Glasački listići za predsjednika Republike Srpske bit će ponovo prebrojani, odlučila je Centralna izborna komisija BiH. Razlog za ovakvu odluku su brojne nepravilnosti koje su utvrđene na biralištima u Republici Srpskoj. Prema prvom brojanju, za predsjednika RS je izabran lider SNSD-a Milorad Dodik. No, i kandidatkinja opozicije Jelena Trivić je proglasila pobjedu i od nedjelje navečer opozicija organizira proteste u Banja Luci tvrdeći da su pokradeni.
Dan nakon izbora, opozicione stranke u Republici Srpskoj, PDP i SDA, dostavile su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zahtjev za brojanje glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske (RS) na svim izbornim mjestima u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Prema trenutnim rezultatima, Milorad Dodik je osvojio 291 hiljadu glasova, dok je Jelena Trivić osvojila 261 hiljadu glasova.
Vijeće ministara BiH može se formirati bez SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a Dragana Čovića. Prohodnost postoji i u Predstavničkom domu i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evo, ukratko, ključnih koraka.
Prvi korak: imenovanje mandatara
Mandatara za saziv Vijeća ministara BiH imenuje Predsjedništvo BiH. Za ovu odluku, prema Ustavu BiH i Poslovnioku, nije potreban konsenzus. Dakle, Željko Komšić i Denis Bećirović bi mogli preglasati Željku Cvijanović i donijeti odluku o imenovanju mandatara. Osim toga, članovi Predsjedništva BiH se ne mogu pozvati na zašitu vitalnog nacionalnog interesa u ovom slučaju, što znači da Cvijanovićeva ne bi mogla blokirati donošenje takve odluke.
Drugi korak: potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara
Vijeće ministara BiH potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i to prostom većinom glasova u koju mora biti uključena i entitetska većina. Iz Republike Srpske, za sada, ulazi šest zastupnika koji nisu pod kontrolom SNSD-a. U pitanju su dva zastupnika PDP-a, dva SDS-a, jedan iz stranke Nebojše Vukanovića i jedan iz Pokreta Domovina. Sa ovih šest ruku obezbijeđena je entitetska većina iz Republike Srpske. Iz Federacije BiH, osim HDZ-a BiH, zastupnike u Parlamentu BiH imaju SDA (8), NiP (3), SDP (4), NES (2), DF (3), Naša stranka (2). Govorimo o sigurnim mandatima (dio kompenzacijskih još nije raspoređen). Iz Federacije bi, tako, bila 22 zastupnika koja nisu pod kontrolom HDZ-a BiH. U zbiru sa šest zastupnika iz Republike Srpske, to bi značilo da najmanje 28 zastupnika podržava novi saziv Vijeća ministara. Potrebna većina, ako svi prisustvuju i glasaju za ili protiv, je 22. To znači da u Predstavničkom domu PS BiH postoji većina bez HDZ-a, SNSD-a i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.
Teći korak : donošenje zakona
Da bi se uvojila odluka u Domu naroda PS BiH, potrebno je da za nju glasa 8 delegata. Probosanske stranke bi, prema trenutnim rezultatima, mogle imati pet bošnjačkih delegata i jednog delegata iz reda Hrvata. To znači da bi iz Federacije bilo šest delegata, što je više od potrebne entitetske većine. Iz Narodnoj skupštini RS će biti izabrano pet delegata iz reda Srba. Prema trenutnim rezultatima, uz pomoć koalicije Pokret Domovina, opozicija u RS-u bi mogla dobiti dva delegata u Domu naroda PS BiH. To znači da bi iz Republike Srpske bila potrebna entitetska većina. Daklem saberemo li 6 delegata iz Federacije i dva iz RS-a, dolazimo do ukupno osam delegata, što je potrebna većina za donošenje zakona i drugih odluka.
Imenovanje Vijeća ministara u ovom sazivu, Dodik i Čović ne bi mogli nikako spriječiti. Međutim, u Domu naroda PS BiH bi mogli rušiti kvorum ukoliko ne bi dolazili na sjednice, čemu smo svjedočili i proteklih desetak godina.
Ovo je jedina rečenica vrijedna citiranja od svih rečenica koje na jednosatnoj konferenciji za medije izgovorio visoki predstavnik Christian Schmidt. Na šest pristojnih novinarskih pitanja, Schmidt je uvijek odgovarao isto. Nepovezano. I zato nam ne preostaje ništa drugo nego da na novinarska pitanja, umjesto Schmidta, odgovore sami novinari.
“Ako je cilj”, pitao je novinar portala klix Semir Hambo, “bio riješiti pitanje Goražda gdje Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike, zbog čega niste prag za predlaganje predsjednika i potpredsjednika FBiH sa šest delegata podigli na sedam, već ste granicu podigli na jedanaest, a granicu od jedanaest, sada i ko zna koliko godina ubuduće može dostići samo HDZ? Zar ne mislite da ste na ovaj način dali veliki broj stranak gurnuli ka desno i izašli u susret etnonacionalnim strankama”.
Evo Schmidtovog odgovora.
“Mogućnost da predložim predsjednika, i to ne sa jedanaest ili dvanaest glasova. Šta će se, molim Vas, desiti? Možete li mi objasniti šta se do sada događalo“.
Evo šta se događalo i evo šta će se događati. Prije jedanaest godina, političke partije koje nisu bliske HDZ-u BiH uspjele su izabrati šest hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Predsjednik Federacije je bio Živko Budimir, a HDZ je bio opozicija. Nakon što budu potvrđeni rezultati i za ove izbore, u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH će biti najmanje šest delegata koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Ali nakon što je Schmidt podigao kvotu za predlaganje na 11 delegata, mogućnost izbacivanja HDZ-a iz Vlade FBiH više ne postoji. Jer prema izračunu, novih šest hrvatskih delegata koje je uveo Schmidt davat će Zapadnohercegovački (1), Hercegovačko-neretvanski (2), Kanton 10 (1), Srednjobosanski (1) i Zeničko-dobojski (1). Dakle, od šest “novih” delegata, njih pet odlazi u kantone sa HDZ-ovom većinom. tako da će stranka Dragana Čovića imati sigurnih šesnaest delegata u Domu naroda FBiH, a samim tim i četiri delegata u Domu naroda PS BiH.
“Pesudom iz 2015. godine”, pitala je Istraga.ba visokog predstavnika, “Ustavni je sud BiH po apelaciji Željka Komšića je utvrdio da je prekršena Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Zbog čega niste ostalima dali pravo da mogu biti kandidati za predsjednika i potpredsjednike FBiH?”
Schmidtov odgovor je glasio: “Prvo, svojom političkom ocjenom presude Komšić ste u pravu. Ja se potpuno s vama s lažem da ovo treba ići i do nivo države. Ali pogledate na 30. stranici tu presudu, piše da se to mora riješiti na nivou države i da se ne smije na nivou Federacije, takoreći, gradi država onakva kakva bi trebala da bude”.
“Ne smije se na nivou Federacije graditi (građanska) država onakva kakva bi trebala da bude”, protumačio je visoki predstavnik Christian Schmidt odluku Ustavnog suda BiH donesenu po apelaciji Željka Komšića kojom se ostalima daje pravo da biraju (pot)predajednika FBiH pic.twitter.com/KYL52eWHbK
Prvo, visoki predstavnik nije precizno citirao presudu Ustavnog suda BiH donesnu po apelaciji Željka Komšića. Ustavni sud BiH nigdje nije rekao da se “ne smije na novu Federacije BiH graditi država onakva kakva bi trebala da bude”. Ustavni sud je samo zaključio da je “trenutačno je nemoguće predvidjeti obim ovih izmjena”, pa, stoga, nije naložio brisanje spornih odredbi Ustava FBiH. Schmidt je, dakle, proizvoljno tumačio presudu Ustavnog suda BiH tvrdeći da ona na nivou Federacije “takoreć zabranjuje građenje” građanske države “kakva bi trebala biti”.
“A kako komentirate”, pitala je visokog predstavnika reporterka N1 televizije Adisa Imamović, “izjavu gospodina Andreja Plenkovića koji je kazao da je mjesecima pregovara sa Vama o izmjenama izbornog zakona? Da li je time narušen suverenitet BiH?”.
Schmidt je bio bez komentara. Što znači da ne smije reći da hrvatski premijer ne govori istinu. Jer govori. Plenković je, podsjećamo, kazao da je mjesecima “diskretno sa visokim predstavnikom radio na promjenama izbornog zakona u BiH”.
“Neću komentarisati tu izjavu”, reći će Schmidt.
“Gospodine Schmidt”, nastavila je novinarka Agencije Patria,” zbog čega ste odlučili da za Parlament Federacije primjenjujete popis iz 2013. godine, a za Vladu FBiH popis iz 1991. godine”.
Visoki predstavnik će odgovoriti da se on sada “fokusirao na Dom naroda FBiH”.
A znate li koji je pravi odgovor? Ako bi se primjenivao popis iz 2013. godine na Vladu Federacije BiH, Hrvati bi izgubili najmanje jedno ministarsko mjestu. Što, naravno, nije Schmidtov zadatak. Zato je na Vladu FBiH primijenjen popis iz 1991. godine, da se broj hrvatskih ministara ne bi smanjio. Istovremeno, za Dom naroda će se primjenjivati popis iz 2013. godine. Ralozog je jednostavan – po tom popisu najviše profitira HDZ BiH. Dakle, prilikom formiranja izvršne vlasti se primjenjuje popis iz 1991., jer to odgovara HDZ-u, a za zakonodavnu vlast se koristi popis iz 2013. godine jer i to odgovara HDZ-u.
“Zbog čega, gosodine Schmidt”, pitala je Istraga.ba, “Kanton Sarajevo daje pet delegata iz reda srpskog naroda, a jedan hrvatski, ako u Kantonu, po popisu iz 2013. godine, živi više Hrvata nego Srba? Da li su to sarajevski Hrvati manje vrijedni od sarajevskih Srba?”.
Da Christian Schmidt nije nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, HDZ BiH danas ne bi bio nužan partner u Vladi Federacije BiH. To pokazuju rezultati izbora za kantonalne skupštine. Prema tim rezultatima, HDZ BiH ne bi imao 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je bio kontrolni paket za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Evo konkretnih podataka.
Prema Uputstvu Centralne izborne komisije BiH, koje je sada poništeno odlukom OHR-a, svaki kanton u Federaciji je davao po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Isto Uputstvo je pripisivalo, tako, da Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo daju po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. SBK je imao tri hrvatska mjesta, koliko i Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski. Kanton 10 je davao dva hrvatska mjesta, dok je Posavkim kantonu pripadalo jedno mjesto. Sada idemo po kantonima. USK je davao jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Prema trenutnim rezultatima u Skupštinu USK je ušlo troje Hrvata – Ines Delić (SDA), Tanja Šantić (NES) i Elvira Abdić-Jelenović. Dakle, probosanske stranke bi mogler izabrati Ines Delić iz SDA ili Tanju Šantić NES-a za delegatkinju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi bio prvi hrvatski delegat kojeg HDZ BiH ne bi kontrolirao. Idemo dalje. U Tuzlanskom kantonu, prema trenutnim rezultatima, DF u Skupštini ima dvoje zastupnika Hrvata. U pitanju su Boris Krešić i Ivana Mijatović. Ko god bi od njih dvoje prošao, to bi značilo da HDZ BiH nema kontrolu nad delegatom. Dakle, dva kantona, dva delegata koja ne kontrolira HDZ BiH. U Zeničko-dobojskom kantonu izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje četvero Hrvata koje ne kontrolira HDZ BiH. U zbiru sa Hrvatima iz SDP-a (Marina Mujkanović, Vinka Aletović) DF-a (Snježana Pandža), SDA (Mirela Mateša – Bukva), BHI KF (Vinko Marić), probosanske stranke bi sigurno dobile delegata iz reda hrvatskog naroda, jer HDZ nema dovoljno mandata da ih preglasa. Ukoliko bi HDZ dobio pet mandata, opet bi bilo žrijebanje. No, izvjesnije je da će HDZ imati četiri mjesta u Skupštini ZDK. Izborom Hrvata iz ZDK probosanske stranke bi se popele na tri sigurna Hrvata u Domu naroda FBiH. U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Ko god od navedenih prođe u Dom naroda FBiH, bio bi to četvrti delegat u Klubu Hrvata kojeg ne kontrolira HDZ BiH- U Kantonu 10 pojednička stranka je Hrvatski nacionalni Pomak (HNP). Taj kanton daje dva Hrvata, tako da će bivši HDZ-ovci koji su se pobunili protiv Dragana Čovića i Borjane Krišto sigurno imali jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Njegovim izborom, broj Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH bi se popeo na pet. U Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona ulazi Bosanska-narodna stranka BNS čiji je osnivač državljanin Hrvatske Edim Fejzić. Zastupnica u Skupštini BPK će biti Berina Fejzić koja se, također, izjašnjava kao Hrvatica. S obzirom da je jedina takva u Skupštini BPK, izvjesno je da će i ona ući u Dom naroda FBiH. Dakle, već imamo šest Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, HDZ je sada na osam mandata u Skupštini. HDZ 1990 ima jedan mandat. DF ima dva i u Skupštinu ulazi Hrvatica Željka Matković. SDP je na rubu petog mandata, što znači da bi u Skupštinu mogla ući Anita Markanović. SBK u Dom naroda FBiH daje tri delegata iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na to da HDZ BiH ima osam zastupnika, DF i SDP bi mogli, u saradnji sa HDZ 1990 izabrati zastupnika te stranke za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako bi se broj delegata u Klubu Hrvata koje ne kontrolira Dragan Čović popeo na sedam. U tom slučaju, predsjednik Federacije BiH bi mogao biti iz livanjskog Pomaka kojeg su osnovali bivši HDZ-ovci, nezadovoljni politikom Dragana Čovića i Borjane Krišto. No, nakon što je Christian Schmidt podigao broj delegata na 23, a 11 potpisao stavio kao preduslov za izbor Predsjednika Federacije BiH, priča o formiranju vlasti bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića više nije realna.
To što na stranici Centralne zborne komisiję BiH piše da Borjana Krišto vodi sa sedam hiljada glasova u odnosu na Željka Komšića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ne znači ništa. Jer, CIK je ove rezultate objavio na osnovu 54 posto prebrojanih birališta. Neobrađeno je ostalo još 1502 biračka mjesta u kojima, uglavnom, Borjana Krišto nema biračko tijelo. Željko Komšić, prema obrađenim mjestima zaostaje za Borjanom Krišto sedam hiljada glasova. Ali Željko Komšić je sigurno član Predsjedništva BiH, jer je, prema svim stranačkim rezultatima osvojio preko 190 hiljada glasova.
Da CIK nije obradio ključna mjesta za članove Predsjedništva BiH, vidi se i na osnovu rezučltata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Prema do sada obrađenim rezultatima, Denis Bećirović je osvojio svega 162 hiljade glasova, a Bakir IZetbegović 114 hiljada. Međutim, Bećirović je, u stvarnosti, osvojio preko 280 hiljada glasaova, dok je Izetbegović oko 190 hiljada glasova.
Dakle, Denis Bećirović i Željko Komšić su članovi Predsjedništva BiH, što će biti potvrđeno kada Centralna izborna komisija BiH prebroji sva birališta.
Po prvi put u Bosni i Hercegovini, live podcast u izbornoj noći. Tri portala, šest ljudi, iz tri države.
Uživo računamo mandate, porediti rezultate po biračkim mjestima u odnosu na prošle izbore i donosimo prve informacije o rezultatima. Završit ćemo kada boje postanu jasne. Samo na Vijesti.ba, Istraga.ba i Nap.ba.
Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao bi večeras nametnuti ostatak iz paketa izmjena Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, potvrđeno je za Istraga.ba i politicki.ba iz više izvora.
Promjene će se u najvećoj mjeri ticati kompozicije i načina odlučivanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Uz ostalo, povećat će se i broj delegata svih klubova Doma naroda F BiH.
Trenutno postoje četiri takva kluba: Bošnjaka, Srba i Hrvata, te Ostalih.
Prva tri broje po 17 delegata, dok četvrti ima sedam delegata.
Povećanje broja delegata pravi se kako bi se osiguralo da hrvatski klub ima presudan glas u izboru nove Federalne vlade.
Politicki.ba i Istraga.ba već su ranije najavljivali ovakav scenarij.
“Dat ćemo osnovno pravo odluke ljudima”, rekao je Schmidt za Financial Times. “Ono na šta se fokusiram nisu direktni izbori . . . već ono što dolazi poslije.
U protekle četiri godine vidjeli smo blokadu. Deblokiranje struktura, to je moj posao, i ja ću to uraditi. Nisam zaboravio da je ovo neophodnost”, citira ugledni britanski dnevni list visokog predstavnika.
“Schmidt je ove godine predložio smanjenje izbornog uticaja Bošnjaka, koji u Federaciji brojčano nadmašuju Hrvate oko tri prema jedan. Ali neki Bošnjaci smatraju da je to nepravedno pozivanje na sjećanje na etničke sukobe koji su doveli do rata u Bosni 1990-ih.
Konkretno, Schmidt je želio natjerati Bošnjake da prestanu zloupotrebljavati složenost izbornog sistema slanjem bošnjačkih kandidata da popune mjesta koja su dio hrvatske kvote. On također želi garancije da Hrvati neće opstruirati vladu kao što su to učinili ranije odgovarajući na ove bošnjačkeaktivnosti”, piše Financial Times.
Po prvi put u Bosni i Hercegovini, live podcast u izbornoj noći.
Kada se zatvore birališta, mi otvaramo emisiju. Tri portala, šest ljudi, iz tri države.
Uživo ćemo računati mandate, porediti rezultate po biračkim mjestima u odnosu na prošle izbore. U 20 sati već ćemo znati trendove. Iza 21h pobjednike.
Iz skromnog studija doći će prve informacije. Uživo ćete nas moći nas pratiti putem youtube. Link će biti dostupan u 19.30 na portalima vijesti.ba, istraga.ba i nap.ba.
Jasmin Mujanović, politolog iz BiH sa američkom adresom analizirat će rezultate i njihov utjecaj na politike velikih sila prema BiH. Crnogorac Ljubomir Filipović će izborne rezultate u BiH stavljati u kontekst regionalnih političkih dešavanja.
Amra Vrabac, Amina Zećo Čorbo, Sedin Ćenan, Reuf Bajrović i Avdo Avdić će se, uglavnom, baviti ‘unutrašnjim pitanjima’ Počinjemo u 19.30. Završit ćemo kada boje postanu jasne.
Ono što smo najavili, dogodit će se. Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava da nakon predstojećih izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Detalja, za sada, nema mnogo, ali više izvora Istrage i Politicki.ba tvrdi da bi Schmidt Bonske ovlasti trebao iskoristiti u oktobru.
“Razmatra se čak i opcija nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona u nedjelju, odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, a prije objave bilo kakvih rezultata”, navodi jedan od sagovornika Istrage i politicki.ba.
Diplomatski izvori, pak, navode da je, za sada, procijenjeno da bi nametanje na dan Općih izbora poslalo lošu poruku. Stoga su u OHR-u bliži opciji da visoki predstavnik Bonske ovlasti upotrijebi odmah početkom naredne sedmice ili čak nakon objave rezultata. Kao opravdanje za nametanje ovih ustavnih i zakonskih izmjena, Christian Schmidt će iskoristiti riječ – “blokade”. A upravo je u svojoj izjavi za njemački FAZ u četvrtak rekao da “blokade još nisu riješene”, te da ranije nije mogao koristiti svoje ovlasti jer su “izbori bili suviše blizu”. Kao argument tokom svojih lobiranja u Njemačkoj i EU koje, do sada, nisu podržavale nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, Schmidt koristi priču o blokadi procesa imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH.
Podsjećamo, tokom ove sedmice, službenici OHR-a i Delegacije EU su bili medijatori na sastanku predsjednika FBiH Marinka Čavare sa njegovim potpredsjednicima Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem. Tema sastanka je bio Ustavni sud FBiH, odnosno proces imenovanja sudija. Iako je, prethodno, bio obećao da će imenovati troje “usaglašenih sudija”, Čavara je, na kraju, promijenio stav, te je insistirao da se odmah predloži imenovanje svih četvero nedostajućih sudija. Kako četvrto ime nije bilo usaglašeno, sastanak i imenovanje su propali. Time je Čavara dao dodatni argument visokom predstavniku za reagiranje, jer u januaru naredne godine Ustavni sud FBiH ostaje bez kvoruma.
No, Schmidt se, kako saznajemo, ne planira zadržati samo na izmjenama odredaba Ustava FBiH koje “deblokiraju” proces imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. U njegovom fokusu je, još uvijek, i način izbora delegata za Dom naroda FBiH. Delegati se, podsjećamo, biraju iz kantonalnih skupština, uz ustavnu obavezu da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. U Domu naroda sjedi 58 delegata, s tim da klubovi Hrvata, Bošnjaka i Srba trebaju imati po 17 delegata, dok preostalih sedam pripada klubu ostalih. Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nužno je imati potpise najmanje jedne trećine delega po klubu. To znači da je, recimo, za izbor predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda potrebno, prije svega, skupiti šest potpisa u Klubu Hrvata. S obzirom na to da postoji mogućnost da u Klubu Hrvata bude šest delegata koji nisu članovi HDZ-a BiH, OHR pod pritiskom Vlade Republike Hrvatske namjerava povećati broj potrebnih potpisa za delegiranje (pot)predsjednika FBiH. Prošle sedmice su, podsjećamo, zvaničnici Vlade Republike Hrvatske saopćili da su mjesecima “diskretno dogovarali” sa visokim predstavnikom nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Gostujući na hrvatskom javnom servisu HRT, analitičar i istoričar Ivo Lučić je u četvrtak navečer rekao da se izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona protive Iran, Turska i Njemačka. A upravo je Njemačka država koja je predložila Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Njemačka se, međutim, sada protivi upotrebi Bonskih ovlasti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, ali Schmidt, uz podršku SAD-a namjerava to učiniti. U PIC-u (Vijeće za implementaciju mira) već dugo ne postoji konsenzus u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Stoga je indikativna izjava Christiana Schmidta data njemačkom FAZ-u.
“Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pisao je glavnim tužiocima i tužiteljicama Tužilaštva u BiH, javlja oslobodjenje.ba.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani glavni tužioci/glavne tužiteljice,
obraćam vam se u vezi s predstojećim Općim izborima 2022. godine. Kako se bliži sam dan izbora, nedjelja, 2. oktobar, sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini pripremaju se za održavanje izbora.
Slobodni i pošteni izbori su naravno temelj demokratije. Svim građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvare svoja demokratska prava na tim slobodnim, poštenim i demokratskim izborima, pa shodno tome takvo aktivno biračko pravo građana mora biti i zaštićeno.
Eventualne zloupotrebe u izbornom procesu narušavaju legitimitet izbora i podstiču nepovjerenje javnosti u izborni proces. Stoga je u slučajevima takvih zloupotreba neophodno ozbiljno i ekspeditivno postupati i za takva se djela treba utvrditi odgovornost.
Zato je Bosni i Hercegovini potrebna čvrsta riješenost svih njenih institucija da spriječe takve zloupotrebe, a u slučaju da se pak zloupotrebe eventualno pojave, i odlučnost i spremnost njenog pravosuđa i organa za sprovođenje zakona da se pobrinu da oni koji su odgovorni za bilo kakve vidove nepoštenog postupanja u izborima budu otkriveni i sankcionirani. Integritet izbora se mora sačuvati.
Siguran sam da sve svoje odgovornosti shvatate veoma ozbiljno i da ste osigurali uvjete za otkrivanje eventualnih prekršaja, kao i uvjete koji će građanima omogućiti da se osjećaju slobodno i ohrabreno da prijave ponašanje koje se smatra nezakonitim, a koje će naići na vašu brzu reakciju. Ključno je da pravosuđe i organi za sprovođenje zakona brzo reagiraju na eventualne nezakonitosti.
Uvjeravam vas da imate svu moju zahvalnost i podršku u vašoj borbi protiv kriminala, napisao je Schmidt.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
