Istrage

Totalna rasprodaja pravde: Black Friday u Tužilaštvu BiH

Nermin Alešević je kriv zbog toga što je snimao sastanak sa Milanom Tegeltijom na kojem mu predsjednik VSTV-a obećava da će porazgovarati sa tužiteljicom koja postupa u predmetu u kojem je Alešević oštećeni. Nermin Alešević je kriv, a Milan Tegeltija je nevin zato što je kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća obećao da će porazgovarati sa tužiteljicom Dalidom Burzić o predmetu u kojem je Alešević oštećeni. Nermin Alešević je optužen, a Dalida Burzić i Milan Tegeltija su svjedoci. Nermin Alešević je od Tužilaštva tražio imunitet kako bi svjedočio protiv službenika SIPA-e i Milana Tegeltije, ali je, na kraju, imunitet dobio predsjednik VSTV-a. Jer Milan Tegeltija je, ipak, imenovao državne tužitelje, a Nermin Alešević ih je prijavljivao zbog kriminala.

Fadil Novalić je “kriv” zato što je angažovao svog savjetnika da isposluje dozvolu Srebrnoj malini za uvoz sumnjivih respiratora iz Kine. Alaksandar Zolak je, kao direktor Agencije za lijekove, potpisao rješenje kojim je Srebrnoj malini Fikreta Hodžića dopušten “hitni uvoz” respiratora. Fadil Novalić je optužen, Aleksandar Zolak – nije. Fikret Hodžić je optužen, Aleksandar Zolak – nije. Fadil Novalić je uhapšen zato što potpisao odluku o isplati 10 miliona maraka Srebrnoj malini za kupovinu respiratora. Jelka Miličević nije uhapšena zato što je supotpisala odluku o isplati 10 miliona maraka Srebrnoj malini. Za Fadila Novalića Tužilaštvo BiH je tražilo pritvor zbog slučaja Respiratori. Za Jelku Miličević nisu tražene ni mjere zabrane zbog slučaja Respiratori. Oboje su na kraju optuženi. Novalić je vođa udružene kriminalne grupe, a Jelka Miličević je tek “nesavjesno radila”.

“Tužiteljstvo BiH je formiralo predmet nakon zaprimljene informacije da su nepoznati počinitelji tokom jučerašnjeg dana provalili u stan u Sarajevu koji koristi članica VSTV-a Monika Mijić i tom prilikom otuđili, između ostalog, i predmete koji se mogu dovesti u vezu sa aktualnim dešavanjima u VSTV-u”, saopćio je žurni Boris Grubešić.

“U moj stan nije provaljeno, ništa nije ukradeno, pričam sa svoj telefona”, kazala je Monika Mijić novinarima BIRN-a.

Dakle,Tužilaštvo BiH istražuje navode o provali u stan članice VSTV-a u koji nije ni provaljeno. Istražuje krađu predmeta koji nisu ukradeni. I već sumnjaju da se ukradeni predmeti mogu povezati sa “posljednjim zbivanjima u VSTV-u”. A posljednja zbivanja u VSTV-u su poziv Milanu Tegeltiji da podnese ostavku. Nakon čega će se, kako je i on sam najavio, “početi da pori džemper”. Osim ako državni tužilac Oleg Čavka ne iskoristi svoje “hakerske” sposobnosti pa u predmetu Monike Mijić pronađe ključne dokaze koje će Tegeltiju ostaviti na čelu bh. pravosuđa.

Zadnji put bio aktivan u mjestu Dvorovi kod Bijeljine: Optuženik za genocid Milomir Savčić pobjegao u Srbiju?

Otkako je u utorak ujutro potvrdio za Istragu da ne zna gdje je njegov klijent Milomir Savčić, bijeljinski advokat Miodrag Stojanović više ne odgovara na telefonske pozive. Ni optuženik za genocid kojem je Sud BiH u ponedjeljak odredio pritvor, više se ne javlja. Ali prema informacijama Istrage, telefon Milomira Savčića posljednji je put na teritoriji BiH bio aktivan u ponedjeljak oko 21 sat. Lociran je na baznoj stanici Dvorovi kod Bijeljine, svega nekoliko kilometara od granice sa Srbijom. Poslije toga Savčićev telefon je bio aktivan na teritoriji druge države. Vrlo vjerovatno – Srbije.

mjesto gdje je Milomir Savčić posljednji put koristio bh. mreže

“Nije evidentiran njegov prelazak granice”, kazao je za Istragu direktor Granične policije BiH Zoran Galić.

Posljednji put je, saznajemo, Milomir Savčić u sistemu Granične policije registrovan 2019. godine. Upravo te godine je protiv njega podignuta optužnica zbog krivičnog djela – genocid. No, to što ga nema u stistemu GP-a, ne znači da Savčić nije napustio BiH. Sudeći na osnovu aktivnosti njegovog telefona, bivši komandant 65. motorizovanog zaštitnog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske se vjerovatno nalazi na teritoriji Srbije.

Pripadnici Sudske policije, objavili smo u utorak ujutro, Milomira Savčića nisu pronašli na kućnoj adresi. Potvrdio je to kasnije, u razgovoru za Slobodnu Evropu, i ministar pravde BiH Josip Grubeša koji je i formalni zapovjednik Sudske policije BiH.

“Nisu ga našli. Zvali su ga, nije se javljao na telefon”, kazao je Grubeša za Slobodnu Evropu.

Milomir Savčić je još 2019. godine planirao bjekstvo nakon što je saznao da mu se sprema hapšenje. No, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić tada je spriječila postupajuće tužioce da predsjednika Boračke organizacije RS-a liše slobode.

“Gordana će imati problema ako Savčić bude uhapšen. Ne treba nam spektakl i pretresi”, kazao je Milanko Kajganić na sastanku sa postupajućim tužiocima Predragom Tomićem i Izetom Odobašićem.

Savčić tada nije uhapšen. Optužnica protiv njega je podignuta u decembru 2019. godine. Sud BiH mu je odredio mjere zabrane. Nakon što ih je prekršio, određen mu je pritvor. U svom zahtjevu, Tužilaštvo BiH nije navelo da postoji opasnost od bjekstva optuženika za genocid. I sam Savčić je na ročištu održanom u ponedjeljak kazao da će se sam predati ukoliko mu bude određen pritvor. Na kraju se nije predao. I vjerovatno je pobjegao u Srbiju.

 

Nakon dvodnevnog skrivanja: Predali se osumničeni za ubistvo Kenina Lukača

Vedad Višnjić, Asmir Murtović Murta i Sead Adilović koji su osumnjičeni za ubistvo Kenina Lukača, predali su se u subotu popotne pripadnicima MUP-a Kantona Sarajevo, saznaje Istraga.ba.

Za njim su pripadnici više policijskih agencija tragali od četvrtka popodne, kada su dobili informaciju da je Višnjić bio u grupi koja je ubila Kenana Lukača, prijatelja nedavno ubijenog Mehmeda Meše Ramića.

Podsjećamo, u Sarajevu je u četvrtak popodne ubijen Kenin Lukač koji je bio povezan sa ranije ubijenim Mehmedom Ramićem.

Prema informacijama Istrage, Lukač je u četvrtak tokom dana imao verbalni obračun sa Asmirom Murtovićem zvanim Murta. Incident se dogodio u naselju Nova Otoka. Ovaj događaj su zabilježile i policijske agencije. No, nešto kasnije, oko 16 sati Lukač je ubijen. Nakon što su ubili Kenina Lukača, napadače je sačekao bijeli Golf 6. Sumnja se da je vozilom upravljao Asmir Murtović Murta. Murtović je, inače, brat Adela Kabaša (ranije Murtović) koji je prvoosumnjičeni za ubitvo Mehmeda Ramića.

Policijske agencije ove sukobe povezuju sa trgovinom drogom. Vedad Višnjić je ranije hapšen u okviru policijske akcije “Treska”. U septembru 2018. godine je osuđen je na godinu i četiri mjeseca zatvora.

Iz kompanije Medit optužuju ministra Vranića: U sarajevsko zdravstvo, preko Verlaba, uvodite firmu iz Laktaša

“Nekoliko dana pred početak masovne vakcinacije u Zeetri, u jeku pandemije, na zahtjev firme Verlab d.o.o. iz Sarajeva (i njenog direktora Almira Badnjevića) ekspresno ste prihvatili, zakazali te pozvali i odabrane goste za održavanje prezentacije informacionog sistema koji oni nude, iako ista firma nema nijednu referencu niti ugovoreni posao iz oblasti zdravstvene informatike, već predstavlja samo paravan firmu za ulazak firme Računari d.o.o. iz Laktaša (direktora Mihajla Grgića) koja sa vrlo malo informatičkog uspjeha, ali sa jako puno unosnih ugovora realizuje neke manje poslove u RS”, navedeno je u pismu koje firma Medit uputila ministru zdravlja Kantona Sarajevo.

Podsjetimo, Oslobođenje je prošle sedmice objavilo da je Verlab  poslao u Opću bolnicu “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, pismo namjere pod naslovom “Integrisani zdravstveni informacioni sistem”. U pismu je precizirano da se integrisani zdravstveni informacioni sistem sastoji od Centralnog IS sa bazom podataka stanovništva i kompletnom analitikom zdravstva za: Vladu Kantona, Ministarstvo zdravlja, Zavod za zdravstveno osiguranje, Bolnički informacioni sistem, Sistem porodične medicine, Sistem KSZ sa modulima za sve specijalističke djelatnosti, Elektronski zdravstveni karton dostupan svim zdravstvenim radnicima Kantona, eKarton, te sisteme zakazivanja, eČekaonica, elektronskog upućivanja, eUputnica, generisanja nalaza, eNalaz i elektronskog recepta, eRecept. Od Opće bolnice je tražena informacija sa ciljem da se održi praktična demonstracija i prezentacija, a Opća bolnica je to odbila.

Tu informaciju potvrdio je i direktor Verlaba, ali sada se pojavljuju i novi dokumenti koji potvđuju sve ove navode i očitu zainteresiranost ministra zdravlja Harisa Vranića da ovoj firmi dodijeli poslove.

“Posmatrajući sve informacije koje smo dobili i Vaše medijske nastupe u kojima neosnovano vršite napade na naš rad i  informacioni sistem koji smo uspostavili u Kantonu Sarajevo, iznenadnu pojavu prikladne “IT maline”, u Kantonu Sarajevo i Vašu ubrzanu zainteresovanost za njihov rad … smatramo da to nije Vaša ni pravna ni formalna nadležnost i radite to izvan Vaših vlasti. Pribojavamo se da postoji već unaprijed određen put “plan napada” i agenda koja za cilj ima izvršavanje  nezakonitih radnji a sve kako bi se pogodovalo unaprijed određenoj “IT malini” i njihovom skrivenom partneru. Slutimo da bi u narednim danima ova agenda mogla biti nastavljena kroz nastavak medijskih i ličnih napada”, navedeno je u pismu koje je upućeno ministru Vraniću koje možete pročitati na ovom linku.

Julska sjednica Ustavnog suda BiH u Brčkom bit će presudna: Mato Tadić, preko međunarodne sutkinje Hene Keller, nastoji prihvatiti apelaciju Borjane Krišto i srušiti Sud BiH

Međunarodna sutkinja Hene Keller mogla bi odigrati presudnu ulogu u Ustavnom sudu BiH prilikom odlučivanja o apelaciji Borjane Krišto koja se odnosi na oscjenu ustavnosti odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.

“Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić nastoji da do isteka mandata u avgustu ove godine Ustavni sud BiH prihvati apelaciju Borjane Krišto čime će se zapravo srušiti apelaciona nadležnost Suda BiH”, ističe izvor Istrage iz Ustavnog suda BiH.

No, tu postoje brojni problemi. Dvoje domaćih sudija Ustavnog suda BiH, Mirsad Ćeman i Seada Palavrić moraju se izuzeti iz odlučivanja, jer su, u mementu kada je Paralementarna skupština BiH izglasala Zakon o Sudu BiH, bili članovi Predstavničkog doma. Osim toga, četvero sudija, Mato Tadić, Valerija Galić, Zlatko Knežević i Miodrag Simović stava su da treba djelimično prihvatiti apelaciju Borjane Krišto. No, njihovi glasovi su nedovoljni, jer je za odluku potrebno pet glasova. S druge strane, troje međunarodnih sudija načelno je bilo da se odbaci apelacija HDZ-ove zastupnice. S obzirom na to da dvoje bošnjačkih sudija ne može odlučivati, nema dovoljno glasova ni za odbacivanje apelacije u potpunosti.

“Ustavni sud BiH, faktički, nije mogao donijeti odluku, jer je potrebno pet glasova. Zbog toga je sutkinja Hene Keller predložila da se o svemu odlučuje na narednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda”, objašnjava naš sagovornik.

A naredna sjednica Ustavnog suda BiH će biti održana u Brčkom. I to na prijedlog predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića. Plan Mate Tadića je da ubijedi jedno od međunarodnih sudaca da djelimično prihvate apelaciju Borjane Krišto.

“Sutinja Hene Keller je najbliža tome da podrži odluku o djelimičnom prihvatanju apelacije”, tvrdi izvor Istrage.

Mato Tadić nema baš mnogo vremena. U avgustu prestaje njegov mandat u Ustavnom sudu BiH. Za prihvatanje apelacije Borjane Krišto ostaje mu još julska plenarna sjednica koja će biti održana u Brčkom. Stoga on insistira da Ustavni sud BiH na sjednici u Brčkom proglasi poedine odredbe Zakona o Sudu BiH – neustavnim. A evo o čemu se radi.

Članica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra 2020 godine apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To, međutim, u ovom trenutku nije realno očekivati. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

“U Ustavnom sudu BiH se sada razmatra opcija da se djelimično prihvati apelacija Borjane Krišto, ali da odredbe Zakona ne budu izbrisane, odnosno da ostanu na snazi sve dok ne budu usvojene nove odredbe Zakona o Sudu BiH”, ističe naš izvor.

Ukoliko, pak, ne bude “odložena” primjena odluke Ustavnog suda BiH, to će značiti obezglavljivanje državnog pravosuđa, jer bi time bili udroženi svi krivični i parnični postupci, ali i izborne žalbe.

Zbog zloupotreba sa prijavama iz dijaspore: CIK skinuo sa spiska skoro 28 hiljada birača

Zbog brojnih zloupotreba sa prijavama, Centralna izborna Komisija BiH odbila je upis prijave za glasanje iz dijaspore za 27.960 birača. Odluka je donesena kasno sinoć na hitnoj sjednici CIK-a. Žalbe su još uvijek dopuštene.

“Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, Centralna izborna komisija BiH će dostaviti Tužilaštvu BiH”, saopćeno je iz te istitucije.

Istraga je, podsjećamo, objavila da se na tom spisku nalazilo najmanje stotinu mrtvih birača, a većina ih je prijavljena bila za glasanje poštom iz Srbije.

Osim toga, Centralna izborna komisija BiH je na istoj sjednici  donijela Odluku  o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Lokalne izbore 2020. godine.

Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine naći ukupno 101.771 birač.

Sva imena, države i gradove za koje su prijavljeni birači možete pročitati ovdje .

Najviše prijavljenih za glasanje iz dijaspore je za Brčko distrikt. Ukupno je prijavljeno 5180 birača koji će za tu izbornu jedinicu glasati putem pošte. Za Teslić je prijavljeno 3298, za Opštinu Bratunac se prijavilo 3385 birača putem pošte. Za Srebrenicu je 2301, Zvornik 2662, Gornji Vakuf 1444, Tomislavgrad 1711, Ključ 1004, Lopare 1188, Doboj 2054, Banja Luka 2998 …

 

Dok Konaković najavljuje odluke o gasovodu: Nikšićeva Vlada povukla iz parlamentarne procedure prijedlog zakona o južnoj interkonekciji

Vlada Federacije BiH povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, saznaje Istraga.ba.

Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.

Nakon što je Vlada FBiH povukla ovaj zakon iz parlamentarne procedure, ponovo smo na početku priče. U Federaciji više ne postoji nikakav, pa barem i djelimično usvojeni akt koji regulira pitanje gasovoda kojim bi plin iz Azerbejdžana stizao do Sarajeva i Zenice. No, Vijeće ministara BiH u četvrtak bi trebalo usvojiti Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

HDZ BiH insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. PRema informacijama Istrage, Vlada Federacije u ovom trenutku razmatra mogućnost da HDZ-u BiH prepusti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava BH gasa koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.

Ovakvu opciju je na konferenciji za medije najavio i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković.

Podsjećamo, prije prve sjednice Vlade FBiH na kojoj je zaključeno da se iz parlamentarne procedure povuku svi zakoni, aktualni premijer Federacije Nermin Nikšić je razgovarao predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“Uoči prve sjednice Vlade, razgovarao s premijerom Nerminom Nikšićem kako bismo uskladili dnevni red i ne bismo imali bilo kakve prijepore”, potvrdio je Čović u intervjuu za Večernji list.

Dodik potpuno poništio OHR: U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni Dodikovi ukazi, zakoni koje je “poništio Schmidt” stupaju na snagu, Ustavni sud BiH suspendovan u RS-u

Zakoni koje je je 1. jula poništio OHR, objavljeni su u Službenom glasniku Republike Srpske. U pitanu su Zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Repulike Srpske.

Podsjetimo, novi direktor Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju dva zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku na teritoriji RS kao ni odluke Ustavnog suda BiH.

Милош Лукић - Фото: РТРС

Lukić je, podsjećamo, dužnost preuzeo u subotu, nakon što je sad već bivša direktorica Milka Devušić podnijela ostavku.

Ranije je objavljeno da je Milorad Dodik potpisao samo Ukaz o Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske. RTRS, međutim, objavljuje i Dodikov Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske.

Указ (Фото: РТРС)

Oba Zakona su nakon ovoga objavljena u Službenom glasniku RS, što je direktno poništavanje odluka OHR-a koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

“Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske”, glasila je odluka Christiana Schmidta.

Dodik je, međutim, uprkos odluci OHR-a, donio Ukaz o proglašenju ovog Zakona.

Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, glasila je druga Schmidtova odluka.

Osam dana kasnije, Milorad Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju i ovog Zakona.

Ovim je Dodik direktno prekršio Krivični zakon BiH, odnosno odredbe koje je nametnuo Christian Schmidt.

Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

S obzirom na to da je ovo djelo propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, za procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH. No, teško je očekivati da će državno Tužilaštvo procesuirati bilo koga iz institucija Republike Srpske.

Hapšenja u Peruu: Slučaj De Olazábal – put do vođe moćnog kartela ‘Tito’

Diskrecija kojom je operacija izvedena dobro je prikrila dimenziju cilja kojem se teži. U 1 sat popodne, prošlog ponedjeljka, 14. decembra, policajci iz posebne grupe Orión (iz Dirandra) provalili su u jednu od kuća stambenog kompleksa Isla Cerdeña u Lurinu. Kod kuće, još uvijek u pidžami, zatečena je Giannina Cazorla Reyes. Na prvi pogled djelovalo je kao još jedno hapšenje djevojke neuhvatljivog muškarca optuženog za trgovinu drogom. Ali u stvarnosti to je bio prvi udarac na finansije najvećeg narko kartela koji djeluje u Peruu. Nije bilo puno vremena za gubljenje. Agenti su dobili upozorenje da je Giannina ove sedmice planirala otputovati u Sjedinjene Države kako bi se ponovo sastala sa svojim partnerom Fernandom de Olazábalom.

De Olazabal, foto: El Comercio

U tu zemlju otputovao je u maju 2019. godine, sedam dana prije nego je iz luke Paita trebao krenuti kontejner sa bananama u kojem se nalazilo više od tri tone kokaina. Droga je bila namijenjena istočnoj Europi. Policija je je spriječila ovu pošiljku u operaciji kodnog imena ‘Pčela’. Namjere njegove djevojke da otputuje u SAD, ubrzale su stvari. Istog ponedjeljka, sudija Richard Concepción Carhuancho prihvatio je zahtjev tužiteljice za pranje novca Marite Barreto. Naloženo je preliminarno hapšenje Cazorle, kao i njene majke Terese Reyes; njenog zeta Huga Muñoza Loreda i njegovih partnera Carlos Morales i César Montalbán.

Uhapšeni članovi kartela Tito, foto: Policia Nacional Peru

Svih pet osoba uhapšeno je istovremeno.Slučaj je započeo prije dvije godine prvim istragama u okviru operacije ‘Pčela’. Tim Oriona, predvođen pukovnikom PNP-a Walterom Lozanom, bio je, uz podršku vlasti Italije, Argentine, Španije i Holandije, na tragu moćnoj mreži za trgovinu drogom koja je kokain iz Kolumbije i Perua dopremala u Europu preko luka Paita  i Callao. Nije to bila bilo koja grupa, već takozvani balkanski kartel, predvođen ‘Titom’, koji, prema europskoj policiji, kontrolira trećinu droge koja ulazi na taj kontinent.'Tito’ je, prema informacijama iz Bosne, rođen u Sarajevu i zove se Edin Gačanin. Trenutno živio u Dubaiju.

Edin Gačanin Tito, foto: Istraga.ba

Njegovo je ime visoko na listi ciljeva američke Agencije za borbu protiv droga (DEA). Ne, on ne odgovara na nadimak “Pablo Escobar iz Evrope”. Samo u posljednje tri godine agenti Oriona uspjeli su zaplijeniti oko 10 tona kokaina čiju je kupovinu naredio ‘Tito’.Istraga je pokazala da je osoba koja je koordinirala slanje kokaina u luku Paita bila De Olazábal. Poznavali su ga kao biznismena i vozača automobilskih utrka, ali je, u stvarnosti, prema policijskim izvorima, bio istaknuti trgovac drogom koji je taj posao započeo u ranoj mladosti. Dobre veze su ga dovele do toga da radi za kartel  “Tito”.Početkom 2019. godine De Olazábal je namjeravao u Belgiju otpremiti pola tone kokaina u Belgiju. Bio je zadužen za većinu operacija: od nabavke droge i osiguranja do pakovanja. Novac je, prema istrazi, dostavio njegov nećak Santiago Alejandro Burga Gallardy. Ali u maju te godine, on je povećao količinu droge i htio je pokupiti još tri tone iz Kolumbije. Međutim, saznao je da su policajci Oriona iza njega i pobjegao je prvo u Kolumbiju, a zatim u Sjedinjene Države.25. tog mjeseca izvršena je operacija “Pčela”. Zaplijenjene su tri tone i uhapšeno 19 ljudi, uključujući Argentince i Nijemce. Ono čemu De Olazábal nije mogao pobjeći bila je istraga pranja novca koja je započela nakon policijske akcije.Sada je “slučaj De Olazábal” otvorio vrata istražiteljima da saznaju mnogo toga o finansijama kartela ‘Tito’. Dokaz moći ove grupe je tunel u blizini zatvora Castro Castro koji je prokopan kako bi Srbijanac Zoran Jakšić (ima važeće bh. dokumente) koji je trenutno u zatvoru u Piedras Gordas, inače opasni krijumčar droge, nekoliko puta zatvaran u Peruu, mogao pobjeći da kupi kokain proizveden u Vraemu za ovaj kartel i druge kao što je Kartel America.Agenti Orióna posjeduju fotografije različitih susreta De Olázabala i  Zorana Jakšića prije nego što je ovaj uhapšen u julu 2016. godine na granici sa Ekvadorom.Druga dva izaslanika koja je “Tito” imao u Peruu bili su Bosanci Smail Šikalo (trenutno u istražnom zatvoru zbog pokušaja krijumčarenja 1,3 tone kokaina 2019. godine) i David Cufaj (osuđen početkom 2020. na 17 godina zatvora zbog trgovine drogom). S ovim posljednjim, Davidom Cufajem, u koordinaciji je, prema policijskim izvorima, bio upravo Olazabal.

David Cufaj

Tužilac Barreto i agenti sumnjaju da je Olazabal prao novac kupovinom raznih nekretnina i kompanija. Njegova djevojka, punica i drugi spomenuti likovi bili su uključeni u ove operacije. Pored uhićenja u ponedjeljak, tužilac Barreto zaplijenio je četiri imanja i tri vozila povezana s De Olazábalom. Nakon isteka petnaestodnevnog “prethodnog pritvora”, tužilac će ocjeniti zahtjev za preventivnim zadržavanjem privedenih. Krajnji cilj je istražiti finansije ovog moćnog kartela.

Napad u sarajevskom naselju Dobrinja: Ranjen Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH i svjedok u predmetu Profit!

Nepoznata osoba ili više njih pucale su u srijedu popodne na Mateja Živkovića, člana Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, saznaje Istraga.
Živković je teško ranjen i prebačen je na Klinički centar u Sarajevu. Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo ogradili su mjesto zločina i uskoro bi trebao početi uviđaj. Napad se desio u sarajevskom naselju Dobrinja.
Da je ranjen Matej Živković potvrđeno nam je i iz policijskih izvora.
Živković je, prema informacijama Istrage, jedan od ključnih svjedoka u predmetu Profit, u okviru kojeg je optužen Zijad Blekić, trgovac dionicama, i bivši član Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam.
Prema nezvaničnim informacijama, Živković je napadnut i nekoliko dana ranije.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...