Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Istrage

    Dok Konaković najavljuje odluke o gasovodu: Nikšićeva Vlada povukla iz parlamentarne procedure prijedlog zakona o južnoj interkonekciji

    Piše:
    Redakcija
    -

    Vlada Federacije BiH povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, saznaje Istraga.ba.

    Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

    Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

    “Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.

    Nakon što je Vlada FBiH povukla ovaj zakon iz parlamentarne procedure, ponovo smo na početku priče. U Federaciji više ne postoji nikakav, pa barem i djelimično usvojeni akt koji regulira pitanje gasovoda kojim bi plin iz Azerbejdžana stizao do Sarajeva i Zenice. No, Vijeće ministara BiH u četvrtak bi trebalo usvojiti Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar

    Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

    HDZ BiH insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. PRema informacijama Istrage, Vlada Federacije u ovom trenutku razmatra mogućnost da HDZ-u BiH prepusti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava BH gasa koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.

    Ovakvu opciju je na konferenciji za medije najavio i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković.

    Podsjećamo, prije prve sjednice Vlade FBiH na kojoj je zaključeno da se iz parlamentarne procedure povuku svi zakoni, aktualni premijer Federacije Nermin Nikšić je razgovarao predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

    “Uoči prve sjednice Vlade, razgovarao s premijerom Nerminom Nikšićem kako bismo uskladili dnevni red i ne bismo imali bilo kakve prijepore”, potvrdio je Čović u intervjuu za Večernji list.

    Dodik potpuno poništio OHR: U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni Dodikovi ukazi, zakoni koje je “poništio Schmidt” stupaju na snagu, Ustavni sud BiH suspendovan u RS-u

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zakoni koje je je 1. jula poništio OHR, objavljeni su u Službenom glasniku Republike Srpske. U pitanu su Zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Repulike Srpske.

    Podsjetimo, novi direktor Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju dva zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku na teritoriji RS kao ni odluke Ustavnog suda BiH.

    Милош Лукић - Фото: РТРС

    Lukić je, podsjećamo, dužnost preuzeo u subotu, nakon što je sad već bivša direktorica Milka Devušić podnijela ostavku.

    Ranije je objavljeno da je Milorad Dodik potpisao samo Ukaz o Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske. RTRS, međutim, objavljuje i Dodikov Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske.

    Указ (Фото: РТРС)

    Oba Zakona su nakon ovoga objavljena u Službenom glasniku RS, što je direktno poništavanje odluka OHR-a koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    “Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske”, glasila je odluka Christiana Schmidta.

    Dodik je, međutim, uprkos odluci OHR-a, donio Ukaz o proglašenju ovog Zakona.

    “Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, glasila je druga Schmidtova odluka.

    Osam dana kasnije, Milorad Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju i ovog Zakona.

    Ovim je Dodik direktno prekršio Krivični zakon BiH, odnosno odredbe koje je nametnuo Christian Schmidt.

    “Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

    S obzirom na to da je ovo djelo propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, za procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH. No, teško je očekivati da će državno Tužilaštvo procesuirati bilo koga iz institucija Republike Srpske.

    Hapšenja u Peruu: Slučaj De Olazábal – put do vođe moćnog kartela ‘Tito’

    Piše:
    Rodrigo Cruz (El Comercio, Peru)
    -

    Diskrecija kojom je operacija izvedena dobro je prikrila dimenziju cilja kojem se teži. U 1 sat popodne, prošlog ponedjeljka, 14. decembra, policajci iz posebne grupe Orión (iz Dirandra) provalili su u jednu od kuća stambenog kompleksa Isla Cerdeña u Lurinu. Kod kuće, još uvijek u pidžami, zatečena je Giannina Cazorla Reyes. Na prvi pogled djelovalo je kao još jedno hapšenje djevojke neuhvatljivog muškarca optuženog za trgovinu drogom. Ali u stvarnosti to je bio prvi udarac na finansije najvećeg narko kartela koji djeluje u Peruu. Nije bilo puno vremena za gubljenje. Agenti su dobili upozorenje da je Giannina ove sedmice planirala otputovati u Sjedinjene Države kako bi se ponovo sastala sa svojim partnerom Fernandom de Olazábalom.

    De Olazabal, foto: El Comercio

    U tu zemlju otputovao je u maju 2019. godine, sedam dana prije nego je iz luke Paita trebao krenuti kontejner sa bananama u kojem se nalazilo više od tri tone kokaina. Droga je bila namijenjena istočnoj Europi. Policija je je spriječila ovu pošiljku u operaciji kodnog imena ‘Pčela’. Namjere njegove djevojke da otputuje u SAD, ubrzale su stvari. Istog ponedjeljka, sudija Richard Concepción Carhuancho prihvatio je zahtjev tužiteljice za pranje novca Marite Barreto. Naloženo je preliminarno hapšenje Cazorle, kao i njene majke Terese Reyes; njenog zeta Huga Muñoza Loreda i njegovih partnera Carlos Morales i César Montalbán.

    Uhapšeni članovi kartela Tito, foto: Policia Nacional Peru

    Svih pet osoba uhapšeno je istovremeno.Slučaj je započeo prije dvije godine prvim istragama u okviru operacije ‘Pčela’. Tim Oriona, predvođen pukovnikom PNP-a Walterom Lozanom, bio je, uz podršku vlasti Italije, Argentine, Španije i Holandije, na tragu moćnoj mreži za trgovinu drogom koja je kokain iz Kolumbije i Perua dopremala u Europu preko luka Paita  i Callao. Nije to bila bilo koja grupa, već takozvani balkanski kartel, predvođen ‘Titom’, koji, prema europskoj policiji, kontrolira trećinu droge koja ulazi na taj kontinent.'Tito’ je, prema informacijama iz Bosne, rođen u Sarajevu i zove se Edin Gačanin. Trenutno živio u Dubaiju.

    Edin Gačanin Tito, foto: Istraga.ba

    Njegovo je ime visoko na listi ciljeva američke Agencije za borbu protiv droga (DEA). Ne, on ne odgovara na nadimak “Pablo Escobar iz Evrope”. Samo u posljednje tri godine agenti Oriona uspjeli su zaplijeniti oko 10 tona kokaina čiju je kupovinu naredio ‘Tito’.Istraga je pokazala da je osoba koja je koordinirala slanje kokaina u luku Paita bila De Olazábal. Poznavali su ga kao biznismena i vozača automobilskih utrka, ali je, u stvarnosti, prema policijskim izvorima, bio istaknuti trgovac drogom koji je taj posao započeo u ranoj mladosti. Dobre veze su ga dovele do toga da radi za kartel  “Tito”.Početkom 2019. godine De Olazábal je namjeravao u Belgiju otpremiti pola tone kokaina u Belgiju. Bio je zadužen za većinu operacija: od nabavke droge i osiguranja do pakovanja. Novac je, prema istrazi, dostavio njegov nećak Santiago Alejandro Burga Gallardy. Ali u maju te godine, on je povećao količinu droge i htio je pokupiti još tri tone iz Kolumbije. Međutim, saznao je da su policajci Oriona iza njega i pobjegao je prvo u Kolumbiju, a zatim u Sjedinjene Države.25. tog mjeseca izvršena je operacija “Pčela”. Zaplijenjene su tri tone i uhapšeno 19 ljudi, uključujući Argentince i Nijemce. Ono čemu De Olazábal nije mogao pobjeći bila je istraga pranja novca koja je započela nakon policijske akcije.Sada je “slučaj De Olazábal” otvorio vrata istražiteljima da saznaju mnogo toga o finansijama kartela ‘Tito’. Dokaz moći ove grupe je tunel u blizini zatvora Castro Castro koji je prokopan kako bi Srbijanac Zoran Jakšić (ima važeće bh. dokumente) koji je trenutno u zatvoru u Piedras Gordas, inače opasni krijumčar droge, nekoliko puta zatvaran u Peruu, mogao pobjeći da kupi kokain proizveden u Vraemu za ovaj kartel i druge kao što je Kartel America.Agenti Orióna posjeduju fotografije različitih susreta De Olázabala i  Zorana Jakšića prije nego što je ovaj uhapšen u julu 2016. godine na granici sa Ekvadorom.Druga dva izaslanika koja je “Tito” imao u Peruu bili su Bosanci Smail Šikalo (trenutno u istražnom zatvoru zbog pokušaja krijumčarenja 1,3 tone kokaina 2019. godine) i David Cufaj (osuđen početkom 2020. na 17 godina zatvora zbog trgovine drogom). S ovim posljednjim, Davidom Cufajem, u koordinaciji je, prema policijskim izvorima, bio upravo Olazabal.

    David Cufaj

    Tužilac Barreto i agenti sumnjaju da je Olazabal prao novac kupovinom raznih nekretnina i kompanija. Njegova djevojka, punica i drugi spomenuti likovi bili su uključeni u ove operacije. Pored uhićenja u ponedjeljak, tužilac Barreto zaplijenio je četiri imanja i tri vozila povezana s De Olazábalom. Nakon isteka petnaestodnevnog “prethodnog pritvora”, tužilac će ocjeniti zahtjev za preventivnim zadržavanjem privedenih. Krajnji cilj je istražiti finansije ovog moćnog kartela.

    Napad u sarajevskom naselju Dobrinja: Ranjen Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH i svjedok u predmetu Profit!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Nepoznata osoba ili više njih pucale su u srijedu popodne na Mateja Živkovića, člana Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, saznaje Istraga.
    Živković je teško ranjen i prebačen je na Klinički centar u Sarajevu. Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo ogradili su mjesto zločina i uskoro bi trebao početi uviđaj. Napad se desio u sarajevskom naselju Dobrinja.
    Da je ranjen Matej Živković potvrđeno nam je i iz policijskih izvora.
    Živković je, prema informacijama Istrage, jedan od ključnih svjedoka u predmetu Profit, u okviru kojeg je optužen Zijad Blekić, trgovac dionicama, i bivši član Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam.
    Prema nezvaničnim informacijama, Živković je napadnut i nekoliko dana ranije.

    Ugrožavanje projekata u Federaciji: Predstavnici SNSD-a u UO Centralne banke BiH namjeravaju Razvojnu banku FBiH pretvoriti u fond!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Predstavnici SNSD-a imenovani u Upravni odbor Centralne banke BiH na sve načine pokušavaju izbaciti Razvojnu banku FBiH iz sistema izdvajanja obavezne rezerve u kojem je od 2008. godine.

    To suštinski znači pretvaranje Razvojne banke FBiH u fond, na isti način kako je u Rs-u organizirana IRB koja radi preko komercijalnih banaka.. To dalje znači da bi Razvojna banka izgubila svoj SWIFT kod, ne bi mogla plasirati povoljne kreditne linije direktno korisnicima (prije svih malim i srednjim preduzećima), a ako bi to išlo preko komercijalnih banaka značajno bi utjecalo na korisnike. Ujedno dovelo bi se u pitanje kompletno poslovanje Razvojne banke koje je nepromijenjeno od 2008. godine.

    Navodno, kako otkrivaju naši izvori iz CBBiH razlog tome krije se u namjeri predstavnika iz Rs-a da ospore finansiranje poljoprivredne proizvodnje u FBiH, investicijskih projekata i svih koji koriste povoljne kreditne i garantne linije Razvojne banke FBiH.

    Pitanje statusa Razvojne banke povlači se od kako su u Upravni odbor CBBiH imenovani Dragan Kulina i Radomir Božić, a predloženi od strane Milorada Dodika.

    Pitanje Razvojne banke na sjednicama Upravnog odbora u posljednjih dva do tri mjeseca se intenziviralo, pritisci jačaju, pa se u pitanje rješavanja ovog problema uključila i Agencija za bankarstvo FBiH, a i sama Razvojna banka FBiH.

    Nakon pribavljenih mišljenja, nastavljeni su pritisci, a navodno ima i izgovorenih teških riječi od strane jednog člana UO CBBiH imenovanog od strane SNSD-a.

    Inače, jačanjem ovih pritisaka, intenzivira se i pritisak medija iz Rs-a na guvernera Senada Softića i njegovog ostanka na čelu Centralne banke BiH.

    Softić u svom mandatu radio je na uspostavljanju registUra računa fizičkih lica na nivou BiH, a čemu se Rs protivila žestoko. Ti registri pomažu transparentnosti ukupnog bankarskog sistema i sprečavanja raznih nezakonitosti kao što je pranje novca i drugo.

    Dodatni pritisak Softiću stvara priča oko kupovine dijela parka Hastahana, čiji se epilog tek očekuje, ali i pritisak za kupovinu objekta na Palama zaustavljen upravo od strane Softića.

    (NAP)

    Ponovo kažnjen i Patrušev: SAD uvele sankcije Sberbanci i Gazpromu

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Danas Ministarstvo finansija uvodi sankcije za korespondenciju i plaćanje preko računa Sberbanci.

    Sberbank je jedinstveno važna za rusku ekonomiju, držeći oko trećine svih bankarskih sredstava u Rusiji.

    Sberbank je najveća finansijska institucija u Rusiji i u većinskom je vlasništvu Vlade Ruske Federacije.

    Ona drži najveći tržišni udio štednih uloga u zemlji, glavni je kreditor ruske privrede, a Vlada Republike smatra je sistemski važnom finansijskom institucijom.

    U roku od 30 dana, OFAC zahtijeva od svih američkih finansijskih institucija da zatvore sve korespondentske račune kod Sberbanke ili račune koji se plaćaju i da odbiju sve buduće transakcije koje uključuju Sberbanku ili njene podružnice stranih finansijskih institucija.

    Plaćanja koja Sberbank pokušava da obradi u američkim dolarima za svoje klijente – sa primjerima koji se kreću od tehnologije do transporta – bit će prekinuta i odbijena kada plaćanje stigne u američku finansijsku instituciju”, objavilo je Ministarstvo trezora SAD.

    Ova institucija navela je i da je sankcionirana VTB banka, ali i Gazpromove brojne finansijske institucije i berzanske agencije, Gazpromnjeft, RusHydro, Alrosa – najveća kompanija za eksploataciju dijamanata na svijetu, Sovcomflot, vodeći pomorski prevoznik Rusije…

    Među onima koji su se našli na današnjoj američkoj crnoj listi su i Nikolaj i Andrej Patrušev.

    Andrej je sin Nikolaja, koji je već 2018. godine sankcioniran, zbog svoje uloge u aneksiji Krima. Sada je ponovo označen na “crnoj listi” SAD, zajedno sa svojim sinom.

    Obojica slove za bliske prijatelje Vladimira Putina. Nikolaj Patrušev bi naredne sedmice trebao stići u zvaničnu posjetu Srbiji.

    (politicki.ba)

    Akcija FUP- u Sarajevu: Zbog korupcije uhapšeno pet pripadnika MUP-a KS

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su jutros pet pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo, saznaje Istraga.ba. Akcija se provodi po naredbi Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Pripadnici MUP-a KS su osumjičeni za koprupciju. U pitanju su, kako saznajemo, poslovi u vezi sa izdavanjem transportnih dozvola.

    U toku su pretresi u Policijskoj stanici u Hadžićima. Ova akcija uslijedila je nakon višemjesečnog praćenja telefonskih komunikacija pripadnika MUP-a KS koji su pogodovali privrednicima i, kršeći zakonske odredbe, izdavali im dozvole za transport. Zauzvrat su primali veće novčane iznose i druge usluge.

    Više informacija bit će tokom dana.

    Sud BiH presudio: Direktor OSA-e Osman Mehmedagić oslobođen

    Piše:
    Redakcija
    -

    Sud BiH oslobodio je direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i uposlenika te Agencije Muhameda Pekića svih optužbi koje im je na teret stavljalo Tužilaštvo BiH u slučaju izuzimanja video nadzora iz poslovnice BH Pošte u Sarajevu.

    Postupajući sudija Branko Perić je kazao da Mehmedagić i Pekić nisu krivi je Tužilaštvo BiH nije dokazao krivnju u ovom slučaju.

    “Bilo je čudnih stvati u ovom predmetu. Dolazila su anonimna pisma protiv sudija. Bilo je raznoranih politika i pokušaja uticaja, ali ja ne bih sada o tome. Sud BiH nije podlegao pritisku”, kazao je sudija Branko Perić.

    Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je u oktobru prošle godine podiglo optužnicu protiv direktora OSA-e i njegovog saradnika zbog sumnje da su “tokom augusta 2020. godine zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do informacija i fotografija o pošiljatelju anonimne kaznene krivične prijave protiv direktora OSA-e BiH”.

    Međutim, nakon dokaznog postupka je utvrđeno da je u tom periodu OSA provodila tajnu operaciju koja je imala za cilj zaštitu institucija BiH od podnošenja anomnih prijava koje su korištene za destabilicaciju ključnih institucija BIH. Tu anonomnu prijavu, podsjećamo, sa svojom je prijateljicom podnijela Mirela Bubalo, savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova BiH Aljoše Čampare. Čampara je u ovom predmetu bio svjedok. Optužnicu je zastupao tužilac Oleg Čavka.

     

    Dokumenti iz slučaja Dobrovoljačka: JNA 30. aprila naredila “neutralisanje” jedinica TO, Alija Delimustafić “aboliran” odgovornosti, iako je naredio blokadu jedinica JNA

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bivši ministar unutrašnjih poslova RBiH Alija Delimustafić izdao je 29. aprila 1992. godine naredbu pripadnicima MUP-a RBiH da “izvrše blokadu šireg reona vojnih objekata JNA iz kojih se nastoje iznijeti sredstva”. Ali Tužilaštvo BiH nije našlo dovoljno elemenata da u slučaju Dobrovoljačka podigne optužnicu protiv Delimustafića, koji je godinama održavao dobre veze sa službama u Beogradu gdje se jedno vrijeme čak i skrivao od bh. pravosuđa. Umjesto Delimustafića, optuženi su njegovi podređeni – Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić. Štaviše, Alija Delimustafić nikada nije bio ni pod istragom, iako dokument u prilogu dokazuje da je on 29. aprila 1992. godine izdao naređenje utemeljeno na naređenju koje je istog dana izdao komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić. Među optuženima u predmetu Dobrovoljačka je i Hasan Efendić. Alije Delimustafića, rekosmo, nema. On je samo svjedok. Baš onako kako je svjedočio i u slučaju Veliki park, u krivičnom postupku protiv Jusufa Pušine i Dragana Vikića koji su, na kraju, oslobođeni.

    Ovo je, dakle, dokument (sa haškom oznakom) kojom ministar unutrašnjih poslova, na osnovu odluke Predsjedništva BiH, naređuje “blokadu šireg reona vojnih objekata iz kojih se nastoji iznijeti materijalno-tehnička sredstva” i blokadu “nenajavljenih kolona jedinica bivše JNA i bez pratnje MUP-a”, te “sprječavanje izlazaka iz kasarne i komuniciranje na teritoriji RBiH”.

    Istog dana, 29. aprila 1992. godine, i komandant Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH Hasan Efendić izdao je naredbu kojom je svim jedinicama TO naredio da, u koordinaciji sa MUP-om RBiH, masovno zaprečavaju sve putne pravce na teritoriji BiH kojima jedinice bivše JNA otpočinju izvlačenje tehničkih materijalnih sredstava. Ova naredba je, prema informacijama Istrage, jedan od dokaza Tužilaštva BiH, u predmetu Dobrovoljačka, u okviru kojeg je podignuta optužnica protiv deset bivših visokopozioniranih policijskih, vojnih i političkih dužnosnika RBiH, među kojima nema Alije Delimustafića.

    Istog dana kada je TO izdala ovu naredbu, o njoj su bili informisani i oficiri JNA, što je vidljivo i iz dokumenta koji je 30. aprila sačinio Stanislav Galić, tada pukovnik JNA i komandant 30. partizanske divizije. Galić će kasnije postati general Vojske RS koji je u Haagu osuđen na doživotnu robiju zbog granatiranja, snajperisanja i terorisanja građana u opkoljenom Sarajevu. Galić, naime, 30. aprila 1992. godine šalje akt u kojem informiše jedinice da je TO RBiH izdala naredbu o “zaprečavanju puteva” jedinicama JNA.

    “Od komande 5. korpusa str. pov. br. 401-1 od 29.04.1992. godine dobili smo akt sledeće sadržine: U cilju preduzimanja mera za odbranu objekata rasporeda jedinica 5. Korpusa južno od rijeke Save i obezbjeđenja nesmetanog kretanja motornih vozila i kolona za snabdevanje, u daljem tekstu dostavljamo Vam naredjenje o sprovodjenju odluke Predsedništva Republike BiH br. 02-11-327/92 koje je potpisao komandant Štaba TO Republike BiH pukovnik Hasan Efendić”, napisao je Stanislav Galić.

    dokument pukovnika JNA Stanislava Galića

    Pukovnik Galić, potom, 30. aprila, “u cilju sprječavanja dejstava neprijatelja” izdaje naređenje jedinicama JNA.

    “Sva ranija naređenja komande 5. korpusa i 30. parttizanske divizije vezano za obezbeđenje objekata i ljudstva te pokreta jedinica ostaju i dalje na snazi uz povišene mjere. Svaki  orgenizovani pokret  evidentirajte u štabu jedinice sa početkom polaska i dolaska u očekujući  rejon. U slučaju upućivanja. kolona
    obavezno izvestiti štab 30. partizanske divizije. Рojačati mjere neposrednog borbenog osiguranja objekata i ljudstva, posebno štabova komandi i jedinica. U tom cilju sprječavati ulazak nepoznatim licima uz propisanu identifikaciju. Različitim i kombinovanim vidovima” u zoni  odgovornosti / zasjedama , patrolama, izviđanjem / sprečavati ubacivanje neprijatelja, posebno DTG koje treba neutralisati u zoni odgovornosti”, naveo je Stanislav Galić.

    Dva dana kasnije, “paravojne” formacije potpomognute jedinicama JNA pokušale su zauzeti Predsjedništvo BiH. Tokom akcije, na sarajevskom aerodromu je zarobljen i predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović. Događaj u Dobrovoljačkoj desio se 3. maja. Međunarodni tužilac Tužilaštva BiH Džud Romano je u svojoj naredbi o obustavi istrage iz 2012. godine naveo da je kolona JNA bila “legitiman vojni cilj”. No, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv desetorice visokih zvaničnika RBiH. Alije Delimistafića nema na optužnici.

    (VIDEO) Tamna strana izbora: Hiljade birača fiktivno prijavljeno u Srbiji

    Piše:
    Avdo Avdić Slobodan Vasković
    -

    Ako je suditi po spisku Centralne izborne komisije BiH, novosadski Bulevar Oslobođenja bi se mogao preimenovati u vlaseničko-šekovačku ulicu. U šest ulaza “živi” pedesetak državljana BiH prijavljenih za glasanje putem pošte za predstojeće lokalne izbore.

    Na broju 22 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu prijavljeno deset Vlaseničana i dvoje birača iz Šekovića. Milja Mihajlović iz Vlasenice CIK-u je prijavila da će glasati iz stana Milje Mihajlović iz Novog Sada. I to na adrese Bulevar oslobođenja 22. Stišćemo dugme pored predimena Mihajlović. S druge strane dopire ženski glas.

    “Jeste li Vi Mihajlović”, pitamo.

    Gospođa odgovara potvrdno, pa nastavljamo dalje.

    “Milja”, zapitkujemo.

    “Desanka. Ja sam Mihajlović Desanka”, odgovara gospođa.

    “A imate li veze s Bosnom”, ponavljamo pitanje kako bismo utvrdili gradivo.

    “Ne, ne”, kaže Desanka Mihajlović.

    Milja Mihajlović, dakle, ne živi na ovoj adresi. I njen prezimenjak Stanko je nepoznat okolnim stanarima. Bojan Kikić iz Šekovića također je nepoznat. Prezimena Garić koje “prima poštu” za Vlaseničane Zdenka i Zlatka Garića uopće nema na popisu stanara na broju 22. Uglavnom, niko ne poznaje nijedno od 12 bh. državljana koji su prijavljeni da glasaju sa ove adrese.

    spisak fiktivnih birača u Novom Sadu

    Stoga idemo dalje. Na broju 24 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu trebalo bi biti nastanjeno šestoro bh. državljana. Ipred susrećemo predsjednika kućnog savjeta. Čitamo mu po spisku.

    “Da li je ovdje ikad živio Milenko Marjanović”?

    “Ne”

    “Ivan Marković”?

    “Ne”

    “Milan Marković”

    “Ne”

    “Milenko Milić”

    “Ne”

    “Sandra Kojić”

    “Ne”

    “Je li bio Korać Tomislav”

    “Ne”

    Ali si oni su prijavljeni na ovoj adresi i njihova imena se nalaze na “revidiranom” spisku Centralne izborne komisije BiH. I svi bi trebali za opštine Šekovići i Vlasenica glasati putem pošte.

    “revidirani” birački spisak

    Možemo ići dalje. Na broju 32 je prijavljeno osam birača. Njihovi “formalni” susjedi za njih nikad nisu čuli, niti su ih ikad vidjeli. Tu su prijavljeni Cvijeta Kovačević iz Vlasenice, Rajka Gavrilović iz Šekovića, Ivan Starčević iz Šekovića, Ljubomir Kovačević iz vlasenice, Maja Sprečaković iz Šekovića, Svjetlana i Rade Prhić iz Vlasenice, i njihov sugrađanin Siniša Kovačević. Sedmoro bh. državljana iz Vlasenice i Šekovića uzet će učešće na izborima sa broju 44 novosadskog Bulevara Oslobođenja. To su Borislav Bojanić, Brankica Stanić, Budimir Sokić, Mira Sokić, Radica Erčević, Branka Stanić i Sveto Lazić. I na broju 56 će se glasati na predstojećim lokalnim izborima. Andrija Matić, Larisa Lukić, Milosav Stupar, Novka Bojanović, Radoje Urošević, Radojka Stupar, Sreten Pavlović, Velinmka Stupar i Zoran Veselinović prijavljeni za za glasanje sa ove adrese. No, te fiktivne stanovnike Bulevara Oslobođenja niko ne poznaje. Prema spisku Centralne izborne komisije BiH, 1020 Vlaseničana se prijavilo za glasanje putem pošte. Većina ih je prijavljena u Srbiji. Očito, fiktivno.

    1...505152...82Stranica 51 of 82

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj