Istrage

Istraga ekskluzivno objavljuje spisak predmeta sa haškom oznakom “A”: Tužilaštva u BiH skrivaju njihova imena i zločine

Petar Kaurinović iz Brčkog za Tužilaštvo BiH za sada je samo svjedok ratnih zločina. Još 2017. godine ovaj ratni pripadnik Stanice javne bezbjednosti u Brčkom svjedočio je u predmetu protiv Đorđa Ristanića optuženog za ratne zločine u tom gradu. Govorio je o leševima, ubistvima i logoru Luka. Kaurinovićevo ime može se pronaći i u arhivi ICTY-a. No, on nikada nije optužen iako je 28. jula 2000. godine Haški tribunal dokaze protiv njega dostavilo bh. pravosuđu. Predmet Kaurinović nosio je hašku oznaku “A” i zaveden je pod brojem: Ref: 004173/GB/AMdV/RR412.

“Predmet je bio kod nas i mi som ga proslijedili u nadležnost Tužilaštva BiH”, kaže za Istragu glavni tužilac iz Brčko distrikta Zekerija Mujkanović.

No, Tužilaštvo BiH nikada nije optužilo Kaurinovića. Istina, Kaurinović nije jedina osoba iz Brčkog koja nije optužena, a čija je ime navedeno na takozvanoj “A listi” koju je Haški tribunal na osnovu rimskog sporazuma i Pravila puta dostavio bh. pravosuđu. Tu su još Božo Božić, Dragan Božić i Milan Obrenović.

“Protiv te tri osobe smo, zbog nedostatka dokaza, obustavili istrage. U naše je Tužilaštvo došlo ukupno 12 predmeta sa oznako, a mi smo u svakom predmetu donijeli tužilačku odluku”, potvrdio nam je tužilac Mujkanović.

No, stotine je predmeta sa oznakom “A” čija je sudbina nepoznata. Bivši predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović prije nekoliko je godina tražio od Tužilaštva BiH da mu dostave spisak svih predmeta sa oznakom “A”.

“Nisu mi dostavili, tako da danas ne znamo za sudbinu tih predmeta”, kazao nam je Tahirović.

Istraga.ba došla je u posjed kompletnog spiska osoba koje je Haški tribunal stavio na tzv. “A” listu. Većina tih predmeta nikad nije okončana.

Recimo, 3. 12. 1999. godine Haški tribunal je bh. pravosuđu dostavio predmet protiv Vojislava Đurkovića, poznatijeg kao Vojkan. On je tokom rata bio pripadnik Srpske dobrovoljačke garde i predsjednik  tzv. „Komisije za razmjenu   zarobljenika“. Blisko je sarađivao sa Željkom Ražnatovićem Arkanom. Haški predmet protiv njega zaveden je pod oznakom  Ref:993663/GB/DFG/RR413. U novembru 2005. godine MUP RS-a je uhapsio Vojkana Đurkovića, ali nikada nije saopćeno po čijem nalogu. Mediji su objavili da je po nalogu Kantonalnog tužilaštva Tuzla.

Vojkan Đurković sa Arkanom i Biljanom Plavšić u Bijeljini

“Predmet je inicijalno bio otvoren u ovom tužilaštvu, ali je potom proslijeđen Tužilaštvu BiH”, kazali su nam u Kantonalnom tužilaštvu Tuzla.

Sudu BiH do danas nije dostavljena optužnica protiv Đurkovića, što znači je Tužilaštvo BiH nikada nije ni podiglo. Ukratko, sudbina predmeta protiv Vojkana Đurkovića je nepoznata. Kao što je, ustalom, nepoznata sudbina stotina predmeta koji su nosili oznaku “A”. S obzirom na to da pravosudne institucije BiH odbijaju žrtvama dostaviti spisak ovih predmeta, Istraga.ba u nastavku ekskluzivno objavljuje sva imena koja su se našla na “A listi” a koje bh. pravosuđe nije procesuiralo.

Bijeljina: Vojislav Đurković, Radovan Lazarević (logo Batković), Milenko Lujić (logor Batković), Veselin Nikolić, Velibor Stojanović (logor Batković), Zoran Zarić.

Brčko: Božo Božić (živi uBeogradu), Dragan Božić, Petar Kaurinović (logor Luka), Milan Obrenović (grad Brčko)

Kalesija: Radislav Ćirković, Cvjetko Erić, Diko Erić, Simo Gurdeljević, Marko Jezdić, Todor Lozanović, Dragomir Ljeskovac, Mika Ljeskovac, Nikola Klisarić, Radenko Matić, Tanasije Pantelić, Božo Rakić, Mile Perić, Dane Pelemiš, Drago Pelemiš, Predrag Pelemiš, Radenko Savić, Čedo Stojanović, Rade Smiljanić, Ljubomir Vukić.

Bratunac: Zoran Blagojević, Slavoljub Bučalina (živi u Švicarskoj).

Vlasenica: Aleksandar Đurić (predmet ustupljen 25.9.1997.), Elvis Đurić (logor Sušica, živi u Zemunu), Cvjetko Erkić (zločini u selu Vrsinje), Radenko Kovačević (ustupljen 19.10.2004, logor Sušica),Vera Matić (zločin u selu Piskavice), Milan Nikolić (logor Sušica), Stanoje Reljić (logor Sušica, predmet ustupljen 1.3.2000.), Milenko Stanić (predmet ustupljen 1997.), Savo Tešić (logor Sušica).

Ugljevik: Goran Čolić, Milenko Đokić, Istok Pojatar, Radenko Stanišić, Neven Šobot,

Zvornik: Dragiša Dragić, Marinko Đurić, Ostoja Đurić, Petko Hajduković, Bogdan Ignjatović, Bojo Mihaljević, Ljubiša Petković, Radomir (u bjekstvu), Radenko Živanović.

Doboj: Milovan Stanković (predmet ustupljen 16.3. 1999. godine)

Bihać: Jovica Kužet (ubistva u sela Orašac)

Bosanska Krupa: Petar Senić, Momir Grubiša, Zoran Brčin, Željko Brčin, Miroslav Desnica, Željko Smoljanac (uprava i stražari logora u Osnovnoj školi Petar Kočić), Mirko Orelj, Dmitar Ciganović, Rajko Kličković.

Ključ: Veljko Kondić, Braco Marić, Milan Tomić,

Kotor Varoš: Zoran Momić (Vrbanjci, predmet ustupljen 8.10. 2004.)

Prijedor: Momčilo Radanović (komandir čete Cigo, predmet ustupljen u oktobru 2000.), Radmilo Zeljaja (u bjekstvu).

Sanski Most: Todor Vokić, Goran Vukojević

Ilijaš: Ratko Adžić (predmet ustupljen 1999. godine, u Srbiji se krije), Stojko Arsić (zločini u Sokolini, Medojevićima i Boškovićima), Ranko Draškić, Vasilije Vidović Vaske (živi u Srbiji), Vlajko Lizdek, Borivoje Margetić, Marinko Vidović, Savo Manojlović, Pero Vujović.

Ilidža: Neđeljko Prstojević, Slaviša Andžić Miš, Željko Čamur zvani Tajson, Branislav Gavrilović Brne (Beograd), Goran Knežević, Vitomir Knežević, Krsto Marković, Zoran Kesunović, Dragoslav Mandžo, Neđo Pandurević, Vlade Pereula, Mirko Planojević, Rade Pržulj, Mitar Skakavac.

Branislav Brne Gavrilović

Hadžići: Zoran Gašović, Dragan Krstić, Miro Kecman, Stevo Kujača, Branislav Mijatović, Dragan Pejić, Savo Prljeta, Slobodan Prodan, Goran Pušara, Dragan Pušara, Vladimir Pušara, Petar Šarenac, Miroslav Šmarić, Siniša Vujević.

Novi Grad Sarajevo: Mihajlo Vujasin, Mile Stojanović, Nikola Stanišić, Petar Šejat zvani Šok, Branko Tešanović (zločin u Ahatovićima), Davor Arnautović, Vedran Damjanović, Relja Đino, Mladen Mrda, Momir Oplakan, Momčilo Radić, Ranko Torbica.

Novo Sarajevo: Predrag Bošković Rule, Nebojša Ivković, Marinko Krneta, Zlatko Subotić, Nada Škipina, Mario Tenžera (snajpersko odjeljenje), Dragan Čamur Čombe Goran Čamur, Živko Čamur, Božo Debelnogić, Miroslav Glavonić, Vlatko Milićević, Aleksandar Petrović, Goran Surla, Novica Tomović.

Pale: Slavica Jovanović, Predrag Jovanović, Dragomir Guja, Lazar Kušić, Goran Tomić, Rade Hršum, Mile Kljajić, Sretko Novaković, Marko Srdanović, Ranko Srdanović, Jovan Škobo, Radomir Pavlović, Tihomir Vuksanović, Stevo Tomić.

Vogošća: Risto Berović zvani Beban, Stanko Knežević, Mirko Đukanović zvani Ćurka, Vitko Jokić zvani Vili, Nikola Jovanović zvani Briga, Rade Lukić zvani Pape, Mladen Panić, Radomir Prodanović zvani Gaga, Stojan Blagojević zvani Stole, Njegoslav Bošković zvani Njego, Božo Dostić, Radomir Drašković, Ilija Elez Ico, Saša Gagović, Ranko Golubović, Milorad Kovačević zvani Miga, Boro Ivanović, Zoran Ivanović, Pero Janković, Jezdimir Mališ zvani Jego, Milomir Marić zvani Mara, Nedeljko Matović, Zoran Matović zvani Zoka, Radislav Mihajlović, Zdravko Mijanović, Velibor Miletić Veso, Dragomir Obrenović zvani Obren, Borislav Pjano, Radnko Pljevaljčić, Duško Pržulj, Zoran Samardžić, Miško Savić, Borivoje Sladoje, Radomir Škobo, Milorad Vuković zvani Mićo, Zoran Vuković zvani Kifla, Mladen Živanović zvani Miki.

Trnovo: Đoko Štaka, Milorad Štaka

Rogatica: Miloš Vojnović zvani Singo, Danko Buljugija, Slaviša Đerić, Milomir Ećimović zvani Žuti, Miroslav Ikonić, Ognjen Gluhović, Obrad Gluhović, Žarko Gluhović, Mladen Kojić, Dragoljub Kovačević, Žarko Kremenović, Milan Kremenović, Radomir Lalolović, Goran Ljubinac, Mitar Ljubinac, Miroslav Zoranović zvani Kaja, Zlatko Nešković, Dragan Nikolić zvani Franko, Predrag Nikolić zvani Šijak, Borislav Perišić, Željko Živković, Dankoa Živković.

Čajniče: Vitomir Kajević, Mirlosvav Tanasković

Goražde: Brane Petković, Momčilo Radović.

Sokolac: Momčilo Pajić

Višegrad: Boriša Ćeho, Milo Joksimović, Mirko Lakić, Milorad Lipovac, Risto Perišić, Veselin Vucelja, Milan Šušnjar.

Zavidovići: Marinko Đukić

Bugojno: Ivica Barnjak, Tomisla Čović, Pero Galić, Josip Kovačević, Perica Marić, Nikola Šakić, Ivica Vučak

Donji Vakuf: Miodrag Đurkić.

Gacko: Boško Starović, Radmilo Sudžum, Saša Grčić, Blagota Milović, Predrag Gojković

Mostar: Gojko Budalić, Momo Čančar, Rajko Janjić, Milan Škoro, Simo Mihić, Branislav Miskin, Damir Miskin, Mirko Spremo, Dražen Dujmović, Branko Kvesić, Dubravko Pehar, Nino Pehar, Zoran Soldo.

Stolac: Drago Elek

Čapljina: Zlatko Vegar i Gojko Šakota

Kiseljak: Mato Bojo, Darko Drmač, Ivica Franković, Marinko Liješnjić, Zoran Ljevak, Ivo Medić, Nikica Medić, Blaženko Puškar, Franjo Škoro, Vlatko Trogrlić Žuna.

Kreševo: Janko Drljo, Ranko Miličević, Zdravko Mišanović, Anđelko Mrnjavac, Nenad Pravdić, Ivan Sogović, Mato Tomić, Denis Tadić, Mladen Tolo, Josip Topić.

Kakanj: Marinko Babić, Bobo Jozepović, Miroslav Filipović

Prozor: Andrija Beljo, Drago Džalto, Pavo Jukić, Robert Meštrović.

Stolac: Zdenko Beno, Boško Bošković, Milo Raguž, Pero Raguž, Marinko Raič, Miro Raič-Perutina.

Travnik: Ilija Nakić

Velika Kaduša: Šerif Mustedanagić

Žepče: Luka Babić, Franjo Jozić, Matija Jozić, Marinko Jakovljević, Mirko Jakovljević, Niko Jozinović, Viktor Markanović, Marinko Martić, Ivo Mrkonjić, Slavko Spajić, Božidar Tomić, Alojz Vrbić.

Istraga.ba u posjedu je spiska i osoba za kojima su raspisane potjernice. No, to ćemo objaviti u narednom periodu.

 

Ovo je čovjek koji je uhapšen zbog prijetnji Senadu Hadžifejzoviću: Abdulah Dado Hajdarević pohvalio se da je upao na Face TV

Abdulah Dado Hajdarević uhapšen je zbog  prijetnji osnivaču i uredniku FACE TV-a Senadu Hadžfejzoviću, saznaje Istraga.ba.

“Sada sam pokušao uletiti u zgradu Face TV”, napisao je Abdulah Hajdarević u porukama na osnovu kojih je identifikovan.

U MUP-u Kantona Sarajevo potvrdili su za N1 TV da je jedna osoba uhapšena zbog prijetnji Senadu Hadžifejzoviću.

“Postupajući po navedenoj prijavi policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo su pronašli i uhapsili osobu inicijala A. H. rođen 1981. godine iz Sarajeva, te je isti smješten u prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo”, kazao je za N1 glasnogovornik MUP-a KS Mirza Hadžiabdić.

O svemu navedenom je upoznat i dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

Ovo je jedna od poruka koju je Hajdarević sinoć ostavio na Facebook stranici Face TV-a. Kako se može vidjeti na fotografijama dostupnim na njegovim profilima na društvenim mrežama, Hajdarević se volio fotografisati sa političarima iz raznih partija. U pitanju je osoba sklona širenju mržnje u svojim komentarima.

 

Na osnovu Interpolove potjernice zbog slučaja Escobar: Njemačka policija uhapsila Dinu Muzaferovića Cezara

Dino Muzaferović zvani Cezar uhapšen je u Njemačkoj na osnovu Interpolove potjernice iz Bosne i Hercegovine, saznaje Istraga. Muzaferovića potražuje pravosuđe Unsko-sanskog kantona zbog sumnje da je bio organizator kriminalne grupe koja je u Velikoj Kladuši, u pograničnom dijelu između BiH i Hrvatske, proizvodila veće količine marihuane.

Ko je Dino Muzaferović?

Sjećate li se one akcije Granične policije BiH provedene u julu prošle godine kada su u nedjelju, na neradni dan, uhapšene četiri osobe koje su održavale plantažu marihuane smještenu u šumi, u blizini granice između BiH i Hrvatske? Kantonalno tužilaštvo iz Bihaća je tada planiralo hapšenje i Dine Muzaforovića koji je označen kao jedan od organizatora organizirane kriminalne grupe. No, državni tužilac Džermin Pašić je, u saradnji sa kasnije uhapšenim graničnim policajcem Reihanom Rakovićem, preduhitrio akciju bihaćkog tužilaštva. Iako je Muzaforovića označio kao vođu ove kriminalne grupe, tužilac Pašić ga nije uhapsio. Muzaferović je od tada bio slobodan čovjek. Nakon što je “oteo” predmet Escobar, tužilac Pašić je posljednjeg radnog dana prošle godine dostavio Sudu BiH optužnicu u ovom slučaju. Optužnicom je bilo obuhvaćeno šest osoba, ali Dine Muzaferovića nije bilo među njima. Sud BiH je odbio potvrditi ovu optužnicu.

“Sud BiH oglašava se stvarno nenadležnim za postupanje u krivičnom predmetu protiv osumnjičenih Darka Jovanovića, Murata Dizdarevića, Almira Pehlića, Armina Sefića, Nermina Balića i Eldina Ćerimovića”, piše u Rješenju Suda BiH donesenom 12. januara.

Predmet je, potom, vraćen u Bihać i to sa optužnicom koju je podigao tužilac Pašić. Među šestoricom optuženih u tom slučaju bio je i Eldin Ćerimović koji je pristao, pred tužiocem Pašićem svjedočiti protiv Muzaferovića. Nekoliko mjeseci kasnije, u maju ove godine, Ćerimović je ubijen. Njegove ubice nikada nisu pronađene. Tužilac Pašić nije želio provoditi istragu u ovom slučaju, iako je ranije i službeno obaviješten da se pripremaju ubistva svjedoka u slučaju Escobar.

“Zapljenom plantaže i opreme grupa je na gubitku oko 4 miliona KM. Navodno, Dino pokušava na sve načine doći do informacija ko ga je ocvikao, čak razmišlja raspisati nagradu za informaciju o tome i angažirati plaćenog ubicu da riješi par policajaca kako bi u budućnosti drugi razmislili prije nego bi se upustili u istraživanje njega i njegovih poslova”, navedeno je, pored ostalog, u informaciji dostavljenoj Graničnoj policiji BiH.

Tužilac Pašić na ovo nije reagirao i ubrzo je, rekosmo, ubijen svjedok Eldin Ćerimović.

Nakon što je predmet dostavljen Tužilaštvu USK, obnovljena je istraga protiv Muzaferovića. Na kraju je za njim raspisana i crvena Interpolova potjernica na osnovu koje je ove sedmice i uhapse u Njemačkoj.

Sve o slučaju “zagađene vode”: Kako je HDZ preko Zavoda za javno zdravstvo FBiH pokušao “uništiti” bh. proizvođače vode

“Nemam komentar. Ne dajem izjave o tom slučaju”, započet će i završiti svoj razgovor za Istraga.ba direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić.

Tema razgovora su trebale biti navodno zagađene vode u Federaciji BiH. Sjetit ćete se, to je ona afera o kojoj se govorilo proteklih dvadesetak dana, bez konkretnih podataka i činjenica. Istraga je uspjela istražiti cijeli slučaj i sve činjenice do kojih smo došli upućuju na zaključak da iza svega stoji politika. Na udaru su bili proizvođači vode iz BiH i jedna voda iz Srbije koja se već dugo ne uvozi u BiH. Vode iz Hrvatske za Zavod za javno zdravstvo FBiH kojim rukovodi HDZ-ov kadar Siniša Skočibušić nisu bile sporne.

“Na osnovu kojeg zakona ste započeli monitoring flaširanih voda”, pitali smo Skočibušića.

“Ne dajem izjave”, glasio je odgovor.

Priča počinje u oktobru 2021. godine kada Zavod za javno zdravstvo FBiH, samoinicijativno, ne obavještavajući ni inspekcije, ni Agenciju za sigurnost hrane niti proizvođače, pokreće “monitoring flaširanih voda”. Sve se radi u tajnosti iako je zakonska regulativa propisala način na koji se može raditi analiza voda ili namirnica.

“Zdravstveni nadzor namirnicama i predmetima opće upotrebe koji se uvoze vrši savezni organ uprave nadležan za poslove zdravstva preko sanitarnih inspektora”, piše u članu 20 Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe koji je preuzet iz SFRJ i koji je još na snazi.

Pojednostavimo, zdravstveni organ je Zavod za javno zdravstvo FBiH, a organ uprave koji vrši nadzor bi trebale  bi biti inspekcije. Provjerili smo, nijedna inspekcija nije znala za monitoring. Inspektori nisu bili na izuzimanju vode i ne znaju na koji su način uopće uzimani uzorci.

A uzorci su, saznaje Istraga.ba, uzeti u tržnom centru Konzum. Uposlenici Zavoda za javno zdravstvo kojim rukovodi HDZ-ov kadar Siniša Skočibušić izuzeli su pakete flaširanih voda koje su potom poslali na analizu. Sada jedna bitna činjenica. Svi proizvođači vode su dužni jednom mjesečno slati vodu na testiranje. Skoro svi su svoje uzorke proteklih dvanaest mjeseci slali na analizu u Zavod za javno zdravstvo FBiH. I svaki put su proizvođači dobijali uredne potvrde. Dakle, u redovnoj analizi Zavod je konstatovao da su vode u redu, ali su tokom vanredne analize, koje su rađene u istom periodu, u istim vodama navodno pronađene štetne materije.

Koje su to vode, pitali su se građani BiH nakon što je Zavod za javno zdravstvo FBiH saopćio neke flaširane vode nisu ispravne. Uspjeli smo doći do dokumenata Zavoda za javno zdravstvo FBiH. U pitanju je sam voda od kojih se šest proizvodi u Bosni i Hercegovini. Evo spiska – Prirodna izvorska voda Bistrica (proizvođač GEMEX Sarajevo, izvorište Vranica, Gornji Vakuf), Prirodna mineralna voda PRINCES Mg (proizvođač Princess Tešanj, izvorište Oraš-Planje Tešanj), OAZA (proizvođač OAZA Tešanj), Bistrik (Proizvođač PAPAGO d.o.o. Lukavac, izvorište Devetak Lukavac), LEDA (proizvođač Lukas TP Nakić d.o.o. Široki Brijeg), LEDENA (proizvođač GAKOM d.o.o. Gračanica), JAZAK (proizvođač NIS Novi Sad-Srbija). Svi uzorci, pazite sada, su kupljeni. Tako, barem, piše u dokumentu Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Još jednom da ponovimo – Zavod za javno zdravstvo FBiH kojim rukovodi kadar HDZ-a BiH je samoinicijativno, u tajnosti, bez znanja inspekcija i nadležne Agencije za sigurnost hrane, kupio u Konzumu flaše voda proizvedenih u BiH koje su potom analizirali. Nijedna voda iz Hrvatske nije bila sporna.

Nakon “vanredne analize”, Zavod pravi konferenciju za medije i prezentira rezultate. Konferencija za medije je organizirana 17. novembra 2022. godine. A sporni uzorci su uzeti 29. novembra 2021. godine, Dakle, punih godinu dana prije nego se Skočibušić sa saradnicima odlučio obratiti javnosti. I još nešto – rok upotrebe svih testiranih voda je istekao u oktobru ove godine i ti kontigenti su povučeni sa polica u vrijeme održavanja konferencije za medije. To znači da je Zavod, čak i ako je voda bila zagađena, dopustio da sporna voda bude prodata.

“Laboratorij Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH je, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, broj 46/10 i 75/13) te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“, br. 40/10, 30/12 i 62/17), Pravilnikom o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama („Službeni glasnik BiH“, br. 26/10 i 32/12), proveo Monitoring prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH u razdoblju listopad 2021. – rujan 2022. godine”, navedeno je u Izvještaju Zavoda za javno zdravstvo koji je izazvao paniku u javnosti.

Proizvođači su, nakon ove analize zatražili supervještačenje. Ono je obavljeno u Zavodu za javno zdravstvo FBiH. Isti Zavod, ista voda i nalazi su u redu. O svemu smo ovome namjeravali razgovarati sa direktorom Skočibušićem.

“Ovo se toliko izokrenulo od one osnovne teme tako da je to Bože sačuvaj”, rekao je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ne želeći dalji razgovor.

Privremeno “poravnanje” u UIO: Federacija mora prebaciti 14,5 miliona na račun Republike Srpske

Iz Budžeta Federacije BiH u narednim će danima biti prebačeno 14,5 miliona maraka u trezor Republike Srpske. Ovu je odluku 4. septembra donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

“Na ime prvog privremenog poravnanja preostalog iznosa indirektnih poreza za 2023. godinu. Federacija Bosne i Hercegovine je dužna da isplati Republici Srpskoj ukupan iznos od 14.562.127,93 KM”, piše u članu II Odluke o privremenom poravnanju između korisnika raspodjele indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje za 2023. godinu.

Privremeno poravnanje, kako piše u odluci, vrši se na teret tekućih prihoda od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje koji pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine, prijenosom na račun Republike Srpske. Novac će na račun RS-a biti prebačen osmog dana od objavljivanja odluke u Službenom glasniku BiH. Odluka je objavljena 8. septembra.

Ovo poravnanje se odnosi na period april, maj i juni 2023. godine. Naime, Upravni odbor UIO je utvrdio da je Federacija imala manju krajnju potrošnju nego što je to bilo procijenjeno privremenim koeficijentima za drugi kvartal.

Dakle, ovih 14,5 miliona KM koji će Federacija prebaciti Republici Srpskoj odnose se na period april-juni ove godine i nema veze sa onih 60 miliona KM koje će RS, prema procjenama ministrice finansija tog entiteta Zore Vidović, dobiti na osnovu raspodjele po novim koeficijentima koji će biti primjenjivani u narednom periodu. Podsjećamo, na istoj sjednici UO UIO usvojen je prijedlog o utvrđivanju koeficijenta za raspodjelu novca od indirektnih poreza.

Povećan je koeficijent za RS na 34,44 posto te u narednom periodu trebao dobiti oko 60 miliona KM više nego kod prethodne raspodjele. Prema novoj odluci za Federaciju BiH je smanjen koeficijent i sada iznosi 62,01 posto dok je kod prethodne raspodjele iznosio 63 posto.

Ove odluke su donesene nakon što je Srđan Amidžić, kadar SNSD-a, imenovan za ministra finansija BiH. Amidžić je, tako, po funkciji postao predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje čiji je direktor SNSD.ov kadar Zoran Tegeltija.

U tajnosti usvojena odluku o raspolaganju šumama: Vlada FBiH omogućava krčenje državnih šuma, sve urađeno da se pokrije britanska firma Adriatic Metals koja će u Varešu eksploatisati olovo i cink!

Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom će, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućiti britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša, saznaje Istraga.ba.

Ovim je, faktički, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu omogućila privatnoj kompaniji da krči šume na području Vareša koje bi trebale biti državna imovina. To zemljište će se koristiti za eksploataciju olova, cinka i barita za koje je Adriatic Metals dobio koncesije.

Prema informacijama Istrage, kompanija Adriatic Metals čiji je menadžer za BiH Alem Logo, kadar Naroda i Pravde, već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su na posljednjoj sjednici donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.

“Ovom odlukom regulira se način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH koju možete pročitati ako kliknete ovdje.

Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.

“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci.

Dalje piše da “dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.

Ono što je sporno, nadležnost nad šumama kao državnom imovinom imat će kantoni, odnosno entitet FBiH.

“Nakon što je dostavljena kompletna dokumentacija, kantonalno ministarstvo formira komisiju iz tačke V ove odluke radi obračuna naknade za promjenu namjene zemljišta te svu dokumentaciju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH.

No, prije nego što je Vlada FBiH donijela odluku, stiglo je i mišljenje OHR-a.

“Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine, Člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo Država Bosna i Hercegovina, kao titular, u skladu s odredbama ovog zakona.” U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom.u skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku”, navedeno je u aktu OHR-a.

Dakle, OHR je, faktički, upozorio Vladu FBiH da bi “promjena namjene šumskog zemljišta mogla imati znatne pravne posljedice”.

No, Vlada FBiH je, bez obzira na to, donijela odluku. I to na osnovu Informacije Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 10. sjednici, održanoj dana 2.8.2023. godine, nakon raspravljanja o Informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, o realizaciji Odluke o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u gradevinsko za privredno društvo „Adriatic metals BH” doo Vareš,donijela Zaključak broj: V 1039-1/2023 kojim se ovom organu daje zaduženje da pripremi preporuku/uputstvo/instrukciju lokalnim zajednicama kojim bi se, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, unificiralo postupanje u vezi promjene namjene zemljišta – ne i titulara, a u skladu sa vodenom raspravom. Poljoprivredno zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Poljoprivredno zemljište kao osnovno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo korištenja za poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na sve druge funkcije i namjene. Interesi očuvanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta moraju se uzeti u obzir pri utvrdivanju strateških opredjeljenja, dokumenata prostornog uredenja, razvojnih programa, akcionih planova, donošenja propisa i poduzimanje mjera od strane nadležnih organa”, navedeno je u Informaciji koja se odnosi na Adriatic Metal.

Edin Gačanin postigao sporazum sa nizozemskim pravosuđem: Za krijumčarenje 2,5 tone kokaina Titu 7 godina zatvora, zatražio da kaznu izdržava u Bosni i Hercegovini ili u Dubaiju!

Narko bos Edin Gačanin Tito sklopio je sporazum sa nizozemskim pravosuđem, potvrdila je njegova braniteljica Laura Versluis za medije u toj državi.

On je 1. novembra priznao krivicu, a Sud u Rotterdamu je 16. novembra prihvatio sporazum i osudio vođu moćnog kartela na sedam godina zatvora i milion eura kazne. Gačanin je, prema informacijama Istrage, priznao krivicu pod uslovom da kaznu zatvora izdržava u Dubaiju, Nizozemskoj ili u Bosni i Hercegovini.

U preside je navedeno da je Gačanin priznao da je u Evropu, preko luke Roterdam uvezao 2,5 tona kokaina i oko 7,7 tona hemikalija za proizvodnju kristalnog meta.

Podsjećamo, u novembru prošle godine, na osnovu potjernice iz Nizeozemske Edin Gačanin Tito uhapšen je u Dubaiju, ali je vrlo brzo, pod sumnjivim okolnostima pušten na slobodu.

“Ova hapšenja su vrhunac paralelnih istraga koje se vode u Španiji, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz potporu Europola. OVa kriminalna mreža uključena je u krijumčarenje droge velikih razmjera i pranje novca”, saopćeno je tada iz EUROPOL-a.

Policijske agencije tada su saopćile da je “opseg uvoza kokaina u Europu pod kontrolom i zapovjedništvom osumnjičenih bio je ogroman, a policija je tokom istrage zaplijenila preko 30 tona droge”.

Istraga.ba godinama je pisala o kartelu Tito i Dino kojim rukovodi Edin Gačanin Tito kojeg su u Dubaiju čuvali bivši pripadnici Federalne uprave policije iz Sarajeva.

Tito je godinama živio u Dubaiju gdje je blisko sarađivao sa Ridouanom Taghijem, Richardom Riquelmeom, Raffaeleom Imperialeom, Noufalom Fasih zvanim “Mr. Couscous”, koji je član kriminalne skupine iz Sjeverne Irske okupljene oko porodice Kinahan.

Richardo Riquelme je 2017. godine uhapšen u Čileu odakle je izručen Nizozemskoj  gdje je osuđen na 11 godina zatvora. Marokanac Ridouan Taghi je u decembru 2019. godine uhapšen je u Dubaiju i izručen Nizozemskoj gdje mu se sudi za nekoliko ubistava. Naoufal “Belly” Fassih uhapšen u Irskoj i izručen Nizozemskoj gdje je osuđen na 18 godina zatvora. Rafaele Impriale Pasta, vođa isalijanske mafijaške organizacije Camora, uhapšen 4. avgusta 2021. godine u Dubaiju i čeka se njegovo izručenje Italiji. Na slobodi su ostali još Daniel Kinahan iz Sjeverne Irske, ali i Tito Gačanin koji je misteriozno pušten. 

Edin Gačanin Tito je za svoje poslove često angažirao bh. državljane, a, prema dokumentima koje je Istraga objavljivala, kontrolisao je isporuku velikih količina kokaina iz Perua u Evropu i Aziju. Ovaj kartel je, prema procjenama istražnih organa, prometovao kokainom vrijednim 23 milijarde eura. Obruč oko Tita se počeo stezati kada je u Peruu uhapšen bh- državljanin David Cufaj. ponat kao Raul.

schema peruanske policije: Tito na vrhu kartela

O je uhapšen u Peruu zbog krijumčarenja oko dvije tone kokaina. Taj kokain je trebao prokrijumčariti u Evropu za osobu kodnog imena Tito. Navedeno je to i u presudi suda u Peruu.

Edin Gačanin Tito je bh. državljanin koji je narko biznis započeo u  Nizozemskoj gdje je godinama živio. Nakon što je postao jedan od najmoćnijih narko bosova, Gačanin je preselio u Dubai gdje je sarađivao s Imperialeom i porodicom Kinahan. U septembru 2016. godine Gačanin je posljednji put bio u BiH gdje mu je domaćin bio sarajevski biznismen Gordan Memija. Tada su ga čuvali pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Neki od tih policajaca kasnije su preselili u Dubai gdje su bili lično obezbjeđenje Edina Gačanina Tita.

Harun Sadiković, Dženis Kadrić, Ibrahim Miladin i Edin Gačanin Tito

Ova fotografija je nastala početkom januara prošle godine u Dubaiju. Objavljena je na Instagram profilu Haruna Sadikovića. Krajnje desno, iz vaše perspektive je Edin Gačanin. Do njega je, ovaj bez kose, Ibrahim Miladin. Sa desne Miladinove strane je Dženis Kadrić. Krajnje lijevo je Harun Sadiković. Da kratko podsjetimo. Ibrahim Miladin je bio pripadnik Specijalne policije Federalne uprave policije.

Primljen je, pisali su mediji, posredstvom bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. I Dženis Kadrić je bio pripadnik Specijalne jedinice FUP-a. Obojica su sada na „tjelesna straža“ Edina Gačanina Tita. Vođu narko kartela su pratili i u septembru kada je 2016. godine godine kada je on boravio u Sarajevu.

Izvještaj FUP-a: Memija dočekao Tita

Gačanina je, tada, na sarajevskom aerodromu dočekao biznismen Gordan Memija, čija je firma rentala i automobile u kojima vozio Tito sa pratnjom, koju su, uglavnom, činili pripadnici Federalne uprave policije. U znak zahvalnosti, Gačanin je donirao skupocjenu opremu Specijalnoj policiji, a donacija je proknjižena preko bivšeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koji je, tada, dobio jedan komplet opreme. Osim toga, Gačaninov drugi pratilac Ibro Miladin (bio)  je prijatelj Gordana Memije, biznismena koji je, prema vlastitom priznanju, dočekao Tita na aerodromu i kojem je iznajmio automobile za vožnju po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Izvještaj FUP-a: Memija dočekao Tita

Osim sa Memijom, Edin Gačanin Tito povezan je i sa visokopozicioniranim kadrovima stranke Narod i Pravda, za šta postoje relevantni dokazi u Sky aplikaciji.

Biznismen Gordan Memija je, prema istrazi i vlastitom priznanju, dočekao Edina Gačanina i iznajmio mu automobile i hotelsku sobu u Sarajevu, a pripadnici FUP-a su ga čuvali. Među federalnim policajcima koji su čuvali Edina Gačanina Tita u Sarajevu bio je i Dražen Čobović. U pitanju je prijatelj miniostra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i Gordana Memije koji je s njima putovao i na hadž.

Ministar Elmedin Konaković, Titov čuvar Dražen Čobović i Gordan Memija, ministrov kum i Titov prijatelj

Dražen Čobović će kasnije napustiti FUP i otići u Dubai gdje je bio  čuvac Edina Gačanina Tita. Međutim, ubrzo se vratio i sada živi u Sarajevu.

Zagrebački Nacional otkrio skandal “Ispod površine”: N1 BiH zabranio objavu istraživačke priče o Draganu Čoviću, direktor Amir Zukić ustvrdio da bi emitiranje “donijelo reputacijsku štetu televiziji”

Nacional je protekle sedmice doznao da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objkavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako piše autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Emisija, međutim, nije bila objavljena krajem rujna, kako je bilo planirano, da njome započne ovogodišnja sezona N1 BiH televizije. Zašto, nitko nije znao. Prve jasnije informacije o tome, prema prošlotjednim saznanjima Nacionala, glavni urednik N1 BiH Amir Zukić iznio je na sastanku cijele redakcije N1 BiH 21. studenoga, jednome od redovitih sastanaka koje uredništvo te kuće održava s vremena na vrijeme.

“Na tom sastanku Zukić je javno rekao da je “board zabranio” emisiju o Čoviću, što je izazvalo revolt velikog broja zaposlenih na N1 BiH koji su zahtijevali da Zukić objasni razloge zabrane. Zukić je prenio kako “board” emisiju smatra “jednostranom” te da bi Čović zbog nje mogao tužiti N1 BiH, a ta je tvrdnja, pak, izazvala još veće nezadovoljstvo pa su novinari i zaposlenici od Zukića zahtijevali da se, kao glavni urednik, izjasni što misli o emisiji. Odgovorio je da ga je “stid što emisija nije išla”, a na pitanje vjeruje li tome što je board N1 BiH rekao, odgovorio je niječno i dodao kako misli da je trebalo objaviti emisiju.Nacional je zamolio Zukića da objasni zašto emisija nije objavljena. Odgovorio je ovako: “Uredničko vijeće procijenilo je da novinarsko istraživanje za tu konkretnu emisiju nije zadovoljilo profesionalne standarde N1 BiH i uredničke kriterije koje slijedimo.” Nacional je tražio da Zukić objasni tko je, imenom i prezimenom, u “uredničkom vijeću” N1 BiH, ali nije nam odgovorio. Izvori Nacionala kažu da takvo tijelo ne postoji u redakciji N1 BiH u Sarajevu pa je moguće samo to da je riječ o Upravi United Medije, tvrtke vlasnice N1 televizije i još niza moćnih televizija u regiji kojoj je sjedište u Švicarskoj. Članovi Uprave su, kako stoji na webu United Medije, Aleksandra Subotić, Dirk Gerkens, Srđan Ćirović, Ivan Krstić, Ivana Galić Baksa, Srečko Husnjak, Veljko Smiljanić, Ralf Manthey i Pavel Blagov. Nacional je pitanja o zabrani emisije poslao i upravi United Medije, ali odgovore nismo dobili.
U odgovoru Amira Zukića dalje stoji ovako: “Upravo zahvaljujući objavljivanju provjerenih, točnih i kredibilnih informacija, N1 BiH u BiH već godinama ima status medija kojem publika najviše vjeruje. Najgledaniji smo news televizijski kanal i drugi najposjećeniji portal u državi. U produkciji emisije o Čoviću nismo uspjeli dobiti dokaze kojima bismo ispoštovali vlastite uredničke kriterije. Odlučeno je da ne objavljujemo sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu reputaciji Ni BiH i izložiti nas riziku sudskog procesa. O Čoviću, kao i ostalim bh. političkim liderima, objavili smo bezbroj priloga i emisija, ali samo kad smo bili sigurni da govorimo istinu. U više od devet godina djelovanja našeg medija nije se desila nijedna presuda protiv N1 BiH, što je dovoljna ilustracija da su istina i profesionalizam glavne vodilje u našem radu”, kazao je Zukić, dodajući kako je sve to “rekao i pred redakcijom, jer o svemu uvijek otvoreno razgovaramo”.
Nacional je sa Zukićem htio provjeriti i neslužbena nagađanja da je emisija zaustavljena zato što uprava United Medije nije htjela riskirati lukrativni ugovor s mobilnim operaterom HT Eronet, za koji nije tajna da je pod osobnim Čovićevim utjecajem. Na pitanje o tome Zukić je odgovorio: “N1 BiH je informativni mediji mi se ne bavimo ugovorima s telekom operaterima. Sve ugovore sklapa United Media, kao medijska grupacija kojoj pripadamo.” Nacional je i HT Eronetu poslao pitanja ima li tvrtka ugovor o suradnji s televizijom N1 BiH i o kakvom je ugovoru riječ. Zanimala nas je financijska vrijednost ugovora, ima li u njemu odredbi koje na bilo koji način utječu na program televizije N1 BiH, a pitali smo i je li HT Eronet ikada i na bilo koji način, službeno ili neslužbeno, tražio da televizija N1 BiH ne objavi istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, postavljajući to kao uvjet o kojem ovisi ugovor HT Eroneta i N1 BiH. Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT Eroneta Mirjana Brkić-Milinković odgovorila je ovako: “HT Eronet nema nikakvu vrstu izravnog ugovora, već samo ugovor o reemitiranju programskog sadržaja na Home.tv platformi s vlasnikom prava za N1 BiH program, a takvih ugovora o reemitiranju programskog sadržaja imamo na desetke sa svim drugim vlasnicima prava. HT Eronet nikada, ni na koji način – ni dosad, a neće ni ubuduće – nije utjecao niti se miješao u uređivačku politiku ijednog medija, pa tako ni televizije N1 BiH ni bilo koje druge televizijske kuće.” Činjenica je, međutim, da Dragan Čović, kao predsjednik stranke članice parlamentarne većine u Federaciji BiH, ima izravan utjecaj na HT Eronet kao predstavnik njegova suvlasnika, Federacije BiH. O tome svjedoči i njegova vlastita izjava od 12. travnja ove godine, objavljena na news portalima u BiH, u kojoj je najavio smjene u upravi HT Eroneta. Stoga mogu biti itekako utemeljene pretpostavke da je N1 BiH odustao od objavljivanja istraživačke priče o Čoviću kako ne bi izgubio važnu mogućnost emitiranja na platformama HT Eroneta”, navedeno je u tekstu Nacionala.

Odgovorarajući dalje na pitanja Nacionala, Amir Zukić kazao je kako su prethodne emisije serijala “Ispod površine”, koje je radio isti autor Boris Brezo, “bile bazirane na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa pa su zato i emitirane”, a “odjek je bio sasvim zadovoljavajući”. Upitan je li to prva zabrana neke emisije u povijesti televizije N1 BiH, Zukić je odgovorio: “Nama je Uredničkim smjernicama zabranjeno da objavljujemo neprovjerene informacije i sadržaje za koje nemamo dokaze, tako da zabrana nije termin koji adekvatno opisuje odluku da se u eter ne pusti emisija u kojoj nisu ispoštovani urednički kriteriji koje smo sami sebi postavili. Dešavalo se, naravno, i ranije da ne objavimo pojedine priloge i emisije kad nismo uspijevali dobiti potrebne dokaze tijekom istraživanja ili kad urednički nismo mogli stati iza činjenica nepotvrđenog sadržaja. Svaki medij koji se u svom radu vodi najvišim standardima novinarske profesije mora preuzeti odgovornost za ono što objavljuje. Sloboda i rad bez cenzure krase N1 BiH, ali i profesionalna odgovornost.” Na pitanje je li N1 BiH svjestan reputacijske štete koju izaziva vijest da ne objavljuje vlastitu, već snimljenu emisiju, Zukić je odgovorio: “Upravo zbog potencijalne reputacijske štete za N1 BiH i objavljivanja informacija bez dokaza, emisija nije puštena u program.”
Međutim, izvori s kojima je razgovarao Nacional tvrde kako nije bilo nijednog razloga da se emisija o Čoviću ne objavi: napravljena je na istim profesionalnim načelima kao i sve dosadašnje te je kao i prethodne emisije za koje je autorski tim dobio pohvale i od urednika i od uprave N1 BiH, bila “bazirana na činjenicama iz istražnih postupaka ili postojećih sudskih procesa”. Autor emisije Boris Brezo skrupulozno je doznao i objavio koji su točno dokazi nestali u sudskom procesu te o tome tražio i dobio reakciju nadležnih pravosudnih tijela. Jedan od izvora Nacionala, profesionalac koji je imao uvid u velike dijelove sporne emisije, izjavio je da u njoj “stvarno ne vidi ništa sporno osim što se možda ne bi svidjela Draganu Čoviću”. “Ali je i to upitno jer se, na primjer, vidi da su sudski procesi protiv njega loše pripremljeni, a možda se čak može tumačiti i da su montirani”. Jedan od sugovornika za emisiju, mostarski sociolog i politički analitičar Slavo Kukić, za Nacional je izjavio kako je intervju s njim bio “apsolutno profesionalan”, a trajao je cijeli sat. Naposljetku, emisija završava zaključkom da je Čović, usprkos svemu, bez konkurencije politički voda bosanskohercegovačkih Hrvata, te rečenicom Pere Previšića, predsjednika Čapljinske neovisne stranke, koji ironično ali možda i ne posve ironično-kaže: “Jao nama Hrvatima ako, ne daj Bože, Čoviću nešto bude. Tko će nas onda voditi?” Nacional je glavnog urednika N1 BiH pitao što on kao profesionalac i glavni urednik, i neovisno o “uredničkom vijeću”, misli o toj emisiji i koja je točno informacija u njoj bila neprofesionalno obrađena, ali odgovor nismo dobili.
Nacional je u subotu, 20. prosinca, razgovarao s Perom Previšićem, koji je potvrdio da je zvao autora emisije Borisa Brezu želeći doznati kada će emisija biti emitirana. “Nije imao druge nego da mi kaže da neće ići”, prenio je Previšić Nacionalu. “A ja sam dva puta iz Čapljine išao na snimanje u Sarajevo. Nisam htio govoriti iz mostarskog studija, nego sam se radovao da ću u glavnom studiju, u Sarajevu, reći sve što mislim o Čoviću i njegovoj politici. Sat i pol sam, kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, članice Hrvatskoga narodnog sabora, govorio o tome. Jako me razočaralo kad sam saznao da emisija neće ići. Jer, možete misliti, iz Čapljine putujem, trošim vrijeme i novac i onda vas netko obavijesti… A išao sam čak dva puta jer su me zamolili da ponovo dođem nakon što im se izbrisala cijela snimka prvog intervjua. I otišao sam, nije mi bilo teško, jer sam htio sa zadovoljstvom reći sve što mislim o Draganu Čoviću i onome što radi kao predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora: on je jednostavno ‘ukrao’ hrvatski narod sve ovo vrijeme u BiH.” Previšić je, inače, jedini političar koji je na zadnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru kritizirao Dragana Čovića. “Medu petsto ljudi javno sam rekao vodstvu hrvatskog naroda da je poražavajuće to što rade sve ove godine: Hrvati u BiH pali su ispod dvjesto tisuća ljudi koji stalno žive u BiH i ako ovako nastavimo, za desetak godina postat ćemo nacionalna manjina. Za sve to odgovorno je ovakvo vodstvo hrvatskog naroda koje je u zadnjih 20 godina, otkad je na čelu Dragan Čović, napravilo takav egzodus, a to se, nažalost, nitko ne usudi reći. Ali ja nemam ‘oraha u džepu’: nemam vojne mirovine, nemam skrbi, 62 mjeseca bio sam vojnik na prvim crtama obrane i nisam tražio ništa od hrvatske države jer sam smatrao da je to moja obveza. Ljudi se boje, ali ja ne. Jedini sam progovorio na tom zasjedanju HNS-a”, kazao je Previšić za Nacional, dodajući kako u intervjuu za emisiju N1 BiH “nije politizirao, nego iznosio argumente i dokaze”. “Zvali su i druge hrvatske političare, ali nisu htjeli govoriti. Mogu vam reći da su svi ti predsjednici stranaka s hrvatskim predznakom gori nego Čović, jer šute i nemaju petlje da mu ‘u facu’ kažu što trebaju reći. Ali ja sam rekao. I zašto bi se televizija N1 BiH trebala bojati tužbi ako im ja kao predsjednik stranke nešto izjavim? Pa tužit će mene ako će ikoga tužiti, ne N1 BiH televiziju”, smatra Previšić, koji kaže kako je čuo da je “emisija o Čoviću trebala biti bomba’, jedna od najboljih emisija serijala ‘Ispod površine'”.
Glavna urednica portala Hercegovina.info Kristina Spajić-Perić, koju je Društvo novinara BiH proglasilo Novinarkom godine 2023., bila je još jedna sugovornica za cenzuriranu emisiju o Čoviću. Potvrdila je to i za Nacional: “Na poziv Borisa Breze bila sam jedna od govornika u tematskoj emisiji o Draganu Čoviću ‘Ispod površine’. Snimanje se odvijalo u studiju N1 BiH u Mostaru 2. kolovoza 2023., gdje sam govorila o liku i djelu Dragana Čovića, što i kako radi zadnjih 20 godina, gdje mu radi uža obitelj, kako upravlja i kadrovira, koje dodatne tvrtke i poslove imaju, o štetnom odnosu s Miloradom Dodikom i drugome o tom političaru kojeg pratim sada već punih 20 godina.” Potvrdivši da “emisija nikad nije emitirana”, Spajić-Perić rekla je kako “smatra da je to nekorektno prije svega prema njihovom novinaru koji se trudio oko emisije te ranije uspješno završio tematske priče o aferi Respiratori, Dodiku, Osmici, ali i prema gostima”. Ona je, pak, “bila neugodno iznenađena”: “Meni medijskog prostora ne manjka, na čelu sam jednog od najčitanijih portala u BiH, svakodnevno me novinari iz BiH i Hrvatske zovu za komentar aktualnosti i ponekad ne stižem raditi svoj posao zbog gostovanja u drugim medijima. Hercegovina.info je jedan od osnivača Umbrelle, udruženja istraživačkih portala, koju čini mreža medija koji naše članke prenose, no iskustvo s emisijom oko koje me pitate ostavlja ipak gorak okus u ustima, prije svega jer imam višedesetljetno novinarsko iskustvo i znam kakav je osjećaj kad ti je stopirana priča. Kao urednik vratim na popravak ako priča ne zadovoljava, ali se objavi. Ovdje je nečiji rad bačen, a serijal potpuno ukinut kada je zapelo na Čoviću.” I u toj točki Spajić-Perić pogađa bit ovog neočekivanog uređivačkog propusta televizije koja je uživala ugled neprikosnovene neovisnosti, a kojoj ovaj nepotrebni skandal sada krnji vjerodostojnost: “Ne znam koji su razlozi da emisija nije objavljena. Nas je u redakciji to šokiralo, smatrali smo da je N1 BiH neovisna medijska kuća, no čini se da to nije slučaj kada se radi o Draganu Čoviću s obzirom na to da je stopirana emisija upravo o njemu. Znači, emisija nije vraćena novinaru na doradu, nego je zaustavljena.” A to uistinu nije bilo potrebno jer trebamo li sada zaključiti da je Čović moćniji i od Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića, od kojih N1 BiH nijednog ne tetoši, baš kako se vjerodostojnom mediju i pristoji?

(Nacional.hr)

Vlada FBiH odobrila novac prvobitno namijenjen za gašenje požara: Čovićevom Zrinjskom i Nikšićevom Veležu po milion i po maraka iz Budžeta Federacije!

Fudbalski klub Zrinjski kojim suštinski upravlja potpredsjednik Amir Gros Kabiri dobit će iz Budžeta Federacije BiH 1,5 miliona maraka. Identičan odnos dobit će i drugi mostarski klub Velež. Odluku o dodjeli novca donijela je Vlada Federacije BiH sa  Nerminom Nikšićem na čelu.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 23. sjednici, održanoj 22.12.2023. godine, donosi Odluku o dopuni odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele  sredstava “kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – izgradnja športske dvorane Mostar i drugih športskih objekata u Mostaru utvrđenih proračunom Federacije BIH za 2023. godinu”, navedeno je u Odluci”, kojom je ukupno šest i po miliona maraka prebačeno u Mostar.

Sredstva će se raspodijeliti, odlučila je Vlada FBiH, na sljedeće korisnike: troškove izgradnje objekta KSC u Mostaru: 3.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije FK Velež: 1.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije NK Zrinjski:1.500.000,00 KM.

Podsjetimo, prvobitnim prijedlogom Budžeta FBiH za 2023. godinu, bivši saziv Vlade FBIH je planirao izdvajanje 3,5 miliona maraka za izgradnju sportske dvorane u Mostaru. Međutim, stranke Trojke i HDZ su, usvajajući Budžet, odlučile da dodaju još dva miliona maraka na ovu poziciju, uzimajući taj iznos sa pozicije kojom je bila planirana nabavka letjelica za gašenje požara. Amandmanom HDZ-a u martu prošle godine se mijenja i sam naziv pozicije, pa se tako nakon riječi “izgradnja sportske dvorane Mostar” dodaju i riječi “drugih sportskih objekata u Gradu.

Tako se, formalno, otvorio prostor za gradnju objekata u vlasništvu Zrinjskoj i Veleža. Posljednjom izmjenom Budžeta FBiH s kraja prošle godine ova pozicija je ojačana dodatnim milionom maraka, što znači da je za “izgradnju sportske dvorane i drugih sportskih objekata u Mostaru” ukupno planirano 6,5 miliona maraka. Nakon toga, Vlada FBiH 22. decembra 2023. godine donosi odluku i s te pozicije odobrava po milion i po maraka Zrinjskom i Veležu.

Koaliciju na nivou Federacije BiH čine stranke Trojke koje predvodi SDP i HDZ BiH. Na čelu SDP-a i Vlade FBIH je Nermin Nikšić, deklarisani navijač Veleža. Na čelu HDZ-a BiH je Dragan Čović, deklarisani navijač Zrinjskog.

Vođa kartela Amerika formalno državljanin BiH: MUP HNK nije poništio lažni bh. pasoš izdat narko bossu Zoranu Jakšiću

Vođa narko kartela Amerika Zoran Jakšić još uvijek ima validan bosanskohercegovački pasoš izdat na ime Nikola Marjanović, saznaje Istraga. Iako je je u Peruu prošle godine osuđen na 25 godina robije zbog trgovine kokainom i uprkos činjenici da je Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA još prije četiri godine o svemu obavijestila Tužilašvo BiH i MUP HNK, pasoš izdat na ime Nikole Marjanovića sa fotografijom Zorana Jakšića nije poništen.

Živ – važeći”, piše u rubrici status osobe u IDDEEA-inoj bazi podataka ukoliko u pretrazi unesete ime Nikola Marjanović, sin Milorada, rođen 4. decembra 1965. godine u Sarajevu, nastanjen u Mostaru, XII ulica bb.

No, u rubrici fotografija nalazi se dobro poznato lice – Zoran Jakšić. On je, objavili su prije nekoliko dana u svom istraživanju novinari srbijanskog KRIK-a, prije nego je 2016. godine uhapšen u Peruu koristio 40 identiteta. Prilikom hapšenja, pisali su još tada peruanski mediji, Jakšić je imao “lažni bosanskohercegovački pasoš”. Ali njegov bh. pasoš nije bio krivotvoren. Uredno ga je ovaj srbijanski narko boss dobio u MUP-u HNK u Mostaru. Izdat mu je 18 marta 2015. godine.

Samo šest dana ranije, službenici u MUP-u HNK  su Zoranu Jakšiću izdali i bosanskohercegovačku ličnu kartu broj 1E0T0E7J9. Svi dokumenti su izdati na ime Nikole Marjanovića, a na njima se nalazi fotografija – Zorana Jakšića. Godinu kasnije, u julu 2016. godine službenici peruanske policije u saradnji sa američkom DEA-om uhapsili su Jakšića zbog povezanosti sa trgovinom drogom i ubistvima. Označen je kao vođa klana Amerika koji je kokain iz Perua krijumčario u Evropu.

Odmah nakon hapšenja Zorana Jakšića, bh. policijske agencije su službeno obaviještene da je kod njega pronađen pasoš izdat u Mostaru. Tri mjeseca kasnije, po nalogu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu SIPA je provela akciju “Papirus”.

“Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) započeli su danas akciju kodnog naziva “Papirus” koja je izvodi na širem području BiH. Akcija se provodi po naredbama Kantonalnog suda u Sarajevu i Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, a policijski službenici izvode jednu od najsloženijih akcija u bori protiv organizovanog kriminala u našoj zemlji. Vrše se pretresi objekata na ukupno 11 lokacija, a očekuje se lišenje slobode većeg broja osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinile krivično djelo “organizovani criminal” u vezi sa krivičnim djelom “krivotvorenje isprave” I ovjeravanje neistinitog sadržaja”, saopćeno je iz SIPA-e 3. oktobra 2016. godine.

Predmet je ubrzo preuzelo Tužilaštvo BiH, odnosno državna tužiteljica Ivana Petković koja je tokom 2017. i 2018. godine podigla tri optužnice zbog izdavanja bh. dokumenata kriminalcima iz regije. Ali nijednom od ovih optužnica koje su u posjedu Istrage, Tužilaštvo BiH nije obuhvatilo izdavanje pasoša Zoranu Jakšiću, vođi klana Amerika.

“SIPA je o tom pasošu obavijestila sve nadležne institucije.  Nismo mi ti koji izdaju i poništavaju lične dokumente. To rade kantonalni MUP-ovi koji ih i izdaju”, objasnio je za Istragu jedan od visokopozicioniranih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu.

Naš sagovornik tvrdi da je SIPA obavijestila MUP HNK koji je trebao poništiti pasoš izdat na ime Nikole Marjanovića sa fotografijom Zorana Jakšića. MUP HNK to nije učinio, što dokazuje i naslovna fotografija.

No, pasoš izdat Zoranu Jakšiću nije jedini važeći pasoš kojeg su bh. institucije izdale bjelosvjetskim kriminalcima. Istraga se nastavlja i uskoro slijede novi detalji.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...