno pogođene ovim ratom. Ministarsko vijeće izražava zahvalnost na podršci koju su iskazali javni i privatni donatori kako bi održali otpornost ukrajinskog energetskog sistema i pomogli ukrajinskom stanovništvu da prebrodi poteškoće tokom zime. Ministarsko vijeće zahvaljuje Sekretarijatu i Evropskoj komisiji na olakšavanju transporta donacija u Ukrajinu, na uspostavljanju i upravljanju Ukrajinskim fondom za energetsku podršku i Programom za spašavanje energije Moldavije, te na paketu energetske podrške za Zapadni Balkan. Ministarsko vijeće poziva vlade širom Evrope i međunarodni partneri da doprinesu financijskim donacijama ovim mehanizmima u okviru svojih kapaciteta”, navedeno je na službenoj stranici Energetske zajednice.
Podsjećamo, sjednica Ministarskog vijeća održana je 15. decembra, a njom je predsjedavao ministar energetike Ukrajine German Galušćenko. Bosnu i Hercegovinu je na ovom sastanku predstavljao SNSD-ov kadar i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Svog predstavnika je imala i Srbija koja se, za razliku od BiH, pridružila osudama ruske agresije.
„Kada smo prošlog januara preuzeli predsjedanje Energetskom zajednicom, planirali smo se usredotočiti na ciljeve Evropskog zelenog dogovora, integraciju tržišta te energetsku sigurnost i solidarnost. Ruski rat i energetski teror protiv Ukrajine pokazali su da su ovi ciljevi još važniji nego ikad prije. Unatoč svim izazovima, mi smo kao Zajednica uspjeli napredovati na sva ta tri ključna prioriteta. Siguran sam da će ova godina ukrajinskog predsjedanja biti zapamćena kao godina u kojoj je Evropa postigla neovisnost od ruske energetske ucjene”, kazao je ukrajinski ministar German Galušćenko.
Centralna izborna komisija BiH opet je priznala sporni listić od kojeg ovisi peti delegat u iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. O petom delegatu će, ukoliko Sud BiH ponovo ne ukine odluku, odlučivati žrijeb. To znači da SNSD nema četiri sigurna delegata.
Za priznavanje listića su glasala četiri člana CIK-a, dok su protiv, kao i ranije, bili Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, članovi CIK-a bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Njima se sada pridružila i Vanja Bjelica koja je također glasala protiv. S obzirom na to da je omjer 4:3 CIK će samo formalno održati još jednu sjednicu na kojoj će potvrditi odluku o priznavnju listića.
“Protivim se ovakvoj odluci CIK-a”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
“Dolazimo do kritične točke za CIK, a to je hoćemo li poštovati odluke Suda BiH ili nećemo”, rekao je Vlado Rogić, član CIK-a blizak HDZ-u BiH.
Član CIK-a Ahmet Šantić je kazao da CIK može donositi odluke.
“Ostajem dosljedan odluci kao i prvi put. U skladu sa svim navedenim, ostajem pri odluci da se prizna ovaj listić”, kazao je Ahmed Šantić.
I član CIK-a Željko Bakalar je kazao da CIK ima nadležnost da odlučuje po službenoj dužnosti, što je Sud BiH osporavao.
“Ja nemam nikakvu dilemu da je iskazana volja birača i da je listić važeći”, rekao je Bakalar.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.
Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. No, ono što je posebno sporno u odluci Suda BiH je jedan navod iz obrazloženja. Naime, sudije su, uvažavajući Tegeltijinu žalbu, konstatovale da CIK nije mogao po službenoj dužnosti preispitivati odluku Izborne komisije Narodne skupštine Republike Srpske.
Odluka Suda BiH po žalbi SNSD-a: CIK ne može odlučiti po službenoj dužnosti
Međututim, u Izbornom zakonu jasno je propisano da Centralna izborna komisija BiH može odlučivati i po službenoj dužnosti.
Izborni zakon: CIK može odlučivati po službenoj dužnosti
CIK se ponovo pozvao na ovu odredbu koju je Sud BiH ranije previdio. Ako Sud potvrdi odluku CIK-a koja je skoro izvjesna, organizirat će se žrijeb za izbor petog delegata u Klubu Srba Doma naroda PS Bih. Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.
Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS, Socijaldemokrata BiH, Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.
Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.
Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio ugovore od grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .
Stranke ne prijavljuju donacije
Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.
HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.
Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.
Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.
Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.
Većina u Zeničko-dobojskom kantonu, koju čine Socijaldemokratska partija, Bosanskohercegovačka inicijativa, Demokratska fronta, Hrvatska demokratska zajednica, dio Narodnog evropskog saveza, te Narod i Pravda, praktično ne postoji!
Kako sazanje Politicki.ba, dvije najjače stranke tog bloka – SDP i BHI, žestoko su se posvađale.
Raspodjela pozicija u institucijama Kantona na površinu je iznijela ranije sukobe.
Iza kulisa se razmjenjuju oštre optužbe između ove dvije partije.
Jedan od razloga za bukteću svađu je pozicija Omera Škalje. Njegovo uklanjanje s mjesta direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja ultimativno traži BHI.
SDP se tome protivi tražeći da se sva imenovanja obave u paketu.
Politicki.ba iz izvora Narodnog evropskog saveza dobio je na uvid i cijeli niz poruka koje su neki od čelnih ljudi dosadašnje većine u ZDK tazmijenili među sobom.
Iz njih se praktično vidi da se koalicija raspala i da je SDP već izašao iz nje.
Također, mogu se nedvosmisleno isčitati i optužbe o tome da su članice dosadašnje koalicije lagali jedni druge, a i razmijenjene su optužbe o vezama s kriminalom.
Naši sagovornici tvrde da je sukob dosegao tolike razmjere da se na BHI čak više ne računa kao dio Osmorke.
BHI u Skupštini ZDK ima 5 poslanika, kao i SDP.
BHI, čiji je predsjednik Fuad Kasumović, gadonačelnik Zenice, u Federalnom, ali i Državnom parlamentu ima po jednog poslanika.
Koliko je sraz na nivou ZDK ozbiljan moći će se vidjeti već predstojeće sedmice kada se u Parlamentu BiH bude glasalo za prijedlog novog Vijeća ministara BiH. Najavljeno nam je da obratimo pažnju na ponašanje Aide Baručije, poslanice BHI u državnom parlamentu.
Da je sukob veoma dubok potvrđeno nam je i iz izvora SDP-a.
Sagovornici Politicki.ba iz te stranke tvrde da je “stvar gotova” i da će “Kasumović napraviti vlast sa SDA i DF”.
Matematički je to moguće, obzirom da SDA u Skupštini ZDK ima 11 poslanika. S osam (DF ima 3), to bi bila većina od najmanje 19 ruku.
Dodatno, BHI i Kasumović bili su protiv ulaska HDZ BiH u aktuelnu vladu koju predvodi kadar te partije Amra Mehmedić. Zbog insistiranja HDZ-a, napravljena je Vlada koju već osporavaju, jer nije ispoštovan Ustav ZDK i nacionalna zastupljenost ministara iz svakog od konstitutivnih naroda.
Ako se aktuelna većina raspadne, preduslov BHI za pravljenje nove sa SDA bit će smjene nekih od čelnih ljudi ove partije na nivou ZDK.
Također, eventualna nova većina neće uključivati HDZ BiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt odgovorio je grupi evropskih poslanika.
Nakon što su mu 14. oktobra uputili oštro pismo zbog njegovih nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH, Schmidt je danas poslao odgovor.
On dolazi nakon što je 24. januara visoki predstavnik svjedočio pred Evropskim parlamentom – Odborom za vanjske poslove (AFET). Taj događaj, sasvim neuobičajeno za Evropski parlament, bio je zatvoren za javnost. No, sagovornici Politicki.ba tada su nam prenijeli da saslušanje visokog predstavnika pred AFET-om nije bilo ni malo ugodno.
U svom odgovoru poslanicima Evropskog parlamenta, ali i Bundestaga, te parlamentarcima iz Austrije, Francuske, Holandije, Schmidt ističe da je 2. oktobra djelovao kako bi “ojačao funkcionalnost i sposobnost institucija da ispune svoje demokratske i pravne obaveze”.
Naglašava i da je korištenem Bonskih ovlasti riješio dugotrajne probleme nefunkcioniranja institucija entiteta F BiH.
“Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija”.
Schmidt podsjeća potpisnike pisma, njih skoro 30, da je odluka od 2. oktobra pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, te ih izvještava da “do sada Ustavni sud nije poduzeo privremene mjere kako bi spriječio izbor delegata u Dom naroda”. Naveo je da do sada nije htio odgovarati jer “postupak nije okončan”.
Potom im šalje dva linka sa detaljim pravnim tumačenjima OHR-a odluka koje je poduzeo u izbornoj noći prošle godine.
Schmidt posebno naglašava da intervencijama nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura, te da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić. To su stvari kojima se moraju baviti bh. političari, a za Schmidta je “neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastacni dio ustavnog okvira BiH”.
Visoki predstavnik u pismu evropskim poslanicima ističe i da je uvjeren da njegove odluke “jačaju demokratiju time što uklanjaju pravne nesigurnosti koje bi mogle bilo kojoj političkoj partiji omogućiti potkopavanje volje birača tako što će onemogućavati provođenje izborne volje i formiranje vlasti”.
Schmidt je i snažno odbacio optužbe da se i tajmingom nametanja svoje odluke od 2. oktobra miješao i u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.
Uz ostalo, podsjetio je da je ovlasti koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta F BiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine (Wolfgang Petritsch op.p.) i 2018. (Valentin Inzko op. p.).
“Kako BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice. Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.
Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.
Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – ćlanica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme”, zaključuje Schmidt.
On je pismo poslao ne samo poslanicima koji su ga kritizirali, već i predsjedavajućem AFET-a, poslaniku iz Njemačke Davidu McAllisteru (CDU – EPP).
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Nadalje, govoreći o spornim detaljima nametnutih odluka Grošelj napominje da je to prije svega vrijeme donošenja odluke.
Iz njih se praktično vidi da se koalicija raspala i da je SDP već izašao iz nje.
