Istaknute objave

Washington View: President Joe Biden Returns to the Balkans

A Joe Biden presidency can deepen America’s involvement in resolving the lingering conflicts in the Western Balkans. While the Trump presidency was focused largely on symbolism and public relations, a Biden presidency is more likely to grapple with substance and set several achievable priorities. Biden benefits from years of direct involvement in the region, both as Chair of the Senate Foreign Relations Committee and as U.S. Vice President. He strongly supported military intervention to stop the anti-civilian wars and genocide in Bosnia-Herzegovina and Kosova. His son Beau Biden, a veteran of the U.S. Army, served in Kosova with the U.S. Justice Department to help train local prosecutors and judges.

Above all, a Biden victory will avoid the potentially negative repercussions of a second Trump term. Trump’s rhetoric and actions have encouraged ethnic nationalism, radical rightism, and EU skepticism throughout Europe. Aleksandr Vučić and Milorad Dodik openly endorsed Trump’s re-election and urged Serbs living in the U.S. to vote for him. Dodik even described Biden as a “Serb hater.” Both of them will now try to appease the incoming U.S. administration and may prove less confident in blocking political settlements in Bosnia-Herzegovina and with Kosova.

Under Biden, the Balkans and other foreign policy arenas will be depoliticized and handled by senior appointees and career professionals at the U.S. State Department and other government agencies. Balkan policy will also benefit from the rebuilding of relations with the European Union, a policy to which Biden has already expressed his commitment, especially as Trump distanced himself from EU leaders and alienated Berlin, Paris, and other capitals.

The current NATO security policy, developed after Russia’s invasion of Ukraine, will continue under Biden. It is designed to enhance defense preparedness and fortify NATO’s eastern front. These policies were not devised by Trump, but by competent members of his national security team, including several Secretaries of State and Defense. Biden’s appointees will remain committed to strengthening the NATO alliance. Since his work in the U.S. Senate, Biden himself has been a consistent proponent of NATO enlargement and the defense of European allies. NATO partners, particularly Ukraine and Georgia, must also be afforded the military means to deter Moscow’s aggression.

In restoring America’s role in Europe, the Biden foreign policy team must have several clear objectives in its Balkan policy. First, it needs to seriously tackle the Serbia-Kosova talks to develop a roadmap for bilateral inter-state recognition. Economic and political elements cannot be separated despite the attempts of Trump’s diplomats. It is difficult to develop normal economic relations if you have abnormal political relations. U.S. leadership in the ongoing dialogue necessitates working closely with the EU and preventing Belgrade from delaying or diverting the discussions. Biden is fully aware that finalizing a bilateral deal will open up avenues for regional economic development and a firmer path toward EU integration.

A second priority is the Bosnian impasse, for which a senior U.S. official will need to be appointed. The status quo between the two Bosnian entities is not a viable solution and can explode at any time to generate regional havoc. The Biden administration must focus on the main impediments to a Bosnian solution. Leaders of the Serb entity have a choice. They can either agree to constitutional changes to unblock central government institutions and allow for the national government in Sarajevo to make crucial domestic and foreign policy decisions, or they can be sidelined and sanctioned by exposing their corruption and illicit ties with America’s chief adversary – Russia. Above all, persistent threats against Bosnian integrity by politicians in Banja Luka and Mostar must have consequences and penalties, as they limit economic development, curtail foreign investment, promote inter-ethnic discord, encourage radicalism, and endanger the survival of the state.

A third priority for the Biden team is to defuse the growing Montenegro-Serbia dispute in which Belgrade’s meddling in Montenegrin politics can further polarize the population. The incoming government includes radical elements that aim to reverse Montenegro’s progress into Western institutions. The Biden administration will need to encourage pro-Western forces within the new ruling coalition and in parliament and help undercut Serbian irredentist and pro-Russia factions. Vučić should also be given warnings with consequences to desist from any interference in Montenegro’s politics, as well as his negative role in Bosnia-Herzegovina.

The fourth Biden priority must zero in on curtailing Russia’s and China’s subversion of the entire Balkan peninsula. China has been investing millions in infrastructure and telecommunication, benefiting from the poor investment climate to inject its political influence. The U.S. and EU will need to work together to prevent any takeovers of key economic sectors while creating better conditions for private and public investment. This is especially urgent given the negative impact of the pandemic in the region and whose effects will be long lasting even if a vaccine is developed and distributed. The EU’s Economic Investment Plan that will reportedly allocate up to nine billion euros for projects in the Western Balkans is a valuable starting point.


The Biden White House can also promote initiatives in a multi-national front against Russia’s subversion of the Western Balkans. It can focus on crucial vulnerabilities that the Kremlin exploits to its advantage, including disinformation, corruption, and the funding of rightist and leftist extremism. Belgrade will then be tested – whether it is a contributor to regional security or a collaborator with Russia to undermine Western institutions. Moscow’s influence can also be undercut by helping to facilitate faster EU integration for Albania, North Macedonia, Montenegro, and Serbia. To achieve such goals, stronger U.S. leadership can improve democratic standards, the rule of law, and anti-corruption campaigns. If President Biden pursues such an ambitious but achievable agenda in the Western Balkans he can complete the mission that he helped launch when he was still a U.S. Senator.

Janusz Bugajski is a Senior Fellow at the Jamestown Foundation in Washington DC. His recent book, co-authored with Margarita Assenova, is entitled Eurasian Disunion: Russia’s Vulnerable Flanks, Washington DC.


Nove mahinacije u Srebrenici: U Srbiji mrtav, u BiH glasao

Od 2013. godine, Milenko Adžić je zvanično mrtav. U Srbiji. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini glasa putem pošte. Iz Srbije, u kojoj se vodi kao mrtav čovjek.

Prema izvodu iz Matične knjige umrlih Republike Srbije, od 6. novembra ove godine, Milenko Adžić, sin Radisava, rođen 5. oktobra 1934. godine u Perućcu (Bajina Bašta), umro je  4. februara 2013. godine u 8 sati ujutro. U rubrici mjesto smrti piše – Bajina Bašta.

smrtni list iz Srbije

Birački spisak za glasanje putem pošte za Opće izbore 2018. godine dokazuje da Milenko Adžić tada nije glasao, niti je bio prijavljen za glasanje iz inostranstva. No, dvije godine kasnije je vaskrsnuo. Iako je već sedam godina mrtav, zvanično se prijavio da će glasati  na Lokalnim izborima 2020. godine i to za Općinu Srebrenica. Njegovo ime nalazi se na biračkom spisku Centralne izborne komisije BiH.

“Adžić (Radisav) Milenko, rođen 5.10. 1934. godine, mjesto Perućac Bajina Bašta”, piše pod rednim brojem 29 spiska birača prijavljenih za glasanje putem pošte za Općinu Srebrenica.

Milenko Adžić se kao mrtav prijavio za glasanje u Srebrenici

Da biste se prijavili za glasanje putem pošte, nužno je popuniti obrazac PRP 2. Tamo piše da će se “vaša prijava smatrati valjanom samo ako je dostavite zajedno s kopijom/preslikom jednog od važećih identifikacionih dokumenata s fotografijom: Lična karta/osobna iskaznica ili vozačka dozvola ili pasoš/putovnica BiH”. Milenko Adžić je, rekosmo, zvanično mrtav već sedam godina. Kako se prijavio?

“Trajna lična karta”, upućuje nas izvor iz Centralne izborne komisije BiH.

Prema Zakonu o ličnoj karti državljana BiH, član 17 stav 3, predviđeno je da bh. državljani stariji od 60 godina ličnu kartu dobijaju sa rokom važenja – trajno. Milenko Adžić je rođen 1934. godine, što znači da je u momentu smrti 2013. godine imao 79 godina. Njegova lična karta iz BiH je bila trajna. S obzirom na to da je umro u Srbiji, njegova porodica nije obavijestila bh. vlasti da je on mrtav, te da je nužno poništiti njegove lične bh. dokumente. Umjesto toga, lična karta mrtvog čovjeka je sedam godina nakon njegove smrti iskorištena za prijavu za glasanje putem pošte. Glasački materijal iz BiH već je upućen na njegovu adresu. I, Milenko Adžić je glasao.

“Ovo je novi modus izborne manipulacije. Susjedne države ne obavještavaju bh. vlasti o umrlima, tako da su svi oni koji su umrli, a koji su posjedovali trajne dokumente, mogli biti zloupotrijebljeni. Za sada nemamo podatke o broju osoba čiji su dokumenti zloupotrijebljeni na ovaj način”, kazali su nam u CIK-u.

Okončana potraga za Josipom Cvitanovićem: Uhapšen ubica Make Radića

Pripadnici MUP-a HNK uhapsili su Josipa Cvitanovića zvanog Cviki koji je osumnjičen za ubistvo ratnog zločinca Marka Make Radića, saznaje


Josip Cvitanović zvani Cviki odavno poznat policijskim agencijama. U junu 2004. godine Cvitanović je ubio svog punca Davora Knezovića. Tada je koristio pištolj. U novembru iste godine Cvitanović je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Nakon izlaska iz zatvora, Cvitanović se vratio terorisanju građana Mostara.

Inače, on je bio blizak prijatelj Make Radića.  Naime, Josip Cvitanović je skupa s Radićem bio jedan od optuženih za napad na Bošnjake na Bajram 10. februara 1997. godine, kada su namjeravli obići mezarje u mostarskom Liska parku.

Tog 10. februara 1997. godine je Šefik Sulejmanović, skupa sa nekoliko stotina Mostaraca bošnjačke nacionalnosti, u koloni koju su predvodili tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević i muftija mostarski Seid ef. Smajkić, i uz pratnju pripadnika IPTF-a i SFOR-a, krenuo ka Liska parku u zapadnom dijelu grada. U toj namjeri ih je, napadom vatrenim oružjem i palicama, spriječila skupina policajaca. Sulejmanović je smrtno stradao, Seid Maksumić i Safet Radoš su teško povrijeđeni, dok su lakše povrede zadobile još 22 osobe. Za napad su, pored Radića, optuženi specijalci Ivan Hrkać, Božo Perić, Željko Planinić i pomenuti Josip Cvitanović.

Marko Radić je u tom periodu bio zapovjednik Policijske uprave Mostar. Sa te ga je dužnosti smijenio visoki predstavnik i to upravo zbog napada na Bošnjake u Liska parku. Njegova je odgovornost za napad utvrđena istragom IPTF-a, u čijim je izvještajima opisivan kao “surov i opasan uvijek naoružani ekstremist”.

Ko je ubica Make Radića: HDZ-ov vojnik koji je ubio punca i napadao Bošnjake

Josip Cvitanović zvani Cviki, osumnjičen da je večeras u Mostaru ubio ratnog zločinca Marka Make Radića, trenutno je u bjekstvu. Prema informacijama Istrage, zaputio se prema hrvatskoj granici. Posjeduje automatsku pušku i bombe. On je odavno poznat policijskim agencijama.

U junu 2004. godine Cvitanović je ubio svog punca Davora Knezovića. Tada je koristio pištolj. U novembru iste godine Cvitanović je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina. Nakon izlaska iz zatvora, Cvitanović se vratio terorisanju građana Mostara.

Inače, on je bio blizak prijatelj Make Radića.  Naime, Josip Cvitanović je skupa s Radićem bio jedan od optuženih za napad na Bošnjake na Bajram 10. februara 1997. godine, kada su namjeravli obići mezarje u mostarskom Liska parku.

Tog 10. februara 1997. godine je Šefik Sulejmanović, skupa sa nekoliko stotina Mostaraca bošnjačke nacionalnosti, u koloni koju su predvodili tadašnji gradonačelnik Mostara Safet Oručević i muftija mostarski Seid ef. Smajkić, i uz pratnju pripadnika IPTF-a i SFOR-a, krenuo ka Liska parku u zapadnom dijelu grada. U toj namjeri ih je, napadom vatrenim oružjem i palicama, spriječila skupina policajaca. Sulejmanović je smrtno stradao, Seid Maksumić i Safet Radoš su teško povrijeđeni, dok su lakše povrede zadobile još 22 osobe. Za napad su, pored Radića, optuženi specijalci Ivan Hrkać, Božo Perić, Željko Planinić i pomenuti Josip Cvitanović.

Marko Radić je u tom periodu bio zapovjednik Policijske uprave Mostar. Sa te ga je dužnosti smijenio visoki predstavnik i to upravo zbog napada na Bošnjake u Liska parku. Njegova je odgovornost za napad utvrđena istragom IPTF-a, u čijim je izvještajima opisivan kao “surov i opasan uvijek naoružani ekstremist”.


Pucnjava u Mostaru: Ubijen ratni zločinac Maka Radić

Ratni zločinac Marko Maka Radić ubijen je večeras u Mostaru, saznaje Za ubistvo je osumnjičen Josip Cvitanović zvani Cviki.

MUP HNK je potvrdio da je u ponedjeljak, oko 19 sati, došlo do pucnjave u Mostaru. Više detalja nije saopćeno.

Marko Radić je 2011. godine, nakon dugotrajnog postupka u BiH pravosnažno osuđen na 21. godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno mučenja, zatvaranja, ubistva i silovanja u zloglasnom logoru Vojno kod Mostara, te je iz zatvora trebao izaći tek 2027. godine. Tada je, međutim, Hrvatska zatražila njegovo izručenje, i on je prebačen u nadležnost pravosudnih organa te države. U Hrvatskoj je u februaru prošle godine priznao krivicu i osuđen na 12 i po godina, odnosno, tačno onoliko vremena koliko je proveo u pritvoru. Radić je odmah pušten na slobodu. Radić slovi za bliskog prijatelja lidera HDZ-a Dragana Čovića koji je, posredstvom svojih ministara, organizirao njegovo izručenje Hrvatskoj, odnosno oslobađanje.

(VIDEO) Pogledajte drugu epizodu filma o crnogorskim klanovima: Zašto je i kako u Mostaru ubijen Božidar Cicmil

Na početku je bio samo jedan klan. Njegov uspon počeo je onda kada je propao narko-kartela Darka Šarića. Međunarodna policijska akcija „Balkanski ratnik“ razbila je ovu grupu i  otvorila veliki prostor za klan iz crnogorskog grada Kotora kasnije poznat kao – škaljarski klan. Poslije toga u istom gradu je nastao i drugi klan – kavački. Od 2015. godine bjesni rat između ovih klanova. Rat je podijelio podzemlje Balkanu. Do sada je ubijeno skoro 50 ljudi. Žrtve su, uglavnom, bili krimilanci, ali i članovi njihovih porodica i saradnici. Ubijen je jedan advokat, ali i nekadašnji poslanik u crnogorskoj skupštini. Obračuni ovih klanova protežu se i izvan Balkana – likvidacije su se dešavale u Španiji, Nemačkoj, Austriji, Holandiji i, najskorije, u Grčkoj.

Crnogorska novinarka Svetlana Đokić, u produkciji TV Vijesti iz Podgorice i uz podršku Ambasade SAD-a u toj zemlji, uradila je dokumentarni serijal o ratu ovih klanova. Prvu epizodu “Put osvete” objavili smo prošle sedmice. Danas, uz saglasnost autorke, objavljujemo drugu epizodu.

“Po prvi put javno imaju da kažu o zločinima koji su uslijedili, šta je utvrđeno istragom, ko je prva nevina žrtva kotorskih kriminalnih grupa, ali i još mnogo što do sada javnost nije imala priliku da vidi i čuje”, kazala je autorka filma Svetlana Đokić.

U drugom nastavku “Puta osvete” saznajte sve o ubistvu Božidara Cicmila, Crnogorca koji je 2015. godine likvidiran u Mostaru.

Elvir Klempić govori za Istragu: “Iz Potočara sam izašao na kamionu, bio sam izbjeglica i sad pomažem američkom predsjedniku. Nevjerovatno”

“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić,  Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.

U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.

“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.

Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.

“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.

I, pitam ga, ko je presudio?

“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.

Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.

“Nevjerovatna  pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.

A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?

“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.

Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.



Terorista iz Beča radikaliziran u “Tewhidu”: Austrijske vlasti zatvorile mesdžid Sarajlije Muhameda Porče

Vlasti Austrije zatvorile su mesdžid Tewhid u Beču kojim je upravljao bh. državljanin Muhamed Porča, saznaje Upravo u tom mesdžidu radikaliziran je Kujtim Fejzulai., terorista koji je u ponedjeljak navečer u centru glavnog austrijskog grada ubio četiri, a ranio preko 17 osoba, prije nego je ubijen u razmjeni vatre s tamošnjom policijom. Zatvaranje Tewhida potvrdili su i austrijski zvaničnici, ne navodeći ime glavne osobe koja je rukovodila mesdžidom.

“Ministarstvo unutarnjih poslova obavijestilo nas je u četvrtak da je napadač više puta posjećivao dva mesdžida u Beču”, rekla je austrijska ministrica za žene i integracije Susanne Raab (ÖVP).

Zvanično je saopćeno da su zatvorena dva mesdžida, jedan u udruženju u Ottakringum, a drugi u Meidlingu.

“Neposredno zatvaranje u interesu je javne sigurnosti, jer “pozitivni osnovni stav prema društvu i državi” koji zahtijeva islamski zakon ne postoji”, saopćila je ministrica Raab.

Odmah po zatvaranju mesdžida, reagirala je i Islamska zajednica Bošnjaka u Austriji koja je saopćila da mesdžid Twhid nikada nije djelovao u okviru ove zajednice.

“Danas smo iz sredstava informisanja saznali o zatvaranju džamije “Tewhid” u Beču. Kako bismo izbjegli netačne interpretacije događaja, ovim putem obavještavamo javnost da navedena džamija nikada nije bila članica Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji niti je postojala bilo kakva institucionalna saradnja između naše zajednice i džamije “Tewhid””, saopćeno je iz Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji.

Oni navode da je ovaj mesdžid bio pod okriljem Islamske zajednice u Austriji (Islamische Glaubensgemeinschaft in Österreich IGGÖ). U petak popodne su čelnici Islamske zajednice u Austriji priznali na svojoj Facebook stranici da su imali pravne veze sa mesdžidom Tewhid, ali da su one formalno-pravno raskinute nakon što je utvrđeno da su prekršili austrijske zakone.

obraćanje Umita Vurala: ogradio se od Porčinog mesdžida

“Sazvali smo hitnu sjednicu i oduzeli smo ovom mesdžidu status pravnog lica”, kazao je u svom video obraćanju predsjednik Islamske zajednice u Austriji Umit Vural.

Istraga saznaje da je mesdžidom rukovodio Muhamed Fadil Porča, hafiz rođen u Sarajevu koji je godinama bio jedan od glavnih propagatora selefijskog učenja. Posljednjih petnaest godina policijske agencije iz regiona obavještavale su austrijske kolege o Porčinom djelovanju.

“Većina propagandnog materijala koji je korišten u selefijskim mesdžidima u BiH dolazio je upravo iz Beča”, kazao je za Istragu jedan od policijskih dužnosnika koji su istraživali terorizam u BiH.

Muhamed Porča je rođen 1966. godine u Sarajevu, gdje je završio medresu. Studirao je u Saudijskoj Arabiji i Jordanu. Godinama živi u Beču, gdje slovi za jednog od najutjecajnijih selefijskih vođa. Prema informacijama Istrage, njegove mesdžide u Austriji je posjećivao i Nusret Imamović, osnivač selefijske zajednice u Gornjoj Maoči koji je kasnije otišao u Siriju i postao jedan najtraženijih terorista na svijetu. Još 2014. godine zastupnici u austrijskom parlamentu pominjali su Muhameda Porču kao vođu jednog od mesdžida u kojem se radikaliziraju pripadnici selefijske zajednice, te pominjali njegovo ime u kontekstu radikalizacije.

Muhamed Porča je bio povezan i s Jusufom Barčićem, selefijskim vođom koji je poginuo 2007. godine u saobraćajnoj nesreći u Tuzli, a koji je, prethodno, pokušavao svoja učenja uspostaviti u džamijama u BiH. I Porča i Barčić bili su veliki protivnici Islamske zajednice BiH, nazivajući njihove stavove – “novotarijama”. U Beču je, podsjećamo, radikaliziran i Mevlid Jašarević, srbijanski državljanin koji je 2011. godine pucao na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu. Jašarević je neko vrijeme živio u i u Gornjoj Maoči, kojom je rukovodio Nusret Imamović, jedan od saradnika Muhameda Porče.

Presuda protiv Mevlida Jašarevića

Austrijske vlasti danas su saopćile da je mesdžid Tewhid djelovao pod okriljem Islamske zajednice u Austriji od 2016. godine. No, taj mesdžid djeluje mnogo duže.

“Danas imamo u našim mjestima dosta džamija, ali su one zaključane. Ne daju da se u njima din tumači. Moramo to prevazići da se otvaraju sunetske džamije, da se u njima din širi, da u njima daije (propagatori islama) koje su ispravne tumače vjeru. Te džamije moraju nam biti preče od naših stanova i naših kuća”, govorio je Muhamed Porča 2013. godine.




Nakon priče Istrage, reagovala Energetska zajednica: Oslobađanje rudnika od plaćanja putarine je sporno

“Pišemo vam da izrazimo našu zabrinutost u vezi sa regulatornim okvirom Bosne i
Hercegovine u pogledu izuzeća rudnika, termoelektrana i željeznica u oba entiteta Bosne i
Hercegovine od plaćanja putarine na dizel gorivo”, navedeno je u pismu koje je 28. oktobra Sekretarijat Evropske energetske zajednice uputio na adresu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dan ranije, Istraga je objavila priču o tome kako, na prijedlog vlada Federacije i Republike Srpske, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH godinama oslobađa podobne rudnike i privatne firme plaćanja putarine na cijenu goriva, zbog čega država BiH gubi desetine miliona maraka. Jedna od najpovlaštenijih firmi koje su oslobođene plaćanja putarine je Lager iz Posušja. za čijim je vlasnikom Milenkom Bašićem raspisana međunarodna interpolova potjernica zbog optužbi za korupciju u Hrvatskoj. Ova firma, kao i drugi rudnici iz BiH nalaze se na spisku za oslobađanje plaćanja putarine i za narednu godinu. Upravo zbog toga je reagirala Energetska zajednica.

“S tim u vezi, i ne dovodeći u pitanje detaljnu procjenu, željeli bismo pokrenuti pitanje potencijalne kategorizacije takve šeme kao državne pomoći koju Savjet za državnu pomoć Bosne i Hercegovine treba prijaviti i odobriti prije nego što se dodijeli. Naime, prema Zakonu o akcizama, sva pravna i fizička lica koja vrše proizvodnju, uvoz i / ili izvoz biogoriva i tečnih biogoriva i određenih naftnih derivata (motorni benzin; dizel goriva i druga gasna ulja; tečni naftni gas) dužna su platiti putarinu u ukupnom iznosu od 0,40 KM po litru proizvoda (član 35). Putarina kao akciza stoga predstavlja troškove koji se obično nameću u budžet preduzeća. Čini se, međutim, da član 36 sadrži izuzetak od opšteg pravila, koje se odnosi samo na rudnike, termoelektrane i željezničke pruge. Odricanje od prihoda koji bi inače bio plaćen državi može predstavljati prenos državnih resursa i podrazumijeva povoljan tretman za određena preduzeća”, navedeno je u pismu koje je u posjedu Istrage.

Energetska zajednica upozorava da pravila o državnoj pomoći “zahtijevaju postupno ukidanje ekološki štetnih subvencija, uključujući fosilna goriva, i državne pomoći koja nije prijavljena nadležnom organu za državnu pomoć, izuzeće može predstavljati nezakonitu državnu pomoć koja  bi potencijalno mogla biti predmet povrata”

“Zahtijevamo da se o regulatornom okviru koji je u pitanju obavijesti Savjet za državnu pomoć kako bi se procijenilo njegovo usaglašavanje sa pravnim tekovinama o državnoj pomoći”, piše na kraju pisma koje je potpisao direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač .

“Nedopuštena” državna pomoć korz putarine dodjeljuje se od 2018. godine. Odmah tada, na prijelog HDZ-ovog kadra Vjekoslava Bevande u program pomoći ubačena je firma Lager koja upravlja rudnikom Kamengrad u Sanskom Mostu.

“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na prijedlog Vlade Federacije, na sjednici održanoj 30. avgusta 2018. godine, donio je odluku o izmjenama i dopunama odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2018. godinu”, navedeno je tada u Službenom glasniku BiH.

Već naredne godine, Lager je “napredovao”. Odlukom Upravnog odbora UIO, a na prijedlog Vlade Federacije, Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara goriva. To znači da je ta kompanija te 2019. godine “uštedjela” 1,25 miliona maraka. Ono što je interesantno, količina nafte za koju je Lager oslobođen plaćanja putarine znatno je veća od količine koje su oslobađani Rudnici Kreka Tuzla (2,6 miliona litara), Rudnik Đurđevik (4 miliona litara), Rudnik Zenica (380 hiljada), Rudnik Breza (1,1 milion). I 2020.  godine “raspored” je bio isti. Lager je oslobođen plaćanja putarine za pet miliona litara nafte, što im je, opet, uštedjelo oko 1,25 miliona maraka.

Na novou Federacije BiH sve ovo je predlagao aktualni federalmi ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, kadar SBB-a Fahrudina Radončića koji posljednjih mjeseci u Vladi Federacije BiH provodi politiku Dragana Čovića i Hrvatske demokratske zajednice.


Potvrđene optužnice za ratne zločine: Hašim Tači podnio ostavku na mjesto predsjednika Kosova

Predsjednik Kosova Hašim Tači podnosi ostavku, nakon što je potvrđena optužnica koju je protiv njega podiglo Specijalizirano tužilaštvo u Hagu, javljaju kosovski mediji. On je za danas zakazao konferenciju za medije na kojoj će saopćiti svoju odluku.

“Prije nekoliko trenutaka obaviješten sam pred nadležnim da je sudija Specijaliziranih vijeća potvrdio optužnicu protiv mene. Ovo su teški trenuci za mene i moju porodicu,” rekao je predsednik Thači.

Dao je do znanja da će se približiti pravdi i od ovog trenutka on će biti u iskustvu pravde.

“Zbog zaštite integriteta predsedavanja, integriteta Kosova i integriteta naroda Kosova, kao i poštovanja partnerstva sa međunarodnim faktorom, danas podnosim ostavku na mesto predsednika Kosova,” rekao je Tači.

Istodobno, optužnica je potvrđena i protiv Kadrija Veseljija, lidera DPK-a. Veselji je naveo da je o tome obavešten juče popodne.

“Juče popodne me je Tužilaštvo specijalizovanih veća obavestilo da je pretpretresni sudija potvrdio optužnicu protiv mene. Ovom izjavom želim da obavestim građane Kosova da sam preduzeo neophodne mere za dobrovoljno putovanje u Hag kako bih odgovorio na ove navode”, rekao je Veselji.

“Svestan sam da na Kosovu ima ljudi koji misle da su Specijalne komore uvreda za našu istorijsku borbu da zaštitimo narod na Kosovu od zločina Miloševićevog režima. Ali ja to ne vidim tako, vidim ga kao priliku da konačno odgovorim na ove lažne sumnje i glasine koje kruže godinama”, dodao je Veselji.

Kadri i Veselji su optuženi da su odgovorni za više od stitinu ubistava.


Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...