Sud BiH odbio je prijedog Tužilaštva BiH da se Fadilu Novaliću i drugim optuženim u predmetu Respiratori odrede mjere zabrane obavljanja dužnosti do okončanja postupka, saznaje Istraga.ba.
“Odbija se, kao neosnovan, prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje mjera zabfrane prema optuženima”, navedeno je u Rješenju sudskog vijeća Suda BiH.
U obrazloženju Rješenja navedeno je da “Sudu nisu predočeni dokazi o zloušotrebama javnog prostora” od strane optuženih Fadila Novalića i ministrice finansija Jelke Miličević.
“Samo postojanje pretpostavki da bi takvo postupanje optuđženih bilo moguće nije dovoljno jer Sud ne može samo pretpostaviti takvu mogućnost, već mora imati argumente i dokaze koji ukazuju na postojanje neke objektivne okolnosti ili konkretne i argumentirane radnje i postupaka koji bi bili valjan osnov za određivanje predloženih mjera zabrane u konkretnom slučaju. Pri tome, Tužilaštvo BiH nije, u prilog svojih tvrdnji, Sudu prezentiralo bilo kakve dokaze, već je svoj prijedlog zasnovalo isključivo na pretpostavkama”, piše u Rješenju Suda BiH.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je prošle sedmice zatražilo da se federalnom premijeru Novaliću i ministrici finansija Jelki Miličević odrede mjere zabrane obavljanja funkcija. Braniteljica ministrice Miličević, Senka Nožica je tada kazala da Tužilaštvo u ovom procesu “nema pravne”, već isključivo “političke ciljeve”.
MUP Republike Srpske namjerava nabaviti protivavionske mitraljeze. Dokazuje to dokumentacija koju je Tehnički remont Bratunac dostavio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tražeći izdavanje potrebnih dozvola za uvoz.
TRB je, naime, u decembru prošle godine predao zahtjev za uvoz “daljinski upravljanih borbenih stanica” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara.
“Također, dijelovi će biti iskorišteni za ugradnju i instalaciju na višenamjensko multifuncionalno vozilo koje je proizveo Terhnički remont Bratunac, a po obavezama iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TRB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od 13. 8. 2019. godine”, navedeno je u izjavi o krajnjoj upotrebi koju je potpisao generalni direktor TRB-a Slavenko Ristić, a koja je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavljena 28. decembra 2020. godine.
U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se poziva Ristić, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.
“Ovim ugovorom Prodavac se obavezuje da u roku od tri godine od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora proizvede i isporuči, odnosno proda, a Kupac se obavezuje da kupi ukupno osam višenamjenskih oklopnih terenskih multifunkcionalnih vozila DESPOT, opremljenih osnovnom standardnom opremom, bacačem dimnih kutija, i daljinski upravljivom borbenom stanicom”, navedeno je u Ugovoru.
DESPOT je, piše na stranici TRB-a, oklopno, multifunkcionalno terensko vozilo, sa pogonom 4×4, sa pažljivo odabranim, izrađenim i povezanim komponentama. Ovo vozilo je moguće nadograditi sa borbenim stanicama, daljinski ili direktno upravljanim. U novembru prošle godine MUP-u RS su uručena četiri takva vozila, da ministar Dragan Lukač je najavio dodatne isporuke.
No, to i ne bi bilo toliko sporno da TRB nije otkrio pravu namjenu ovih vozila za koje MUP RS tvrdi da služe za “razbijanje protesta”. Na ova vozila TRB i MUP RS žele postaviti teški protivavionski mitraljez kalibra 12,7 miliometara. Da bi se lakše shvatilo o čemu se radi, navest ćemo da je, recimo, jedan od najpoznatijih takvih teških mitraljeza – Browning.
“Mitraljez Browning M2 je namjenjen za uništavanje žive sile, neoklopljenih i lahko oklopljenih vozila, vatrenih tačaka, niskoletećih aviona i helikoptera i manjih plovnih objekata na daljinama do 2000 metara”, navedeno je u opisima ovog mitraljeza kalibra 12,7 milimetara.
mitraljez kalibra 12,7 mm
Postoji,naravno, i ruska verzija tog teškog mitraljeza poznata po imenu DŠK. Kalibar je identičan – 12,7 milimetara. Oba ova mitraljeza koriste vojne formacije i to na oklopnim vozilima. Stoga nije jasno zbog čega MUP Republike Srpske nabavlja “Daljinski upravljane borbene stanice” kalibra 12,7 milimetara.
Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, TRB ove borbene stanice nabavlja iz Južne Afrike, od firme Dynateg International PTY.
Za sada je naručen samo jedan mitraljez kalibra 12,7 milimetara. No, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske najavio je dugoročnu saradnju sa Tehničkim remontom iz Bratunca.
“Razmišljamo o odustajanju od nabavke vakcina”, izjavio je u subotu za Isrtraga.ba Mensur Mušija, vlasnik MG Farm d.o.o. Kakanj jedna od dvije kompanije koje je Vlada FBiH izabrala za nabavku ruskih vakcina.
Mušija je kazao da se od četvrtka nalazi pod stalnim pritiskom jer ga optužuju da isporučuje vakcine po cijeni većoj od tržišne.
“Svi koji uspiju u ovako kratkom roku naći vakcine po nižoj cijeni, mi ćemo ih odmah kupiti isporučiti po toj cijeni. Ovdje se ne poznaju osnovne stvari na tržištu. Po toj nekoj, na Internetu dostupnoj cijeni, mogu se dobiti vakcine koje bi bile isporučene za nekoliko mjeseci”, rekao je Mušija i dadao da su te optužbe ključni razlog zbog kojeg želi odustati od nabavke vakcina.
Konačnu odluku, ipak, firma MG Farm donijet će do ponedjeljka. Upravo tada ističe i rok koji je Vlada FBiH postavila Davoru Peharu, direktoru Zavoda za javno zdravstvio FBiH koji u petak nije želio potpisati ugovore o nabavci 350 hiljada vakcina.
“Ne želim ići u zatvor”, kazao je Pehar prije nego je otišao u izolaciju zbog kontakta sa osobom pozitivnom na koronavirus.
Ugovore sa dobavljačima može potpisati jedino Zavod za javno zdravstvo FBiH, pozivajuči se na član 10 Zakona o javnim nabavkama BiH. Potpis ugovora je preduslov da Vlada FBiH u banke pošalje akreditive. Nakon predaje akreditiva, počeo bi teći rok isporuke prvog kontigenta. To znači da bi vakcine, da je Pehar u petak potpisao ugovore, u BiH bile najkasnije u ponedjeljak popodne. Ovako, teško da će biti isporučene prije četvrtka naredne sedmice.
Osim opstrukcija u režiji HDZ-ovih kadrova u Vladi FBiH, paralelno se, kako rekosmo, vrši pritisak i na dobavljače. MG Farm je na rubu odustajanja od ovog posla. Istovremeno, pojedini ministri iz Vlade Republike Srbije vrše pritisak i na čelnike firme “Krajinagroup” iz Banja Luke. Naime, ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović posljednjih je dana pokušavao ubijediti zvaničnike u Srbiji i RS-u da po svaku cijenu spriječe uvoz ruskih vakcina u Federaciju.
“To je protiv interesa Republike Srpske”, kazao je na nekoliko adresa ministar Popović, inače nosilac Ordena prijateljstva za poseban doprinos u razvoju ekonomskih i društvenih veza Srbije i Rusije koji dodjeljuje predsjednik Ruske Federacije.
Podsjetimo, Vlada Federacije BiH u četvrtak je, na sjednici u Mostaru, prihvatila informaciju ad hoc tima za pregovore s proizvođačima vakcina i/ili ovlaštenim zastupnicima o provedenim pregovorima.
“Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Vlada je danas zadužila da, bez odlaganja, zaključi ugovore za nabavku vakcina s “MGM Farm” d.o.o. Kakanj i “Krajinagroup” d.o.o. Banja Luka. Ukupna količina vakcina koje se nabavljaju ugovorima je 350.000″, saopćeno je u četvrtak iz Vlade FBiH.
Bez odlaganja, HDZ-ov direktor Zavoda za javno zdravstvo Davor Pehar otišao je u samoizolaciju. Ugovori nisu potpisani, a tak vakuum se koristi da bi se izvršio pritisak na dobavljače da odustanu od posla.
“Ne želim ići u zatvor”, kazao je u petak popodne svojim pretpostavljenim u Vladi FBiH Davor Pehar nakon što su mu na potpis dostavljeni ugovori za nabavku 350 hiljada doza vakcina protiv COVID-a 19.
Do kraja radnog dana direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, saznaje Istraga.ba, nije želio potpisati ugovor sa dobavljačima MGM Farm” d.o.o. Kakanj i “Krajinagroup” d.o.o. Banja Luka.
“U petak ujutro je Zavodu dostavljeno pismo namjere. Popodne su im dostavljeni i ugovori. Za sada nemamo potpisa”, kazano nam je u Vladi FBiH.
Potpis ugovora bio je preduslov da Vlada FBiH u banke pošalje akreditive. Nakon predaje akreditiva, počeo bi teći rok isporuke prvog kontigenta. To znači da bi vakcine, da je Pehar u petak potpisao ugovore, u BiH bile najkasnije u ponedjeljak popodne. Ovako, teško da će biti isporučene prije četvrtka naredne sedmice.
Federalni premijer Fadil Novalić kazao je za Istragu da danas nije potpisan ugovor sa dobavljačima “iako je Zavod za javno zdravstvo imao svu potrebnu dokumentaciju”.
“Naložio sam da Zavod radi tokom vikenda i da u ponedjeljak u 10 sati sve mora biti potpisano”, rekao je Novalić.
Čelnici Vlade, saznajemo, usaglasili su se da smijene Davora Pehara ukoliko on ne potpiše ugovore za nabavku vakcina. On je u petak popodne rekao da mora u izolaciju zbog toga što je imao kontakt sa osobom zaraženom koronavirusom.
“Gospodine Pehar, zbog čega danas niste potpisali ugovor za nabavku vakcina”, upitali smo u petak, oko 19 sati, direktora Pehara.
Iako je vidio naše poruke, odgovora nije bilo. Pokušali smo ga dobiti i na direktnu telefonsku liniju, ali nije odgovarao.
Vlada Federacije BiH je u četvrtak, na sjednici u Mostaru, prihvatila informaciju ad hoc tima za pregovore s proizvođačima vakcina i/ili ovlaštenim zastupnicima o provedenim pregovorima.
“Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Vlada je danas zadužila da, bez odlaganja, zaključi ugovore za nabavku vakcina s “MGM Farm” d.o.o. Kakanj i “Krajinagroup” d.o.o. Banja Luka. Ukupna količina vakcina koje se nabavljaju ugovorima je 350.000″, saopćeno je u četvrtak iz Vlade FBiH.
Osim ovih ponuda za nabavku vakcina, na adresu Zavoda za javno zdravstvo su, prema informacijama Istrage, pristigle i ponude za nabavku vakcina proizvođača AstraZeneca. No, ta ponuda uopće nije proslijeđena Ad hoc komisiji niti je razmatrana na sjednici Vlade FBiH.
Mirza Gačanin, jedan od visokorangiranih članova narko kartela Tito i Dino, pušten je iz pritvora u Nizozemskoj, saznaje Istraga.ba. Određene su mu mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i zabrana kontaktiranja sa svjedocima. On i dalje ostaje jedan od glavnih osumnjičenih u okviru istrage koju protiv njega vodi nizozemsko pravosuđe.
Gačanin je, podsjećamo, uhapšen u maju prošle godine u okviru velike međunarodne istrage o pranju novca stečenog krijumčarenjem kokaina. Tada je uhapšena i njegova supruga Rosa van den Dungen koja je zajedno sa Mirzom Gačaninom kupovala nekretnine u nizozemskom gradu Breda, vrijedne više od 2,3 miliona eura.
“Do sada se iz istrage ispostavilo da su Mirza Gačanin i Rosa van den Dungen u Nizozemskoj kupili nekretnine u ukupnoj vrijednosti od 2,3 miliona eura. Za to su pozajmili 2,6 miliona eura od raznih stranih društava i lica. Međutim, sumnja se da pozajmljeni novac vodi porijeklo iz kaznenih djela, odnosno od trgovine opojnim drogama”, navedeno je dokumentima nizozemskog pravosuđa koji su dostavljeni u BiH putem “međunarodne pravne pomoći”.
U istom dokumentu je navedeno da je Mirza Gačanin član kartela Tito i Dino kojim rukovodi njegov rođak – Edin Gačanin zvani Tito. Inače, Mirza Gačanin je stric vođe kartela i svi vode porijeklo iz sarajevskog naselja Buča Potok. U istoj ulici je odrastao i Smail Šikalo, bokser koji je uhapšen u Peruu prilikom pokušaja krijumčarenja 800 kilograma kokaina. Osim Šikala, u Peruu je sa dvije tona kokaina uhapšen i David Cufaj, još jedan bokser iz Sarajeva koji je živio u Nizozemskoj i koji je sarađivao sa članovima porodice Gačanin, odnosno sa kartelom “Tito i Dino”. Prošle sedmice je u Peruu ubijen policajac koji je, prema pisanju tamošnjeg lista El Comercio, istraživao kartel kojim rukovodi Edin Gačanin.
Edin Gačanin Tito
Ova porodica sumnjivim se poslovima bavi skoro tri decenije, a prvi je s “biznisom” započeo Miralem Gačanin, otac Edina Gačanina zvanog Tito i brat Mirze Gačanina. Održavali su bliske veze sa nizozemskim kriminalcima koji su, čak, povremeno dolazili u BiH. Istodobno, na teritoriji BiH pravili su su svoju strukturu za pranje novca. Sa Edinom Gačaninom je povezan biznismen Gordan Memija, dok je Mirza Gačanin sarađivao sa Alemom Hodovićem i Dževadom Halilovićem, vlasnikom sarajevske kompanije Tranzitexport. Otkako je uspustavio poslovne kontakte sa Mirzom Gačaninom, biznismen Halilović je u Sarajevu počeo graditi stambene zgrade.
“Gačanin Mirza je moj prijatelj. Njemu je nekoliko puta bila potrebna određena pozajmica za kupovinu nekih nekretnina u Nizozemskoj, što sam i učinio. Mirzi Gačaninu sam dao ukupno dva puta pozajmicu, koliko se mogu sjetiti 2013. godine i 2015. godine, u iznosima od 391 hiljadu eura i 880 hiljada maraka. Također, moja supruga Jasmina je, po mom nagovoru, dala pozajmice Mirzi Gačaninu u iznosu od oko 800 hiljada maraka”, izjavio je istražiteljima SIPA-e biznismen Dževad Halilović.
On je potvrdio da mu Mirza Gačanin, do momenta saslušavanja, nije vratio skoro dva i po miliona maraka, ali da je on “pošten čovjek” i da vjeruje da će vratiti.
Osim poslovanja sa Dževadom Halilovićem, Mirza Gačanin je ima bliske veze i sa drugim sarajevskim kompanijama. Preko svoje firme Star Buildin B.V.B.A. registrovane u Belgiji uplaćivao je novac na račun firme E.S. Tech Sarajevo.
Osnivač ove firme je Stefan Papić, bh. državljanin koji živi u Bredi i koji je nekoliko puta bio meta nizozemske policije. Papić često boravi u Sarajevu gdje se, također, bavi nekretninama o kojima se brinu njegovi prijatelji. Direktor firme E.S. Tech u periodu sumnjivih uplata bio je “biznismen” Alem Hodović.
Mirza Gačanin je preko ovih firmi prao novac kojim je kasnije u Sarajevu i Bredi kupovao nekretnine. U aprilu 2019. godine Gačanin je od Šećura Bašovića kupio zemljište u Boljakovom potoku u Sarajevu za oko milion maraka. Sve poslove u ime Gačanina vodio je Hasan Hodžić, donedavni vijećnik u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo.
Premijer Edin Forto ovlastio je firmu IDS Zdrava sredina koja se bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom da u ime Vlade Kantona Sarajevo skuplja ponude za nabavku vakcina protiv COVID-a 19. Ovlaštenje je sačinjeno i potpisano 8. marta ove godine i Vlada navodi da želi nabaviti “najmanje 100 hiljada doza vakcina za građane Kantona Sarajevo”.
“IDS Zdrava sredina d.o.o. Terezije b.b. Sarajevo u potpunosti je ovlaštena da pregovora s ciljem prikupljanja ponuda za lijekove, farmaceutske proizvode i medicinske uređaje, za i u ime Vlade Kantona Sarajevo”, navedeno je u pismu koje je premijer Edin Forto uputio kompaniji Secure Medical Protucts sa Floride.
Na osnovu čega je Vlada Kantona Sarajevo odlučila da baš ova firma “nastupa u ime Vlade Kantona Sarajevo, pokušali smo saznati od premijera Forte.
“U vezi sa Vašim upitom prema premijeru Kantona Sarajevo Edinu Forti, a u vezi sa pismom autorizacije za pregovore o nabavci vakcina, što se temelji na odluci Vlade KS da nabavi minimalno 100.000 doza vakcina za građane KS, obavještavam te da su premijer Forto i ministar zdravstva Haris Vranić, pored ovlaštenja pomenutoj firmi IDS Zdrava Sredina d.o.o., Sarajevo, identično ovlaštenje dali i predstavnicima još pet velefarmacija u Bosni i Hercegovini. Također, otvoren je poziv prema svim velefarmacijama registriranim u Bosni i Hercegovini za uvoz ove vrste robe da dostave ponude za nabavku vakcina, a s obzirom da im je u tom postupku neophodna autorizacija, odnosno ovlaštenje krajnjeg korisnika vakcina, svi će dobiti ovlašetenje Vlade Kantona Sarajevo da pregovaraju u cilju prikupljanja ponuda”, odgovorili su nam iz Kabineta premijera Kantona Sarajevo.
No, odgovor na pitanje na osnovu čega je izabrana baš ova firma nismo dobili. Stoga smo krenuli u provjeru firme IDS Zdrava sredina d.o.o. Sarajevo.
“DS Zdrava sredina d.o.o. je društvo koje se bavi pružanjem usluga iz oblasti sanitrano ekološke zaštite i veleprometom medicinskih sredstava. U okviru sanitarno ekološke zaštite, naš stručno osposobljen tim, pruža usluge dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, što ujedno predstavlja najznačajnije opšte mjere za spriječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti”, piše na službenoj stranici ove firme koja je, prema pisanju portala tacno.net, bez ikakvog tendera nabavljala i respiratore posredstvom UNDP-a.
Ovlaštena osoba u ovoj firmi je Tarik Vatreš. Pokušali smo danas s njim stupiti u kontakt. Bezuspješno. Iako smo njegovoj tajnici ostavili broj na koji nas može kontaktirati, Vatreš nas nije nazvao.
Prema podacima dostupnim na portalu akta.ba, u ranijem periodu veze sa ovom firmom su imali Ermin Alamerović i Ramiz Turulja, inače bliski prijatelji predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića.
Ermin Alamerović nam je priznao da je imao veze sa firmom IDS Zdrava sredina, ali je negirao da ova firma ima ikakve veze sa nabavkom vakcina. Ramiz Turulja, pak, negira da ima bilo kakve veze sa kompanijom IDS “Zdrava sredina” d.o.o. Sarajevo.
Elmedin Konaković i Ramiz Turulja
“Nikad nisam bio osnivač IDS Zdrave sredine. Ja sam bio direktor u firmi “Zdrava sredina” koja je u stečaju i nemam nikakvih vlasničkih udjela u bilo kakvoj IDZ Zdravoj sredini”, kazao nam je Turulja.
Firma “Zdrava sredina” d.o.o. Sarajevo u kojoj je Ramiz Turulja bio direktor registrovana je na adresi Terezije b.b. Sarajevo. U opisu djelatnosti ove firme je navedno da se bave “dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom”.
Firma IDS Zdrava sredina d.o.o. Sarajevo sa kojom Ramiz Turulja, prema vlastitoj tvrdnji, nije povezan registrovana je na adresi Terezije b.b. Sarajevo. Na njihovom sajtu piše da se bave “dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom”
Adeesa firme je, dakle, ista. Djelatnost je ista. IDS je naveden kao vlasnik firme Zdrava sredina koja je otišla u stečaj. A na tom mjestu je stvorena firma IDS Zdrava sredina.
“Vjerujte da ne znam šta se tu dešava. Nemam pojma, nisam upoznat sa tim stvarima uopšte”, kazao nam je Turulja.
Dva puta u samo dva mjeseca Granična policija BiH pustila je slovenačkog biznismena Roka Snežiča da napusti državu iako su bili dužni da ga uhapse i predaju Službi za poslove sa strancima, saznaje Istraga.ba.
Prvo su bh. graničari pustili Roka Snežiča da napusti državu 31.12. 2020. godine da bi to isto ponovili 1. marta ove godine, ne osvrćući se na činjenicu da je ovaj slovenački biznismen, osumnjičen za pranje skoro 50 miliona maraka, nezakonito ušao na teritoriju BiH.
“Policijski službenik GPBiH, pri obavljaju provjere lica, ovlašten je obaviti provjere s ciljem otkrivanja i sprečavanja prijetnji nacionalnoj i javnoj sigurnosti i pravnom poretku”, navedeno je u Zakonu o graničnoj kontroli BiH.
Da su pripadnici Granične policije BiH samo pogledali u ROS bazu (Registar određenih stranaca) znali bi da je Rok Snežić u decembru prošle godine proglašen osobom koja predstavlja prijetnju po nacionalnu i ekonomsku sigurnost zemlje. Njegovo ime u taj je sistem uneseno 31. 12. 2020. godine, dok još uvijek bio na teritoriji BiH. Istog dana, svim policijskim agencijama BiH, pa tako i Graničnoj policiji BiH dostavljen je obavijest u vezi sa Rokom Snežičem.
Rok Snežič
“Ukoliko vaši službenici prilikom obavljanja poslova iz svoje nadželnosti uoče ili pronađu gore navedeno lice, potrebno je da isto zadrže te predaju nadležnom terentkom centru Službe za poslove sa strancima, radi preuzimanja daljih mjera i radnji”, navedeno je u dopisu dostavljenom 31.12. 2020. godine svim policijskim agencijama BiH.
Istog dana kada su zaprimili taj dopis, pripadnici Granične policije su imali Roka Snežića “u rukama”. Oko 13. sati i 30 minuta, 31. 12. 2020. godine, on se pojavio na Ganičnom prelazu Gradiška. I, umjesto da ga uhapse i predaju Službi za poslove sa strancima, pripadnici Granične policije BiH su Roka Snežiča pustili da napusti BiH.
Tek pet dana kasnije, 4. januara 2021. godine, Granična policija BiH je poslala obavijest Službi za poslove sa strancima BiH u kojoj su naveli da “nisu mogli postupiti u skladu sa zahtjevom”, jer je Rok Snežič “prije zaprimanja zahtjeva napustio teritoriju BiH”.
Možda bi ovo opravdanje Granične policije BiH i imalo smisla da se sličan “incident” nije ponovio 1. marta ove godine. Rok Snežič je, naime, 28. februara 2021. godine ilegalno ušao na teritoriju BiH kako bi se u Banja Luci susreo sa svojim partnerima umiješanim u pranje skoro 50 miliona maraka preko Slovenije, BiH, Mađarske, Slovačke i Austrije. Nakon što je pronoćio u BiH, gdje mu je zabranjen ulazak, Snežič je već narednog dana, 1. marta iza 21 sat, krenuo put Slovenije. U 21 sat i 22 minuta pojavio se na Graničnom prelazu Gradiška. Ponovo je pušten da napusti Bosnu i Hercegovinu iako su pripadnici Granične policije BiH znali da je on nezakonito ušao na teritoriju BiH i da imaju obavezu da ga predaju Službi za poslove sa strancima. Samo dva dana kasnije, po nalogu pravosudnih organa Slovenije provedena je velika međunarodna akcija protiv osoba osumnjičenih za pranje novca. Prva meta ove akcije bio je Rok Snežič. U okviru iste akcije pretreseni su i objekti koje su koristili Snežičevi poslovni partneri u Banja Luci. Nakon što je Istraga.ba objavila da je Snežič ilegalno boravio na teritoriji BiH dva dana prije akcije, novinari RTV Slovenije, javnog servisa te države, zatražili su informacije od Granične policije BiH.
“Ured za profesionalne standard i unutarnju kontrolu provodi istragu o navedenom predmetu te ako se pokaže određeni propust u radu policijskih službenika GP BiH, u slučaju da nisu postupali u skladu s važećim propisima, isti će biti najstrože kažnjeni”, navo je ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić.
ravnatelj Zoran Galić
Ishod ove istrage ne bi trebao biti drugačiji u odnosu na druge istrage koje je provodila Granična policija BiH zbog propusta prilikom puštanja opasnih kriminalaca da neometano prelaze granicu sa BiH. Tim prije što je i Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić odbilo provoditi istragu protiv Roka Snežiča i njegovih partnera u BiH i Sloveniji, osumnjičenim za pranje 47 miliona maraka.
Odlukom postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović i uz paraf HDZ-u bliske glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, predmet protiv Roka Snežiča je “spušten” na nivo Tužilaštva Brčko distrikta BiH, jer Tužilaštvo BiH smatra da “nema dovoljno dokaza da su Snežič i drugi počinili krivično djelo organizirani kriminal i pranje novca.
Prošle srijede Gregori Ancasi završio je sve svoje poslove u Odjelu sa specijalne istrage u Limi i zaputio se kući. Njegov automobil pratila su dvojica nepoznatih motociklista. Kada je, pred svojom kućom smještenom u naselju Chorrilos, parkirao automobil i izašao iz njega motociklisti su zapucali. Pogodila su ga četiri metka.
“Gregorio Ancasi, kojeg su njegovi suradnici u Odjelu za specijalne istrage (Divines) Dirandro zvali ‘Checa’, bio je stručnjak za hvatanje važnih vođa trgovine drogom”, objavio je peruanski list El Comercio.
ubijeni policajac Gregorio Ancasi
Prema istom izvoru, Ancasi je bio jedan od ključnih ljudi koji su vodili operaciju hapšenja Sarajlije Davida Cufaja.
“Cufaj je bio predstavnik ‘Tita’, šefa takozvanog balkanskog kartela. On je 17. januara 2020. godine osuđen na 17 godina zatvora i trenutno služi kaznu. Ubijeni policajac je radio na obavještajnim poslovima usmjerenim protiv srpske mafijaške organizacije u Peru i bio je svjedok pred pravosudnim vlastima tokom suđenja”, piše El Comercio.
Edin Gačanin Tito
“Tito” je, objavljivali smo više puta, nadimak Edina Gačanina, Sarajlije koji je odrastao u Holandiji, a posljednjih godina živi u Dubaiju odakle rukovodi jednim od najmoćnijih narko kartela na svijetu. I u presudi kojom je David Cufaj, bokser iz Sarajeva, osuđen u Peruu zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, pomenuta je osoba po imenu “Tito”.
Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. U tekstu od 23. februara ove godine, posvećenom klanu Amerika i Zoranu Jakšiću, srbijanskom državljaninu osuđenom u Peruu na 25 godina zatvora zbog trgovine kokainom, list El Comercio navodi da je “prema Nacionalnoj policiji, Jakšić jedan od emisara ‘Tita’, šefa balkanskog kartela, koji se smatra jednom od glavnih meta DEA”.
“Kada je u pitanju zapljena dvije tone kokaina u Limi, dokumentovano je da je član kriminalne skupine Edina Gačanina zvanog Tito, gore navedeni David Cufaj, zajedno sa peruanskim državljanima bio umiješan u krijumčarenje navedene pošiljke iz Perua u belgiju. Cufaj je uhapšen i procesuiran na podrušju Perua. Kauciju u velikom novčanom iznosu platio je Edin Gačanin”, navedeno je u jednom od dokumenata međunarodnih policijskih agencija koji je u posjedu Istrage.
Kada je Cufaj uhapšen u Limi, u akciji koju je koordinirao ove sedmice ubijeni Gregori Ancasi, u njegovoj neposrednoj blizini je bio Ervin Gačanin zvani Rafa, brat vođe kartela Edina Gačanina zvanog Tito. Ervin Gačanin je tada uspiuo izbjeći hapšenje i dva dana kasnije napustio je Peru.
Ervin Gačanin Rafa
“Njegov boravak u Peruu registrovala je lokalna policija, ali nije bilo dovoljno dokaza za njegovo hapšenje i procesuiranje”, navedeno je u istom dokumentu.
Još prije dvije godine, holandska je policija obavijestila bh. istražne organe da se grupa Edina Gačanina zvanog Tito može povezati sa zapljenom najmanje 14 tona kokaina. Posljednji put vođa ovog kartela bio je na teritoriji BiH u septembru 2016. godine. Tada mu je domaćin bio sarajevski biznismen Gordan Memija.
Biznismen Memija (u sredini) sa osuđenim ubicom Tomom Spahovićem
“Nije moj prijatelj, poznanik je. Vidio sam ga kada je došao u Sarajevo, prije četiri-pet godina. Ja sam ga sačekao na aerodromu u Sarajevu. Rentao sam automobile tada. Na moju firmu bilo je korištenje tog automobila. Nisam ja iznajmio hotelsku sobu za njega, samo sam rezervisao u Hotelu Bristol. Edinova majka je moja prijateljica i zamolila me je, kad čovjek dođe ovdje, da mu pomognem dvije, tri stvari i to sam uradio. Da mu pomognem oko dočeka, da rezervišem hotel i auto i predlaganja eventualno nekog projekta, odnosno investicija, ali ništa nije realizovano”, kazao je Memija svjedočeći u oktobru 2020. godine na Općinskom sudu u Sarajevu.
zapisnik sa svjedočenja Gordana Memije
Sve vrijeme dok je Edin Gačanin bio u Sarajevu, čuvali su ga pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije koje je angažovao Mustafa Selmanović, šef te jedinice i prijatelj federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. U znak zahvalnosti, Gačanin je pripadnicima FUP-a donirao uniforme, a jedan komplet je zadužio upravo ministar Čampara. Internom istragom FUP-a, utvrđeno je da su petorica pripadnika Specijalne jedinice čuvala Gačanina, ali zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman do danas nije pokrenuo postupak njihovog razrješenja.
“Imao je veliku tetovažu ovdje”, objašnjava nam uposlenik zvorničkog Hotela “Novak” dok se drži za lakat.
Baš na tom mjestu tetovažu ima Robert Rundo, američki neonacista i osnivač ekstremnog desničarskog pokreta “Rise Above Movement” (RAM).
Neonacistu Rundoa srbijanska je policija protjerala 10. februara ove godine. Amerikanac je dan kasnije ušao na teritoriju BiH, potom se pet dana kasnije prijavio u zvorničkom hotelu “Novak” i, onda, bestraga nestao. Prema zvaničnim dokumentima, Bosnu i Hercegovinu nije napustio. Iz Hotela Novak je izašao 19. februara u jutarnjim satima.
“Američki neonacista zloglasnog ekstremnog pokreta protjeran iz Srbije”, objavio je srbijanski Blic 12. februara ove godine.
Dalje u takstu novinari Blica navode da je 11. februara 2021. godine, oko 19 sati, srbijanska policija ispratila Rundoa do graničnog prelaza Trbušnica kako bi napustio teritoriju Srbije.
Nasuprot Trbušnice, na lijevoj obali Drine je Granični prijelaz Šepak kojeg kontrolira Granična policija Bosne i Hercegovine. Tog 11. februara, u 18 sati i 39 minuta, na teritoriju BiH je ušao Robert Paul Rundo, rođen 1990. godine u SAD-u. Tako, barem, piše u sistemu Granične policije BiH koja je dopustila američkom neonacisti da uđe u BiH iako je, nekoliko minuta ranije, zvanično protjeran iz Srbije. Pokušao je Rundo na teritoriju BiH ući i dan ranije preko Graničnog prijelaza Rača. U 14 sati i 26 minuta, 10. februara ove godine, Robert Paul Rundo nije mogao ući na teritoriju BiH.
“Predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima”, zapisano je u rubrici “razlog odbijanja” pored imena Robert Paul Rundo.
Neonacista Rundo je, dakle, samo 28 sati predstavljao prijetnju po nacionalnu sigurnost BiH, na čiju je terotiriju, kako rekosmo, ušao 11. februara. Pet dana kasnije, 16. februara 2021.godine, Rundo se prijavio u Hotelu u Zvorniku gdje se odjavljuje 19. febuara. Od tada više ne postoji nikakav trag o njegovom boravku u BiH, ali ni trag da je napustio BiH.
Robert Paul Rundo
“Federalni žalbeni sud, poništavajući presudu nižeg suda koji je tvrdio suprotno, utvrdio je da se četvorica pripadnika militantne bjelačke supremacističke grupe sa sjedištem u Južnoj Kaliforniji mogu suočiti sa krivičnim prijavama za nasilne napade na lokalnim političkim skupovima”, objavili su u četvrtak američki mediji.
Među četvoricom optuženika je i Robert Paul Rundo. On je osnovao neonacističku skupinu Rise Above Movement (RAM). Zajednio sa svojim prijateljima Rundo je optužen da je izazivao nerede, regrutovanjem i obučavanjem članova RAM-a kako bi provodili nasilje u Berkeleyu, San Bernardinu i Huntington Beachu.
“Videozapisi su prikazivali Rundoa kako udara kontraprosvjednike na plaži Huntington i policajca u Berkeleyu”, navodeno je u izjavi FBI-a na koju se pozivaju mediji u SAD-u.
Američka istraživačka mreža “Bellingcat” objavila je u novembru prošle godine da se Robert Rundo nalazi u Srbiji.
“Evo nas u Beogradu, znate, čistimo kraj”, rekao je Rundo u videosnimku na osnovu kojeg su ga identifikovali novinari Bellingcata.
Prije nego je stigao u Srbiju, Rundo je boravio u Ukrajini, Mađarskoj i Bugarskoj. U novembru 2019. godine o grupi Roberta Rundoa pisao je i britanski Guardian.
“Članovi RAM-a trenirali su razne borilačke sportove, poput MMA-a i boksa, čije su vještine kasnije koristili tokom uličnih borbi i protesta, uključujući Charlottesville. S maskama lubanje na licima, članovi RAM-a specijalizirali su se za napade na prosvjednike koji su se protivili njihovoj ideologiji. Potom bi veličali svoje akcije u propagandnim video zapisima objavljenim na društvenim mrežama”, objavio je tada Guardian navodeći da je jedan od osnivača ove grupe – Robert Rundo.
“Da, to je on”, reći će nam jedan od uposlenika ugostiteljskog objekta u Zvorniku u kojem je boravio Rundo.
Posljednji put je viđen naselju Karakaj kod Zvornika. Prema Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, Rondo se morao prijaviti najbližoj policijskoj stanici u mjestu u kojem je odsjeo. No, takve prijave nema. Kao što nema ni dokaza da je napustio BiH. A u Srbiju ne može ući naredne tri godine, koliko mu traje zabrana.
Dva dana prije međunarodne policijske akcije usmjerene protiv njega i njegovih saradnika, slovenački biznismen Rok Snežić ilegalno je boravio u BiH, gdje mu je zabranjen ulazak, saznaje Istraga.ba.
Snežič je na teritoriju BiH ušao ilegalno 28. februara ove godine i nije registriran njegov prelazak preko granice. Međutim, dan kasnije, 1. marta 2021. godine, pojavio se na Graničnom prijelazu Gradiška. To je izazvalo pometnju pripadnika Granične policije BiH, jer je Snežič 31. decembra prošle godine napustio BiH kada mu je saopćeno da više nema pravo ulaziti na teritoriju naše države. Ipak, na kraju mu graničari BiH dopustili da da napusti BiH i formalni prelazak preko granice registriran je 1.3. 2021. godine, u 21 sat i 30 minuta.
Ali zbog čega je Snežić dolazio u BiH samo dva dana prije početka velike međunarodne akcije u okviru koje je MUP- Republike Srpske pretresao kuće i stanove njegovih poslovnih partnera u Banja Luci i Prijedoru?
Slovenački pravosudni organi dostavili su sredinom februara Tužilaštvu BiH zahtjev za pružanje međunarodne pravne pomoći. Ranije je, podsjećamo, Tužilaštvo BiH kojim rukovodi HDZ-u bliska glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, odlučilo da neće provoditi istragu protiv Roka Snežića i njegovih saradnika prijavljivanih za pranje skoro 50 miliona maraka i o tim je poslovima Istraga.ba detaljnoi pisala. No, za razliku od pravosudnih organa BiH, Slovenci su se odlučili na akciju. Tužilaštvu BiH su dostavili zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koje je, potom, svu dokumentaciju pristiglu iz Slovenije, proslijedilo tužilaštvima RS.
“Na osnovu naredbi osnovnih sudova Banjaluka i Prijedor vrše se pretresi na osam lokacija na području Banjaluka i dvije lokacije na području Prijedora u cilju dokumentovanja krivičnih djela „Zloupotreba položaja ili provjerenja u privrednoj djelatnosti pomaganjem“ iz Krivičnog zakona Slovenije, što odgovara krivičnim djelima „Nazakonito postupanje u privrednom poslovanju“ Krivičnog zakonika Republike Srpske. Pretresi lokacija vrše se kod lica inicijala D.Đ., Z.S., L.Z., J.S., E.V., B.S., T.S.D., Ž.B. i jednog privrednog društva u Banjaluci”, saopšteno je jutros iz MUP-a RS.
U saopštenju MUP-a RS je dalje navedeno da su ove osobe osumnjičene da su ivzršili više krivičnih djela na području Republike Slovenije, tako što su preko svojih žiro računa otvorenih u Sloveniji, Mađarskoj i Austriji, kao i preko računa njihovih preduzeća, omogućili izvlačenje novca iz više privrednih društava iz Slovenije u iznosu od više miliona evra. Istovremeno, slovenačka policija pretresa Snežičeve objekte u Sloveniji.
Istraga.ba je, podsjećamo, u januaru ove godine objavila brojne dokaze o sumnjivim poslovima ove grupe povezane sa Snežičem, inače velikim prijateljem slovenačkog premijera Janeza Janše.
Iako je posjedovalo sve dokaze o pranju oko 47 miliona maraka i utaji preko četiri miliona maraka poreza Tužilaštvo BiH nikad nije podiglo optužnicu protiv tri bh. državljanke povezane sa Rokom Snežičem koji je protjeran iz BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA u maju 2019. godine podnijela je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Dijane Đuđić, Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević i pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Od tada Tužilaštvo BiH kojom rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić nije našlo “elemente” za podizanje optužnice protiv prijavljenih niti je ikada saslušalo Roka Snežiča, osuđivanog perača novca koji je, zapravo, glavni organizator sumnjivih transakcija uglavnom obavljanih preko OTP banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megtet Rahimkulov.
Prijedorčanka Dijana Đuđić bliska je prijateljica Roka Snežiča koji je posljednjih godina intenzivirao svoje poslove u Banja Luci. Na Snežičev nagovor ona je angažovala svoje prijateljice da u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji otvore račune preko kojih je transferisano oko 25 miliona eura novca nepoznatog porijekla. Jedan dio tog novca, objavljivali su mediji ranije, završio je na računu Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. No, to je bila samo jedna sumnjiva transakcija. Istraga.ba u posjedu je svih dokaza o ovom međunarodnom kriminalu koje Tužilaštvo BiH ne želi procesuirati.
Priča počinje u ljeto 2013. godine kada slovenački državljanin Jože Polčnik u Brčkom osniva firmu Govinda d.o.o. Za direktoricu je imenovana Jelena Sladojević. Osim nje u toj firmi niko nije bio zaposlen. U julu 2013. godine Govinda u Austriji, u Sparkasse banci, otvara račun kojim je pravo raspolaganja preneseno na Tanju Došen-Subotić koja je u tom trenutku bila i odgovorno lice u pravnom licu “Usluge odšteta” Banja Luka.
U istom perodu u Baja Luci je osnovana i kompanija “Isplata odšteta” d.o.o. Banja Luka. Osnivač je bila Lidija Zrnić, a kao odgovorno lice prijavljen je Bojan Zrnić. Međutim, u sudskom registru je tada, kao prokurista, navedeno ime – Rok Snežič.
Upravo je biznis sa isplatama odšteta bilo osnovno zanimanje Roka Snežiča, presuđivanog perača novca u Sloveniji koji je kaznu izdržavao u istoj ćeliji sa premijerom Janezom Janšom. Danas pitamo Tanju Subotić Došen da li je i njeno preduzeće osnovao Rok Snežič.
“Molim vas, ne odgovaram na pitanja novinara”, kazala nam je prije nego je prekinula vezu.
Kako god, Tanja Subotić Došen je od 1. jula 2013. godine bila ovlašteno lice za raspolaganje računom brčanske firme Govinda (koju je osnovao slovenački državljanin Jože Polčnik), a koji je otvoren u Sparkasse banci u Austriji. Ona je tim računom raspolagala do jula 2016. godine kada je taj posao formalno preuzela Jelena Sladojević. U okviru istrage Europola utvrđeno je da je na taj račun, otvoren u Austriji, od jula 2013. do aprila 2017. godine uplaćeno 15 miliona eura. Najveća uplata, ukupno 9,4 miliona eura, bila je sa računa firme “Romis” iz Slovačke. Uplate su vršene na osnovu fiktivnih faktura koje je izdalo preduzeće Govinda registrovano u Brčkom. Osnivač preduzeće Romis Slovačka je off shore kompanija Ayiaco Holdings Limited registrovana na Kipru.
Osim u ovoj firmi na Kipru, Marija Kulichova bila je odgovorno lice i u nekoliko kompanija registriranih u Slovačkoj, gdje je, također, bila registrirana i firma Romis sa čijih je računa uplaćeno 9,4 miliona eura na račun firme Govinda registriranoj u Brčkom.
Kao što se može vidjetu u ovom registru, Kulichova je bila odgovorna osoba i u pravnom licu Chalom. Zbog čega je to bitno? Naime, prema pisanju slovenačkih medija, tokom 2016. godine bivši župan Općine Zavrč Miran Vuk je svoju imovinu prenio na firmu Chalom iz Slovačke. Upravo je Miran Vuk, zajedno sa svojim bratom Romanom, bio jedan od osnivača firme RSI d.o.o. u Banja Luci.
Pogledate li u sudskom regitru ID broj, vidjet ćete da je u pitanju broj 440293418009. Dakle, u pitanju je ID broj Vukove kompanije RSI d.o.o. Banja Luka.
Identičan ID broj kasnije je koristila firma “Isplata odšteta” Banja Luka gdje je direktor bio – Rok Snežič, a kao osnivač se pojavljuje Bojana Zrnić.
Evidentno je, dakle, da su braća Miran i Roman Vuk u Banja Luci imali direktnu poslovnu vezu sa Rokom Snežičem, savjetnikom slovenačkog premijera Janeza Janše koji, opet, nije skrivao svoje prijateljstvo sa Miranom Vukom.
Janez Janša i Miran Vuk
Osim toga, slovenački mediji su ispred središta Janšine stranke uspjeli snimiti skupocjeni Maserati bh. registarskih oznaka. Automobil je bio registriran na Lidiju Zrnić, formalnu osnivačicu pravnog lica “Isplata odšteta” Banja Luka u kojem je direktor bio Rok Snežič, a koje ima isti ID broj kao i kompanija RSI koju su osnovali braća Miran i Roman Vuk.
automobil Lidije Zrnić ispred Janšinog SDS-a
Miran Vuk je, rekosmo, 2016. godine svoju imovinu prebacio na slovačku firmu Chalom kojom je formalno upravljala Maria Kulichova. Firma Chalom povezana je i sa kompanijom Romis Slovakia koja je uplatila 9,4 miliona eura na račun firme Govinda d.o.o. Brčko. Računima te firme, preko kojih je, računajuči i druge uplate, ukupno prebačeno 15 mliona eura, raspolagale su Banjalučanke Tanja Subotić Došen i Jelena Sladojević. No, gdje je završio novac?
Prema policijskim dokumentima, Tanja Subotić Došen je sa računa Govinde otvorenim u Austriji “posudila” sama sebi 9,6 miliona eura, dok je 1,1 milion eura podigla u kešu i tom novcu se gubi svaki trag. Jelena Sladojević je, pak, sama sebi isplatila dobit u iznosu od 3,2 miliona eura. Osim toga, Sladojevićeva je isplatila i 15 hiljada maraka na račun Dijane Đuđić, Prijedorčanke koja se kasnije pojavljuje kao donator Janšine stranke SDS. Treba napomenuti da se firma Govinda d.o.o. Brčko do 2016. godine zvala Cjevovar d.o.o. Osnivač je, naravno, bio slovenački državljanin Jože Polčnik. Sve tri bh. državljanke imale su račune u Austriji preko kojih je novac kasnije prebacivan u Sloveniju. Na privatni račun Jelene Sladojević otvoren u Austriji uplaćeno je ukupno 4,12 miliona eura. Ovlaštenje za raspolaganje po ovom računu imala je Dijana Đuđić. Prema podacima istražnih organa, Jelena Sladojević i Dijana Đuđić novac su uvijek podizale dan nakon uplate, a u banci su tvrdile da potiče od njihovog biznisa u IT sektoru. Dijana Đuđić je račune imala i u OTP banci u Mađarskoj. Na ta četiri računa ukupno je uplaćeno 2,9 miliona eura. Novac na njene račune uplaćen je sa računa pravnih lica Varteck Bojan Savanović Szolgaltato (1,4 miliona eura), Alius Production SRO Bratislava, Bismark d.o.o. Maribor, Eleka A.S. i kompanije Rohtrech. Dio ovog novca, 450 hiljada eura, završio je na računu Janšinog SDS-a, ali je vraćen nakon što su slovenački mediji otkrili ovu uplatu. Nakon toga pokrenuta je velika međunarodna istraga o pranju novca i SIPA je u maju 2019. godine podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Jelene Sladojević, Tanje Subotić Došen i Dijane Đuđić. Od tada se ova prijava kiseli u ladici Tužilaštva BiH.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
