Istrage

Dok se oporavlja od teškog ranjavanja: Članu Komisije za vrijedosne papire na kojeg je pokušan atentat obustavili i isplatu plaća!

Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH donijela je rješenje kojim se obustavlja isplata plaće zamjeniku predsjednika ove institucije Mateju Živkoviću, koji je teško ranjen u atentatu u Sarajevu prije godinu dana. Obustava će trajati do, kako se navodi, rješavanja pitanja Živkovićevog radno pravnog statusa.

Potvrdio nam je to Živkovićev odvjetnik Sanel Nezirić, koji ističe da će njegov klijent pravnim sredstvima osporavati očite pokušaje da ga se eliminira iz Komisije i da mu se onemogući ostvarivanje zakonskih prava. Tim prije što se kao argument za uskraćivanje plaće navodi to što Živković ne dolazi na posao.

Podsjećamo da je Živković dao opširan iskaz Tužiteljstvu BiH u kojem iznosi ozbiljne optužbe na račun svojih kolega u Komisiji, a makinacije u njenom radu navodi kao motiv za njegov pokušaj ubistva koji do danas nije rasvijetljen. Živković je nedavno, nakon godinu dana šutnje, upravo u intervjuu „Večernjaku“ nagovijestio moguću pozadinu atentata, o čemu je informirao i istražne organe.

Živković koji se poslije dugotrajnog oporavka dobio i policijsku zaštitu, u svom šokantnom iskazu istražnim organima podsjetio da je upravo u vrijeme njegovog pokušaja ubojstva, koje do danas nije razriješeno, intenzivno surađivao s tužiteljstvima i SIPA-om na slučajevima iz njegove ekspertize i nadležnosti Komisije za vrijednosne papire FBiH. Riječ je o slučajevima „Bosnalijek“ pred državnim i kantonalnim tužiteljstvom i slučaju „Profit“ koji se vodi na županijskom sudu u Sarajevu.

On je izrazio otvorenu sumnju da se sve što je tražio unutar Komisije preko tajnika ove institucije dojavljivano osobama protiv kojih se vode postupci u slučajevima gdje je svjedočio. Zadnji takav materijal je, ističe Živković, tražio na sam dan ranjavanja 16. ožujka 2022. godine. Iako ne želi prejudicirati rezultate istrage njegovog pokušaja ubojstva, u opsežnoj izjavi Tužiteljstvu BiH Živković vrlo direktno dovodi u vezu ono što mu se dogodilo s njegovim višegodišnjim ukazivanjem na nezakonite aktivnosti i zloupotrebe bivših i sadašnjih članova Komisije za vrijednosne papire. Navodi da se u Komisiji zloupotrebljavala autonomija koju ima ova institucija kako bi se provodili ciljani nadzori „s ciljem kriminalizacije pojedinaca i privrednih poduzeća“, a istodobno propuštane poduzimati neophodne mjere u nekim drugim predmetima iz nadležnosti Komisije. Kao primjer navodi slučaj trgovine dionicama Bosnalijeka i Triglav osiguranja.

Komisija za vrijednosne papire FBiH svojim odlukama već dugo izaziva kontroverze, ali sada bi sve osim otvaranja opsežne istrage o njenom radu bilo skandalozno. Kako se neslužbeno doznaje, tužitelji već u nekoliko predmeta obrađuju podatke vezane za djelovanje Komisije za vrijednosne papire u kojoj godinama glavnu riječ vode kadrovi vrlo bliski SDA.

Iako je Živković i sam, a i  putem svojih pravnih savjetnika, više puta tražio od nadležnih institucija da mu se omogući, siguran povratak na posao ili omogući rad sa sigurne lokacije, od nadležnih institucija pa ni od same KVP nikada nije dobio jasan odgovor postoje li sigurnosni uvjeti za njegov siguran povratak na posao niti omogućava li mu se rad sa sigurne lokacije, odnosno mjesta gdje živi.

Uskraćivanje plaće i preispitivanje njegovog radno pravnog statusa, predstavlja nastavak pritiska na Mateja Živkovića da napusti Komisiju za vrijednosne papire Federacije BiH, ali i očigledno jasno pokazuje da su stvarne namjere obračun sa Živkovićem, ali i poruka ostalima da državne institucije ne funkcioniraju, odnosno da stvari upravo funkcioniraju na način da se ciljevi postižu prijetnjama i napadima. Živković je sad u poziciji da brani vlastitu poziciju u Komisiji, što je, čini se, cijena iznošenja vrlo kompromitirajućih informacija o nezakonitostima u radu Komisije.

Za očekivati je da zbog svega što se događa oko Komisije za vrijednosne papire FBiH i njene ozbiljne kompromitacije, Parlament Federacije BiH preispita njen rad, kao i kadrovska rješenja koja su rezultat odluke bivšeg saziva Parlamenta.

 

Krajem aprila u tajnosti izmijenjen Statut NOS-a BiH: Operativni centar Nezavisnog operatora sistema koji kontroliše prijenos električne energije u BiH prebačen na Pale!

Operativni centar Nezavisnog operatora sistema bit će na Palama. Upravni odbor NOS-a BiH izmijenio je 25 aprila ove godine Statut kojim se, faktički, uspostavlja operativni centar čije će sjedište biti na Palama.

“U Statutu Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 89/16 i 84/18) u članu 3. iza stava (3) dodaju se novi stavovi (4) i (5) koji glase: “(4) Operativni centar NOSBiH-a je u Palama, Ulica Svetosavska 24, Istočno Sarajevo. (5) Glavni dispečerski centar NOSBiH-a nalazi se u sjedištu NOSBiH-a u Sarajevu, a Rezervni dispečerski centar u Operativnom centru NOSBiH-a u Palama, Istočno Sarajevo”, navedeno je u dopuni Statuta NOS-a.

A evo šta je prije prošlomjesečnih dopuna pisalo u članu 3 Statuta NOS-a.

“(1) Pun naziv NOSBiH-a je “Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini”, ravnopravno na jezicima konstitutivnih naroda u BiH, a na engleskom jeziku “Independent System Operator in Bosnia and Herzegovina”. (2) Skraćeni naziv Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini glasi “NOSBiH”. (3) Sjedište NOSBiH-a je u Sarajevu, Ulica Hamdije Čemerlića br. 2.”, glasio je član 3 Statuta prije posljednje izmjene.

Dakle, sve što je bilo bitno za NOS bilo je u Sarajevo. No, nakon izmjena Statuta, na Palama se uspostavlja Operativni centar NOS-a, te Rezervni dispečerski centar.

Prema informacijama Istrage, Uprava NOS-a je već počela prebacivati uposlenike na Pale gdje je već uspostavljen Operativni centar.

No, da bi se ova priča lakše razumjela, u nastavku ćemo ukratko objasniti šta je NOS.

Od 2005. godine Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) upravlja sistemom prijenosa električne energije u BiH u svrhu osiguranja kontinuiranog snabdijevanja električnom energijom po definiranim standardima kvaliteta za dobrobit građana BiH.

Djelatnosti NOS-a uključuju upravljanje sistemom prenosa u svrhu obezbjeđenja pouzdanosti, upravljanja sredstvima i uređajima u centralnom kontrolnom centru, upravljanje balansnim tržištem i obezbjeđenje sistemskih usluga, obezbjeđenje pomoćnih usluga, razvoj i primjena standarda pouzdanosti, razvoj i upravljanje pravilima koja regulišu korištenje prenosnog sistema, razvoj i sprovođenje tržišnih pravila koja rukovode odredbama vezanim za sistemske i pomoćne usluge nad prenosnim sistemom, kao i drugim aktivnostima u skladu sa članom 7. ovog zakona (ovlaštenja NOS-a). Nakon osnivanja NOS-a nijedna druga elektroenergetska ni bilo koja druga kompanija ni organ neće imati nadležnosti, ni ovlaštenje u gore navedenim djelatnostima”, navedeno je u Zakonu o NOS-u.

NOSBiH je neprofitna kompanija BiH u vlasništvu entiteta RS i FBiH koja svoju djelatnost obavlja na cijeloj teritoriji BiH. Entiteti predlažu članove Upravnog odbora NOS-a, a Vijeće ministara BiH ih potvrđuje, odnosno – imenuje. Resorno ministarstvo za poslovanje NOS-a je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kojim upravlja SNSD-ov Staša Košarac.

Predsjednik UO NOS-a je Ahmed Ahmić. Istraga.ba je pokušala kontaktirati ovog kadra Saveza za bolju budućnost, ali on nije odgovarao na naše pozive. U UO, osim Ahmića, još sjede Boris Crnkić kao kadar HDZ-a (FBiH), Mladen Zirojević (RS-SNSD), Ramiz Bečić (Brčko distrkt), Željko Slijepčević, Mario Klepić i Dubravko Brdar.

Svim članovima UO je istekao mandat, ali ni prošli niti aktualni saziv Vijeća ministara BiH nije donio odluke o njihovom razrješenju. Naprotiv. Priča je držana daleko od očiju javnosti. Međutim, u posljednjem broju Službenog glasnika BiH je objavljeno da je “odlazeći” UO promijenio Statut NOS-a bez ikakvih konsultacija Vlade Federacije BiH. Istovremeno, novi saziv Vijeća ministara uopće nije pratio rad NOS-a, što su zvaničnici iz RS-a, potpomognuti predsjednikom UO iz SBB-a Ahmedom Ahmićem iskoristili.

Suštinski, nakon prebacivanja operativnog centra NOS-a na Pale, Republika Srpska može bilo kada aktivirati Rezervni dispečerski centar i kontrolisati sistem prijenosa električne energije u BiH.

Zbog internih sukoba u koaliciji i NiP-u: FUP u rasulu, već dva dana nema osobe koja rukovodi policijom, ministar Isak traži vanrednu sjednicu Vlade i nezakonito imenovanje Čamparinog kadra Munjića, Ademović preko Nikšića blokira

“Ja ne rukovodim Federalnom upravom policije od 8. maja ove godine”, reći će u utorak popodne za Istragu “neraspoređeni policijski službenik” Ensad Korman.

“Ali ko rukovodi”, pitamo ga.

“Ja nisam adresa za to pitanje. Moje rješenje je bilo do 7.5. ove godine i od 8. ja ne rukovodim”, objasnit će Korman, bivši zamjenik direktora FUP-a koji je proteklih godina rukovodio FUP-om.

Idemo dalje. Isto pitanje postavljamo i federalnom ministru unutrašnjih poslova Rami Isaku.

“Čekamo sjednicu Vlade da imenujemo v.d. direktora FUP-a”, kaže Isak za Istraga.ba.

Dakle, ovom trenutku Federalnom upravom policije ne upravlja niko. Ministar Ramo Isak je, kako saznajemo, ovlastio šefove organizacionih jedinica da potpisuju akte. Ali ministar policije nema, suštinski, nikakvu kontrolu nad Federalnom upravom policije, tako da njegovo “ovlaštenje” ne može biti provedeno u djelo.

U FUP-u kako saznajemo, od ponedjeljka vlada potpuno rasulo. Šefovi organizacionih jedinica su od Sektora za administraciju FUP-a zatražili pojašnjenje ko je nadležan za potpisivanje dokumenata koji izlaze iz ove institucije. Iz ovog Sektora su pojasnili da šefovi organizacionih jedinica mogu potpisivati dokumente. No, tu nastaje novi problem – dokumenti ne mogu dalje iz FUP-a, jer u pisarna ne može udariti pečat na dokumente koje nije potpisao rukovodilac FUP-a kojeg u ovom trenutku – nema. Zbog toga iz FUP-a uopće ne mogu iznijeti dokumente među kojima zu izvještaji o počinjenom krivičnom djelu koji idu u nadležna tužilaštva.

Na drugoj sjednici ovog saziva Vlade FBiH, resorni ministar je predložio da Vlada FBiH imenuje Vahidina Munjića za v.d. direktora FUP-a. Isto ime je predložio i Isakov prethodnik Aljoša Čampara. No, problem u slučaju Munjića je tumačenje Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.

“Ako je i zamjenik direktora policije spriječen obavljati dužnosti navedene u stavu (2) ovog člana, zbog pravnih ili drugih razloga, direktora policije zamjenjuje rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se obavljaju poslovi kriminalističke policije sve dok direktor policije ne bude u stanju ponovo preuzeti svoju dužnost ili dok se ne imenuje novi direktor policije”, piše u članu 45 stav 3  Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.

Vahidin Munjić ne ispunjava ove uslove jer je on obavljao poslove savjetnika u Kabinetu direktora.

Bez obzira na to, bivši ministar Aljoša Čampara, koristeći svoj utjecaj na aktualnog ministra Ramu Isaka, pokušava Vahidina Munjića privremeno instalirati na čelo FUP-a. Međutim, dio NiP-a povezan sa Kemalom Ademovićem protivi se Munjićevom imenovanju. Ademović koristi i svoj utjecaj na aktualnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji, do ovog trenutka, nije zakazao sjednicu Vlade FBiH na kojoj bi bila donesena odluka o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Ramo Isak je, kako saznajemo, zatražio od Nikšića da Vlada FBiH u utorak do 20 sati donese odluku o imenovanju v.d. direktora FUP-a. Isak insistira na Čamparinom Munjiću koji ne ispunjava uslove o čemu je nedavno govorio i premijer Nikšić. No, Čampara ne dopušta da FUP preuzme Ibro Bešlija koji u ovom trenutku rukovodi Sektorom kriminalističke policije.

Visoki predstavnik Christian Schmidt posredovao: Nermin Nikšić primio njemačkog zastupnika iz CSU-a kojeg je Bundestag javno opominjao zbog finansijske netransparentnosti!

“Trudit ću se da rad Vlade bude maksimalno transparentan”, obećao je prvog dana svog mandata federalni premijer Nermin Nikšić.

Šesnaest dana kasnije, “maksimalno transparentni” premijer Nikšić je u svom uredu primio Maxa Straubingera, zastupnika u Bundestagu njemačke desno orijentirane partije CSU  (Kršćansko-socijalna unija)

Guglamo ime Max Straubinger. O njemu je prije dvije godine kao lobisti pisao njemački Zeit.

“CSU-ov zastupnik u Bundestagu Max Straubinger, primjerice, sistemski je prekoračivao rok za prijavu svojih primanja kao generalni zastupnik Allianz osiguranja, kao poljoprivrednik i kao savjetnik udruženja štedionica za nekoliko mjeseci, a vremenom, u nekim slučajevima i za nekoliko godina”, piše Zeit u tekstu pod naslovom – “lobiranje: posao sa strane”.

Nakon sastanka sa Straubingerom kojeg je u zgradu Vlade Federacije doveo njegov stranački kolega i visoki predstavnik Christian Schmidt, premijer Nikšić je na Facebooku napisao – pohvalu.

“Nastavljamo naš rad na reformama. Danas smo ministar Nerin Dizdar i ja, ali i cijela Vlada, osim opetovane podrške visokog predstavnika Christiana Schmidta dobili podršku i Maxa Straubingera, zastupnika u Bundestagu. Razmijenili smo iskustva Njemačke i BiH u raznim oblastima”, saopćio je premijer Nikšić.

Pa, da vidimo kakva su iskustva Nikšićevog gosta.

“Utvrđivanje kršenja kodeksa ponašanja članova njemačkog Bundestaga od strane zastupnika Maxa Straubingera”, piše u dokumentu Bundestaga broj 19/17700 od 22. aprila.

O čemu se radi?

Njemački mediji su te godine objavili sve detalje koji se odnose na “javno upozorenje” Maxa Straubingera. Straubinger je jedan od najutjecajnijih zastupnika CSU-a u Bundestagu, dugi niz godina bio je zamjenik predsjednika CSU-a. Godine 2006. on i još osam zastupnika podnijeli su žalbu Saveznom ustavnom sudu protiv uvođenja zahtjeva za objavom podataka o dodatnim prihodima.

Dakle, Straubinger od 2006. godine ima problema sa transparentnošću. A od 2011. zastupnik CSU-a nije se pridržavao pravila ponašanja. Kršenja se odnose na ​​Straubingerove izvanparlamentarne aktivnosti kao generalnog predstavnika Allianz osiguranja, kao i u savjetodavnom odboru Udruge bavarskih štedionica. Prema informacijama na njegovim stranicama Bundestaga, ovaj političar iz CSU-a je za te aktivnosti od 2011. dobio više od 700.000 eura bruto. No, javnost godinama nije znala za njegova “dodatna primanja”.
Straubingeru nije smetalo ni to što mu je rukovodstvo Bundestaga više puta skrenulo pažnju na prekoračenje roka.

Zastupnik Straubinger je 17 puta prekršio pravila Bundestaga o transparentnosti. Ali to nije smetalo ni visokom predstavniku Christianu Schmidtu da u OHR-u primi svog stranačkog kolegu.

“Visoki predstavnik Christian Schmidt primio je danas člana njemačkog Bundestaga Maxa Straubingera te ga informirao o aktuelnim političkim prilikama i prioritetima BiH na putu ka punom članstvu u EU”, saopćeno je iz OHR-a.

Istog dana, Schmidt je svog kolegu, inače lobistu u oblasti poljoprivede i predsjednika udruženja “Čisto pivo” otpratio do kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića.

Na Nikšićevog današnjeg gosta prvi je skrenuo pažnju bh. analitičar sa američkom adresom Jasmin Mujanović.

“OHR sada uvozi korupciju BiH”, napisao je Mujanović.

Novo Vijeće ministara, praksa stara: Osuđivani Josip Merdžo ponovo na čelu Instituta za intelektualno vlasništvo

Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj sjednici imenovalo je Josipa Merdžu (HDZ BiH) na još jedan mandat direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Merdžo je na čelu te institucije od kraja 2015. godine. Nacionalni balans uposlenih nije u skladu sa Popisom iz 1991. godine i na štetu je Bošnjaka.

U odgovoru koji je Institut dostavio državnom zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću Institut za intelektualno vlasništvo BiH ima 32 uposlena, od kojih je ukupno 7 Bošnjaka, 12 Srba i 13 Hrvata. Od 17 državnih službenika jedan je Bošnjak, osam Srba i osam Hrvata. Nacionalna zastupljenost uposlenika je: šest Bošnjaka, pet Hrvata i četvoro Srba.

Kada je riječ o rukovodećim pozicijama direktor je Hrvat, zamjenik direktora je Srbin, a sva tri pomoćnika direktora su Hrvati.

Na tri pozicije šefa unutrašnje organizacijske jedinice su Bošnjaci, dok po jednu obavljaju Hrvat i Srbin. Od 10 rukovodećih pozicija na pet su Hrvati, na dvije Srbi i na tri Bošnjaci.

Prema Popisu stanovništva iz 1991. Bošnjacima pripada devet mjesta, a što nije ispoštovano. Srba bi trebalo da je pet, a ima ih 12, dok je Hrvata trebalo biti troje, a ima ih 13 što je za 205% više nego što im pripada.

Inače, Merdžo je 2005. godine pravosnažno osuđen zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti, ali ga je u skladu sa ustavnim ovlastima pomilovala tadašnja predsjednica Federacije BiH, a danas predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

(NAP)

Dan pred izručenje Hrvatskoj: Zagrebački mafijaš Tomislav Drmić ponovo pobjegao, ništa od izručenja hrvatskom pravosuđu!

Tomislav Drmić, bjegunac od hrvatskog pravosuđa koji se dovodi u vezu sa trgovinom drogom i oružjem pobjegao je i iz Bosne i Hercegovine. Drmić je, kako saznaje Istraga, nestao sa svoje adrese kada su pripadnici policije došli po njega kako bi ga izručili Republici Hrvatskoj.

“Dan pred izručenje, sredinom aprila ove godine, policija je otišla na adresu na kojoj je Drmić bio pod mjerama zabrane. Međutim, nisu ga pronašli”, kazao je za Istraga.ba sagovornik iz Ministarstva pravde BiH.

Podsjećamo, pripadnici SIPA-e su 5. oktobra prošle godine u sarajevskom naselju Hrasno locirali i uhapsili Tomislava Drmića za kojim je Hrvatska raspisala Interpolovu potjernicu. U policijskim dosjeima je navedeno da je Drmić rođen u Zagrebu 1993. godine, te da posjeduje bh. državljanstvo. Protiv njega je u Zagrebu pokrenut krivični postupak zbog “Zločinačkog udruživanja”, odnosno zbog nedozvoljene trgovine oružjem i trgovine drogom. S obzirom na to da Drmić posjeduje i bh. državljanstvo, Sud BiH mu je odredio mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta do donošenja konačne odluke o izručenju.

“Dopušta se izručenje iz Bosne i Hercegovine Drmić Tomislava”, odlučio je 16. marta 2023. godine ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Izručenje je bilo planirano za prvu polovinu aprila. Ali kada su pripadnici policije došli na njegovu adresu, Drmića nije bilo. Stoga je ponovo aktivirana Interpolova potjernica za njim.

Jutarnji list je u oktobru prošle godine objavio da je za Drmićem raspisana potjernica zbog slučaja iz avgusta 2022. godine. Tada je USKOK otkrio novi kanal krijumčarenja oružja iz Hrvatske preko Slovenije za Italiju. Predvodio ga je, prema sumnjama istražitelja, 41-godišnji Marko Grzunov, a glavni dobavljač, kako proizlazi iz do sada prikupljenih dokaza, bio je Josip Kerum, nećak nekadašnjeg splitskog gradonačelnika i poduzetnika Željka Keruma. Prema navodima istražitelja on je oružje nabavljao za grupu koja ga je dalje švercala u Italiju, a sve je otkriveno i zahvaljujući tome što su istražitelji nekoliko mjeseci ranije skinuli poruke s aplikacije SKY ECC kojom su se koristili kriminalci. Tomislav Drmić, koji je bio sada ponovo u bijedu, bio je zadužen za finansiranje oružja.

Osim sa oružjem, Drmić je imao veze i sa trgovinom drogom. Prema dokumentima Tužilaštva BiH, Drmić je povezan i sa Sami Al Murdom, bh. državljaninom arapskog porijekla koji je sarađivao sa kartelom Tito i Dino. AL Murda je novac stečen trgovinom kokainom prao u Sarajevu, preko Elmedina Karišika, biznismena uhapšenog ove sedmice tokom akcije usmjerene protiv načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahima Hadžibajrića.

Policijski dokumenti otkrivaju: Čamparin prijatelj i inspektor SIPA-e Adis Drnda koristio automobil uhapšenog Elmedina Karišika. Isto vozilo koristio i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk

Inspektor SIPA-e Adis Drnda, trenutno raspoređen u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, koristio je privatno vozilo Elmedina Karišika, u utorak uhapšenog sarajevskog biznismena koji je preko Općine Stari Grad godinama prao kokainski novac. Isto vozilo koristio je i Adnan Maglić, član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk. U pitanju je automobil Toyota xa5 bijele boje registrirana na uhapšenog Elmedina Karišika kao fizičko lice.

Podsjećamo, inspektor Drnda je jedan od najodanijih prijatelja Aljoše Čampare i njegovog brata, državnog tužioca Dubravka Čampare. No, njima ćemo se vratiti nešto kasnije. Sada idemo da vidimo kada je to inspektor Drnda koristio automobil koji je pripadao Elmedinu Karišiku. Obratite pažnju na dokument ispod ovog pasusa.

Ovo je izvod iz sistema Granične policije BiH koji pokazuje prelaske preko granice Karišikove Toyote. U crvenom okviru se nalazi ime Adisa Drnde, inspektora SIPA-e koji je prije nekoliko godina ostao bez pristupa tajnim podacima, zbog čega su ga nedavno braća Čampara prekomandovali u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje ga pokušavaju instalirati za šefa unutrašnje kontrole. U plavom okviru se nalazi ime Adnana Maglića, presuđivanog narko dilera koji je sredinom aprila ove godine pušten na slobodu nakon što je prethodno uhapšen u okviru istrage po aplikaciji Sky kao član narko grupe Admira Arnautovića zvanog Šmrk.

Dakle, policijski inspektor Adis Drnda je 20. juna 2021. godine, vozio Karišikovu Toyotu kada je u 23 sata i 13 minuta ušao u Bosnu i Hercegovinu iz pravca Crne Gore, preko Graničnog prijelaza Hum-Šćepan Polje.

Nekoliko mjeseci kasnije, u istom vozilu je bio i narko diler Adnan Maglić. On je, naime, u oktobru 2021. godine zajedno sa prijateljem Harisom Čatovićem izlazio u Hrvatsku. Sve se dešavalo između 28. i 30. oktobra na Graničnom prijelazu Gradiška.

Vozilo je, kako se može vidjeti, redovno koristio i vlasnik Elmedin Karišik zvani Medo, kojeg je Sani Al Murda, visokopozicionirani član narko kartela Tito i Dino označio kao osobu “zaduženu za sve projekte u BiH”. Karišik je, već smo objavili, osnivao firme u Sarajevu preko kojih je ubacivan prljav novac narko kartela kojim iz Dubaija upravlja Edin Gačanin zvani Tito. Gačanin je, objavljivali smo nekoliko puta, donirao i uniforme Specijalnoj jedinici Federalne uprave policije, a donacija je išla preko tadašnjeg federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. Najmanje trojica bivših pripadnika FUP-a brine o sigurnosti vođe kartela, a trenutno su u Dubaiju dvojica – Ibrahim Miladin i Dženis Kadrić.

A sada ćemo ukratko o biografiji inspektora Adisa Drne i njegovim vezama sa porodicom Čampara. U martu 2021. godine službenici Federalne uprave policije dostavili su Tužilaštvu Kantona Sarajevo izvještaj u kojem je navedeno da je tadašnji ministar Aljoša Čampara pod sumnjivim okolnostima dao bh. državljanstvo ocu svog prijatelja Adisa Drnde.

Analizom dokumentacije i saslušanjem svjedoka, piše u izvještaju Federalne uprave policije, nesporno je utvrđeno da je sve dogovoreno u kabinetu ministra Čampare, na sastanku održanom 31. januara 2020. godine. Tog dana je, naime, ministar Čampara u svojoj kancelariji ugostio Adisa Drndu, a na sastanak je pozvao službenika FMUP-a Safeta Šatara i Adija Džamalija koji su zaduženi za izdavanje državljanstava i matičnih knjiga.

“Nesporno je utvrđeno da je prije održavanja sastanka Adis Drnda više puta telefonom pozivao voditelja postupka Adija Džamaliju i istog ubjeđivao sa sačini rješenje o prijemu u državljanstvo njegovog oca Drnda Džafera”, navedeno je u Izvještaju FUP-a.

Tokom sastanka 31. januara, utvrdila je Federalna policija, ministar Čampara je naredio svojim službenicima da Džaferu Drndi daju bh. državljansto. Unatoč pritiscima, službenici FMUP-a  Safet Šatara i Adi Džamalija odbili su, zbog neispunjavanja osnovnih uslova, sačiniti rješenje o prijemu u državljanstvo oca ministrovog prijatelja.

izvještaj FUP-a

O svemu tome, kako se može vidjeti iz dokumenta, službenici FMUP-a sačinili akt o odbijanju zahtjeva za upis u knjigu državljana te ga dostavili šefici Sektora za pravne poslove FMUP-a Medini Đapo koja je parafirala stav svojih podređenih. No,  ministar Čampara je ponovo reagirao.

“Adi, vi opet uradili negativno rješenje. Za pet minuta hoću pozitivno rješenje” kazao je ministar Čampara povišenim tonom Adiju Džamaliji, što je službenik FMUP-a potvrdio policijskim istražiteljima.

Osim slučaja državljanstvo, Čampara i Drnda su bili u prijateljskim odnosima sa Hasanom Hodžićem, bivšim općinskim vijećnikom u Novom Gradu Sarajevo. Štaviše, Hodžić je neskriveno na izborima 2018. godine vodio kampanju za tadašnjeg ministra Čamparu. A upravo je Hodžić bio opunomoćenik Mirze Gačanina, člana narko kartela Tito i Dino, prilikom kupovine nekretnina u Sarajevu.

Mirza Gačanin je u julu 2019. godine potpisao punomoć kojom je ovlastio Hasana Hodžića da u njegovo ime može potpisivati sve akte u vezi kupovine zemljišta u Sarajevu.

Punomoć Mirze Gačanina data Hasanu Hodžiću

O bliskosti Hodžića i Čampare svjedoči i fotografija na kojoj se, osim bivšeg vijećnika i bivšeg ministra još vide – Adis Drnda i bivši Čamparin prijatelj i direktor Centra za obuku FMUP-a, Damir Vejo.

Hasan Hodžić, Aljoša Čampara, Damir Vejo i Adis Drnda

Unatoč vezama sa osobama iz podzemlja, Adis Drnda do danas nije izbačen iz policijskih struktura. Nakon što nije mogao obavljati povjerljive poslove u SIPA-i, Drnda je prebačen u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela gdje bi, prema planu porodice Čampara, trebao biti imenovan za šefa unutrašnje kontrole kako bi kontrolirao i druge policajce u toj agenciji.

Zašto je pao načelnik Hadžibajrić: Od Dos Hermanosa do Čadordžine ulice – kokainski novac u bilbordima i građevini!

“Izmamiti osmijeh drugima čini me sretnom”, reći će u junu 2019. godine Emina Alibegović u rubrici pozitivne priče Dnevnog avaza.

Mlada Sarajka, piše dalje u tekstu, vlasnica je jednog od najpoznatijih restorana u Sarajevu. Osim ugostiteljstvom Emina se bavi i rentanjem automobila.

Ali ko je, u stvarnom životu, Emina Alibegović?

Emina Alibegović (Barbara Pekić) u Dubaiju

Emina se sada zove Barbara Pekić. Ona je formalna vlasnica preduzeća Golden Port d.o.o. Sarajevo u čijem vlasništvu je elitni sarajevski restoran Dos Hermanos. Formalna je vlasnica i Rent A Car kuće registirane u Avazovom tornju, u Tešanjskoj ulici. Prije nego što je pokrenula biznise u Sarajevu, Emina ili Barbara je živjela u Dubaiju “na dvoru” Edina Gačanina Tita, vođe jednog od najvećih narko kartela na svijetu. Preko restorana Dos Hermanos i rent a car kuća Barbara je sa saradnicima prala novac stečen krijumčarenjem kokaina. Biznis je u ime kartela nadlgedao njen polubrat Sani Al Murdaa, koji je živio na relaciji Beograd-Sarajevo. Jedan od glavnih perača novca u ovom kraku kartela bio je “biznismen” Elmedin Karišik, koji je, opet, koristeći svoje veze sa Seidom Hadžibajrićem na području Općine Stari Grad dobijao atraktivne lokacije za svoje biznise u oblasti građevine i marketinga.

Sani Al Murdaa

Sani Al Murda i njegova polusestra Barbara Pekić (rođena Emina Alibegović) nisu bili na adresama kada je u utorak policija po naredbi državnog i kantonalnog pravosuđa u Sarajevu pokrenula akciju “Start”. Načelnik Ibrahim Hadžibajrić, njegov sin Seid i Elmedin Karišik su pronađeni.

Sada idemo u Čadordžinu ulicu u Starom Gradu. Tamo je prošle godine sagrađena zgrada poznata kao “Tao House”. Investor je bila Plaza living. Općina Stari Grad, po ovlaštenju načelnika Ibrahima Hadžibajrića i općinske sekretarke Alme Destanović, izdala je dozvole za rad, iako je sve bilo suprotno regulacionom planu. Dozvole su, rekosmo, izdate kompaniji Plaza d.o.o. Sarajevo čiji je osnivač – Elmedin Karišik.

Tao House – veza Karišika i Hadžibajrića

“Medo je zadužen za sve projekte u BiH”, napisat će putem Sky aplikacije Sani Murda svom poslovnom partneru Nenadu Crnogorcu.

Medo je nadimak Elmedina Karišika. Komunikacije putem Sky aplikacije otkrivaju da je Sani Al Murda preko firmi koje je osnivao Karišik ubacivao prljav novac u legalne tokove.

“Imam ovu jednu građevinsku firmu što svaka 2-3 mjeseca sve što uzimamo u tom periodu i plaćamo preko računa prefakturišem i dodam 30 posto”, pisao je Karišik u Sky aplikaciji.

No, za pranje novca je kljućna bila firma Plaza marketing. Evo kako je to funkcioniralo.

“Ja kad njima fakturišem, ide ovako. Marketing usluge 30 hiljada KM plus pdv 17 posto je 35 hiljada. Mi njima u kešu dajemo 30 hiljada, a oni nama uplate cijeli iznos sa PDV-om, odbijaju na svojoj PDV prijavi, jer se to njima vodi kao ulazni PDV, a nama izlazni. A njima marketing usluge ulaze u direktni trošakl i štede na kraju godine 10 posto dobiti na čitav iznos. Tako da oni na kraju godine sa ovim našim uštede 10 posto. Zato sam ti rekao da neke firme jedva dočekaju da izvlače keš i da čak za te usluge dadnu 5-6 posto. Samo što ja ne mogu da dođem do tih jakih firmi”, napisao je Karišik u Saniju Al Murdi.

Karišik je, tako, ubacivao prljav novac u sistem. No, za marketinške poslove bilio su mu potrebni bilbordi. Karišik je, potom, postigao dogovor sa Seidom Hadžibajrićem, sinom načelnika Ibrahima Hadžibajrića koji mu je po povoljnim uslovima i uz određeni iznos mita davao dozvole za postavljanje, recimo, “Eco solarnih” prostora za oglašavanje.,

Plaza marketing pod Hadžibajrićevom kontrolom

Na sličan način novac su prali i preko rent a car kuća i parking prostora koje je ova grupa dobijala na korištenje od Općine Stari Grad. U pitanju su parking prostori na području Baščaršije, Trga Austrije i Doma Armije. Za te poslove bila je zadužena kompanija Arijans d.o.o. Mehmed Dedić. Firma Golden Port čiji je osnivač Murdina polusestra Emina Alibegović (sada Barbara Pekić) također je blisko sarađivala sa kompanijama čiji je osnivač Karišik. Barbara je formalno upavljala firmom Golden Port u okviru kojeg posluje restoran Dos Hermanos, ali je posao, po uputama Sani Al Murde vodio Elmedin Karišik.

No, da vidimo odakle je dolazio novac?

Sani Al Murda, otkrivaju komunikacije putem aplikacije Sky, bio je dio velikog međunarodnog narko kartela kojim iz Dubaija upravlja Edin Gačanin Tito. Murda je, tako, prema komunikaciji koju je EUROPOL dostavio bh. sigurnosnim agencijama tokom 2020. i 2021. godine bavio krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike do Belgije, odnosno do luke u Antverpenu.

Murdino ime nalazi se na izvještaju o počinjenom krivičnom djelu koje je MUP RS u decembru prošle godine podnio Tužilaštvu BiH. Na spisku su još Ognjen Orašanin zvani Oras, Filip Korać, Tomislav Drmić i Zoran Nikčević. Korać je jedan od vođa Zemunskog klana, dok je Drmić u Sarajevu uhapšen po Interpolovoj potjernici iz Zagreba.

Po sličnom sistemu,  Titov kokainski novac je u Sarajevu prao i Ibrahim Miladin, jedan od pratilaca Edina Gačanina. Dozvole za Miladinove poslove izdavao je upravo načelnik Hadžibajrić. No, o tome uskoro.

Dok Konaković najavljuje odluke o gasovodu: Nikšićeva Vlada povukla iz parlamentarne procedure prijedlog zakona o južnoj interkonekciji

Vlada Federacije BiH povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, saznaje Istraga.ba.

Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna prošle godine.

Nakon što je Vlada FBiH povukla ovaj zakon iz parlamentarne procedure, ponovo smo na početku priče. U Federaciji više ne postoji nikakav, pa barem i djelimično usvojeni akt koji regulira pitanje gasovoda kojim bi plin iz Azerbejdžana stizao do Sarajeva i Zenice. No, Vijeće ministara BiH u četvrtak bi trebalo usvojiti Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

HDZ BiH insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. PRema informacijama Istrage, Vlada Federacije u ovom trenutku razmatra mogućnost da HDZ-u BiH prepusti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava BH gasa koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.

Ovakvu opciju je na konferenciji za medije najavio i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković.

Podsjećamo, prije prve sjednice Vlade FBiH na kojoj je zaključeno da se iz parlamentarne procedure povuku svi zakoni, aktualni premijer Federacije Nermin Nikšić je razgovarao predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“Uoči prve sjednice Vlade, razgovarao s premijerom Nerminom Nikšićem kako bismo uskladili dnevni red i ne bismo imali bilo kakve prijepore”, potvrdio je Čović u intervjuu za Večernji list.

Zajednička akcija državnog i kantonalnog pravosuđa: Policija upala u Općinu Stari Grad, u toku pretres i privatnih objekata načelnika Ibrahima Hadžibajrića

Pripadnici policijskih agencija jutros su počeli pretrese na nekoliko lokacija u Sarajevu. Prema informacijama Istrage, pretres traje u Općini Stari Grad, te u objektima koje koristi porodica načelnika Osim toga, pretresi se vrše i u elitnom restoranu Dos Hermanos u Radićevoj ulici čija je vlasnica povezana sa vođom narko kartela Tito i Dino.

Spacijalci ispred zgrade Općine Stari Grad

Akcija se realizira po naredbama Tužilaštva BiH i Suda BiH, a u sve je uklučeno i Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje vodi nekoliko istraga protiv načelnika Hadžibajrića.

U ovom trenutku, kako saznajemo, prva meta su načelnik Ibrahim Hadžibajrić i njegov sin Seid. Oni su osumnjičeni za korupciju i pranje novca.

Dio informacija istražitelji su dobili putem dešifriranja aplikacije Sky.

Da provode akciju, potvrdili su i iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

“Po naredbi Suda BiH i Kantonalnog suda u Sarajevu i u saradnji s EUROPOL-om, a pod nadzorom postupajućih tužilaca Sarajevskog i Državnog tužilastva, pripadnici Uprave policije MUP-a KS vrše pretrese na više lokacija na području KS zbog krivičnih djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja, primanje i davanje dara i pranje novca”, saopćeno je jutros iz Tužilaštva KS.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...