Istrage

Objavljujemo dokumente slovenačkih istražitelja: Republika Srpska raj za Janšine prijatelje

Prema podacima Uprave za sprečavanje pranja novca Slovenije, od 2016. godine do danas, državljani BiH, uglavnom nastanjeni u Banja Luci i drugim gradovima Republike Srpske, oprali su preko 20 miliona eura. Sve je to urađeno u ime i za račun Roka Snežiča i Mirana Vuka, prijatelja slovenačkog premijera Janeza Janše.

Prošlog mjeseca, na zahtjev slovenačkog pravosuđa provedena je velika međunarodna akcija usmjerena protiv grupe osumnjičene za međunarodno pranje novca kojom su upravljali Snežič i Vuk. Svi oni su osumnjičeni da su preko računa u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj izvlačili novac u gotovini koji su potom predavali njima poznatim osobama.

Sve je počelo nakon prijave koja je u januaru 2019. godine dostavljena slovenačkim istražnim organima.

“U pretkrivičnom postupku istražitelji NPU-a zaprimili su nekoliko izvještaja koji se odnose na osumnjičenog Roka Snežiča i druge osobe povezane s njim. Prijave se odnose na njihovo počinjenje krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala, a posebno na  krivična djela zloupotrebe položaja i za kaznena djela pranja novca”, navedeno je u jednom od dokumenata kojeg su slovenački istražitelji dostavili Tužilaštvu BiH, tražeći od njih “međunarodnu pravnu pomoć” kako bi se pretresli objekti koje su koristili Snežičevi saradnici iz Banja Luke.

Iz obimne dokumentacije koja je u posjedu Istrage, vidljivo je da je prijatelj slovenačkog premijera preko više osoba iz Banja Luke prao novac, a jedna od djevojaka koja je bila uključena u ove poslove je Dijana Đuđić iz Prijedora koja je 2017. godine bila u centru afere kada je Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Janše posudila 450 hiljada eura.

Rok Snežič i Janez Janša

“Dana 14. siječnja 2019. NPU jc zaprimio je anonimnu prijavu protiv Roka Snežiča i Dijane Đuđić zbog sumnje da su počinili kaznena djela pranja novca. Iz anonimne prijave proizlazi da Rok Snežič navodno preko medija i poznanika stječe klijente koji žele “oprati” novac. Za uspješno izvedene usluge Rok Snežič klijentima naplaćuje proviziju od 5% do 7%. Iz anonimne prijave SC-a proizlazi da se pranje novca odvija na način da klijenti prvo predaju Roku Snežiču gotovinu koju žele “oprati”, a tu gotovinu Dijana Đuđić polaže na svoj bankovni račun u BIH . Ona potom sredstva prenosi na svoj račun otvoren u Mađarskoj. Istovremeno, Dijana Đuđiž s klijentom i notarom zaključuje ugovor o zajmu prema kojem Dijana Đuđić klijentu “posuđuje” isti iznos, a ugovor je osiguran i unošenjem založnog prava nad nekretninama klijenta u korist Dijane Đuđić. Istodobno Dijana Đuđić i stranke potpisuju izjavu da je klijent u cijelosti vratio “posuđeni” novac. Na opisani način klijent posuđuje novac sebi ili ga pere zajedno s Rokom Snežičem i Dijanom Đuđić. Nakon izbijanja afere Dijana Đuđić pozajmicom stranci SDS, Rok Snežič povukao je Dijanu Đuđić koju je zamijenio drugim bh. državljanima preko kojih je prao novac”, navedeno je u dopisu pravosudnih institucija Slovenije koji je dostavljen BiH.

Te druge osobe su Zoran Stakić, Jelena Sladojević, Edin Vehabović, Bojan Savanović, Tanja Subotić- Došen, Žana Braunović. U dokumentima je, pored ostalog, navedeno da je Žana Braunović, Banjalučanka, otvorila mail “otvaranjepreduzeca@gmail.com” na koji su se mogli javljati držvljani Slovenije da “po sniženim cijenama” otvaraju  firme u Banja Luci. Na taj je način otvoreno preko 370 doo kompanija. No, vratimo se konkretnim transakcijama koje su se obavljale preko firmi registrovanih u Sloveniji, Slovačkoj i Mađarskoj. U pitanju su kompanije ROMIS Slovakia koja je preimenovana u Chalom, kao i firme registrovane na Cipru. Poveznica između svih ovih kompanija, piše u dokumentima slovenačkih istražitelja, bio je – Rok Snežič. Kao i Miran Vuk, drugi prijatelj premijera Janše. 

Miran Vuk i Janez Janša

“Iz izvoda iz sudskog registra slovačke firme CHALOM a.s. (ranije Romis Slovakia a. s.) proizlazi da je Romis Slovakia a.s. osnovana 24. marta 2011. Od 24. marta 2011. do 1. aprila 2011. firmu je zastupao Drahomir Maturov, od 1. aprila 2011. do 11. decembra 2012. Dorota Kcncszova, od 11. decembra 2011. do 21. marta 2013. Miran Vuk, od 21. marta 2013. do 31. janiura 2018. Marija Kulihova i od 31. siječnja 2018  Vladimir Stranski. Od 22. februara 2018. nadalje, firma je preimenovana u Chalom a.s. sa sjedištem na adresi Ilorny Val 8/17, Žilina, Slovačka. Između 3.januara 2012. i 1. jula 2014. bila je u vlasništvu Ayiaco Holdings Limitcd čije je sjedište u ulici Larnakas & Athinas 22, Fregata Building 2nd Floor, Nikozija, na Kipru.U postupku kriminalističkog istraživanja X Kpr 50673/2018 prikupljeni su dokazi iz kojih proizlazi da su stvarni vlasnici svih tvrtki povezanih s Vukovim članovima obitelji od njihovog osnutka 2001. godine bili Roman Vuk i Miran Vuk. Nakon bolesti Mirana Vuka, Mirana Vuka zamijenio je Dominik Vuk”, naveli su slovenački istražitelji.

Upravo je sa računa firme Romis Slovakia uplaćeno 9,4 miliona eura na račun firme Govinda iz Brčkog otvoren u Austriji. Bh. državljani su, potom, podizali gotovinu i predavali je Snežiču ili osobama koje je on odredio.

Samo Jelena Sladojević, Banjalučanka, za samo četiri mjeseca (novembar 2016. – mart 2017.) sa ovih je računa podigla 4 miliona eura koje je, potom, predala slovenačkim državljanima uz posredovanje Roka Snežiča.

Dijani Đuđić su, prema dokumentima Istrage, na njene račune u Mađarskoj novac, pored ostalih, uplaćivali Sitay Foundation sa Paname, Montaža Škrban, Eleka, MTD BIO … Ona je, potom, oko 3,7 miliona eura uplatila na račune slovenačkih državljana, prikazavši ih kao – pozajmice. Novac je uplaćen na račune Luke Goloba (200 hiljada eura), Andreja Glasera (150 hijada eura), Nade Glaser (300 hiljada eura), Darje Erhatlić (700 hiljada eura), Roberta Renningera (490 hiljada eura), Jovana Slavnića (150 hiljada eura) te Antona Lucaja (300 hiljada eura). Ovaj posljednji, Anton Lucaj, u Sloveniji je procesuiran zbog krijumčarenja kokaina i heriona.

Upravo je Dijana Đuđić 2017. godine posudila i stranci Janeza Janše 450 hiljada eura zbog čega je bila u centru afere u Sloveniji.

Da je Janšin zatvorski prijatelj kontrolisao ove transakcije dokazuju i izvodi o preslaku granice. Naime, 9. februara 2017. godine u 10.58 minuta Jelene Sladojević, Dijana Đuđić i Rok Snežič zajedno su prešli granicu između BiH i Hrvatske, preko graničnog prelaza Gradiška. Sat i po kasnije, Sladojević i Đuđić su, bez Roka Snežiča ušle u Sloveniju. Već narednog dana, 10. februara, Jelena Sladojević je u austrijskoj banci podigla novac koji joj je uplaćen sa računa firme Eleka. Istog dana, u 15 sati i 49 minuta napustila je Sloveniju. Stoga slovenački istražitelji sumnjau da je upravo Rok Snežič organizator ovih poslova.

Većinu ovih informacija imalo je i Tužilaštvo BiH. No, oni su odlučili da neće provoditi istragu protiv Roka Snežiča, jer za glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić i postupajuću tužiteljicu Vedranu Mijović ovi poslovi “nemaju obilježje krivičnog djela organiziranog kriminala i pranje novca”.

Bitno je za ovu priču napomenuti da je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić prva rodica Mije Krešića, potpredsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je postupajuća tužiteljica Vedrana Mijović kćerka Slavka Jovičića Slavuja, bivšeg državnog parlamentarca i kadra SNSD-a Milorada Dodika. Osim toga, treba podsjetiti i da je Granična policija BiH kojom rukovodi kadar HDZ-a BiH Zoran Galić omogućila Roku Snežiču nesmetan prelazak državne granice iako mu je formalno zabranjen ulazak na teritoriju BiH. Snežič je u Bih dolazio neposredno pred početak akcije slovenačkog pravosuđa.

 

Njemački tužioci sumnjiče ga za pranje novca: SIPA od jutros traga za bivšim direktorom Raiffeisen banke u BiH Karlheinz Dobniggom

U okviru velike međunarodne istrage o pranju novca, pripadnici SIPA-e od ponedjeljka ujutro tragaju za donedavnim direktorom Raiffeisen banke u BiH Karlheinz Dobniggom, saznaje Istraga.ba.

Pretresi bi treble bit izvršeni na najmanje dvije adrese koje je Dobnigg koristio u Sarajevu. Prema informacijama Istrage, on je prije nekoliko dana napoustio BiH i gubi mu se svaki trag. Ova akcija se provodi u saradnji sa Austrijom i Njemačkom čije su vlasti zatražile od bh. pravosudnih institucija da uhapse Dobnigga koji je prije tridesetak dana podnio ostavku na funkciju predajednika Uprave Raiffeisen banke u BiH.

Istragu u ovom slučaju pokrenulo je njemačko tužilaštvo nakon informacija da se preko BiH, odnosno preko Dobnigga prao sumnjivo stečeni novac. Prvoosumnjičeni je Erich Kolm, njemački državljanin rođen u Rusiji. Naime, u oktobru prošle godine utvrđeno je da je sa računa Karlheinza Dobnigga na račun Ericha Kolma uplaćeno 525 hiljada eura. Dobniggu je novac prethodno uplaćen iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nakon što mu je uplaćen novac iz Emirata, Dobnigg na osnovu privatnih pozajmica kompletan iznos prebacuje na račun Ericha Kolma koji je tim novcem namjeravao kupiti u njemačkom gradu Schneverdingenu. Njemački istražitelji su utvrdili da je Kolm prilikom kupovine nekretnine priložio ugovor o zajmu 550 hiljada eura potpisan sa firmom Cluster Group ltd koja je registrovana u Mađarskoj.

Karlheinz Dobnigg je austrijski državljanin i posljednjih je šest godina bio direktor Raiffeisen banke u Sarajevo. Nakon što su njemački istražitelji pronašli dokaze o njegovoj umiješanosti u pranje novca, Dobnigg je “podnion ostavku”. U ponedjeljak ujutro bilo je oplanirano njegovo hapšenje u Sarajevu, no on je BiH napustio nekoliko dana prije akcije SIPA-e urađene po nalogu Tužilaštva BiH.

Federalna inspekcija završila nadzor na KCUS-u: Nije registrovan nijedan smrtni slučaj na kineskim respiratorima

Nijedan smrtni slučaj nije registrovan prilikom korištenja kineskih respiratora na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Respiratori su bili u upotrebi i korišteni su za lakše pacijente. Imali su svu potrebnu dokumentaciju.

Ovo su, ukratko, najbitnije činjenice koje su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove utvrdili prilikom kontrole na KCUS-u. Kompletan izvještaj, saznaje Istraga.ba, trebao bi tokom dana (četvrtak) biti dostavljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo koje je inspektorima naredilo da obave inspekcijski nadzor te da u roku od tri dana dostave izvješaj o preduzetim radnjama.

Podsjećamo, prošle sedmice je na portalu Avaza objavljeno anonimno pismo za koje su autori teksta tvrdili da su ga napisali anesteziolozi zaposleni na KCUS-u. U tom pismu je, ukratko, navedeno da je zbog upotrebe kineskih respiratora koje je Federacija BiH nabavila od “Srebrne maline” povećana smrtnost na KCUS-u. Pismo je izazvalo uznemirenje javnosti zbog čega je reagiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

“Nakon što je Tužilaštvo KS po službenoj dužnosti formiralo predmet koji se odnosi na informacije iz medija da je grupa anesteziologa sa KCUS-a uputila pismo menadžmentu ove ustanove, u kojem upozoravaju na nepravilnu primjenu respiratora i druge probleme u funkcionisanju Covid odjela, poduzima se niz radnji iz nadležnosti ove pravosudne institucuije u smjeru provjere da li se radi o nekom od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi”, saopćeno je u ponedjeljak iz te institucije.

Kako bi se prikupile sve činjenice, Tužilaštvo je naredilo Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da na KCUS-u izvrši kontrolu u vezi sa upotrebom respiratora nabavljenih iz Kine. Tokom kontrole, saznaje Istraga.ba, utvrđeno je da nije zabilježen nijedan smrtni slučaj na ovim respiratorima., inače instaliranim i stavljenim u upotrebu u februaru ove godine.

Podsjećamo, u anonimnom pismu koje je obavio Avaz tvrdilo se suprotno. Inače, anesteziolozi sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu izvijesili su javnost da prvo pismo koje objavljeni i koje je izazvalo paniku – niko od njih nije pisao.

“Onu glupost od subote niko od nas, po našim saznanjima, nije napisao”, saopćila je doktorica Lejla Vidović, anesteziolog sa KCUS-a.

Nakon što je i inspekcija utvrdila činjenično stanje, jasno je da je preko Avaza plasirana lažna vijest.

Avazovi rotirajući novinari i tužioci: Svi predsjednikovi ljudi i “klikovi ubojice”

Stvar je vrlo jednostavna. Raport otkrije, Avaz prenese, onda se uključe Nedžad Latić i Pressmedia Aljoše Čampare, RTRS pojača priču, Gordana Tadić formira predmet i na mjesto događaja izađu Džermin Pašić ili Oleg Čavka. Ko god to primijeti ili ukaže na to, ko god iznese drugačije mišljenje, angažujuje se Ifet Feraget da u ime Muriza Memića dotičnu osobu optuži da je zaštitinik ubica i da štiti Bakira Izetbegovića i Sebiju. Ako, pak, slučajno neko drugo tužilaštvo, osim državnog, formira predmet, uključuje se Almedin Šišić sa svojim Inforadarom čiji se tekst, potom, distribuira na Face TV. Ako svima njima tražite zajedničkog imenioca, dođete do – Fahrudina Radončića.

U Impressumu Raporta piše da ga uređuju Kenan Kešmer i Edina Kalamujić. Oboje su, prije osnivanja Raporta, bili urednici u Dnevnom avazu. Kenan Kešmer je bio čak i glavni urednik.

Zašto je ovo bitno za nastavak priče? Raport je, naime, prvi saznao da su ljekari KCUS-a napisali pismo u kojem upozoravaju na “malina respiratore”. Dan kasnije, u priču se ekskluzivno uključuje Dnevni avaz i objavljuje tekst pod naslovom: “Dramatično pismo ljekara s KCUS-a: šanse da pacijent preživi na “malina” respiratorima su nikakve”. Autori tekstova, Kenan Kešmer i Danijal Hadžović doći će još istog dana na Face TV da saopće kako su “prije tri dana čuli za pismo” koje su anesteziolozi “napisali prije dva dana”.

“Onu glupost od subote niko od nas, po našim saznanjima, nije napisao”, saopćit će doktorica Lejla Vidović, anesteziolog sa KCUS-a (na 26.40), koja je kazala da postoji drugo pismo koje, pak, nije ni približno istog inkriminirajućeg sadržaja kao pismo koje je “ekskluzivno objavio Avaz”, odnosno novinar Denijal Hadžović koji je, prethodno, bio angažiran na portalu Pressmedia u vlasništvu savjetnice federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.

Unatoč izjavi doktorice Vidović da je pismo koje je objavio Avaz – glupost i da ga anesteziolozi nisu pisali, nekoliko sati kasnije Avaz objavljuje tekst u kojem tvrdi da su anesteziolozi “potvrdili autentičnost pisma”.

No, priča tu ne staje. Naizmjeničnom vatrom Avaz, Raport, Pressmedia i Nedžad Latić (čiji je zet Mirza Hulusić funkcioner Radončićevog SBB-a), nastavljaju priču. Držimo se, za sada, samo naslovnica Dnevnog avaza.

Nedjelja, 4.4. 2021. godine. Glavni naslov u Avazu posvećen je izmišljenom pismu anesteziologa.

Ponedjeljak, 5.4.2021. godine, Avaz priziva Tužilaštvo BiH i Gordanu Tadić u slučaju “respiratora ubica”.

 

Utorak, 6.4.2021. godine, nova naslovnica Avaza dokazuje da je “misija uspješna”. Tužioci i SIPA ušli su na KCUS.

Kako Avaz usmjerava medijsku operaciju, tako Gordana Tadić kontrolira onu pravosudnu. Prvog radnog dana nakon što je Avaz objavio izmišljeno pismo anesteziologa, glavna državna tužiteljica saziva hitni sastanak na koji poziva glavnu tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Sabinu Sarajlija.

Insistirala je da Tužilaštvo BiH preuzme ovaj slučaj, ali ih je u toj namjeri omeo glavni federalni tužilac Munib Halilović koji je prije toga jasno kazao da je predmet u “isključivoj nadležnosti Kantonalnog tužilaštva Sarajevo”. Tek da podsjetimo, upravo isti klan okupljnen oko Radončića, porodice Čampara, Milana Tegeltije i Muhameda Ajanovića namjeravao je u oktobru prošle godine na poziciju glavnog federalnog tužioca, umjesto Muniba Halilovića, postaviti Dubravka Čamparu. No, vratimo se slučaju “respiratori ubice”.

Nakon što im je propao plan da Gordana Tadić preuzme ovaj predmet zasnovan na izmišljenom pismu anesteziologa, državni tužilac Džermin Pašić, inače kućni prijatelj i zemljak porodice Čampara, bez naredbe sudije za prethodni postupak Suda BiH “upada” na KCUS kako bi obavio “uviđajne radnje”. Ubrzo nako toga, preko svojih prijatelja Čampara, dojavljuje novinarima N1 lažnu informaciju da “sporni kinesi respiratori nisu pronađeni u Covid odjelima”. Lažna vijest je objavljena, a Istraga posjeduje i materijalne dokaze da su izvor te priče državni tužioci koji uopće nisu ulazili u Covid odjeljenje na KCUS-u. Tek nakon što je Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrdilo da su respiratori bili na tom odjelu, prvobitna vijest je promijenjena. Isti državni tužioci (Pašić, Čampara i Oleg Čavka) medijima su dostavili i “kompromitirajuće” informacije o postupajućoj kantonalnoj tužiteljici Melihi Dugalija. Na kraju dana sve je začinjeno tekstom na Inforadaru kojeg uređuje bivši novinar Avaza Almedin Šišić, a u kojem se osporava postupanje Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Tužioci Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, čiji rad u KCUS u okviru provjera funkcionalnosti malina repsiratori nadzire Senad Kreštalica, tužilac blizak SDA, prilikom jučerašnjeg ulaska u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nisu izuzeli niti jedan od spornih respiratora, kao što nisu izvršili bilo kakav uviđaj nad njima, već su tek napravili izvještaj o zatečenom stanju”, saznao je Inforadar.

Koliko je tekst tačan, nabolje dokazuje činjenica da su pogriješili čak i ime kantonalnog tužioca koji se zove Sead Kreštalica, a ne Senad, kako piše “inforadar”. O upotrebi termina “uviđaj” suvišno je i govoriti. Istraživački tekst prenosi portal Face TV-a koji je, prošle subote, upriličio gostovanje urednika Avazovog portala Denijala Hadžovića i bivšeg urednika Avaza, a danas urednika Raporta – Kenana Kešmera povodom pisma anesteziologa koje anesteziolozi – nisu pisali.

Idemo dalje, lažne navode koji su prethodno plasirani preko N1 (koji je ispravio svoju grešku), preuzima Radio televizija Republike Srpske koja ovoj temi posvećuje četiri minute u centralnom dnevniku, najavljujući nove optužnice. I oni, naravno, prenose informacije državnih tužilaca (Pašić, Čampara, Čavka) da sporni respiratori nisu pronađeni u Covid odjelu KCUS-a.

https://www.facebook.com/rtrs.vijesti/videos/276121370778277/

Kako se razvijala medijska kampanja, tako su se uključivali i drugi  (bivši) uposlenici Avaza. Portal Klix se priklonio Avazovoj operaciji, a većinu tekstova je pisao novinar Goran Mrkić, još jedan bivši uposlenik Avaza. U međuvremenu, svi koji su iznijeli mišljenje suprotno stavu uređivačkog konsultanta Avaza našli su se na meti udara. Jedan od njih je i direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH Zijad Džemić kojeg je Avaz, preko noći, prozvao članom “respiratorske hobotnice”.

“Institut za mjeriteljstvo BiH, na čijem je čelu Džemić, dao je mišljenje da su “malina” respiratori za upotrebu u jedinicama intenzivne njege oboljelih od korone”, saznao je Avaz koji, interesantno, objavljuje identičnu sintagmu korištenu u izmišljenom pismu anesteziologa – “malina respiratori”.

Odgovor Radončićevom Avazu: Stidio bih se da sam Sebiji kupio cuku i s Keljmendijem razmjenjivao nekretnine

Pita me, zamislite, Dnevni avaz da li se sramim svojih tekstova i istraživanja. Pa, evo, kada Fahrudin Radončić po ko zna koji put, pod tuđim imenom, pita, red je da i ja jednom odgovorim.

Ukratko, stidio bih se da sam Sebiji Izetbegović kupio cuku, stidio biih se da sam od Nasera Keljmendija uzeo automobil, stidio bih se da sam s Naserom Keljmendijem razmjenjivao nekretnine, stidio bih se da sam radio patetični intervju s Bakirom Izetbegovićem dok svira gitaru, stidio bih se koristiti tuđu tragediju za svoju promociju. I stidio bih se da izmišljam.

Znate li, gospodine Radončiću, nekog vlasnika Avaza koji je Sebiji Izebtegović poklonio cuku? Onog cuku što su ga fotoreporteri Avaza fotografisali u čuvenom intervjuu s Bakirom Izetbegovićem u kojem priča o sebi kao umjetniku? Ja znam jednog. Zove se Fahrudin Radončić. Da vam osježim pamćenje, intervju je objavljen na portalu Dnevnog avaza, 7. avgusta 2016. godine. Evo ga na ovom linku. Ovako su Vaši novinari, uveli čitaoce u razgovor: “Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ekskluzivno je otvorio dušu za “Dnevni avaz”, govoreći o onoj strani života koju samo njegovi rijetki prijatelji poznaju.  Rođen je 28. juna 1956. godine u Sarajevu, oženjen je Sebijom Izetbegović, s kojom ima kćerku Jasminu, i to je nešto što ste možda i ranije čitali. No, jeste li znali da je predsjednik Stranke demokratske akcije i jedna od vodećih političkih ličnosti u našoj zemlji veliki ljubitelj životinja, da mu je popularnost odavno teret i da ga je Željko Bebek davne 1974. godine pokušao prevariti i nasmijao do suza. U ovom veoma otvorenom intervjuu Izetbegović je otkrio mnogo toga“.

Ako se ne sjećate, da Vas podsjetim, prvo pitanje je glasilo ovako: Prije svega, voljela bih da nam približite svoju svakodnevicu. Kako se osjećate kada, nakon službenih dužnosti, stignete kući? Šta Vas opušta?

Mogao bih pronaći još mnogo Radončićevih izjava u kojima veliča Bakira Izetbegovića, njegovu suprugu i još poneku “unuku rahmetli predsjednika”, ali nema potrebe. Jer sjećaju se i drugi one fotografije Bakira Izetbegovića u redakciji Avaza, dok, prema priznanju samog Avaza, uređuje tekst u Avazu usmjeren protiv Sulejmana Tihića.

I mene, dakle, pita Avaz da li se sramim. Ne. Jer ja s Naserom Keljmendijem nisam razmjenjivao nekretnine. Njegov Avaz jeste. Evo ugovor. Crvenom bojom zaokružene su ugovorne strane Radončićev Avaz i pravsonažno osuđeni narko diler Naser Keljmendi.

Za one što baš i ne prate pomno, Nasera Keljmendija je bivši američki predsjednik Barack Obama stavio na crnu listu označivši ga jednim od najvećih narko bosova na svijetu. Evo, na ovom linku je i ta odluka, a ovo je, da citiramo Radončićeve prijatelje iz HDZ-a, “preslika dokumenta”

Sramim li se, pita me Radončić kroz Dnevni avaz, zbog svog pisanja. Ne, ne sramim se jer Agim Voša nije mom vozaču ispred  Casa Grandea predao ključeve automobila koje je prethodno bilo registrovano na imena – Nasera Keljmendija i njegovog sina Besnika. Evo, opet, preslike dokumenta. U pitanju je vozilo Grand Cherokee koje je kasnije vozio – Fahrudin Radončić.

Sramim li se, pita me Radončić, zbog svog pisanja. Ne. O meni i Naseru Keljmendiju u beogradskom hotelu, pred danas omiljenim Radončićevim tužiocem Dubravkom Čamparom, nije svjedočio Elvis Keljmendi. O nekome od njih jeste. I za to postoji relevantan video snimak. Ali o tome drugom prilikom.

Sad bi bio red da Avaz objavi i neku anketu protiv mene.Po uzoru na onu iz marta 2016. godine.

Ko se ne sjeća, uz fotografiju Bahrije Salač objavljena je fotografija Iračanke Bahre koja je govorila za magazin Medya. Među anketiranim Zeničanima našla se i fotografijama poznatog britanskog komičara Rickyja Gervaisa uz ime Dževada Aličića. I to nije bilo sve.

Požar u Rudniku Banovići još bukti: Jama Omazići bit će potopljena

“Kako bismo ugasili požar, jama Omazići Rudnika mrkog uglja Banovići bit će potopljena”, kazao je za Istraga.ba generalni direktor tog Rudnika Fadil Kudumović.

To bi moglo izazvati višmilionsku štetu u Rudniku, u kojem je prošlog vikenda buknuo požar koji sedam dana nije ugašen.

“Za sada imamo miminalne štete. Uglavnom je to transportni sistem, trake i to. U ovom  prostorijama u kojima je požar nema druge opreme. Sada još ne znamo pravo stanje u jami”, rekao je Kudumović.

On priznaje, pak, da se u Jami Omazići nalazi široko mehanizovano čelo koje je se koristi za otkopavanje uglja. Ta mašina nabavljena je 2013. godine i njena vrijednost je bila oko 20 miliona maraka.

“Čelo se nalazi u drugoj prostoriji koja nije zahvaćena požarom. Prostorija je zatvorena. Ne bi trebalo biti ugroženo ukoliko ne dođe do eksplozije”, pojasnio je direktor RMU Banovići.

Podsjećamo, požar u Jami Omazići buknuo je u noći između 27. i 28 marta, u trenucima kada su se mijenjale treća i prva smjena, odnosno kada je jama bila prazna. Zbog sumnje da je požar podmetnut, uprava RMU Banovići je podnijela krivičnu prijavu protiv NN osobe.

“Ono što je sporno i što želimo istaći je da je do zapaljenja došlo u prostoriji u kojoj je zapaljenje skoro nije moguće, u izuzetno hladnoj prostoriji, koja prema tehničkim parametrima predstavlja jednu od najsigurnijih prostorija”, navedeno je u prijavi.

Kao dokaz su priloženi i snimci s video nadzoraö na kojima se vidi kako jedan od rudara iz jame izlazi pola sata kasnije u odnosu na kolege iz svoje smjene. Deset minuta poslije njegovog izlaska, uređaji su registrovali požar u Jami Omazići.

Inače, prije ovog požara u RMU Banovići tinja sukob između dva sindikata. Jednim sindikatom rukovodi bivši direktor Rudnika i aktualni državni zastupnik i predjednik političke PDA Mirsad Kukić, dok iza drugog sindikata stoji aktualni načelnik Općine Banovići i SDA-ov kada Bego Gutić. Aktualnu upravu RMU Banovići je imenovala SDA i ona je bliska načelniku Gutiću. Tim činom Mirsad Kukić je izgubio kontrolu nad Rudnikom kojim je upravljao proteklih godina. Inače, Kukićeva stranačka kolegica Elzina Pirić bila je prva osoba koja je, govoreći na sjednici federalnog Predstavničkog doma, izvijestila javnost da u RMU Banovići bukti požar koji uprava Rudnika skriva jer je ugroženo 650 radnih mjesta. Na to je obraćanje reagirala Uprava Rudnika koja je saopćila da ne skrivaju informacije o požaru. U Banovićima su proteklih dana organizirani skupovi podršle Upravi bliskoj Begi Gutiću i Sindikatu bliskom Mirsadu Kukiću.

UDT nije zatražio suspenziju čelnika Tužilaštva BiH i Suda BiH: Da li će VSTV suspendovati Gordanu Tadić?

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a nije zatražio suspenziju glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca protiv kojih je u petak podnesena disciplinska tužba. Osim toga, UDT je tempirao da u istom danu podnese obje tužbe protiv čelnika dvije najviše pravosudne institucije u BiH, iako je “discilinska istraga” u slučaju zloupotrebe stana Gordane Tadić okončana prije tri mjeseca.

“Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti nosioca pravosudne funkcije donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća koja primjenom člana 78. stav 1. Zakona o VSTV BiH “…može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu” Stoga, sam zahtjev Ureda nije neophodan za odlučivanje Komisije o privremenom udaljenju”, opravdali su u UDT-u svoju odluku da ne traže suspenzije nijednog od tuženih čelnika pravosudnih institucija BiH.

Na pitanje zbog čega su se odlučili da istog dana podnesu obje tužbe, u UDT-u su nam kazali da se tužbe podnose “po okončanju disciplinskih istraga”, što bi, u prevodu, trebalo značiti da su baš istog dana okonačali istragu i protiv Debeveca i protiv Tadićeve, mada je predmet protiv glavne državne tužiteljice formiran u avgustu prošle godine nakon što je objavljena priča o zloupotrebama prilikom naplate troškova za odvojeni život i troškova smještaja.

Prema važećim propisima, predsjednik VSTV-a formira diciplinske komisije koje će utvrđivati odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. No, vratimo se konktetnim disciplinskim tužbama.

Prva tačka : TCMS

Tužba protiv Gordane Tadić sadrži tri tačke. Prvom tačkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS koji automatski dodjeljuje predmete. Iako je bila obavezana Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta. Koristila ga je tek za vođenje predmeta koje je prethodno dodjeljivala po svom nahođenju. Zbog takvog postupanja dobila je i upozorenje VSTV-a koje je ignorisala. Inače, ključne predmete su dobijali Oleg Čavka, Vedrana Mijović i Ćazim Hasanspahić.

Druga tačka: sigurnosne provjere

Mada po Zakonu o zaštiti tajnih podataka tužioci ne prolaze proces sigurnosnih provjera, to se ne odnosi na njihove saradnike i drugo osoblje zaposleno u tužilaštvima. Međutim, Gordana Tadić kao glavna državna tužiteljica nikada nije uposlenike Tužilaštva BiH slala na sigurnosne provjere. Štaviše, upozoravali su je na to iz Ministarstva sigurnosti BiH i iz VSTV-a, ali ona nikada nije promijenila svoju odluku. Naprotiv, naredila je provođenje istrage protiv članova Komisije za sigurnosne provjere.

Treća tačka: Stan 

Glavna državna tužiteljica tužila je državu BiH tražeći da joj se isplate troškovi odvojenog života i smještaja u Sarajevu. Kao dokaz je priložila ugovor sa stanodavcem iako ta osoba, u trenutku kada je tužila državu, uopće nije bila vlasnik stana.

Kada je u pitanju predsjednik Suda BiH, i njegova tužba sadrži tri tačke.

Prva tačka: Susret Debevec – Mehmedagić

UDT smatra da je predsjednik Suda BiH Ranko Debevec imao neprimjereni kontakt sa Osmanom Mehmedagićem, direktorom Obavještajno sigurnosne agencije BiH protiv kojeg je, na dan susreta, Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u slučaju “sigurnosne provjere”. Susret se desio u ispred stana dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića koji ih je prethodno pozvao u goste. Upravo snimci s nadzorne kamere u haustoru Ajanovićeve zgrade jedan su od dokaza UDT-a.

Druga tačka: prepiska sa tužiteljicom Vedranom Mijović

“Vedrana, čujem da tražiš uvid u moj CMS nalog i dosje. Koji su tu razlozi. Hvala ti, Vedrana, na MUP-u KS i teroriziranju i provjeravanju žene koja veze sa Lijanovićima nema, niti kupovinom malog Mercedesa od njih. Pozdravi Gordanu. Radite nezakonite stvari totalno, koje nemaju uporišta ni u jednom zakonu. Izuzimate dokumentaciju i istražujete ljude koji veze uopšte nemaju s tom pričom. Tražite od Suda naredbe. Neka Sud odobri izuzimanje dokumentacije ako postoji osnov sumnje da sam ja kriminalac”.

Ovo su poruke koje je  Ranko Debevec slao državoj tužiteljici Vedrani Mijović koju je prethodno Gordana Tadić zadužila predmetom protiv predsjednika Suda BiH formiranim na osnovu anonimne prijave. Mijovićeva je ove poruke dostavila UDT-u koji je ocijenio da je u pitanju neprimjeren kontakt.

Treća tačka : stan Ranka Debeveca

Predsjednik Suda BiH tužen je zbog toga što je propustio u svom imovinskom kartonu navesti da je suvlasnik (1/2) stana u Španiji koji je stečen prije nego je zaposlen u pravosuđu. Zbog toga je UDT ocijenio da je Debevec počinio disciplinski prekršaj zbog davanja “nepotpunih podataka o imovini”.

 

Skandal s plinovodom u Brodu: Zoran Galić obustavio radove koji su završeni

Granična policija BiH zabranila je nastavak radova na polaganju plinovoda ispod korita Save kojim se Rafinerija nafte u Brodu povezuje sa hrvatskim plinovodom. To je u svom dopisu Ministarstvu sigurnosti BiH napisao direktor Granične policije Zoran Galić. No, ako se pažjivo iščita Galićev akt, može se vidjeti da su “zabranjeni” radovi već završeni.

“Prema raspoloživim informacijama, na području opštine Brod, u periodu od 24.-25.3. 2021. godine, ispod korita rijeke Save postavljena je cijev za plinovod, sa lijeve obale rijeke do fabričkog kruga AD “Rafinerija nafte Brod”, navedno je u dokumentu koji je potpisao Zoran Galić.

Navedeni radove, piše dalje ravnatelj Galić, izveli su radnici firme Feromihin d.o.o. Novoselac iz Hrvatske u saradnji sa kompanijom Termoelektro iz BiH.

Kako se, dakle, može vidjeti iz prvog pasusa ovog dokumenta, u noći između 24. i 25. marta plinovodne cijevi su postavljene i dovedene do kruga Rafinerije u Brodu.

“Po zaprimanju vašeg akta, ostvaren je kontakt sa nadležnom osobom u pravnom licu “Termoelektro” koji je upoznat da se do daljeg zabranjuje nastavak radova na polaganju plinovoda, kojim povodom je zahtijevano da im se pomenuta zabrana što hitnije dostavi u pisanoj formi”, izvijestio je direktor Granične policije BiH.

On dalje navodi da Granična policija BiH nije zaprimila zahtjev za davanje bilo kakve saglasnosti povodom izvođenja radova na postavljanju plinovoda, osim obavijesti AD “Rafinerija nafte Brod” o postavljanju čeličnog užeta koji bi vukao čamac sa posadom u svrhu “navođenja polaganja plinovoda. Te dopise Granična policija je zaprimila 1. marta ove godine.

Direktor Ganične policije, dakle, sam priznaje da je informisan o polaganju plinovoda 1. marta. No, prema informacijama Istrage, Granična policija je još u novembru prošle godine dobila zahtjeve  u vezi sa radovima u Brodu.

Istraga.ba je objavila u petak da hrvatske kompanije u noći između srijede i četvrtka postavile plinovodne cijevi, duge oko 450 metara. Sve je urađeno temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena.

Nakon priče Istrage o događajima na Savi reagirala su i dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, koji su zatražili od hrvatskih vlasti da zaustave sve radove jer ovaj slučaj predstavlja “udar na suverenitet države Bosne i Hercegovine”.

“Jedan od aktera koji nam mora ponuditi odgovore na pitanja kako je ovo uopće bilo moguće je Zoran Galić, direktor Granične policije BiH”, kazao je Komšić.

Umjesto Zorana Galića, naravno, oglasio se predstojnik njegova ureda Svevlad Hoffman.

“Čim dobijemo službeni dopis, angažirat ćemo ronilački tim opremljen i osposobljen naporima člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ispitati možebitnu “agresiju” na plavu granicu Bosne i Hercegovine” kazao je Hoffman za Hrvatski medijski servis.

Ovom izjavom Hoffman je jasno stavio do znanja da Granična policija BiH ne želi preduzeti ništa kako bi spriječila nezakonito djelovanje hrvatskih kompanija u Brodu. Prema Zakonu o graničnoj kontroli BiH, granična kontrola, pored ostalog, obavlja se radi “osiguranja nepovredivosti državne granice”. 

“Vršenje granične kontrole je pod mjerodavnošću GP BiH. Poslove granične kontrole obavljaju policijski službenici GP BiH. Pri obavljanju poslova granične kontrole policijski službenici GP BiH primjenjuju važeće propise i ovlaštenja propisana zakonima. GP BiH u obavljanju poslova granične kontrole surađuje s drugim državnim tijelima u BiH”, piše u članu 4 Zakona o graničnoj kontroli BiH.

Granična policija kojom rukovodi HDZ-ov kadar i hrvatski državljanin Zoran Galić morala je spriječiti radnike hrvatskih kompanija da postavljaju plinovodne cijevi na teririji BiH. Osim ako im Granična policija BiH nije dala saglasnost vez prethodne odluke Vijeća ministara BiH.  No, u tom slučaju bi moralo reagirati Tužilaštvo BiH kojim, također, rukovodi državljanka Republike Hrvatske Gordana Tadić.

Primali mito za presude: Zbog korupcije uhapšena dvojica sudija iz Orašja i Odžaka

Zbog sumnje da su primali mito, SIPA je u utorak ujutro uhapsila dvojicu sudija iz Posavskog kantona, saznaje Istraga.ba. Uhapšeni su Momir Đošanović, predsjednik Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Orašju, i Jozo Anđić, sudija Kantonalnog suda u Odžaku. Osim dvojice sudija, uhapšen je i advokat iz Šamca koji je u utorak popodne pušten. Postupajući kantonalni tužilac zatražit će određivanje pritvora za uhapšene sudije.

“Pripadnici SIPA-e su u okviru akcije “Mores” uhapsili tri osobe zbog sumnje da su primila dar ili druge oblike koristi. Po naredbi Općinskog suda u Orašju, pretresli su osobe, stambene i poslovne objekte, službene prostorije, te pokretne stvari na ukupno šest lokacija u Bosanskom Šamcu, Orašju i Odžaku”, navedeo je u saopćenju SIPA-e.

Istraga.ba saznaje da su uhapšene sudije Momir Đošanović i Jozo Anđić sa advokatom iz Šamca uzimali novac za donošenje povoljnijih presuda u predmetima u kojima su sudili. Prilikom pretresa, inspektori SIPA-e su pronašli i novac koji su uhapšene sudije primile kao mito.

Uhapšeni sudija Momir Đošanović 2013. godine disciplinski je kažnjavan zbog toga što je kao sudija pisao tužbe stranci u postupku u kojem je sudio.

Prema informacijama Istrage, Kantonalno tužilaštvo Posavskog kantona tražit će određivanje pritvora sudijama Đošanoviću i Anđiću.

Pozadina blokade Rudnika Kreka Tuzla: Bivši direktori tužili Rudnik zbog neuplaćivanja doprinosa tokom njihovih mandata, zastupa ih bivši izvršni direktor

Dva bivša generalna direktora Rudnika Kreka Tuzla tužila su Rudnik Kreka Tuzla zbog toga što tokom njihovih direktorskih mandata Rudnik Kreka Tuzla nije uplaćivao doprinose na plaće direktorima i rudarima. Jednog od tih direktora, Envera Omazića, zastupa advokat Eldar Husejinović koji je, u periodu kada nisu uplaćivani doprinosi, bio izvršni direktor za pravne poslove Rudnika Kreka Tuzla.

Drugi bivši generalni direktor je Osman Bleković. I on je već dobio presudu. Hronološki to izgleda ovako.

Prvo je postao direktor Rudnika Kreka Tuzla. Onda kao direktor nije uplaćivao doprinose sebi i radnicima. Nakon toga je smijenjen pa je kao građanin Osman Bleković tužio Rudnik Kreka što mu tokom njegovog direktorskog mandata nisu uplaćivani doprinosi. Dobio je presudu i krenuo u naplatu 70 hiljada maraka. To izvršenje bilo je jedan od razloga zbog kojih su Rudniku Kreka blokirani računi. Slijede detalji.

Osman Bleković je bio direktor Površinskog kopa Šikulje, koji posluje u okviru Rudnika Kreka Tuzla. Zbog namiještanja poslova firmi Junuzović Kopex osuđen je na godinu i po zatvora – uslovno. To mu je, očito, bila preporuka za napredovanje u karijeri. U novembru 2015. godine postaje vršilac dužnosti generalnog direktora Rudnika Kreka. Mada kao vd. direktora nije uplaćivao doprinose na plaće zaposlenih rudara, Bleković u je 4. maja 2017. godine i zvanično imenovan za direktora Rudnika. Na toj je funkciji ostao sve do februara prošle godine kada je razriješen s funkcije. Nako toga Bleković podnosi tužbu protiv Rudnika Kreka Tuzla.

“Temeljem ugovora o radu od 4.4.2014. godine imenovan je (Bleković) za rukovodioca rudnika Šikulje. Nakon toga, dana 5.11. 2015. godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora, a odlukom od 3.5.2017. godine imenovan je za direktora Društva”, navedeno je u Blekovićevoj tužbi kojom je tražio i isplatu razlike u plaćama i neuplaćene dorpinose za penzijskoosiguranje.

Presudom Općinskog suda u Tuzli, na koju se novo rukovodstvo Kreke nije žalio, naloženo je da se tužitelju Osmanu Blekoviću isplate 72 hiljade maraka.

“Obavezuje se tuženi Rudnik uklja “Kreka” Tuzla da Federalnom zavodu za PIO osiguranje u ime tužitelja Bleković Osmana, na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za periodu od 1.10. 2012. godine do 31.7.2017. godine uplati iznos od 72 hiljade KM”,  navedeno je u presudi Općinskog suda u Tuzli od 1. februara ove godine.

Nakon što se rukovodstvo Kreke nije žalilo, presuda je postala pravosnažna, a Bleković je odmah pokrenuo proces naplate potraživanja blokadom računa Rudnika Kreka Tuzla. Upravo je ta tužba bila jedan od razloga zbog kojih su blokirani računi. Ali nije jedina. Brojni bivši rukovodioci Rudnika Kreka Tuzla tužili su Rudnik zbog neisplaćenih doprinosa tokom njihovog mandata.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...