Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Politika

    Specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin u intevjuu za Istragu: “Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    “Visoki predstvavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi samostalno”, kazao je u intervjuu za Istraga.ba specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.

    Povod za intervju bio je predstojeći Samit Berlinski proces, na kojem bi trebali biti potpisani sporazumi koji bi građanim BiH omogućili da uskoro u sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući u Kosovo, putuju samo sa ličnim kartama. Diplome stečene u bilo kojoj od ovih država bit će međusobno priznate. Sve bi trebalo biti potpisano pod pokroviteljstvom njemačke Vlade.

    Gospodine Sarrazin,  početkom novembra u Berlinu će biti održan Samit Berlinskog procesa. Šta, konkretno, zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati?

    Cilj Berlinskog procesa je promovisanje regionalne saradnje i podrška zemljama Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se integrišu u EU. Imajući taj cilj u vidu, drago nam je da je postignut iskorak u vezi s tri sporazuma o mobilnosti koji će graditi temelje zajedničkog regionalnog tržišta. Ovi sporazumi će biti potpisani na samitu u novembru. Druga važna tema za samit je jačanje saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećana solidarnost između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Na dnevnom redu će biti i zelena agenda, a posebno energetska tranzicija. Štaviše, zajedno s našim partnerima iz Svjetske banke željeli bismo ojačati regionalne razmjene mladih i osnovati Fond za kulturu mladih. Ostala pitanja uključuju cyber sigurnost, jačanje zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

    Već je najavljeno da su ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana postigli načelni dogovor o potpisivanju tri regionalna sporazuma. O čemu se radi?

    Ova tri sporazuma izgradit će temelje Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovoreno u Sofiji 2020. godine, kao daljnji razvoj Regionalnog ekonomskog prostora koji je već potpisan 2017. godine u Trstu. Podrazumijevaju prekogranično putovanje s ličnim kartama širom regiona, priznavanje diploma i priznavanje stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata. Ovi sporazumi su zbog političkih pitanja bili blokirani dvije godine. Zahvaljujući političkoj spremnosti svih aktera zemalja Zapadnog Balkana, konačno smo uspjeli napraviti iskorak tokom pregovora u Berlinu, a šest uključenih strana uspjele su usaglasiti tekstove koji će politička pitanja ostaviti po strani i fokusirati se na cilj ovih regionalnih sporazuma: omogućavanje lakšeg putovanja građanima šest zemalja Zapadnog Balkana, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija. Ovo je sada dobra osnova za daljnji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije.

    Jedan od sporazuma je i onaj koji se odnosi na slobodu kretanja uz lične karte. S obzirom na to da BiH još uvijek nije priznala Kosovo, da li to znači da će, zahvaljujući tom sporazumu, bh. državljani moći putovati na Kosovo bez viza, a državljani Kosova u BiH bez viza?

    Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu utvrđuje upravo to: slobodno kretanje svih građana Zapadnog Balkana širom regiona bez viza. Dakle, odgovor je da, to uključuje građane iz BiH koji putuju na Kosovo bez vize i obrnuto. Na ovaj sporazum ne utječu različita mišljenja o statusu Kosova i njime se uklanjaju prepreke slobodnom kretanju širom regiona, što je preduslov stvaranja zajedničkog tržišta.

     S obzirom na to da se radi o međunarodnom sporazumu, da li se bojite da određeni zvaničnici u BiH, poput Milorada Dodika, iskoriste mehanizme blokade prilikom donošenja odluka o prihvatanju tih sporazuma zbog čega bi sve dogovoreno moglo propasti?

    Ne, ne bojim se toga. Razmišljamo pozitivno i želimo iskoristiti ovaj povoljan trenutak za izgradnju bolje budućnosti za region. Bosna i Hercegovina je pristala na uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta zajedno s ostalih pet partnera iz regije već 2020. godine. Ovi sporazumi su ništa drugo nego početak provedbe tog dogovora. Stoga očekujem da će BiH, zajedno s ostalim zemljama iz regiona, potpisati sporazum na samitu i ubrzo zatim i ratificirati. Ovo je jedini način za napredak regiona u smislu uspostavljanja Zajedničkog regionalnog tržišta na dobrobit svih građana i privrednika. Koliko ja meni poznato, i gospodin Dodik je od samog početka podržavao ovaj proces. Strah, inače, nije moj pristup rješavanju problema u regionu. Mislim da bismo trebali vratiti CRM na pravi put i ostaviti po strani neslaganja u drugim oblastima i umjesto toga razmišljati o tome šta je korisno za građane. Naravno, svjestan sam da su procedure u BiH ponekad komplikovane. Stoga sam lično zatražio od sva tri člana aktuelnog saziva Predsjedništva da u narednim danima pokažu političku volju i ispune neophodne procedure za potpisivanje prije održavanja samita u Berlinu 3. novembra.

    Još 2014. godine njemačka Vlada je započela priču o saradnji zemalja Zapadnog Balkana. Nekoliko godina kasnije pojavila se ideja Open Balkan koju podržavaju američki zvaničnici. Koja je razlika između Berlinskog procesa i Open Balkana?

    Njemačka vlada smatra regionalnu saradnju, uključujući regionalnu ekonomsku saradnju, veoma važnom. Istovremeno, saradnja treba biti inkluzivna. Do danas su samo tri zemlje iz regiona pristupile inicijativi Otvoreni Balkan, dok Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište obuhvataju čitav region i šest država Zapadnog Balkana. Samo tržište koje obuhvata cijelu regiju može ostvariti i najveću ekonomsku korist za cijeli region. Budući da sve zemlje za cilj imaju pridruživanje EU i što brže postizanje kohezije s jedinstvenim tržištem EU, smatramo vrlo značajnim da se zajedničko tržište zasniva na standardima EU. I CEFTA i RCC su veoma važne organizacije koje svoju stručnost ulažu u razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.

    Da li jačanje Berlinskog procesa znači kraj Open Balkana?

    Jačanje Berlinskog procesa je dobra vijest za sve države Zapadnog Balkana. Ne radi se o isključivanju jednog ili drugog. Otvoreni Balkan je osnovan kao inicijativa između tri zemlje koje su odlučile brže napredovati u nekim aspektima. Ako odluče nastaviti tim putem, to je njihov izbor. Konkretne koristi od saradnje najveće su ako se uključi svih šest zemalja. Općenito vjerujemo da je saradnja u ZB pozitivna. Saradnja bi trebala biti inkluzivna za cijeli region i biti zasnovana na standardima EU, približavajući region usklađivanju s acquis-em EU. Zato snažno podržavamo Zajedničko regionalno tržište i drago nam je što su prva tri sporazuma spremna za potpisivanje na samitu.

    S obzirom na to da ste specijalni izaslanik Vlade Njemačke za države Zapadnog Balkana, kako komentirate posljednje izborne rezultate u BiH?

    Veoma je važno da su izbori protekli mirno. Dijelim ocjenu ODIHR-a da je Centralna izborna komisija profesionalno organizirala izbore. Centralna izborna komisija je pokazala svoju nezavisnost i profesionalnost i sada čekamo konačne rezultate. Svaki napad na ovu instituciju je neprihvatljiv. Također dijelim zabrinutost ODIHR-a zbog nedostatka reformi u zemlji, nedostatka povjerenja građana u institucije i retorike etničkih podjela koja je uticala na opće okruženje u kojem su se izbori održali. Sada je važno brzo formirati sve nivoe vlasti kako bi se konačno ispunili reformski planovi.

     Da li Vlada Njemačke podržava odluku Christiana Schmidta da odmah nakon izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH?

    Visoki predstavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno i u skladu sa svojim mandatom. On ima našu stalnu podršku za svoj važan rad.

    Kako ocjenjujete  sadržaj nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona?

     Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak. Kako je visoki predstavnik Schmidt objasnio, cilj ovih mjera je povećanje funkcionalnosti Federacije. Mjere, dakle, imaju za cilj okončati političku blokadu u entitetu i učiniti reforme vjerovatnijim. Podržavamo visokog predstavnika Schmidta u ostvarenju tog cilja.

    Da li je Christian Schmidt svoju odluku o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona koordinirao sa Vladom Njemačke koja ga je kandidirala za Visokog predstavnika u BiH?

    Visoki predstavnik Schmidt koordinira svoje odluke s međunarodnom zajednicom, kako to i diktira njegov mandat, a česte su konsultacije i s akterima u BiH i regionu.

     

    Hrvatski ministar Grlić-Radman upozorio Jensa Stoltenberga: “Ako hrvatski vojnici ne budu sudjelovali u misiji u BiH, to bi mogao biti štetan presedan za buduće misije NATO-a”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Hrvatska ne odustaje od slanja svojih vojnika u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko, pak, ne bude dopušten njihov angažman, hrvatski zvaničnici prijete čelnicima NATO-a “budućim operacijama”. Naime, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je 14. oktobra pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugrožene ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH. Istraga.ba je u posjedu ovog pisma i u nastavku ćemo izdvojiti ključne detalje.

    “U kontekstu nedavnih diskusija unutar NATO-a o alternativnim scenarijima za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini u slučaju mogućeg veta na produženje mandata EUFOR-ove operacije Althea u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, želio bih ponoviti stav hrvatske Vlade po pitanju sudjelovanja Hrvatske u svim misijama i operacijama NATO-a, a posebno u mogućoj misiji NATO-a u Bosni i Hercegovini. Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznike, jer je to naše inherentno pravo, što je sadržano u preambuli Sjevernoatlantskog ugovora kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu i za očuvanje mira i sigurnost”, napisao je Grlić-Radman.

    Hrvatski ministar dalje navodi da “ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a”. Osim toga, ističe dalje Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika, u ovom slučaju Hrvatsku, stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere.

    “To bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz našeg članstva u NATO-u. Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem još jednog saveznika u NATO misiji u Iraku govori u prilog našem stavu. Nadalje, takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg Saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koju je donijela ruska agresija na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno”, navodi ministar vanjskih u europskih poslova Republike Hrvatske.

    Grlić-Radman podsjeća “da je Hrvatska bila ključna u pružanju podrške, vojne i humanitarne pomoći i konačno uspostavljanju i implementaciji mira u zemlji devedetih godina”.

    “Stoga se moraju osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznika u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg Saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku u ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, zaključio je Radman. 

    U dodatku nazvanom – pismo o stajalištu, Hrvatska podržava angažman snaga EUFOR-a u BiH.

    “Ipak, gotovo trideset godina nakon potpisivanja Sporazuma, potencijalno sudjelovanje Hrvatske u operaciji još uvijek se osporava na temelju posebne odredbe Sporazuma, unatoč temeljnoj promjeni konteksta i međunarodnog statusa Hrvatske. Riječ je o odredbi člana 3. Aneksa 1A Sporazuma (Povlačenje stranih snaga), koji propisuje da su sve snage koje nisu lokalnog porijekla, bez obzira da li su pravno i vojno podređene Republici Bosni i Hercegovini ili ne”, navedeno je u dopunskom aktu koji je sastavni dio Grlić-Radmanovog pisma. 

    Dalje se navodi da “ne postoje ni formalne ni faktičke prepreke da Hrvatska doprinese operaciji, a argument da bi time EU prekršio međunarodno pravo je potpuno neutemeljen”.

    “Ulaskom u NATO i EU, Republika Hrvatska je preuzela nove obveze, prava i odgovornosti prema EU i NATO misijama i operacijama koje proizlaze iz punopravnog članstva u obje organizacije. Svaki pokušaj da se spriječi Hrvatska u ostvarivanju ovih prava, obveza i odgovornosti u ovom kontekstu predstavlja diskriminatornu praksu, zanemaruje izmijenjeno političko i pravno okruženje i krši načelo ravnopravnosti država članica kao temeljno načelo Europske unije.”, navedeno je u dokumentu. 

    Predsjednici deset stranaka pisali Christianu Schmidtu: Izjednačite ovlaštenja federalnog Doma naroda i Vijeća naroda Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili su pismo visokom predstavniku Christianu Schmudtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS. U nastavku možete u cjelosti pročitati ovo pismo.

    “Cijenjeni Visoki predstavniče, gospodine Schmitd,

    Obraćamo Vam se u ime Pokreta za državu, asocijacije bosanskohercegovačkih stranaka, koje u entitetu Republika Srpska nastupaju zajedno. Ove stranke su na proteklim izborima na nivou Bosne i Hercegovine dobile podršku blizu 600.000 glasača. Na bazi te podrške, ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imaju 19 poslanika, što čini 45 posto ovog tijela.

    Vašom odlukom, kojom ste nametnuli amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koja je donesena 2. oktobra u toku održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, i stupila je na snagu odmah, prekršili ste demokratska načela iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, a posebno načelo vladavine prave, princip pravne sigurnosti i legitimnog očekivanja.

    Naime, s obzirom  na obim i intenzitet izmjena Ustava i Zakona morao je biti osiguran period  prilagođavanja između stupanja na pravnu snagu novog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona) i stupanja van snage starog zakona (Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona), kako bi svako lice ostvarilo svoja legitimna očekivanja. Vi ste propustili da to uradite i na taj način ste postupili suprotno načelu vladavine prava i principu pravne sigurnosti.

    Posebno se to odnosi na činjenicu da politički subjekti koji su uzeli učešće u izbornom procesu, koji prilikom sačinjavanja izbornih lista, u roku koji je odredila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nisu mogli ostvariti svoja legitimna očekivanja, jer su ista gradili na osnovu pravnih pravila koja su važila na dan 04.07.2022. godine i na tome  da će vlasti jednako i ujednačeno za sve primjeniti izborna pravila  koja su bila na pravnoj snazi u vrijeme potvrđivanja kandidatskih lista i u vrijeme trajanja izbornog procesa.

    Narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušili ste i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Osim ovoga, Vašom nametnutom odlukom ne nude  se pravična i cjelovita rješenja, jer se njima ne implementiraju predsude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Nametnutom odlukom se dodatno pojačava asimetrija u pogledu nadležnosti i funkcija Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao i predsjednika i potpredsjednika FBiH i RS.

    Podsjećamo Vas da je u predmetu 5/98 Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku da su Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prilikom implementacije te odluke u entitetskim ustavima je jasno propisano da su u oba bosanskohercegovačka entiteta, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi, i Ostali, ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem dijelu teritorije BiH žive, što podrazumijeva jednakost, ravnopravnost i nediskrimaniciju bilo kojeg građanina.

    Međutim, nametnutom odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petriča donesenom 19. aprila 2002. godine, nisu osigurani mehanizmi zaštite principa ravnopravnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Umjesto toga uspostavljena su asimetrična rješenja u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, čime je vlastima u entitetu RS omogućeno da nastave provoditi otvoreni aperthejd, diskriminaciju i dominaciju nad građanima nesrpske nacionalnosti. Tim rješenjima, Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS, unatoč pomenutoj odluci Ustavnog suda BiH kojom im se garantira ravnopravnost, onemogućen je izbor vlastitih predstavnika i efikasna zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Eklatantan primjer među mnogima je protivustavno uskraćivanje prava na bosanski jezik.

    Vašom nametnutom odlukom od 02. oktobra 2022. godine, koja se odnosi isključivo na entitet Federacija BiH, Vi idete i korak dalje: dodatno ste unaprijedili politički status konstitutivnih naroda Hrvata i Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako su predstavnici ovih naroda i do sada imali efikasne mogućnosti za zaštitu svojih vitalnih nacionalnih interesa u ovom entiteru, a potpuno ste zanemarili položaj konstitutivnih naroda Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republika Srpska. Time ste produbili etničke i etnoteritorijalne podjele unutar Bosne i Hercegovine, te ste na ovaj način postupali suprotno Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda (U-5/98).

    Također, selektivno ste implementirali Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-23/14 – „Ljubić“), za koju je ranije sam OHR potvrdio da je implementirana, a istovremeno ste ignorisali vitalno važne presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (U-14/12 „Komšić“) i presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić/Finci, Zornić, Pilav i druge, koje se odnose na nespornu diskriminaciju naroda i građana Bosne i Hercegovine.

    Nadalje, povećanjem broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i povećanjem broja delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, osigurali ste presudan utjecaj HDZ-a, odnosno HNS-a, na konstituisanje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine. Time ste svjesno pojačali ulogu političkog faktora koji je blokirao procese u Federaciji BiH, onemogućivši, uz ostalo, implementaciju izbora iz 2018. i formiranje nove Vlade FBiH, kao i izbor sudija Ustavnog suda FBiH.

    Ignorišući zahtjeve da se nadležnost Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svede isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ostavili ste na snazi mehanizam koji značajno usporava, a vrlo često i zaustavlja zakonodavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Umjesto uklanjanja asimetričnih rješenje u entitetima, bjelodano jasne diskrimanacije i neravnopravnosti kojoj su izloženi Bošnjaci i Hrvati u entitetu Republika Srpska, rezultat Vaših nametnutih rješenja su pojačanje asimetrije i produbljena diskriminacija.

    Od potpisivanje Dejtonskom mirovnog sporazuma do danas, kroz sve odluke međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkom akcijom međunarodne zajednice i domaćih aktera, evolutivnim putem BiH je građena kao istinska parlamentrana demokratija postepenim smanjenjem utjecaja etničkog i jačanjem građanskog principa u interesu svih naroda i građana. Svojim odlukama zaustavili ste ovaj proces, dodatno ojačali Dom naroda (etničko) i time umanjili značaj Predstavničkog doma kao istinskog doma demokratije (građansko). Zaustavili ste jedan pozitivan proces i nagovjestili obrnut smjer, smjer jačanja etničkog na račun građanskog. Posljedice toga mogu biti fatalne, jer bilo kakve dodatne etničke, vode u moguće teritorijalne podjele.

    Uzevši u obzir sve navedeno, od Vas tražimo da povučete odluku donesenu 2. oktobra 2022. godine, te da umjesto nje nametnete rješenja koja će omogućiti postizanje potpune ravnopravnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i simetrična rješenja u oba bh. entiteta.

    Stoga, od Vas očekujemo da u skadu sa svojim mandatom donesete odluke kojima će se:

    1. Uspostaviti simetrična rješenja u entitetskim zakonodavnim organima definirajući nadležnost Doma naroda Parlamenta FBiH kao doma koji je nadležan isključivo za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao što je to trenutna nadležnost Vijeća naroda RS, ili Vijeću naroda RS uz trenutnu naležnost dodijeliti i ulogu drugog zakonodavnog doma, kakvu ima Dom naroda Parlamenta FBiH.
    2. Izjednačiti broj delegata u Vijeću naroda RS sa brojem delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
    3. Osigurati izbor delegata u Vijeće naroda RS po identičnoj formuli koja bi se primjenjivala u Federaciji BiH za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u smislu teritorijalnog rasporeda broja delegata, gdje bi se u entitetu RS uzela u obzir nacionalna struktura stanovništva u općinama, a u Federaciji BiH u kantonima.
    4. Osigurati identična rješenja i jasno definirati vitalni nacionalni interes i mehanizme njegove zaštitete u oba etniteta.
    5. Izjednačiti ulogu Vijeća naroda RS i Doma naroda Parlamenta FBiH u izboru sudija entitetskih ustavnih sudova.
    6. Osigurati distribuciju ključnih funkcija u entitetu RS na način kako je to učinjeno u entitetu FBiH, naročito u pogledu odredbe da predsjednik entiteta i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
    7. Izjednačiti način izbora i nadležnosti predsjednika/potpredsjednika entiteta RS sa nadležnostima predsjednika/potpredsjednika entiteta Federacija BiH, naročito u pogledu njihove uloge u imenovanju entitetske vlade, imenovanju sudija entitetskih ustavnih sudova, dodjele pomilovanja, odlikovanja, obrazovanja i učešća u radu savjetodavnih tijela.
    8. Osigurati jednaku ulogu entitetskih ustavnih sudova u pogledu formiranja vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i jednake mehanizame odlučivanja ovih vijeća u predmetima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te osigurati da ustavni sudovi rade i odlučuju u skladu sa entitetskim ustavima”, navedeno je u pismu kojeg su potpisali predsjednici deset stranaka.

    Christian Schmidt podnio izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a: “Spriječio sam prekomjernu zastupljenost konstitutivnih naroda u nekim kantonima. Sejdić-Finci i presude iz Strazbura neka provode domaći političari”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija svoj polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. No, Schmidt se ponovo neće obratiti Vijeću sigurnosti, jer se tome protive Ruska Federacija i Kina. Istraga.ba u posjedu je ovog izvještaja i kompletan sadržaj možete pročitati kliknete li ovdje.

    Visoki predstavnik u svom izvještaju ukratko ističe rezultate posljednjih izbora, te poraz Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka naziva “iznenađujućim”. Osim izbornih rezultata, Schmidt izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o svojim odlukama u vezi sa nametanjem izmjena Ustafa FBiH i Izbornog zakona. Za Bonske ovlasti, ističe, odlučio se nakon što su propali pregovori o izmjenama Izbornog zakona.

    “Političke stranke su nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi u cilju otklanjanje političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.  S obzirom na neuspjeh ovog dijaloga i s obzirom na visok rizik da formiranje institucija nakon izbora ponovo bude blokirano, donio sam 2. oktobra Odluku kojom se donose izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U vezi sa odlukom birača, ovu odluku sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Odluka ne utiče ni na prebrojavanje glasova”, napisao je Schmidt.

    On, dalje, navodi da je povećao broj delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine “kako bi omogućio raspodjelu mjesta na način da se ispravi prekomjerna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima.

    Visoki predstavnik se, dalje, hvali kako je “prvi put Ostalima iz svih kantona omogućio da budu zastupljeni u Domu naroda FBiH”. 

    “Ali provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i funkcionalna neusklađenost Doma naroda Federacije – koji je ujedno opći zakonodavni drugi dom i predstavničko tijelo tri konstitutivna naroda i Ostalih – izvan su dosega ove odluke i njima se moraju pozabaviti domaći politički akteri”, konstatirao je Schmidt.

    Visoki predstavnik u svom izvještaju podsjeća i na izjavu Bakira Izetbegovića o “probrojavanju”, te na izjave hrvatskih zvaničnika kojima se negira teritorijalni integritet”. Ipak, Schmidt u svom izvještaju pohvaljuje Dragana Čovića.

    “Međutim, 10. listopada 2022. godine, u pismu međunarodnoj zajednici, Dragan Čović je potvrdio da “Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine ostaje privržen suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom Bosne i Hercegovine retorika koja cjelovitosti kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine”, navodi Schmidt. 

    S obzirom na trenutnu političku situaciju, Schmidt preporučuje “pojačan angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme”.

    Schmidt problematizira i odluku Suda BiH da odgodi izvršenje presude kojom se Uprava za indirektno oporezivanje obavezuje da Republici Srpskoj isplati 30 miliona maraka.

    “Neuspjeh u rješavanju ovih i sličnih pitanja s finansijskim implikacijama utječe na funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja i povjerenje u njegovu institucionalnu strukturu. Nadalje, daje izgovor Republici Srpskoj da osporava ovlasti države u neizravnom oporezivanju i zalaže se za vraćanje te ovlasti entitetima, što je i pokazano 10. decembra 2021. godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključak u vezi s Informacija o prijenosu nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja”, naveo je Schmidt. 

    Bog političkih tenzija u BiH, Schmidt ističe da “EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati ključnu ulogu u čuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavanje mom uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate”.

    “Prisustvo EUFOR-a ALTHEA u Bosni i Hercegovini ostaje nezaobilazno”, napisao je visoki predstavnik. 

    On u izvještaju dalje konstatira da su Sjedinjene Američke Države sankcionirale federalnog premijera Fadila Novalića, državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković, predsjednika Federacije Marinka Čavaru…

    Navodi da je smanjeno negiranje genocida ali da Tužilaštvo BiH nikoga nije procesuiralo zbog negiranja ratnih zločina i genocida. Podsjeća i da Vlada FBiH nije imenovala direktora FUP-a. Također konstatira i sutiaciju u vezi sa obnovom zadruge u Kravici.

    “Lokalne općinske vlasti Bratunca u Republici Srpskoj poduzele su obnovu Kravice, jednog od mjesta masovnih ubistava tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, gdje je ubijeno više od 1.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Obnova je izazvala niz oštrih reakcija, posebice među rodbinom žrtava, te aktualizirala problem očuvanja i obilježavanja mjesta masovnih stradanja. Zahtjeve da se obilježe mjesta masovnih stratišta na širem području Srebrenice pratili su slični pozivi drugih bošnjačkih predstavnika diljem cijele Republike Srpske (poput Foče, Kalinovika i Prijedora)”, napisao je Schmidt. 

    Nepravilnosti utvrđene, ali nema poništavanja izbora: Milorad Dodik novi je predsjednik Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate za predsjednika tog entiteta. Unatoč brojnim utvrđenim nepravilnostima, CIK je odbio poništiti izbore koje se odnose na predsjednika Republike Srpske. Šest članova CIK-a podržalo je odluku o potvrđivanju rezultata, dok je protiv bila članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.

    “Nezadovoljna sam dostavljenim izvještajem. Oni u određenim dijelovima ne daju nikakve odgovore”, rekla je Bjelica-Prutina.

    “Nisam vidjela da se volja birača prepravljala”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić, navodeći da joj se ne sviđa izvještaj Glavnog centra za brojanje.

    “Nema razloga da ne utvrdimo rezultate za predsjednika Republike Srpske”, rekao je član CIK-a Ahmed Šantić, navodeći da volja birača nije promijenjena.

    “Ne treba stogo gledati pravila. Izborna utakmica nigdje nije završena bez prekršaja i bez faula”, kazao je član CIK-a Vlado Rogić.

    Na 253 biračka mjesta su uočene neporavilnosti. Na sjednici je konstatovano da nedostaju 62 vreće sa biračkim materijalom.

    “Stojim kod činjenice da su na 253 biračka mjesta trebali biti ponovljeni izbori, jer oni utiču na konačne rezultate za potpredsjednika Republike Srpske”, kazala je Vanja Bjelica.

    Član CIK-a Željko Bakalar je rekao da bi u obe varijante (i prije i poslije kontrole, potpredsjednici ostali isti – Ivan Begić i Ivan Begić.

    Njemačka ministrica Anna Luhrmann : Podržavamo Christiana Schmidta i njegovu odluku o izbornom zakonu iz jula!

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    “Christian Schmidt ima punu podršku Vlade Njemačke, kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Želim Vas podjetiti da je, kada je prvi put iskoristio Bonske ovlasti kako bi osigurao održavanje izbora, to je odista bilo neophodno. Da on nije mobilizirao neophodna finansijska sredstva, te da nije donio izmjene Izbornog zakona BiH u segmentu integriteta izbornog procesa, mislim da bi teško bilo da se glasanje uopće i održi”, rekla je u ekskluzivnom intervju za Kanal 10 kosovske televizije Anna Luhrmann, državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, prenosi politicki.ba.

    Odgovarajući na pitanje novinara ove TV kuće Xhemajal Rexhe kakav je stav Vlade Njemačke prema odluci visokog predstavnika da u izbornoj noći nametne promjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, ona je izbjegla direktan odgovor, već se osvrnula na korištenje Bonskih ovlasti visokog predstavnika iz jula ove godine.

    Luhrmann dolazi iz redova stranke Zeleni Njemačka.

    Zadužena je i za klimu u Evropi, ali se značajno bavi Bosnom i Hercegovinom i zapadnim Balkanom.

    “Taj region je top prioritet Vlade Njemačke. Kada smo preuzeli vladu, označili smo ga kao jednim od najvažnijih, stavili smo sebi u zadatak oživljavanje Berlinskog procesa, izabrali smo i specijalnog izaslanika vlade njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

    Tokom intervjua potvrdila je da je jedan od rezultata nedavnog susreta šefova diplomatija šest država našeg regiona s njemačkim i zvaničnicima EU u Berlni i  ukidanje viza između BiH i Kosova.

    Govoreći o stanju u BiH nakon izbora ona je izrazila nadu da će se nove vlasti formirati što prije i da neće biti blokada.

    “Potrebno je donijeti jako puno odluka i građani BiH ih očekuju”, istakla je.

    Luhermann je u daljem toku razgovora za Kanal 10 rekla i da je posjetila našu zemlju prije ljetnjih odmora i da je posebno puno razgovarala s mladim ljudima.

    “Oni žele ostati u BiH. Ali nisu sigurni imaju li budućnost u njoj. Potrebna im je vlast koja može raditi, koja može djelovati, otvarati nova radna mjesta, donositi socijalni razvoj, pomirenje…”.

    Ocijenila je da novoizabrani zvaničnici pred sobom imaju zadatak ispuniti reforme kako bi BiH dobila kandidatski status.

    U tom kontekstu posebno je istakla aktivnosti koje će poboljšati stanje vladavine zakona, donijeti rezultate u borbi protiv korupcije.

    Istakla je i da je “ponašanje Dodika jako problematično”.

    “U proteklim godinama on je stalno govorio o otcjepljenju. To uopće ne doprinosi konstruktivnoj i mirnoj budućnosti države.

    Njemačka je to sasvim jasno rekla. Mi ne damo svoj novac u entitet Rs, snažno smo zagovarali i da mu EU uvede sankcije, ali nismo mogli osigurati većinu za takvu odluku.

    Iskreno se nadam da će civilno društvo BiH naći načine da prevlada ove tenzije i naći način naprijed koji poštuje zahtjeve i prava svih za bolju budućnost”, ocijenila je Luhrmann za Kanal 10 TV kuće na Kosovu.

    Zahvaljujući Mirsadu Zaimoviću: Blokiran rad Velikog vijeća Ustavnog suda BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Za deset dana Ustavni sud BiH neće imati kvorum za održavanje sjednica Velikog vijeća. Sudija Miodrag Simović 3. novembra odlazi u penziju, a od sredine avgusta je upražnjeno i mjesto penzionisanog Mate Tadića. Tako će od početka novembra u Ustavnom sudu BiH biti samo četvero domaćih sudija. Kvorum za održavanje sjednice Velikog vijeća je pet.

    “Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta”, piše u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    U članu 11. Pravila Ustavnog suda BiH piše da “većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća.

    Od domaćih sudija, odnosno onih koje je su imenovali entitetski parlamenti, u mandatu su trenutno Valerija Galić, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević. No, prisustvo njih četvero nije dovoljno da bi se održala sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda BiH.

    Za ovu situaciju direktno je odgovoran aktualni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH kojim predsjedava Mirsad Zaimović iz SDA. Evo i kako.

    Mirsad Zaimović

    Ustavni sud BiH ima devet sudija. Dvoje sudija imenuje Narodna skupština Republike Srpske, dok četvero sudija imenuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Troje međunarodnih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

    “Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija”, piše u Ustavu BiH.

    Sredinom avgusta, sudija Mato Tadić koji dolazi iz kvote federalnih sudija, napunio je 70 godina zbog čega je, u skladu sa Ustavom BiH, morao u penziju.

    Dva i po mjeseca prije nego što će Mato Tadić napuniti sedamdeset godina, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH donio je odluku o imenovanju članova Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Za članove Radne grupe su imenovani Mladen Bošković (HDZ BiH), Ismet Osmanović (SDA), Samer Rešidat (DF), Hakija Zajmović (Udruženje sudija FBiH) i Božana Banduka (Općinski sud Kiseljak). Na prijedlog SDA-ovog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Mirsada Zaimovića, za predsjednika Radne grupe je imenovan Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Od tog trenutka počinju opstrukcije.

    Krajem jula je istekao rok za podnošenje prijava koje je trebala razmatrati ova Radna grupa. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Međutim, Mladen Bošković  (HDZ) nije sazvao nijednu sjednicu Radne grupe. Istodobno, grupa zastupnika iz Parlamenta Federacije tražila je od Mirsada Zaimovića da on sazove Radnu grupu ili da ovlasti nekog od drugih članova Radne grupe da sazovu sjednicu. Zaimović je, međutim, to odbio. Iako je mogao tražiti da sva imena budu dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, pa da zastupnici izaberu sudiju, ovaj SDA-ov kadar ni to nije uradio. Zbog toga je Tadićevo mjesto upražnjeno od sredine avgusta.

    Početkom novembru ove godine, u penziju mora i Miodrag Simović. Njega je imenovala Narodna skupština Republike Srpske. Iako je procedura bila pokrenuta, NSRS do danas nije imenovala Simovićevog nasljednika. Tako će i njegovo mjesto nakon 3. novembra ostati upražnjeno, zbog čega više neće biti kvoruma za održavanje sjednica Velikog vijeća.

    “Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a), kada ih pokrenu neovlašteni podnositelji, i člana VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici, i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu sa Ustavom i ovim pravilima“, navedeno je u članu 10. Pravila Ustavnog suda BiH.

    Objavljujemo nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti o BiH: “Priznaje se pravo i EUFOR-u i prisustvo NATO-a da preduzmu sve potrebne mjere da se odbrane od napada ili prijetnje napadom”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Snage NATO-a pominju u nacrtu rezolucije čijim bi usvajanjem Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u.  Nacrt je trenutno na usaglašavanju, a na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a bi se trebao naći najkasnije do 3. novembra kada i formalno ističe mandat EUFOR-a. U nacrtu se ne pominje OHR koji je prošle godine bio kamen spoticanja između Ruske Federacije i zapadnih država. Rusija je, podsjećamo, prijetila vetom u Vijeću sigurnosti, ukoliko bi OHR bio pomenut. Sada, pak, nema OHR-a. No, nekoliko mjesta se pominje prisustvo NATO snaga u BiH.

    Istraga.ba je u posjedu drafta ovog dokumenta i u nastavku ćemo objaviti kompletan sadržaj.

    “Vijeće sigurnosti UN-a, utvrdivši da situacija u regionu bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, a postupajući u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija,

    1. Ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji sa EU da uspostave za daljnji period od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravni sljedbenik SFOR-a pod jedinstveno komandovanje i upravljanje, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa implementacijom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa u saradnji sa prisustvom Glavnog štaba NATO-a u skladu sa aranžmanima dogovorenim između NATO-a i EU kako je saopšteno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004. godine, u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovnog sporazuma;

    2. Odlučuje da obnovi ovlaštenje predviđeno stavom 11 svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnji period od dvanaest mjeseci počevši od datuma usvajanja ove rezolucije;

    3. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore da preduzmu sve potrebne mjere kako bi izvršile provedbu i osigurale usklađenost s aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma, naglašava da će strane i dalje biti jednako odgovorne za usklađenost s tim aneksom i podjednako će biti podložan takvim mjerama provođenja od strane EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a koje mogu biti potrebne da bi se osigurala provedba tih aneksa i zaštita EUFOR ALTHEA i prisustva NATO-a;

    4. Ovlašćuje države članice da preduzmu sve potrebne mjere, na zahtjev EUFOR-a ALTHEA ili NATO štaba, za odbranu prisustva EUFOR-a ALTHEA odnosno NATO-a, te da pomognu objema organizacijama u izvršavanju njihovih misija, i priznaje pravo i EUFOR ALTHEA i prisustvo NATO-a da preduzmu sve potrebne mjere da se odbrani od napada ili prijetnje napadom;

    5. Ovlašćuje države članice koje djeluju prema stavovima 1. i 2. gore, u skladu s Aneksom 1-A Mirovnog sporazuma, da preduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale usklađenost s pravilima i procedurama koje uređuju komandu i kontrolu zračnog prostora iznad Bosne i Hercegovine sa poštovanje cjelokupnog civilnog i vojnog zračnog saobraćaja”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

    Specijalni izaslanik za Balkan: Escobar podržao Schmidtovu akciju nametanja

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Specijalni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Gabriel Escobar podržao je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, javlja politicki.ba.

    U intervjuu za kosovski Kanal 10 na pitanje novinara Xhemaila Rexhe da se izjasni o korištenju Bonskih ovlasti, Escobar je odgovorio:

    “Da. Podržavam. Podržavam.

    Visoki predstavnik ima nezavisni mandat koji je zacrtan u Dejtonu i mi podržavamo ne samo kontinuirano prisustvo visokog predstavnika, već i njegove ovlasti”.

     

    Na konstataciju Rexhe da se u Bosni i Hercegovini Schmidtova akcija ocjenjuje kao akt segregacije, Escobar je uzvratio da to nije tako.

    “Malo je kompliciranije od toga. Još uvijek postoje neke strukture u okviru Dejtona, ali i Ustava BiH koje generiraju podjele vlasti između konstitutivnih naroda i Ostalih. I on je unutar takvog limitiranog prostora izveo svoju akciju”, rekao je Escobar.

    Javni poziv bh. zvaničnicima i političarima: Izjasnite se o Schmidtovim odlukama, niste birani da pregovarate o podjeli BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:

    Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?

    Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?”, navedeno je u javnom pozivu koje je bh. političarima uputila grupa intelektualaca iz BiH.

    U nastavku ovo pismo možete pročitati u cjelosti.

    “Poštovani izabrani predstavnici i predstavnice građana Bosne i Hercegovine,

    poštovani čelnici i čelnice političkih subjekata u Bosni i Hercegovini,

    mi, dolje potpisani, slobodni smo građani Bosne i Hercegovine. Niko od nas neće izgubiti niti steći niti jedno pravo ili privilegiju kao rezultat toga ko se od vas nalazi na vlasti.

    Opći izbori održani drugog oktobra ove godine pokazali su da nijedna politička partija koja se deklariše kao probosanska nije dobila potpun legitimitet. Štaviše, jasno je da su neki od vas izabrani zbog sposobnosti upravljanja komunalnim i socijalnim resorima, neki jer su se pokazali bolji u upravljanju državom, a neki jer se smatra da brane vrijednosti do kojih je velikom dijelu građana stalo.

    Izbori iza nas, međutim, nisu obični izbori, ovaj put ne zbog bilo čega što ste uradili vi ili građani Bosne i Hercegovine. U izbornoj noći, dok su se još brojali glasovi, mi, građanke i građani Bosne i Hercegovine, poniženi smo kao rijetko kada u našoj historiji. OHR je izvršio nesvakidašnji udar na našu demokratiju. Mijenjanje izbornog zakonodavstva jedan sat nakon zatvaranja birališta samo po sebi predstavlja nevjerovatan kolonijalistički čin. Po svemu što znamo, taj udar je izvršen u dogovoru s političkim Zagrebom i u korist jedne političke stranke u BiH. To poniženje došlo je od čovjeka za kojeg nikad nismo glasali ni mi ni vi.

    Bosanci i Hercegovci nisu kolonijalizirana rulja, i ako nas neki neizabrani namjesnik tako želi posmatrati, vi, naši izabrani predstavnici, na to nemate pravo.

    Ako vi i mi to odlučimo, nametnute odluke Christiana Schmidta bit će mrtvo slovo na papiru. Ne postoji način da se sprovedu u djelo. Ako vi, u ime naroda i građana BiH, odlučite da su prihvatljivi, bit će prihvaćeni.

    Ovaj trenutak u historiji ima presedan. Riječ je o periodu pred i nakon što je objelodanjen tzv. Vance-Owenov mirovni plan. Sa istim posljedicama za zemlju i narod kao u proljeće 1993. godine. Znamo šta smo tada odlučili. I znamo kako je završio taj pokušaj podjele BiH.

    Nije trenutak da nam nudite svoje lične ratove i razmirice umjesto vizije. Ni tema nije takva. Ovo je tema i trenutak koji zahtijevaju konsenzus oko temeljnih pitanja građanske demokratije i opstanka Bosne i Hercegovine kao suverene i nedjeljive države. Schmidtova odluka izlazi daleko izvan domena stranačke politike i odgovornosti. Niko od vas niti ima pravo, niti je dobio mandat da bilo kakvu odluku donese sam.

    Ova država ima historiju veoma jasnog javnog izjašnjavanja o najvažnijim pitanjima koji određuju sudbinu njenih građana i građanki. U najcrnjim trenucima devedesetih godina prošlog vijeka organi Republike Bosne i Hercegovine su naširoko i nadugo raspravljali o najsitnijim detaljima mirovnih planova. I ZAVNOBiH tokom Drugog svjetskog rata treba vidjeti u ovom nizu historije javnog izjašnjavanja i samoodređivanja na temelju ravnopravnosti, jednakosti i cjelovitosti jedne multietničke zemlje.

    U skladu sa tom političkom tradicijom, zahtijevamo od vas, političkih subjekata opredijeljenih za BiH, da ustanovite format sastanka – ako možete komunicirati sa HDZ-om, možete i međusobno – datum, vrijeme i mjesto gdje ćete se javno okupiti i javnosti, raspraviti ovu temu, te predočiti jasne odgovore na pitanja:

    1. Da li prihvatate nametnute odluke Christiana Schmidta?
    2. Šta je vaš plan ukoliko prihvatate, a šta ukoliko ne prihvatate te amandmane?

    Niko od vas na izbore nije izašao tražeći mandat da pregovara o podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno o getoiziranju njenih građana. No, pošto su se okolnosti tako dramatično promijenile u izbornoj noći, dužni ste jasne i nedvosmislene odgovore građanima. To pravo na odgovor niko nam od vas ne može suspendovati ili uskratiti.

     

    Pismo potpisuju: Dženita Karić, Dr. Adnan Mahmutović, Dr. Ehlimana Memišević, Dr. Jasmin Mujanović, Senad Pećanin, Dr. Vahidin Preljević, Dr. Ermin Sinanović, Dr. Emir Suljagić

    1...151617...41Stranica 16 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj