Live Podcast u izbornoj noći: Tri portala i prvi rezultati izbora
Po prvi put u Bosni i Hercegovini, live podcast u izbornoj noći.
Politika
Visoki predstavnik nije odustao: Schmidt namjerava nametnuti Izborni zakon nakon izbora!
Ono što smo najavili, dogodit će se. Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava da nakon predstojećih izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Detalja, za sada, nema mnogo, ali više izvora Istrage i Politicki.ba tvrdi da bi Schmidt Bonske ovlasti trebao iskoristiti u oktobru.
“Razmatra se čak i opcija nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona u nedjelju, odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, a prije objave bilo kakvih rezultata”, navodi jedan od sagovornika Istrage i politicki.ba.
Diplomatski izvori, pak, navode da je, za sada, procijenjeno da bi nametanje na dan Općih izbora poslalo lošu poruku. Stoga su u OHR-u bliži opciji da visoki predstavnik Bonske ovlasti upotrijebi odmah početkom naredne sedmice ili čak nakon objave rezultata. Kao opravdanje za nametanje ovih ustavnih i zakonskih izmjena, Christian Schmidt će iskoristiti riječ – “blokade”. A upravo je u svojoj izjavi za njemački FAZ u četvrtak rekao da “blokade još nisu riješene”, te da ranije nije mogao koristiti svoje ovlasti jer su “izbori bili suviše blizu”. Kao argument tokom svojih lobiranja u Njemačkoj i EU koje, do sada, nisu podržavale nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, Schmidt koristi priču o blokadi procesa imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH.
Podsjećamo, tokom ove sedmice, službenici OHR-a i Delegacije EU su bili medijatori na sastanku predsjednika FBiH Marinka Čavare sa njegovim potpredsjednicima Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem. Tema sastanka je bio Ustavni sud FBiH, odnosno proces imenovanja sudija. Iako je, prethodno, bio obećao da će imenovati troje “usaglašenih sudija”, Čavara je, na kraju, promijenio stav, te je insistirao da se odmah predloži imenovanje svih četvero nedostajućih sudija. Kako četvrto ime nije bilo usaglašeno, sastanak i imenovanje su propali. Time je Čavara dao dodatni argument visokom predstavniku za reagiranje, jer u januaru naredne godine Ustavni sud FBiH ostaje bez kvoruma.
No, Schmidt se, kako saznajemo, ne planira zadržati samo na izmjenama odredaba Ustava FBiH koje “deblokiraju” proces imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. U njegovom fokusu je, još uvijek, i način izbora delegata za Dom naroda FBiH. Delegati se, podsjećamo, biraju iz kantonalnih skupština, uz ustavnu obavezu da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. U Domu naroda sjedi 58 delegata, s tim da klubovi Hrvata, Bošnjaka i Srba trebaju imati po 17 delegata, dok preostalih sedam pripada klubu ostalih. Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nužno je imati potpise najmanje jedne trećine delega po klubu. To znači da je, recimo, za izbor predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda potrebno, prije svega, skupiti šest potpisa u Klubu Hrvata. S obzirom na to da postoji mogućnost da u Klubu Hrvata bude šest delegata koji nisu članovi HDZ-a BiH, OHR pod pritiskom Vlade Republike Hrvatske namjerava povećati broj potrebnih potpisa za delegiranje (pot)predsjednika FBiH. Prošle sedmice su, podsjećamo, zvaničnici Vlade Republike Hrvatske saopćili da su mjesecima “diskretno dogovarali” sa visokim predstavnikom nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Gostujući na hrvatskom javnom servisu HRT, analitičar i istoričar Ivo Lučić je u četvrtak navečer rekao da se izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona protive Iran, Turska i Njemačka. A upravo je Njemačka država koja je predložila Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Njemačka se, međutim, sada protivi upotrebi Bonskih ovlasti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, ali Schmidt, uz podršku SAD-a namjerava to učiniti. U PIC-u (Vijeće za implementaciju mira) već dugo ne postoji konsenzus u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Stoga je indikativna izjava Christiana Schmidta data njemačkom FAZ-u.
“Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.
Schmidt pisao glavnim tužiocima u BiH: Bliži se dan izbora
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pisao je glavnim tužiocima i tužiteljicama Tužilaštva u BiH, javlja oslobodjenje.ba.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani glavni tužioci/glavne tužiteljice,
obraćam vam se u vezi s predstojećim Općim izborima 2022. godine. Kako se bliži sam dan izbora, nedjelja, 2. oktobar, sve nadležne institucije u Bosni i Hercegovini pripremaju se za održavanje izbora.
Slobodni i pošteni izbori su naravno temelj demokratije. Svim građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvare svoja demokratska prava na tim slobodnim, poštenim i demokratskim izborima, pa shodno tome takvo aktivno biračko pravo građana mora biti i zaštićeno.
Eventualne zloupotrebe u izbornom procesu narušavaju legitimitet izbora i podstiču nepovjerenje javnosti u izborni proces. Stoga je u slučajevima takvih zloupotreba neophodno ozbiljno i ekspeditivno postupati i za takva se djela treba utvrditi odgovornost.
Zato je Bosni i Hercegovini potrebna čvrsta riješenost svih njenih institucija da spriječe takve zloupotrebe, a u slučaju da se pak zloupotrebe eventualno pojave, i odlučnost i spremnost njenog pravosuđa i organa za sprovođenje zakona da se pobrinu da oni koji su odgovorni za bilo kakve vidove nepoštenog postupanja u izborima budu otkriveni i sankcionirani. Integritet izbora se mora sačuvati.
Siguran sam da sve svoje odgovornosti shvatate veoma ozbiljno i da ste osigurali uvjete za otkrivanje eventualnih prekršaja, kao i uvjete koji će građanima omogućiti da se osjećaju slobodno i ohrabreno da prijave ponašanje koje se smatra nezakonitim, a koje će naići na vašu brzu reakciju. Ključno je da pravosuđe i organi za sprovođenje zakona brzo reagiraju na eventualne nezakonitosti.
Uvjeravam vas da imate svu moju zahvalnost i podršku u vašoj borbi protiv kriminala, napisao je Schmidt.
Visoki predstavnik za njemački FAZ: “Nakon izbora bih mogao reagirati, blokade nisu riješene”
Visoki predstavnik Christian Schmidt nije odustao od nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. On je u intervjuu za Frankfgurter Allgemaine Zeittung rekao da bi mogao intervenirati nakon izbora.
“Bili smo preblizu izbora za velike intervencije”, rekao je Schmidt, objašnjavajući da bi nakon izbora mogao intervenirati jer “blokade još nisu riješene”.
“Kada budem donosio odluke donosit ću ih tako da budu proceduralno opravdane i pravno obavezujuće. Inače, ovaj proces ne bih ni započeo”, rekao je Schmidt.
Upitan da li imas podršku SAD-a, Brisela i Berlina, Schmidt je kazao da je on razgovarao sa svima.
“Svima sam jasno dao do znanja kako vidim svoj opis posla. Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.
Christian Schmidt je govorio i o “preglasavanju Hrvata”, ustvrdivši da su o tom preglasavanju govorili i predstavnici stranaka iz “bošnjačkog miljea”.
“Neko mi je iz bošnjačkog stranačkog miljea jednom rekao da nije prava hrvatska reprezentacija ako se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat, rekao je Schmidt.
Podsjećamo, visoki predstavnik je u julu namjeravao nametnuti izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema kojem bi kantonima u kojima HDZ ima dominantnu ulogu dao prevlast prilikom formiranja Doma naroda FBiH. Istraga.ba je prije tridesetak dana objavila da Schmidt namjerava nametnuti ove izmjene nakon predstojećih izbora. Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske je saopćila da su “mjesecima diskretno razgovarali sa visokim predstavnikom” u vezi sa izmjenama Izbornog zakona”.
Referendum o pripajanju okupiranih dijelova Ukrajine Rusiji: Bh. diplomata Slobodan Šoja i banjalučki profesor Oleg Soldat bili posmatrači na referendumu kojeg osuđuje cijeli svijet
Bivši bh. diplomata i vanjskopolitički analitičar Slobodan Šoja bio je jedan od posmatrača takozvanog referenduma o pripajanju Ruskoj Federaciji koji je održan u okupiranim regijama Ukrajine, saznaje Istraga.ba.
“Ono što sam vidio jučer i danas je snažna borba za mir i prestanak ratnog užasa”, kazao je Šoja za televiziju bash.news koja se emitiruje u ruskoj regiji Baškortostan.
Delegacija međunarodnih posmatrača posjetila je biračko mjesto u selu Iglino u Rusiji, gdje su su Rusi porijeklom iz okupiranih dijelova Ukrajine mogli izjasniti da li žele pripajanje Ruskoj Federaciji.
“Članovi komisija Donjecke i Luganske narodne republike stigli su na biračko mjesto u selu Iglino sa svojim prenosivim glasačkim kutijama i listićima. Za njih su opštinski organi stvorili sve uslove za organizaciju rada. Među glavnim zahtjevima je i provjera temperature i prisustvo maski za birače. Sva interno raseljena lica su unaprijed obaviještena”, izvijestila je televizija bash.news.
Prvi zamjenik načelnika Iglinskog okruga Andrej Konnov je rekao da su “postojali su spiskovi ljudi koji su ranije stigli kao izbjeglice na teritoriju Republike”.
“Stavili smo ih u migracionu službu, zatim ih obavijestili preko načelnika seoskih naselja, 15 ljudi je izrazilo želju da glasa”, rekao je Andrey Konnov.
Osim bh. diplomate Slobodana Šoje, u delegeciji međunarodnih posmatrača su bili Mozambika i Velike Britanije.
Video prilog u kojem se vidi i posmatrač Šoja možete pogledati na ovom linku.
Slobodan Šoja je, napominjemo, bivši bh. diplomata i čest gost medija u Sarajevu koji ga potpisuju kao vanjskopolitičkog analitičara.
Osim Slobodana Šoje, posmatrač takozvanog referenduma o pripajanju okupiranskih ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji bio je i Oleg Soldat. Soldat je docent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Banja Luci. Njegovo imee nalazi se na spisu posmatrača koji su objavili ukrajinski mediji.
Podsjećamo, proruski separatisti protekli su dana održali referendume u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine. U pitanju su samoproglašene narodne republike Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne države neposredno pred početak agresije na Ukrajinu. Osim u LNR i DNR je održan referendum u regiji Herson i Zaporožje, koje Ruska Federacija još nije priznala kao nezavisne države.
Vlada Republike Hrvatske priznala: “Sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom smo diskretno dogovarali izmjene Izbornog zakona”
“S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH. Naša politika je politika stvaranja saveznika, a politika nepametnog, destruktivnog i za Hrvate u BiH pogubnog gađenja visokog predstavnika koju je provodio predsjednik dovela je do toga da sada moramo apelirati na njega i na Općoj skupštini UN-a da donese ono što je htio”, objavljeno je večeras na službenom twitter nalogu Vlade Republike Hrvatske.
Ovim je službeni Zagreb potvrdio da je “diskretno dogovarao” izmjene Izbornog zakona koje je nedavno namjeravao nametnuti visoki predstavnik Christian Schmidt. Istraga.ba je, podsjećamo, u julu objavila kako je upravo iz Vlade Republike Hrvatske na adresu OHR-a stigao prijedlog za izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Taj prijedlog je kasnije pretočen u prijedlog OHR-a, a on je podrazumijevao izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH. Nakon pritiska javnosti, OHR je privremeno odustao od nametanja izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona.
Podsjećamo, Vlada Andreja Plenkovića službeno je 2020. godine uručila Christianu Schmidtu odličje – Red Ante Starčevića.
“Na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja, Predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Ante Starčevića za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt”, pročitao je s papira Andrej Plenković prije nego je odličje predao ovom njemačkom političaru.
Ovo odličje je, formalno, dodijeljeno 2013. godine kada je tadašnji predsjednik Ivo Josipović potpisao ukaz kojim je CSU-ove političare Christiana Schmidta i Harmuta Koschyka odlikovao “Redom Ante Starčevića”. Tek sedam godina kasnije, odličje je i službeno uručeno tada samo kandidatu za visokog predstavnika u BiH.
Iako ovo hrvatsko odličje visoki predstavnik dijeli sa ratnim zločincima Dariom Kordićem i Jadrankom Prlićem, Schmidt je kazao kako mu “ne pada napamet da ga sa odrekne”.
Nakon federalnog, ruše i državni sud: HDZ BiH blokira izbor sudije Ustavnog suda BiH
Od sredine avgusta, Ustavni sud BiH nije popunjen. Sudija Mato Tadić je napunio 70 godina i po sili zakona je od sredine avgusta ove godine morao u penziju. Istovremeno, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nije imenovao novog sudiju. Proceuduru imenovanja novog ustavnog sudije blokira HDZ-ov Mladen Bošković, kojem je SDA-ov kadar Mirsad Zaimović povjerio funkciju predsjednika Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH.
Dva i po mjeseca prije isteka mandata Mati Tadiću, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlalenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković. Od tog trenutka počinju opstukcije.
Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Dva mjeseca kasnije, Mladen Bošković nije sazvao nijednu sjendicu Radne grupe. Koverte su otvorene, ali kandidati nisu pozvani na intervju. Istodobno, predsjedavajući Predstavničkog doma Mirsad Zaimović nije uputio nikakvu inicijativu prema parlamentarnoj Radnoj grupi koja je već morala dostaviti prijedloge. Tako danas, Ustavni sud BiH funkcionira sa samo troje sudija imenovanih iz Federace BiH.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
“Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.
Po ovoj ustavnoj odredbi, Tadić je sredinom avgusta morao napustiti Ustavni sud, a slična situacija je i sa sudijom Miodragom Simovićem. On je sudija kojeg je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Simoviću mandat ističe u novembru, a vlasti RS-a nisu završile proces imenovanja njegovog nasljednika. Kako nam slijede izbori, te kako službeni zvanični rezultati neće biti potvrđeni do početka novembra, NSRSneće biti konstituirana do sredine tog mjeseca. To znači da će Ustavnom sudu BiH početkom novembra nedostajati dvoje domaćih sudija.
Američki kongres usvojio zakon o BiH: Traži se provedba presuda iz Strazbura, slučaj Ljubić se ne pominje!
“Politika SAD-a je potaknuti Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Zakonu koji je u utorak navečer usvojio američki Kongres.
Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, na kojoj je insistirao dio američke administracije, uopće se ne pominje u ovom dokumentu kojeg u cjelosti možete pročitati ovdje. Fokus je, dakle, na pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazburu koje je su bile ignorisane u prvobitnom planu OHR-a prilikom izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.
Osim provedbe presuda ESLJP, Kongres je ovim zakonom podržao suverenitet Bosne i Hercegovine, teritorijalni integritet i multietnički karakter; zatim napredak Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama. Kongres ohrabruje i zvaničnike u Bosni i Hercegovini da nastave institucionalno učešće na svim nivoima vlasti, te da unaprijede funkcionalnost i reforme za veći prosperitet kako bi Bosna i Hercegovina dobila status status kandidata za EU.
Politika SAD-a je da koristi ciljane sankcije protiv osoba koje potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i demokratske institucije, uključujući blokiranje, bojkot ili ne priznavanje rezultata izbora. SAD u Bosni i Hercegovini podržavaju mir i stabilnost.
SAD želi da potakne Evropsku uniju da se pridruži Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu u sankcionisanju Milorada Dodika, člana Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zbog njegovih postupaka koji podrivaju stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine Hercegovina.
Nadalje, ovim Zakonom se plnira razotkrivanje i osuda Vlade Rusije za njenu ulogu u poticanju nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma,,
Podržava se uloga Ureda visokog predstavnika i snaga Evropske unije u Operacija BiH Althea; te se planiraju aktivnosti sa drugim državama u regionu, uključujući Srbiju i Hrvatska, kako bi podržale teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.
U zakonu se dalje razrađuje način uvođenja sankcija prema osobama koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti BiH.
Tako se planira uvođenje sankcija prema odgovornim osobama ili saučesnicima koji su direktno ili indirektno sudjelovali u bilo kojoj radnji ili politici koja ugrožava mir, sigurnost, stabilnost, ili teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uključujući radnje koje nastoje narušiti autoritet državnih institucija Bosne i Hercegovine, kao što je formiranje ilegalnih paralelnih institucija ili radnje koje ugrožavaju Ured Visokog predstavnika.
Osim toga, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno sudjeluju u korupciji u BiH, uključujući korupciju zvaničnika ili osoba povezanih sa vlašću u Bosni i Hercegovine. Sankcije se planiraju i za aktualne ili bivše državne službenike na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su zloupotrebili javnu imovinu radi lične koristi ili u političke svrhe, koji su koristili prirodne resurse ili mito.
Autorski tekst Christiana Schmidta za Oslobođenje: “Ako se blokadę nastave i poslije izbora, blagovremeno ću djelovati”
Kao visoki predstavnik želim da 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine osjete da je moć u njihovim rukama. Dan izbora trebao bi biti vrhunac aktivne demokracije. Izbori pripadaju narodu, a ne političkim strankama. Građani su ti koji koriste svoje osnovno pravo i odlučuju ko će upravljati zemljom, piše visoki predstavnik u autorskom tekstu za Oslobođenje.
U nastavku prenosimo njegov teks u cjelosti.
“Ovaj ključni proces mora se odvijati neometano. Ovog ljeta sam usvojio mjere koje osiguravaju finansiranje i transparentnost oktobarskih izbora iz jednostavnog razloga: Vijeće ministara BiH nije postiglo dogovor o usvajanju državnog budžeta. Tek nakon moje odluke osigurano je održavanje izbora u planiranom terminu. Centralnoj izbornoj komisiji je omogućeno da naruči i plati biračke listiće i osigura druge neophodne uslove kako bi građani mogli glasati.
Moje uvođenje paketa integriteta izbora jača integritet izbornog procesa i osigurava transparentnost u provođenju poštenih i fer izbora. Oni koji pokušavaju ometati održavanje slobodnih i poštenih izbora, ugrožavajući slobodu birača da glasaju za koga žele, momentalno će se suočiti s oštrim kaznama. Onima koji nastoje da na nezakonit način vrše uticaj ili pritisak na birače i njihove porodice poručujem: izborne prevare i prisile nisu samo krivične radnje nego se mogu smatrati i antidejtonskim djelovanjem koje se neće tolerirati.
Domaće vlasti također nisu pronašle rješenje i preuzele odgovornost za izborne i ustavne reforme. Nisu postigli saglasnost oko načina na koji bi se mijenjao Ustav BiH kako bi se uskladio s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovim presudama je utvrđeno da prava građana koji se ne identificiraju ni s jednim od tri konstitutivna naroda (Ostali i manjine poput Jevreja i Roma) trebaju biti zagarantirana. U ovoj zemlji svi imaju jednaka prava. Pasivno i aktivno biračko pravo ne može diskriminirati niti jedan od tri konstitutivna naroda, niti pripadnike Ostalih, koji čak i danas nisu u ravnopravnoj poziciji.
Razumijem frustraciju i ogorčenje mnogih građana koji su nezadovoljni jer nema napretka. Kao visoki predstavnik moj mandat je da štitim i nadgledam provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji se često naziva Dejtonskim sporazumom. To je jedinstven mirovni sporazum, jer se u njemu nalazi Ustav ove zemlje. Kao visoki predstavnik ne mogu mijenjati Dejtonski sporazum ili mijenjati Ustav BiH. Ustav može mijenjati jedino Parlament Bosne i Hercegovine, koji biraju građani ove zemlje, i donijeti izmjene koje su u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ove presude su donesene u predmetima Sejdić-Finci, Zornić kao i druge slične presude. Spreman sam pomoći onima koji pozivaju nadležne organe da osiguraju što hitniju provedbu ovih odluka. Žalosno je što građani BiH više od decenije čekaju na ove prijeko potrebne izmjene, koje su ključne za evropske integracije. Moraju se preduzeti odlučne mjere kako bi se stalo u odbranu ljudskih prava i međusobnog poštovanja. Tome ću doprinijeti u okviru nadležnosti koje imam.
Predizborna kampanja traje već dvije sedmice, a neki političari jedva da su se dotakli ovih pitanja. Lideri moraju građanima ponuditi jasan izlaz iz ove trenutne političke blokade. Što je najvažnije, moraju pokazati svoju demokratsku odgovornost za formiranje vlasti ili postati konstruktivna opozicija nakon prebrojavanja glasova početkom oktobra. Od posljednjih općih izbora 2018. godine, Predsjedništvo i Vlada Federacije rade u “tehničkom mandatu” jer su političke stranke blokirale formiranje institucija.
Blokiranje institucija služi samo uskim stranačkim interesima, na štetu građana. Institut vitalnog nacionalnog interesa zaslužuje poštovanje i čuva identitet građana kao dijela cjeline. On je previše ozbiljan da bi se zloupotrebljavao kao teren za političke igre.
Sve to se ne može nastaviti nakon oktobarskih izbora, a ja ću to pomno pratiti i ako bude potrebno blagovremeno djelovati.
Čuo sam prijedloge političkih stranaka i zahvalan sam na njima – ali puno još treba uraditi. Naš zajednički cilj mora biti očuvanje ravnoteže između multietničnosti i identiteta onako kako ih predviđa Dejtonski sporazum. Moramo izgraditi bolju situaciju, imajući u vidu društvo u ovoj zemlji kakvo je danas, jednu generaciju nakon katastrofe. To će dovesti do evropskih standarda. BiH, kao država od nekoliko miliona građana, trebala bi postati prepoznatljiv dio Evropske unije, koja ima 450 miliona građana.
Pojedini političari na svojim platformama nagađaju da li ću ukinuti blokade koje onemogućavaju funkcioniranje institucija države, entiteta, kantona i općina. Oni treba da znaju da ću, ukoliko bude potrebno, djelovati u okviru svog mandata.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da znaju kako njihovi lideri planiraju riješiti brojne izazove pred kojima se ova zemlja nalazi. Mora postojati jasna poruka o tome kako se boriti protiv korupcije i nepotizma, kako osigurati vladavinu prava i napredak ka statusu kandidata za članstvo u EU, uključujući i ispunjavanje obaveza preuzetih u junu pred predsjednikom Vijeća EU Charlesom Michelom. Dok se rat koji Rusija vodi u Ukrajini odugovlači, problemi se gomilaju širom Evrope. Kako će zakonodavci u ovoj zemlji riješiti pitanje sve viših cijena plina i struje ili se suprotstaviti inflaciji? Da li se ova pitanja spominju u predizbornoj kampanji?
Kada razgovaram sa građanima Bosne i Hercegovine, svi imaju iste želje za svoju zemlju: unapređenje ekonomskog i socijalnog prosperiteta, jačanje vladavine prava i izgradnja bolje zemlje za svoju djecu. Rješavanje tih pitanja stvara bolju budućnost za cijelu Bosnu i Hercegovinu umjesto održavanja statusa quo za dobrobit nekolicine.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da znaju kako njihovi lideri planiraju riješiti brojne izazove pred kojima se ova zemlja nalazi. Mora postojati jasna poruka o tome kako se boriti protiv korupcije i nepotizma, kako osigurati vladavinu prava i napredak ka statusu kandidata za članstvo u EU, uključujući i ispunjavanje obaveza preuzetih u junu pred predsjednikom Vijeća EU Charlesom Michelom. Dok se rat koji Rusija vodi u Ukrajini odugovlači, problemi se gomilaju širom Evrope. Kako će zakonodavci u ovoj zemlji riješiti pitanje sve viših cijena plina i struje ili se suprotstaviti inflaciji? Da li se ova pitanja spominju u predizbornoj kampanji?Kada razgovaram sa građanima Bosne i Hercegovine, svi imaju iste želje za svoju zemlju: unapređenje ekonomskog i socijalnog prosperiteta, jačanje vladavine prava i izgradnja bolje zemlje za svoju djecu. Rješavanje tih pitanja stvara bolju budućnost za cijelu Bosnu i Hercegovinu umjesto održavanja statusa quo za dobrobit nekolicine.”
Dok priprema Izborni zakon: Schmidt na konferenciji sa Željanom Zovko i Marie-Janine Calic
Dok vlada zatišje u OHR-u, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebao bi učestvovati na okruglom stolu na temu „BiH: Izgledi nakon izbora“ na poziv Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) i mladih DGAP-a, a koji će se održati putem zoom konferencije 6. oktobra.
U pozivnici se navodi da su međunarodni posmatrači već zabrinuti zbog predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine. Tome posebno doprinose rastući napori Republike Srpske za secesiju, debata o mogućoj reformi izbornog zakona i zabrinutost zbog ruskog miješanja, piše NAP.
U diskusiji će učestvovati visoki predstavnik Schmidt, kao i gosti Marie-Janine Calic, profesor istorije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Minhenu.
U septembru 2021. godine na jednom skupu u Njemačkoj Calic je govorila i o Srebrenici.
„Nacionalistički orijentirani Bošnjaci su od Srebrenice napravili „zabranu traumu”. Srebrenica takvima do danas služi kao argument da „kategorički isključe podjelu vlasti i pomirenje sa Srbima”.
Također je govorila i o nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava i zabranuje negiranje genocida, te se zapitala kako će Schmidt provesti taj zakon.
Na istom skupu učestvovao je i visoki predstavnik Schmidt, a video njegovog obraćanja je obrisan.
Među drugim učesnicima konferencije 6. oktobra su Engjellushe Morina, viši saradnik za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), Željana Zovko, europarlamentarka, Grupa Evropske narodne partije (Demokršćani).
Zovko je poznata kao neformalni glasnogovornik Dragana Čovića i HDZ-a, te zagovornik izmjena Izbornog zakona BiH koje će omogućiti da u Predsjedništvu BiH bude izabran uvijek kandidat HDZ-a. Prije nekoliko dana je kazala da se u BiH treba pripremiti za moguću komplikaciju situacije te je pozvala Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.
Na Twitteru se povodom ove konferencije oglasio i politolog Jasmin Mujanović.
„Schmidt odbija da se obrati bosanskohercegovačkoj javnosti čak i dok prijeti pro-segregacijskim promjenama Izbornog zakona zemlje on zakazuje skup u Njemačkoj o Bosni dijeleći scenu sa sumnjivim akademicima i ultranacionalistima. Hajde da razgovaramo“, naveo je Mujanović.
