Istrage

Koalicija u minskom polju: Zbog imenovanja Bošnjaka za direktora BHMAC-a, banjalučki ogranak SDP-a pod kontrolom Vojina Mijatovića traži napuštanje koalicije na nivou BiH

Zbog odbijanja Zukana Heleza i Sevlida Hurtića da na čelo BHMAC-a postave Milana Komljenovića iz Banje Luke, ogranak SDP-a iz RS-a iza kojeg stoji Vojin Mijatović zatražio je raskidanje koalicije na nivou BiH. Tvrde da ne žele biti dio “bošnjačke reprezentacije”. O stavima banjalučkog SDP-a rukovodstvo te stranke je obavijestio prijatelj Vojina Mijatovića Saša Grbić, pišući pismo “ekavicom”.

“Poštovane drugarice i drugovi”, počeo je svoje pismo Mijatovićev nasljednik u banjalučkom SDP-u, “dugo vremena već ćutimo u nadi da će se određene stvari promijeniti ali nažalost mi tonemo sve dublje i dublje. Vijeće Ministara BiH je formirano na način da smo morali progutati imenovanje Selvida Hurtić, što je nama u RS-u donelo gubitak ministarske pozicije u Vladi RS-a  i gubitak pozicije kluba u NSRS. Zamoljeni smo da tada ne reagujemo i smatrali smo da je bitno da se formira državna vlast.
Nakon toga pa sve do danas svi kadrovi SDP BiH na državnom nivou kojii su imenovani su bošnjaci. Paralelno sa tim Hurtić uz saglasnost naših ministara masovno zapošljava SDA-ovce Bošnjake po državnim institucijama, te se još na sve formira “bošnjačka” koordinacija na koju pristajemo i naši ministri učestvuju u istoj”.

Saša Grbić je u istom pismu pohvalio Našu stranku.

“Sa druge strane Naša stranka nema problem sa tim, njihov ministar je iz reda ostalih, a zamjenica ministra iz reda srpskog naroda. Ovo sve šalje katastrofalnu poruku po naše (SDP-ovo) članstvo u RS-u i postavlja se pitanje jesmo li mi bošnjačka ili bosanskohercegovačka partija. Mi više ćutati nećemo i u narodnom periodu ćemo se javno ograditi od vlasti na državnom nivou i tražiti ostavke naših ministra u Vijeću ministara BiH. Mi da želimo biti deo bošnjačke reprezentacije bili bi članovi SDA a ne SDP BiH.Ova poruka je dostupna članovima predsjedništva SDP BiH i ako izađe u javnost znači da je neko iz ove grupe poslao medijima, mi to sigurno nećemo uraditi. U sljedećoj sedmici mi ćemo u skladu sa Statutom SDP BiH održati sastanak i zvanično tražiti od organa povlačenje iz državne vlasti. Ovo je crvena linija mi se osećamo kao Bosanci i Hercegovci, da smo htjeli biti samo Srbi otišli bi u SNSD, a ne u SDP”, napisao je Grbić.

Prema informacijama Istrage, Mijatović i Grbić su pokušavali na poziciju direktora BHMAC-a (Centar za uklanjanje mina) progurati Milana Komljenovića, predsjednika ratnog Kriznog štaba Skender Vakuf koji je u Hagu bio jed od svjedoka u prtedmetu protvi Radovana Karadžića.

Međutim, ministar za ljudska prava Sevlid Hurtić je od SDP-ovog potpredsjednika i ministra odbrane BiH Zukana Heleza dobio uputu da ne postavlja Komljenovića, već da na tu poziciju imenuje Bošnjaka Enisa Horozovića iz Bugojna. Nakon toga iz u viberu grupu rukovodstva SDP-a javio se Saša Grbić upozorivši da on ne želi biti dio “bošnjačke reprezentacije”.

Istraga.ba je kontaktirala Vojina Mijatovića koji nam je kazao da se on “ne miješa u kadrovsku poilitiku na nivou BiH”. Na direktno pitanje da li poznaje Milana Komljenovića, Mijatović je odgovorio – poznajete i vi Sevlida Hurtića”.

Mirjana Marinković-Lepić i vladajuća koalicija opet pogrešno brojali: U Budžetu upisali pogrešan kod, 12,8 miliona KM namijenjenih za besplatne udžbenike osnovcima – propalo!

Najmanje 12,8 miliona maraka namijenjenih za kupovinu udžbenika za učenike do petog razdreda osnovnih škola u Federaciji ostalo je neiskorišteno jer je Predstavnilčki dom FBiH prilikom usvajanja Budžeta pogriješio ekonomski kod.

“Sredstva su, faktički, blokirana jer bez rebalansa budžeta ne mogu biti realizirana”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ministarstva finansija BiH.

“Prilikom usvajanja zajedničkog amandmana u januaru mjesecu ove godine, u federalnom parlamentu, došlo je do greške u ekonomskom kodu. Dakle, amandman koji se odnosi na povećan utrošak za nabavku udžbenika za djecu u OŠ od 1. do 5. razreda u čitavoj Federaciji. Desilo se to da ta greška nije ispravljena. Prilikom neusvajanja rebalansa budžeta u julu mjesecu, ostalo je sve na čekanju. I meni je zaista žao da su djeca dovedena u ovu situaciju, ali i roditelji, nastavci”, kazala je sredinom septembra federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković.

Budžet su, podsjećamo, u januaru ove godine usvojili zastupnici HDZ-a, Naše stranke, NiP-a i SDP-a. S obzirom na to da je na veći dio budžeta djelovano amandmanski, upisan je pogrešan ekonomski kod. U momentu usvajanja Budžeta, Predstavničkim domom FBIH je predsjedavala Mirjana Marinković-Lepić koja se iskazala u nepoznavanju rimskih brojeva. Marinković-Lepić je, kako saznajemo, obavijestila Vladu FBiH da je u pitanju “samo tehnička greška”, te da nema smetnji da se novac namijenjen za udžbenike iskoristi.  Međutim, Vlada FBiH ovaj novac nije mogla iskoristiti prije rebalansa budžeta. No, za rebalans budžeta u ovom trenutku vladajuća koalicija nema dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH jer postoje nesuglasice na relaciji HDZ 1990 i HDZ BiH. Bez glasova HDZ-a 1990 vladajuća koalicija nema potrebnu većinu u Predstavničkom domu FBiH.

Dodik ponovo nadmudrio partnere iz Federacije: Prekinuta sjednica UO UIO, Republika Srpska će u ovom i narednom kvartalu dobiti rekordan procenat novca od indirektnih poreza!

Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH koja je održana u kabinetu ministra finansija BIH Srđana Amidžića nije dobro završila. Naime, Toni Kraljević, ministar finansija Federacije BiH na kraju je ljutito napustio sjednicu, potvrđeno je Patriji iz izvora bliskih UIO.

Naime, ključna tačka današnje sjednice bio je Prijedlog Odluke o raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju puteva (oko 240 miliona KM), skinuta je s dnevnog reda, jer nije bilo konsenzusa.

Kada je riječ o Prijedlogu Odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda s Jedinstvenog računa za period oktobar – decembar 2023. godine također je došlo do ‘sukoba’, jer Rs i dalje insistira na visokim koeficijentima, na šta je burno reagirao Kraljević, koji je preglasan te je i napustio sjednicu.

Prevedeno, ovo znači da nema odluke te da će Republika srpska trenutno u ovom kvartalu, ali i u prvom kvartalu 2024. godine dobiti sredstva po rekordnom procentu 34,6 posto, što je bila odluka iz jula.

Kraljević se protivio ovoj odluci, jer je postojao dogovor da se uvijek glasa za odluke, a da se naknadno može raditi na poravnanjima. No evidentno je da Republici srpskoj ‘gori’ kada je riječ o popunjavanju budžetskih rupa i da se koriste svim metodama da dođu do novca.

(NAP)

Pravosnažna presuda Vrhovnog suda FBiH: NiP-ov federalni zastupnik Halil Bajramović osuđen na tri godine zatvora zbog obmane pri davanju kredita, mora u zatvor i ostaje bez mandata

Federalni zastupnik Naroda i Pravde Halil Bajramović pravosnažno je osuđen na tri godine zatvora, saznaje Istraga.ba. Presuda Vrhovnog suda FBiH ove je sedmice, kako saznajemo, dostavljena Bajramoviću i njegovoj odbrani. To znači da će visokopozicionirani kadar Naroda i Pravde morati u zatvor te da ostaje i bez mandata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Podsjetimo, u junu prošle godine Kantonalni sud u Bihaću objavio je prvostepenu presudu kojom je predsjednik NiP-a u Unsko-sanskom kantonu Halil Bajramović proglašen krivim za krivično djelo obmana pri davanju kredita.

Prema tadašnjem saopćenju Kantonalnog suda u Bihaću, optuženi Halil Bajramović proglašen je krivim da je počinio krivično djelo Obmana pri davanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 268. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

Nasuprot tome, Halil Bajramović je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 2. u vezi sa stavom 1.

Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, dok se optužba odbija za krivično djelo Podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 1., a u vezi sa članom 32. Krivičnog zakona Federcije Bosne i Hercegovine.
Optuženi Halil Bajramović kao podstrekač i Rifet Alibabić kao izvršilac oslobođeni su i od optužbe da su počinili krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. i Krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. u vezi sa članom 32. stav 1. i 54. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Protiv ove presude bila je dozvoljena žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine. Neposredno prije ročišta, Bajramović se sastao u Sarajevu sa federalnim tužiocem i članom VSTV-a Sašom Sarajlićem. Istraga.ba je dokumentovala taj susret, a Bajramović i Sarajlić su kazali da su se slučajno sreli iako se do tada nisu poznavali. Objava tih fotografija očito je spriječila Bajramovića da pokuša utjecati na sudije Vrhovnog suda FBiH koje su sada u cjelosti potvrdile presudu Kantonalnog suda u Bihaći. A to znači da Halil Bajramović mora u zatvor.

Vlada FBiH dala prethodnu saglasnost: Raskida se ugovor sa Kinezima za izgradnju Bloka 7!

Vlada FBiH dala je prethodnu saglasnost na raskid Ugovora o izgradnji Bloka 7 u Tuzli, saznaje Istraga. Istovremeno, data je prethodna saglasnost za otkazivanje Sporazuma o kreditnoj liniji sa Exim Bankom iz Kine.

“Zadužuje se premijer FBiH da uputi u parlamentarnu proceduru Informaciju o Analizi realizacije EPC Ugovora sa izgradnju Bloka 7 – 450 MW u Termoelektrani Tuzla radi informisanja Parlamenta FBiH o statusu Ugovora o inženjeringu, nabavci i izgradnji Bloka 7i svih pratećih ugovora sa EPC izvođačem kao i Sporazuma o kreditnoj liniji sa Exim Bankom Kine”, navedeno je u Zaključcima Vlade FBiH usvojenim sredinom decembra.

„Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga“, izjavio je federalni premijer Nermin Nikšić, ne pominjući uopće zaključke Vlade FBIH kojima je, faktički, započeo proces raskida ugovora sa Kinezima.

Priča o izgradnji Bloka 7 pokrenuta je tokom prvog premijerskog mandata Nermina Nikšića. Prve kontakte sa Kinezima ostvario je tadašnji lider SDP-a BiH i ministar vanjskih poslova BIH Zlatko Lagumdžija.

“Investicija Blok 7 je ustvari prva velika investicija u Elektroprivredi BiH otkad je Tito otvorio posljednji sličan pogon”, izjavio je tadašnji predsjednik SDP-a, a današnji ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija.

U august 2014. godine Lagumdžija se susreo sa tadašnjim ambasadorom Narodne Republike Kine u BiH Dongom Chunfengom.

“Zajednički je konstatirano da pripreme za realizaciju projekta izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, vrijednog 1,5 milijardi KM, a kojeg će prema rezultatima tendera iz aprila 2014. godine graditi kineski konzorcij “China Gezhouba Group Co Ltd. – Lider Guandong Electric Power Design Institute”, teku planiranom dinamikom. Dr. Lagumdžija je istaknuo da ovaj projekat, kao i drugi projekti kineskih kompanija u elektroenergetskom sektoru, mogu biti pozitivan primjer i model za druge kineske investitore u BiH. U tom kontekstu istaknuo je potencijale koje naše zemlja posjeduje u sektoru infrastrukture i telekomunikacija i drugih resursa kojima raspolaže BiH”, saopćeno je tada iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Nedugo nakon ovoga, Elektroprivreda BiH sa Elvedinom Grabovicom na čelu potpisala je ugovor o gradnji Bloka 7. Ali iste godine SDP BiH je izgubio izbore, a već naredne godine Nermin Nikšić i Lagumdžija su ostali bez pozicija. Na čelo Vijeća ministara BiH došao je Denis Zvizdić (tada SDA, a danas NiP). Nakon što je Parlament FBiH dao sve potrebne saglasnosti na potpisivanje ugovora, u novembru 2017. godine Zvizdić je sa Kinezima potpisao Ugovor o kreditu između Elektroprivrede BiH i kineske EXIM banke za projekat izgradnje termoelektrane kapaciteta 450MW “Blok 7” Termoelektrane “Tuzla” u vrijednosti od oko 1,6 milijardi KM.

Međutim, nakon pritiska iz EU i SAD-a, ovaj projekat nikada nije realiziran.

Kineski konzorcij je u septembru 2020.godine informisao JP Elektroprivreda BiH o odustanku američke kompanije da bude podizvođač u ovom projektu. Riječ je o američkoj kompaniji “General Electric” koja se iz projekta povukla zbog nesudjelovanja u poslovima zasnovanim na uglju.

Kineski konzorcij je nakon toga predlagao alternativne kineske podizvođače za ključnu opremu )kotlove), što Elektroprivreda nije prihvatila, uz obrazloženje da alternativni podizvođač ne zadovoljava uslove.

“Mi smo uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donijeli odluku o neprihvatanju alternativnih ponuđača opreme zato što nemaju reference, znanje i iskustvo za realizaciju ugovora o izgradnji bloka 7. O tome smo upoznali i konzorcij uz molbu da pristupe realizaciji ugovorenih obaveza”, navedeno je na zvaničnoj web stranici Elektroprivrede BiH.

Zbog projekta Bloka 7, Energetska zajednica je u decembru 2020. godine uvela sankcije BiH, uz upozorenje da se gradnjom novih termoelektrana u BiH odstupa od politike EU o dekarbonizaciji Evrope.

Pod pritiskom EU, vlasti u BiH su vremenom odustajale od ovog energetskog projekta koji bi povećao energetsku efikasnost BiH. I, na kraju, Vlada FBiH je pokrenula proceduru raskida ugovora sa Kinezima, što znači da je projekat Blok 7 Tuzla i službeno propao.

Novi skandal na N1 Sarajevo: Nakon filma o Draganu Čoviću, “ukinut” i film o ruskom utjecaju u BiH!

U istom periodu kada je cenzuriran film o Draganu Čoviću, rukovodstvo N1 televizije Sarajevo cenzuriralo je i film o rukom utjecaju u BiH, saznaje Istraga.ba.

Za razliku od filma o Draganu Čoviću koji je cenzuriran nakon montaže, film o ruskom utjecaju cenzuriran je tokom snimanja tako što rukovodstvo te televizije sa Amirom Zukićem na čelu naredilo obustavu snimanja. Do tog trenutka autor serijala Ispod površine, novinar Boris Brezo, već je bio snimio ili dogovorio snimanje  nekoliko sagovornika o ovoj temi. Jedan od tih sagovornika je bio i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“Tačno je da je snimljena moja izjava, ali ne znam ništa o sudbini filma”, kazao nam je kratko profesor Turčalo.

Istraga.ba je kontaktirala i autora Borisa Brezu, ali on nije želio govoriti o ovoj temi, jer je već napustio N1 TV. Stoga smo bili primorani zatražiti stav direktora Zukića.

“Gospodine Zukiću, zbog čega N1 TV nije emitirala dokumentarni film o ruskim diplomatama u BiH”, glasilo je pitanje Istrage,

“Take dokumentarac”, odgovorio je Zukić, “nije urađen, pa kako nije urađen nije mogao biti ni emitiran. N1 je proizveo i emitirao niz TV priloga i intervjua o ruskom utjecaju u BiH, što i sam znaš, jer si vjerni gledatelj N1, na čemu ti zahvaljujem”.

“A da li je”, nastavili smo s pitanjima, “bio u pripremi takav dokumentarac? Nekoliko ljudi nam je potvrdilo da su bili sagovornici i da njihove izjave nisu emitirane”.

“Da. Snimljene izjave su emitirane u tekućim emisijama N1, a sagovornici koje pominješ gostovali su u našem programu i govorili o ruskom utjecaju”, potvrdio je Zukić za Istraga.ba.

U filmu op ruskom utjecaju su, kako saznajemo, trebale biti obrađene teme koje se odnose na dolazak ruskih diplomata u BiH, kao i plinska problematika, odnosno izgradnja južne interkonekcije. Za potrebe filma bilo je planirano snimanje analitičara poput Zlatka Hadžidedića, Zijada Bećirovića, te novinara BIRN-a koji su istraživali priču o ruskim diplomatama u BiH. Međutim, prije nego što su sva snimanja realizovana, Zukić je naredio da dalje snimanje obustavi, a cijeli serijal Ispod površine – ukine. Autor serijala Boris Brezo je ubrzo napustio N1 i prešao na UNA TV.

Podsjetimo, početkom januara zagrebački NACIONAL je je objavio da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako je objavio autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Spašavanje Titovih čuvara u FUP-u: Trojica specijalaca pravosnažno izgubili pristup tajnim podacima, Munjić donio odluku – mogu nastaviti raditi iste poslove kao policajci!

Trojici aktivnih pripadnika FUP-a koji su bili pratioci vođe kartela Edina Gačanina Tita više ne treba pristup tajnim podacima da bi obavljali svoje poslove.

To je 9. februara ove godine odlučio prvi čovjek Federalne uprave policije Vahidin Munjić donoseći Odluku kojom ukida stepen povjerljivosti za ukupno 16 pozicija u FUP-u. Na tri od ukupno šesnaest pozicija nalaze se policajci Emir Druškić, Adin Ćatić i Senad Kadić koji su, prema izvještaju FUP-a iz januara 2020. godine, bili dio grupe specijalaca koji su u septembru 2016. godine čuvali vođu moćnog narko kartela Tito i Dino.

Dubravko Čampara i Vahidin Munjić na Danu Specijalne policije

Policajci Druškić, Ćatić i Kadić pravosnažno su početkom ove godine izgubili pristup tajnim podacima, odnosno – nisu prošli sigurnosne provjere. Kako ne bi ostali bez posla, Vahidin Munjić, inače kadar porodice Čampara, donio je odluku kojom omogućava ovim policajcima da i dalje obavljaju svoju dužnost, bez obzira na to što nisu prošli sigurnosne provjere i što nemaju pristup tajnim podacima. Sve ovo je suprotno Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH i u nastavku ćemo detaljno obrazložiti sve ključne detalje ove priče, prilažući konkretne dokaze i dokumente. Evo cijelog konteksta i dokaza.

Emir Druškić, Titov čuvar

Koristeći holandske dokumente, 15 septembra 2016. godine, u 17 sati i šest minuta, pasošku kontrolu na sarajevskom aerodromu je prošao Edin Gačanin – Tito. Ispred aerodroma ga je čekalo nekoliko automobila među kojima su bila i dva koja je tog dana u “ASA RENT-u” iznajmilo preduzeće “FOTO ART” iz Sarajeva. U pitanju su bili automobili Audi Q3 i VW TIGUAN, a prema dokumentima Federalne uprave policije, vlasnik FOTO ART-a Gordan Memija bio je među onima koji su šefu moćnog narko kartela poželjeli dobrodošlicu.

Senad Kadić, Titov čuvar

Petorica pripadnika Specijalne jedinice Federalne uprave policije brinula su o Titovoj sigurnosti. Specijalci Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić tih su dana, u dogovoru sa komandantom Specijalne policijske jedinice Mustafom Selmanovićem, uzeli bolovanje i bili su na slobodnim danima u Federalnoj upravi policije.

“Gordan Memija je u Hotelu Bristol iznajmio tri sobe. Gačanin je bio smješten u sobi 1119, dok su druge dvije sobe bile iznajmljene za njemu bliska lica Adnan Pervan zvani Legija (soba 1112), Adnan Smajlović zvani Pepi (soba 1121). Saznanja ukazuju da su jednu od navedenih soba najvjerovatnije koristili pripadnici Specijalne policijske jedinice Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Emir Druškić i Adin Ćatić“, navedeno je u izvještaju Federalne prave policije od 13. januara 2020. godine.

Kompletan izvještaj FUP-a moći ćete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

U izvještaju je navedeno da su navedeni specijalci priznali da su pratili Tita, ali da u tom trenutku nisu znali o kome se radi. Dakle, aktivni policajci Druškić, Ćatić i Kadrić priznali su da su 2016. godine čuvali Edina Gačanina, ali zbog zastare protiv njih nije proveden disciplinski postupak. No, rukovodstvo FUP-a je tada zatražilo da se urade sigurnosne provjere za njih, što je i učinjeno. OSA je utvrdila da su ova trojica policajaca imali kontakt sa Gačaninom te je konstatovana sigurnosna smetnja. Oduzet im je pristup tajnim podacima, što je preduslov za rad u policijskim agencijama. Druškić, Ćatić i Kadrić su, potom, uputili žalbu drugostepenoj Komisiji koja djeluje na nivou BiH koja je početkom ove godine potvrdila prvostepenu odluku i pravosnažno zabranila pristup tajnim podacima ovoj trojici policajaca. Iako su pravosnažno, odlukom Komisije koju je formirala vlast Trojke, HDZ-a i SNSD-a, policajci Druškić, Ćatić i Kadrić ostali bez pristupa tajnim podacima, u njihovu je odbranu stao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković pokazujući papir na kojem je bili napisano kako oni nemaju veze sa kartelom Edina Gačanina Tita.

Konaković pokazuje “dokument” o trojici spornih specijalaca

U odbranu trojice specijalaca stao je i jedan režimski medij koji je izmislio da “nikad nije utvrđeno” da su policajci Emir Druškić, Adin Ćatić i Senad Kadić čuvali vođu narko kartela.

Internom istragom FUP-a iz 2020. godine je, rekosmo, utvrđeno da su specijalci Druškić, Ćatić i Kadić bili dio grupe koja čuvala Gačanina, zbog čega je vođa kartela nagradio Specijalnu jedinicu FUP-a skupocjenim uniformama koje je donirao preko tadašnjeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Njima trojici je pravosnažno oduzeta dozvola pristup tajnim podacima. Pa, ipak, oni su ostali na radnim mjestima što je suprotno Zakonu o zaštiti tajnih podataka.

“Osobe kojima je konačnom odlukom mjerodavnog tijela utvrđena sigurnosna smetnja ili koje su podnijele pismeni zahtjev za obustavu sigurnosne provjere ne mogu dalje obavljati dužnost, odnosno posao za koji je obavljena ili obustavljena sigurnosna provjera”, navedeno je u Zakonu.

Kako bi spasili potencijalne svjedoke protiv sebe, Aljoša i Dubravko Čampara (državni tužilac) utjecali su na prvog čovjeka FUP-a Vahidina Munjića da donose odluku kojom će, faktički, prekršiti Zakon, te omogućiti ovoj trojici policajaca da nastave raditi. Ovo je Munjićeva odluka od 9. februara ove godine.

Odluka Vahidina Munjića o rehabilitaciji Titovih čuvara

Dakle, za pozicije “mlađi  inspektor – istražitelj za primjenu kontradiverzione zaštite” i “mlađi inspektor-istražitelj za primjenu tehničke zaštite” više ne treba dozvola za pristup tajnim podacima. A na ovim poslovima angažirani su Adin Ćatić i Senad Kadić. Osim toga, na nekoliko pozicija u Specijalnoj policijskoj jedinici je ukinuta obavezna sigurnosna provjera. Na jednoj od njih je Titov čuvar Emir Druškić. Tako će ubuduće, iako sa “sigurnosnim smetnjama” trojica policajac koji su priznali da su čuvali Edina Gačanina Tita obavljati policijske poslove.

SDP-ova struktura porazila NiP: Ministar Rimac neće potpisati imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića za direktora KCUS-a

Ismet Gavrankapetanović. navodno, ne ispunjava kriterije za imenovanje za generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Obzirom na to, odobrenje koje bi eventualno dao Nediljko Rimac, ministar zdravstva entiteta F BiH bio bi krivično djelo. A to, rečeno je Politicki.ba iz nekoliko izvora, on neće uraditi.

Tako da je sasvim izvjesno da će Upravni odbor KCUS-a dobiti odbijenicu Ministarstva zdravlja i – vrlo moguće – nalog da raspiše novi konkurs za generalnog direktora.

Iako je Gavrankapetanović dobio najviše ocjene tokom konkursne procedure, već je tada ukazano da on ne ispunjava formalne uslove – fali mu papir o menadžerskim kvalifikacijama.

Prema tvrdnjama sagovornika Politicki.ba odgovor koji je dostavio Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a posebno dopis iz Vlade Kantona Sarajevo, “više je rezultat političkih pritisaka nego bilo čega drugog”.

Naši sagovornici navode i da je ministar Rimac “okupio pravni tim koji mu priprema detaljan odgovor na sva pitanja u vezi Gavrankapetanovića” te da bi o svemu javnog mogla biti “vrlo brzo” informirana. Očitovanje resornog ministra očekuje se već danima. Bilo je najavljeno za kraj prošle sedmice, ali je odgođeno. Neki od sagovornika Politicki.ba vjeruju da bi se sadržaj tog dugo očekivanog teksta mogao konačno objaviti sutra.

Umeđuvremenu su nastavljeni i kontakti i susreti “zainteresiranih strana” – čelnika Trojke i HDZ 1990, iz čije kvote je imenovan Rimac.

Portalu Politicki.ba rečeno je i da su neki od čelnih ljudi Trojke prihvatili odluku da se kandidira neko drugi, a ne Gavrankapetanović.

Među njima nije Elmedin Konaković, šef Naroda i Pravde, koji i dalje zahtijeva da se ispoštuje dogovor unutar koalicije na federalnom nivou i imenuje Gavrankapetanović. Usuprotnom, prijeti krivičnim prijavama. A krivičnim prijavama zaprijetili su i najmanje dvoje doktora koji su se žalili Ministarstvu zdravstva na odluku UO KCUS da nominira Gavrankapetanovića.

Osim tog formalnog uslova o kvalificiranosti za zdravstveni menadžment, Gavrankapetanović je više žrtva unutarnjih sukobljavanja interesnih grupa unutar Trojke. Posebno dijelovi SDP-a i NiP-a nisu za dogovoreno rješenje lidera Trojke i traže neko drugo ime. Neki od njih forsiraju aktuelnog vršioca dužnosti direktora KCUS-a Alena Pilava.

Iz UO KCUS za Politicki.ba su rekli da je očito izlaz u poništavanju ovog i raspisivanju novog konkursa za direktora najjače zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini.

Takva odluka mogla bi biti donesena krajem ovog mjeseca na sjednici UO KCUS. A do tada bi trebao stići i definitivni stav (čitaj odbijenica) iz Ministarstva zdravstva.

(politicki.ba)

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...