Najmanje četiri osobe su ubijene, a 17 ih je teško ranjeno u terorističkom napadu izvedenom u ponedjeljak navečer u centru Beča. Smrtno su stradala dva muškarca i dvije žena. ORF javlja da je jedna od ubijenih žena radilakonobarica u jednom lokalu. Napad na šest lokacija su izvelo više osoba. Jedan napadač je ubijen. Nosio je pušku i imao lažni prslukl sa eksplozivom kako bi izazvao dadatnu paniku. Austrijska policija jutros je pretresla njegov stan i pronađeni su materijali koji dokazuju da je bio simpetizer ISIS-a. Identitet napadača naknadno je potvrđen i riječ je o Kurtin S. čiji su roditelji Albanci iz Sjeverne Makedonije.
Rođen je 2000. godine u Beču i jedan je od 90 Austrijanaca koji su u julu spriječeni da odu u Siriju.
“To je situacija koju austrija nikad prije nije doživjela”, rekao je jutros austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer.
Trenutno su u toku istrage kako bi se utvrdilo da li ma li više počinitelja, rekao je ministar unutrašnjih poslova. Mnoge žrtve su još uvijek u bolnici.
As of 06:30 am, this is what we can confirm towards the assault in Vienna's inner city district: #0211wpic.twitter.com/AIzIovFyKh
Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske podiglo je optužnicu protiv bivšeg premijera tog entiteta Aleksandra Džombića, potvrđeno je za Istraga.ba iz tri izvora u banjalučkom pravosuđu.
Optužnica je proslijeđena Okružnom sudu u Banja Luci na potvrđivanje.
Bivši premijer RS je, objavio je banjalučki portal mondo.ba, optužen da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, a u vezi sa milionskim kreditima koji su dodjeljivani preko Investiciono-razvojne banke RS pravnom licu „Energolinija“ d.o.o. Zvornik.
Ranije je banjalučki capital.ba pisao da je Energolinija od IRB-a dobila kredite vrijedne 19,4 miliona KM.
Prema pisanju Capitala, Okružni privredni sud u Bijeljini je krajem prošle godine proglasio ništavim ugovor o kreditu od 19,4 miliona KM između Fonda za razvoj i zapošljavanje RS i „Energolinije“ te oslobodio plaćanja obaveza zvorničku „Aluminu“, a IRB-u naredio da vrati novac koji je do sada naplatila od „Alumine“ kao žiranta. Sud je tada naložio Fondu da „Alumini“ vrati 6,2 miliona KM bez troškova sudskog postupka, a tu presudu je u junu ove godine potvrdio i Viši privredni sud u Banjaluci.
„Alumina“ je krajem 2017. godine podnijela tužbu protiv IRB-a i „Energolinije“ kojom je tražila poništenje ugovora o kreditu od 19,4 miliona KM i jemstvu, te vraćanje milionskog iznosa koji je kao žirant do sada platila IRB-u.
„Energolinija“ je privatna firma u vlasništvu Litvanaca koji su bili i vlasnici FG „Birač“ i njenih kćerki firmi, između ostalog, i „Alumine“.
Preko vlasništva nad postrojenjima za proizvodnju energije kontrolisala je cijeli proizvodni proces u Fabrici glinice „Birač“, koja je takođe bila u vlasništvu Litvanaca, u kojoj pokrenut stečaj 2013. godine.
Prvi put kada je „Energolinija“ tražila kredit od 20 miliona KM, kreditni zahtjev je odbio tadašnji direktor IRB RS Milenko Pavlović, jer je znao kolika je izloženost riziku ovakvog plasmana IRB RS bez posredničke banke. Poslije toga dao je ostavku na ovo mjesto jer je bio pod pritiskom da odobri ovaj zajam.
Nakon njegovog odlaska „Energolinija“ obnavlja kreditni zahtjev, ali ovaj put u visini od 19,4 miliona KM.
Uprava kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS je još 2013. godine, u okviru istrage koju je MUP vodio o zloupotrebama i malverzacijama u vezi sa poslovanjem FG „Birač“ i drugih preduzeća iz sastava te fabrike, podnijela Specijalnom tužilaštvu RS izvjaštaj zbog sumnje u nenamjensko trošenje novca „Energolinije“.
U međuvremenu je „Energolinija“ otišla u stečaj, a stečajni upravnik je osporio potraživanja IRB-a po spornom kreditu.
Pored ovog spora u kojem je donesena pravosnažna presuda, Fond za razvoj i zapošljavanje se suočava i sa tužbom Fabrike cijevi Unis u stečaju teškom 2,4 miliona KM, kao i sa tužbom jednog fizičkog lica teškom sedam miliona КM.
Centralna izborna komisija BiH sutra (četvrtak) bi trebala poništiti izbore u Srebrenici i Doboju, saznaje Istraga.ba.
Sjednica CIK-a trebala bi biti održana u 12 sati, a kao prva tačka dnevnog reda bit će razmatran Prijedlog Odluke o poništavanju izbora održanih 15. novembra 2020. godine na 26 redovnih biračkih mjesta i dva biračka mjesta u odsustvu u Osnovnoj izbornoj jedinici Srebrenica za nivo načelnika i Skupštine općine Srebrenica. Druga tačka dnevng reda je Prijedlog Odluke o poništavanju izbora održanih 15. novembra 2020. godine na 89 redovnih biračkih mjesta u Osnovnoj izbornoj jedinici Doboj za nivo gradonačelnika i Skupštine grada Doboj.
U Srebrenici je, tokom izbora 2020. godine, bilo ukupno 28 redovnih biračkih mjesta. Od tih 28 biračkih mjesta CIK bi trebao poništiti rezultate na 26 birališta. Tome treba dodati još i dva biračka mjesta u Federaciji na kojima se glasalo u odustvu. Kada su u pitanju rezultati iz dijaspore, odnosno glasovi poštom, ti rezultati, barem za sada, neće biti poništeni.
U Doboju CIK namjerava poništiti rezultate sa 89 od ukupno 108 birališta na kojima su građani tog grada birali gradonačelnika i odbornike, što je preko 80 posto birališta.
Prema informacijama Istrage, članovi CIK-a su se odlučili na ovaj korak nakon što su dobili izvještaj vještaka grafološke struke koji je utvrdio da je skoro 20 posto potpisa u Doboju i Srebrenici lažno. To znači da je glasački materijal naknadno ubacivan u kutije i da su se druge osobe potpisivale pod tuđim imenima. Vještak grafološke struke je ove potpise uporedio sa potpisima iz baze IDDEEA-e. Osim toga utvrđeno je još da nije bilo pečata na glasačkim kutijama. Upravo u takvu jednu kutiju svoj listić je ubacio Mladen Grujičić, aktualni načelnik Srebrenice koji je još u izbornoj noći proglasio pobjedu. Za razliku od Gujičića, njegov protukandidat Alija Tabaković je svoj listić ubacio u zakonom propisanu zapečaćenu kutiju.
Tabaković i Grujičić: različite kutije
Kada je u pitanju Srebrenica, nepravilnosti su utvrđene na skoro svim biralištima. Na gotovo svakom mjestu su glasale osobe sa nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka. Istraga.ba je dan nakon izbora objavila da su desetine osoba u Srebrenici glasale bez ikakvih identifikacionih dokumenata, što je naknadnom provjerom i potvrđeno. Tada smo objavili da je, recimo, Predrag Zagorac glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti istekli su u novembru 2019. godine godine i nikad ih nije obnovio. Ali, bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Na spisku osoba koje su glasale na biračkom mjestu Petriča je i Goran Orašanin. Prema informacijama koje je tada objavila Istraga, njegovi dokumenti su istekli 2017. godine, a druge nikad nije dobio. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente, a glasao je. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata. Pored navedenih, objavili smo tada, u Srebrenici su bez važećih dokumenata glasali još i Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić, Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović…
Osim toga, na dva biračka mjesta u Federaciji, na kojima su, uglavnom, glasali Bošnjaci, uočen je veliki broj lažnih potpisa, što znači da su se članovi biračkih odbora potpisivali umjesto njih.
Podsjećamo još da je, po naredbi Tužilaštva BiH, SIPA u Srebrenici, početkom decembra 2020. godine, uhapsila Begu Bektića, Envera Hamzića i Muamera Sandžića koji su organizirali izborne prevare za Mladena Grujičića. Svi su, međutim, nakon ispitivanja pušteni na slobodu.
Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS. Prema tom prijedlogu, vlasti Republike Srpske bi u potpunosti zabranila bilo kakvo političko djelovanje neprofitnih organizacija. Na udaru bi se, naročito našle nevladine organizacije koje se finansiraju novcem iz inostranstva. Prijedlogom ovog zakona predviđena je čak i zabrana rada organizacija za koje vlasti RS procijene da se bave “političkim djelovanjem”. Kompletan prijedlog zakona možete pročitati na ovom linku, a u nastavku ćemo analizirati ključne odredbe.
“Ovim zakonom”, piše u članu 1, “uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti (u daljem tekstu: Registar), političko djelovanje i političke aktivnostineprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, uređuju uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih
organizacija”.
Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se
“udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”.
“Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana, registrovana ili osnovana po propisima druge
države ili koja ima sjedište u drugoj državi”, navedeno je u Zakonu.
Agent stranog uticaja, navedeno je dalje, je “neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima propisanim ovim zakonom kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i
djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.
“Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima,
institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske. Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti u smislu st. 1. i 2. ovog člana. Statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na ugrožavanje demokratije, narušavanje
integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti”, navedeno je u Zakonu.
Međutim, u sljedećem članu Zakona je navedeno da se “političkim djelovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se djelovanje u
oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava.
Dalje, Vlada predlaže da “materijali neprofitnih organizacija koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu moraju imati oznaku neprofitne organizacije. Predloženim zakonom se propisuje i da je “neprofitna organizacija obavezna je da podnese prijavu Ministarstvu u roku od 15 od dana prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta, na obrascu prijave koji pravilnikom propisuje ministar pravde (u daljem
tekstu: ministar). Podnosilac prijave obavezan je da o svim promjenama u svom djelovanju dostavi dopunu prijave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
“Nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ. Redovan inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši se jednom godišnje.
Izuzetno, vanredni inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije sprovodi se po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa Republike Srpske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.
No, ono što je posebno interesantno, Vlada predlaže da vlasti RS prate rad neprofitnih organizacija u cijeloj BiH, a ne samo na teritoriji RS.
“Ministarstvo prati aktivnosti neprofitnih organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona kako na teritoriji Republike Srpske, tako i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, djeluje i sprovodi aktivnosti na način kako je to propisano članom 3. ovog zakona, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.
Zakon bi, bude li usvojen u NSRS, studio na snagu 1. januara naredne godine.
Grupa društava za upravljanje fondovima i zatvorenih investicijskih fondova u Federaciji BiH tvrdi da Komisija za vrijednosne papire FBiH, kao regulator, konstantno poduzima aktivnosti kojima se ugrožava poslovanje investicijskih fondova i urušava tržište kapitala u Federaciji.
Kako navode u saopćenju za javnost, zbog očitog kršenja zakonskih odredbi, drastičnog djelovanja na štetu društava za upravljanje fondovima i primjene različitih aršina prema akterima na tržištu kapitala, ova društva podnijela su putem pravnih zastupnika krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH i Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv svih pet članova Komisije za vrijednosne papire FBiH, a sva dokazna dokumentacija dostavljena je i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
-Već duže vrijeme društva za upravljanje fondovima ukazuju Komisiji i njenim članovima na propuste u njihovom radu koji nanose štetu poslovanju društava, unose pravnu nesigurnost na tržište kapitala i prijete njegovim potpunim urušavanjem. Krivična prijava je podnijeta zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja u konkretnim slučajevima, ali ovim putem želimo upozoriti da Komisija u kontinuitetu donosi akte izvan svojih zakonskih ovlaštenja, navodi se.
Svjesni su, ističu, da je rad regulatora na tržištu vrijednosnih papira u javnom interesu i da je nužan. Međutim, obzirom da su odluke Komisije za vrijednosne papire FBiH konačne, odnosno da ne postoji drugostepeni organ, članovi Komisije moraju djelovati s posebnom pažnjom i oprezom kako svojim odlukama, koje su odmah izvršne, ne bi prouzrokovali krivično djelo ili enormnu štetu po imovinu dioničara nekog emitenta, ali i po državnu imovinu, što je još značajnije.
-Nažalost, dosadašnje djelovanje članova Komisije za vrijednosne papire FBiH primoralo nas je da tražimo utvrđivanje njihove krivične odgovornosti. Napominjemo da je Komisija za vrijednosne papire FBiH u proteklom periodu pokazala ignorantski odnos i prema stavovima, sugestijama i prijedlozima Udruženja društava za upravljanje fondovima u FBiH, što dodatno budi sumnje u njihove stvarne namjere, zaključuje se u saopćenju koje u ime grupe fondova potpisuju MI Gruop i Prof-Plus.
Poreski obveznici u Bosni i Hercegovini mogli bi platiti 28 miliona maraka za nabavku obrazaca ličnih karata koje su ugovorene ali nisu iskorištene. Na to je upozorio Ured za reviziju institucija BiH koji u Izvještaju o nabavci i funkcionalnosti ličnih dokumenata gdje navodi da postoji rizik od tumačenja jedne odredbe ugovora koju je sa kompanijom MUEHLBAUER prije deset godina potpisala Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), objavio je Transparency International BiH.
Ugovorom je, kako navodi revizor, definisano da će BiH nabaviti 5.000.000 ličnih karata i 2.000.000 vozačkih dozvola, ali je u proteklom periodu iskorišteno tek 65% ličnih karata, dok su krajem prošle godine povučene posljednje ugovorene količine vozačkih dozvola.
Kako desetogodišnji ugovor ističe sljedeće godine, postoji opasnost da će BiH morati platiti i 1,7 miliona ličnih karata koje nisu iskorištene, jer u izvještaju revizori objašnjavaju da je članom 3. Ugovora predviđeno plaćanje ukupno ugovorene količineličnih dokumenata, tako da po okončanju ugovora postoji rizik u pogledu tumačenja navedene odredbe.
I dalje je prisutan rizik plaćanja 28 miliona KM za nerealizovanih 1,5 miliona ličnih karata jer IDDEEA nije riješila sa dobavljačem pitanje završetka postojećeg Ugovora sa aspekta ugovorene obaveze kupovine ukupnih količina, navodi se u saopštenju Ureda za reviziju.
Ukoliko se tako nešto dogodi rukovodstvo IDDEEA-e mora snositi odgovornost za zaključivanje štetnog ugovora, jer je nejasno zbog čega se IDDEEA obavezala na plaćanje i onih količina koje ne budu isporučene. Naime, kod ovakvih nabavki, gdje na duži period nije moguće predvidjeti tačne količine, uobičajeno se sklapa okvirni sporazum, a onda se pojedinačnim godišnjim ugovorima definiše dinamika realizacije i plate samo količine koje su potrošene.
Ured za reviziju je još 2015. godine upozorio da bi se ovo moglo dogoditi i da su trendovi takvi da se isporučuje znatno manje količine ličnih karata nego što je ugovoreno. Zbog svega je Ministarstvo civilnih poslova BiH još 2016. godine formiralo Radnu grupu za izradu analize mogućih štetnih posljedica ovog ugovora, naročito onih koje se odnose na obaveze plaćanja ukupnih ugovorenih količina. U analizi je predložen zaključak da se formira posebna radna grupa sa zadatkom da obavi pregovore sa dobavljačem i pokuša napraviti izmjene ugovora koje mogu proizvesti štetu po budžet BiH, ali to pitanje nikad nije riješeno.
Dodatni problem kod ovog ugovora je što su posljednje količine vozačkih dozvola povučene krajem 2021. godine, zbog čega je IDDEEA morala izdvojiti dodatnih 800.000 KM za nabavku 200.000 obrazaca. Ugovor je opet dodijeljen istom ponuđaču MUEHLBAUER putem pregovaračkog postupka, uz obrazloženje da niko drugi ne može ispuniti tehničke karakteristike i da bi građani mogli ostati bez vozačkih dozvola. TI BIH je slučaj prijavio Agenciji za javne nabavke koja je svu dokumentaciju u ovom postupku predala Tužilaštvu BiH„zbog potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama te mogućeg postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela“.
Nakon toga Ured za razmatranje žalbi poništio je ovu nabavku jer se francuska kompanija Thales DIS France SAS žalila na odluku IDDEEA-e da ugovor bez javnog nadmetanja dodijeli MUEHLBAUER. Francuska kompanija tvrdi da ima mogućnost da zadovolji tehničke karakteristike traženih obrazaca vozačkih dozvola, kao i to da na tržištu postoje i drugi dobavljači koji mogu ispuniti ove uslove.
TI BIH već godinama upozorava da IDDEEA favorizuje kompaniju MUEHLBAUER kojoj dodjeljuje ugovore bez javnog nadmetanja. Tako je ugovor za nabavku pasoša u martu 2017. godine vrijedan 9,4 miliona KM također dodijeljen ovoj kompaniji putem pregovaračkog postupka, a i tada se tvrdilo da će građani ostati bez ličnih dokumenata jer je URŽ poništio nekoliko otvorenih postupaka usvajajući žalbe nezadovoljnih ponuđača.
Takođe, i za prvobitnu nabavku ličnih karata upravo u ovom slučaju, Ured za reviziju institucija BiH zaključio je spornim da se za nabavku ličnih dokumenata preko 100 miliona KM dodijeli bez provedenog tendera, zbog čega su provođenje i istrage, te je bivši direktor IDDEEA hapšen, no postupak je naknadno obustavljen.
Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) odredio je danas dva fizička lica i jedan poslovni subjekt u Bosni i Hercegovini (BiH) u skladu sa Izvršnom naredbom (EO) 14033 . Ova imenovanja slijede nakon što je OFAC od 26. septembra 2022. godine proglasio korumpiranog državnog tužioca u BiH i nadovezuju se na druge nedavne sankcije nametnute pojedincima i entitetima u regionu. Zajedno, ove akcije naglašavaju spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji omogućavaju podjele i destabilizirajuće aktivnosti na zapadnom Balkanu, saopćilo je Ministarstvo trezora SAD.
“Današnja akcija naglašava kako političari u Bosni i Hercegovini potkopavaju demokratske institucije i procese radi vlastite političke koristi i da bi nagradili svoje pokroviteljske mreže”, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson. „Nastavit ćemo tartetirati one koji destabilizuju region, kao i njihove pristalice, i pozivati ih na odgovornost.
Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom (DPA) iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS).
ZVANIČNICI FBIH POTKOPAVAJU DEMOKRATSKE PROCESE
U svom službenom svojstvu premijera FBiH, Fadil Novalić (Novalić) je zloupotrebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH. U sedmici prije izbora 2018. Novalić je koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko službenog položaja kako bi slao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećavao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost. Ova radnja krši zakon BiH i odražava širi, javno objavljen obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, podriva demokratske procese ili institucije u BiH.
Novalić je danas imenovan na osnovu EO 14033 jer je bio odgovoran ili saučesnik, ili je direktno ili indirektno učestvovao u akcijama ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.
BIZNISMEN POVEZAN SA MILORADOM DODIKOM
Slobodan Stanković (Stanković), jedan od najbogatijih pojedinaca u BiH, dugogodišnji je vlasnik Integral Inženjering AD Laktaši (Integral), velike inženjerske firme u RS. I Stanković i Integral dovode se u vezu sa korupcijom u građevinskom sektoru, gdje je Integral dobio neke od najvećih projekata u RS zahvaljujući svojoj blizini rukovodstvu RS. Veliki građevinski projekti se često predaju Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Ogromna većina Stankovićevog bogatstva dolazi iz javnog novca.
Stanković je također bivši vlasnik alternativne televizije doo Banja Luka (ATV) pod sankcijama SAD-a, medija pod ličnom kontrolom korumpiranog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika (Dodika), čija secesionistička retorika u RS-u i akcije ugrožavaju stabilnost i potkopavaju Dejtonskog sporazuma. Stankovićeva kupovina ATV-a dovela je do toga da je kuća postala megafon Dodika. Kupovina i transformacija ATV-a pokazuje recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa, jer Stankovićevo bogatstvo daje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu politički koristi.
Stanković je danas imenovan na osnovu EO 14033 jer je materijalno pomagao, sponzorirao ili pružao finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku ili robu ili usluge Dodiku ili u njegovu podršku.
Integral je danas označen na osnovu EO 14033 jer je bio u vlasništvu ili pod kontrolom, ili zbog toga što je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Stankovića.
Dodik je ranije određen u skladu sa EO 13219, izmijenjenim i dopunjenim EO 13304, da je aktivno opstruirao i predstavljao značajan rizik od aktivnog ometanja DPA i na osnovu EO 14033 da je odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u , kršenje ili djelo koje je opstruiralo ili prijetilo implementaciji DPA, i zbog toga što je odgovorno ili saučesnik u korupciji vezanoj za Zapadni Balkan ili je direktno ili indirektno učestvovao u njoj. ATV je ranije bio označen na osnovu EO 14033 da je bio u vlasništvu ili pod kontrolom Dodika, odnosno da je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Dodika.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih lica koja se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba. Sve transakcije američkih osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba su zabranjene osim ako nisu odobrene općom ili posebnom licencom izdatom od strane OFAC-a ili izuzete. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, robe ili usluga od strane, za ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanja sredstava, robe ili usluga od bilo koje takve osobe. Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje.
Povodom natpisa pojedinih medija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koji su prenijeli informacije o tome da bi se 11. jula u Srebrenici mogli desiti određeni incidenti, naš portal je kontaktirao direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Mirsada Vilića.
Kako je za portal Oslobođenja potvrdio Vilić, oni za sada nemaju nikakve podatke niti saznanja o mogućim neredima koji bi se trebali dogoditi u Srebrenici na dan obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima u ovom gradu.
– Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT) formirala je Operativni štab akcije „Srebrenica 2021“ povodom vanrednog osiguranja obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici. Pripadnici DKPT-a u saradnji sa svim partnerskim agencijama provode mjere i radnje planiranom dinamikom, te se bave prikupljanjem informacija, rekao je Vilić.
Ističe da je prikupljanje takvih podataka neophodno za kvalitetno organizovanje osiguranja sa ciljem nesmetanog održavanja nevedenog skupa.
– U dosadašnjoj razmjeni podataka i njihove analize i procjene nije se došlo do saznanja koja bi ukazivala na ugrožavanje obilježavanja ovog događaja, zaključio je Vilić.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
