“Jebo vas izbori. Velež je tek stao na noge i sad treba da glasamo”, govori nam konobar dok čekamo mostarske kolege da nam se pridruže u bašti hotel Bristol.
Sedin Ćenan je došao prvi. Zabrinut je zbog loše izlasnosti. Malo zatim dolaze Štefica Galić i Amel Bahtijar.
“Ja samo što nisam krenula plakati”, govori Štefica koje je upravo pristigla iz Starog grada.
Kaže da je tužna jer “narod ne izlazi” i da bi ta loša izlaznost mogla ostaviti Mostar tamo gdje je sada. Kolega Amer Bahtijar upravo je dobio poruku i čita izlaznost od 15 sati.
“Zapad 31,82 posto ili 5932 birača , Sjever 35,55 ili 3582, Jugozapad 27,38 8175, Jugoistok 31,33 2475, Stari Grad 7320 ili 32,97, Jug 2613 ili 32 posto”, iščitava Bahtijar.
Sta ovo znači, pitam Bahtijara i mostarskog novinara Sedina Ćenana.
“Po ovome bi trebalo biti dobro”, kaže Bahtijar.
Gradsko vijeće Mostara trebalo bi imati 35 vijećnika. Iz šest područja, koja su nekad bila općine, biraju se 22 vijećnika i za njih glasaju građani prijavljeni na tim područjima: Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.
“Zapad i Jugozapad su ključni. Ako probosanske stranke osvoje po jedan mandat iz ova dva područka, šanse su ogromne”, objašnjava Ćenan.
“Ali pod uslovom da sa lista probosanskih stranaka užu dva Srbina na nivou gradske liste”, dodaje Bahtijar.
Ako dobro razumijem, veća izlaznost probosanskim snagama odgovara u svim gradskim područjima osim na Zapadu i Jugozapadu. Informacije s terena govore da se oko 16 sati sve više ljudi pojavljuje na biralištima.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jutros se na biračkom mjestu u Kosači u Mostaru pojavio sa stranačkim obilježjima svoje stranke. Time je lider HDZ-a BiH prekršio Izborni zakon.
“Nije dozvoljeno donošenje obilježja i simbola sa političkom konotacijom na biračko mjesto i u njegovu okolinu”, navedeno je u stavu 5 člana 5.6 Izbornog zakona BiH.
Iako Zakon jasno propisuje da na izborna mjesta nije dozvoljeno donošenje simbola sa političkom konotacijom, Čović je na biračko mjesto došao sa maskom na kojoj je bio logo Hrvatske demokratske zajednice BiH sa izbornim sloganom te stranke: “Mostar pobjeđuje”.
U Mostaru se od jutros, nakon 12 godina, održavaju lokalni izbori na kojima stanovnici tog grada biraju gradske vijećnike koji će, potom, biragi gradonačelnika. Biračka mjesta otvorena su u 7 sati, a lokalni izbori 2020. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara održavaju se i uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Glasanje će trajati do 19 sati.
Dan prije posjete ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, Dodik je rekao da je „samo ruska vakcina protiv COVID-a odgovarajuća i da vakcine koje se proizvode na Zapadu izazivaju neplodnost“.
Najavio je da će Republika Srpska vakcinu za svoje stanovništvo predložiti isključivo iz Rusije, zanemarujući činjenicu da ne postoji odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH bez čijeg odobrenja strani medicinski preparati ne mogu biti uvezeni u zemlju.
Dodik je ovu izjavu dao za medije najavljujući pripreme za posjetu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Lavrov će u ponedjeljak uveče stigao u Sarajevo, gdje se sastao sa Dodikom i visokim liderima Republike Srpske.
U utorak, prie svoje sljedeće posjete Beogradu, očekuje se da se Lavrov sastane sa tri člana bosanskog Predsedništva i ministarkom spoljnih poslova BiH Biserkom Turković.
Čitava posjeta Sergeja Lavrova proći će pod visokim mjerama bezbjednosti.
Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima
Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci
Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova
Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova pic.twitter.com/85BkhA02lk
Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo
Nakkn 90 posto obrađenih listića, Hasan Takonović (NiP) osvojio 70 posto glasova. Prednost je nedostižna. SDA je izgubila Novo Sarajevo pic.twitter.com/SlbhcAAcqW
Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.
Bošnjaci u Srebrenici proglasili pobjedu. Razlika je 600 glasova u korist Mladena Grujičića. Odlučuju glasovi poštom. Bošnjaci imaju 1600 glasova poštom
“U borbi protiv političkog islama uvest ćemo krivično djelo – politički islam kako bismo mogli poduzimati akcije protiv onih koji nisu teroristi, ali stvaraju pogodno tlo za takve”, objavio je u srijedu popodne austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Im Kampf gegen den politischen Islam werden wir einen Straftatbestand „Politischer Islam“ schaffen, um gegen diejenigen vorgehen zu können, die selbst keine Terroristen sind, aber den Nährboden für solche schaffen.
Usvajanje tih zakonskih odredbi, napisao je Kurz, “stvorit će mogućnost za zatvaranje bogomolja, uvođenje imamskog registra”, a bit će pooštrene i zakonske odredbe koje se odnose na praćenje finansijskih tokova i finansiranje terorizma.
Bosanac Ahmed Husagić, koji je svojevremeno bio savjetnik u bivšem sazivu Vlade Austrije, kazao je za Istragu da je još preuranjeno govoriti o ovom zakonu, jer je ovo “tek najava”.
“Poslije terorisitičkog napada koji se prošle sedmice desio u Beču, Vlada traži zakonska rješenja kako bi se u budućnosti takvi napadi mogli pravovremeno spriječiti. Ova najava kancelara Kurza ima za cilj da postavi pravne temelje kako bi se osobe koje koriste islam u političke svrhe mogle krivično goniti. Glavno je pitanje kako će se definisati pojam politički islam. Još je važnije pitanje koliko će se široko ići sa definicijom političkog islama i da li će on zadirati u slobodu vjere, a kao što znamo u Austriji je zagarantovana sloboda vjere i islam je priznata državna religija”, kazao nam je Husagić.
Austrijski kancelar danas je imao sastanak sa predstavnicima Evropskih pučkih stranaka u EU Parlamentu.
“Govorio sam o našim planovima u borbi protiv terorizma i radikalnog islama, kao i o zaštiti vanjskih granica EU”, saopćio je Kurz.
Podsjećamo, prošle sedmice pripadnik selefijskog pokreta Kujtim Fejzulai, po porijeklu Albanac iz Sjeverne Makedonije, u terorističkom napadu u centru Beča ubio je četiri osobe. Nakon napada je ustanovljeno da je slovačka policija još u julu ove godine obavestila austrijske službe da je čovek koji je nedavno osumnjičen za napad u Beču u toj državi pokušao kupiti municiju. Zbog grešaka u sigurnosnom sistemu, šef antiterorističke jedinice policije Beča Erih Cvetler privremeno je suspendovan na sopstveni zahtev. Poslije napada austrijske vlasti su zatvorile nekoliko mesdžida u Beču među kojima je i mesdžid Tewhid kojim je upravljao bh. državljanin Muhamed Porča. U tom je mesdžidu, prema izjavama austrijskih zvaničnika, često boravio i napadač iz Beča. No, tu se nije stalo. Početkom ove sedmice austrijska je policija provela racije i u Gracu, a kao razlog je navedeno da su mesdžidi povezani sa Muslimanskim bratstvom i Hamasom. Desničarski mediji su naveli da je pretresena džamija koju je posjećivala i ministrica pravde te države Alma Zadić koja je, inače, porijeklom iz BiH.
“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić, Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.
U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.
“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.
Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.
“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.
I, pitam ga, ko je presudio?
“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.
Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.
“Nevjerovatna pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.
A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?
“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.
Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.
Bh. državljani koji su prijavljeni za glasanje putem pošte iz Finske i Mađarske ne mogu vratiti izborni materijal u BiH, saznaje Istraga. U pitanju je 160 glasova iz Finske i 68 iz Mađarske.
“Upoznati smo s problemom. Ne radi poštanski promet iz Finske prema BiH”, kazali su nam iz Centralne izborne komisije BiH.
Trenutno se, kako saznajemo, vode pregovori o načinu slanja glasačkog materijala, a jedna od opcija je slanje materijala u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo odakle bi se materijali dalje slali prema BiH.
Nekoliko bh. državljana koji žive u Finskoj već se obraćalo CIK-u. Ustvrdili su da im se pošta koju šalju prema BiH vraća na kućnu adresu.
Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o poništavanju kandidature Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića. Odluka je donesena jednoglasno. Kazna je uslijedila zbog spornog TV spota kojim Nenad Stevandić i njegova stranka raspiruju međunacionalnu mržnju.
Predsjedniku te stranke i državnom zastupniku Nenadu Stevandiću izrežena je kazna u iznosu od 10 hiljada maraka.
“Iako je bio upoznat da je protiv njega pokrenut postupak, politički subjekt nije ukloni spot”, kazano je na sjedici CIK-a.
Podsjetimo, postupak protiv Ujedinjene Srpske pokrenut je po službenoj dužnosti nakon objave video spota te stranke u kojem se vrijeđaju Bošnjaci, Albanci i Hrvati. Stevandić je kažnjen zbog raspisivanja međunacionalne mržnje.
CIK je ovu odluku temeljio i na presudama koje je izrekao Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu, te na odredbama Izbornog zakona u BiH.
“Centralna izborna komisija BiH, kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti. Centralna izborna komisija BiH takođe ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije: novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih maraka; uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu; poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata i zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog Zakona, navedeno je u članu 6.7. Izbornog zakona BiH.
Istim Zakonom, članom 7.3., definisana je lista prekršaja na osnovu kojih bi navedene sankcije mogle biti izrečene. Kandidatima na izborima je, prema tom zakonu, zabranjeno “koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”.
Zbog brojnih zloupotreba sa prijavama, Centralna izborna Komisija BiH odbila je upis prijave za glasanje iz dijaspore za 27.960 birača. Odluka je donesena kasno sinoć na hitnoj sjednici CIK-a. Žalbe su još uvijek dopuštene.
“Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, Centralna izborna komisija BiH će dostaviti Tužilaštvu BiH”, saopćeno je iz te istitucije.
Istraga je, podsjećamo, objavila da se na tom spisku nalazilo najmanje stotinu mrtvih birača, a većina ih je prijavljena bila za glasanje poštom iz Srbije.
Osim toga, Centralna izborna komisija BiH je na istoj sjednici donijela Odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Lokalne izbore 2020. godine.
Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine naći ukupno 101.771 birač.
Sva imena, države i gradove za koje su prijavljeni birači možete pročitati ovdje .
Najviše prijavljenih za glasanje iz dijaspore je za Brčko distrikt. Ukupno je prijavljeno 5180 birača koji će za tu izbornu jedinicu glasati putem pošte. Za Teslić je prijavljeno 3298, za Opštinu Bratunac se prijavilo 3385 birača putem pošte. Za Srebrenicu je 2301, Zvornik 2662, Gornji Vakuf 1444, Tomislavgrad 1711, Ključ 1004, Lopare 1188, Doboj 2054, Banja Luka 2998 …
„Zapošljavanje u realnom sektoru“, napisat će prije tri dana na svojoj Facebook stranici Davud Zahirović, SDA-ov kandidat za gradonačelnika Gračanice. Lista njegovih prioriteta je duga, a na kandidaturu se odlučio jer je cijela Gračanica u njegovom srcu. Davud Zahirović je, dakle, čovjek „velikog srca“, što se vidi iz manje poznatih detalja njegove biografije.
Sabalhajrudin Suljagić bio je glavni lik priče koju je Slobodna Evropa objavila 2012. godine. U ratu je izgubio oba roditelja i kao ratno siroče smješten je u Dom u Sarajevu. Kada je napunio 18 godina i napustio dom – postao je beskućnik. Te 2012. godine je živio na ulicama Tuzle i spavao u tamošnjoj gradskoj džamiji.
foto: Maja Nikolić, Slobodna Evropa
Dok se Sabalhajrudin po tuzlanskim ulicama tragao za hranom i mjestom gdje će prenoćiti, biznismen Davud Zahirović je tražio rješenje koje bi mu omogućilo da ne plati porez. Njegove farmaceutske firme Zada i Bosnafarm proganjala je Uprava za indirektno oporezivanje.
„Na dan donošenja ovog Rješenja dug po osnovu dužnika ZADA pharmaceuticals d.o.o. Lukavac iznosi ukupno 1.193.632, 83 KM“, navedeno je u aktu Uprave za indirektno oporezivanje sačinjenom 10. marta 2015. godine.
U Rješenju UIO je navedeno da je kontrolom utvrđeno da je firma ZADA poslovala sa povezanim pravnim licem – Bosnafarm koje je registrovano na istoj adresi u Lukavcu. Vlasnik firmi ZADA i Bosnafarm bio je Davud Zahirović, dugogodišnji sabornik Islamske zajednice, „sportski radnik“, SDA-ov biznismen i, na kraju, kandidat te stranke za gradonačelnika Gračanice. U medijima je ostalo zabilježeno da je biznismenu Zahiroviću u decembru 2006. godine „eksplodirao“ terenac, da su u krugu njegove fabrike u Lukavcu nezakonito spaljivani lijekovi i ostali medicinski, a njegove kompanije se, ipak, najčešće pominju u službenim aktima UIO. Dug je varirao, ali prema posljednjem izvještaju UIO, kompanija Bosnafarm dužna je oko 300 hiljada maraka po osnovu PDV-a. No, u sudskom registru vlasnik firme više nije Davud Zahirović.
Formalni vlasnik je Sabalhajrudin Suljagić, beskućnik na kojeg su Davud Zahirović i njegov advokat Sead Suljić „prebacili“ firmu kako bi prikrili tragove svog kriminala. U januaru ove godine advokat Suljić je uhapšen, a Kantonalno tužilaštvo Tuzla je potvrdilo da je vlasnik firme Bosnafarm – beskućnik Suljagić. Sjedište firme je iz Lukavca formalno prebačeno u Tuzlu, na adresu Mala Solina 8. Ali na toj adresi se nalazi Kuća za djecu bez roditeljskog staranja koja djeluje u okviru SOS Dječijeg sela iz Gračanice.
Dakle, SDA-ov kandidat i „čovjek velikog srca“ Davud Zahirović je, prikrivajući porezne dugove, svoju kompaniju registrovao na beskućnika i to na adresi SOS sela.
Prema izvještajima o poslovanju, firma Bosnafarm d.o.o. Tuzla tokom 2017. i 2018. godine poslovala je sa ukupnim gubitkom u iznosu od 4 miliona maraka. Samo godinu ranije, 2016., iskazana je dobit u iznosu od 3,2 miliona maraka. To znači da je Zahirović iz te kompanije izvukao novac, prije nego je „formalno“ prepustio beskućniku koji je danas vlasnik firme koja je veliki poreski dužnik.
Iste godine, 2016., kada je iz tuzlanskog Bosnafarma, kojeg je prepustio beskućniku, izlačio dobit, u Sarajevu je registrovana firma Bosnafarm Group. Osnivački kapital je svega 2000 KM, a vlasnica je Emina Zahirović, članica uže porodice Davuda Zahirovića. Ona je, istovremeno, i članica uprave kompanije ZADA čiji je vlasnik Davud Zahirović, SDA-ov kandidat za gradonačelnika Gračanice.
Odlukom Vlade FBiH Fadila Novalića, od 12. decembra 2018. godine, Zahirovićevoj kompaniji Bosnafarm otpisano je 2000 KM duga prema Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
Nadalje, firme koje je su još u vlasništvu Davuda Zahirovića su dobile subvencije po osnovu plaćanja poreza tokom pandemije koronavirusa. Istovremeno, Davud Zahirović je dobio podršku od ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je u aprilu ove godine posjetila njegovu kompaniju ZADA i najavila da je ta kompanija razvila lijek za oboljele od koronavirusa.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
