Politika

Njemačka i službeno saopćila članovima Predsjedništva BiH: Inzko treba da ide, Berlin želi Christiana Schmidta na čelu OHR-a

Kada su je jučer pred zgradom Predsjedništva BiH novinari upitali o čemu je razgovarala sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, njemačka ambasadorica Marget Uebber samo je odmahnula rukom i sjela u službeni automobil. Sastanak Uebber- Komšić trajao je nešto malo manje od sat vremena. Izjava nakon sastanka nije bilo. Detalji su, službeno, nepoznati.

No, Istraga neslužbeno saznaje da je ambasadorica Uebber Željku Komšiću saopćila isto ono što je dan ranije kazala i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću. Njemačke vlasti žele početkom naredne godine za Visokog predstavnika za BiH, umjesto Valentina Inzka, postaviti svog diplomatu Christiana Schmidta.

„O tim namjerama već su upoznate najbitnije članice Vijeća za implementaciju mira (PIC)“, kazao je sagovornik Istrage iz Predsjedništva BiH.

Za to vrijeme aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko „mirno spava“. U četvrtak popodne iz OHR-a su medijima dostavili saopćenje za javnost.

“Visoki predstavnik će se suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena u smislu njegovog potencijalnog nasljednika. Pažnja visokog predstavnika će kao i dosad biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila.  Visoki predstavnik pozdravlja svaki korak koji bi vodio jačanju OHR-a i jačanju opredijeljenosti međunarodne zajednice da ostvari taj cilj. Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija koja još uvijek prevladava u BiH čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim. Kako se Visoki predstavnik želi suzdržati od bilo kakvih špekulacija o ovoj temi, eventualna pitanja treba uputiti članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira”, saopćili su iz OHR-a.

Njemačka ambasadorica članica je Upravnog odbora PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) i, unatoč medijskim upitima, izjave nije davala. Ali saznajemo da je dvojici članova Predsjedništva BiH već naznačila da Vlada u Berlinu namjerava zamijeniti Valentina Inzka te na njegovu poziciju postaviti Christiana Schmidta. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Schmidtu Orden Red Ante Starčevića zbog zalaganja za interese Republike Hrvatske. Osim ove nagrade, Schmidt je 2009. godine primio priznanje i Njemačko hrvatsko društvo Bonne. Dok je obavljao funkciju ministra poljoprivrede u Vladi Njemačke Schmidt je pokušavao izgraditi dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ističući da bi Njemačka i Rusija trebale biti otvorenije jedna prema drugoj. Odnosi Njemačke i Rusije tokom decembra ove godine značajno su poboljšani, a najbitniji posao ove dvije države je izgradnja plinovoda poznatog kao Sjeverni tok 2. Zbog oštrih rekacija SAD-a gradnja tog plinovoda bila je obustavljena skoro godinu dana. Američke vlasti najavile su uvođenje sankcija svim državama i firmama koje pomažu gradnju Sjevernog toka 2 čije je puštanje u pogon bilo predviđeno za početak 2020. godine. Ovaj plinovod bi trebao udvostručiti kapacitete isporuke ruskog plina i zagarantovati sigurnost opskrbe Zapadne Evrope preko Baltičkog mora. SAD smatraju da bi Sjeverni tok 2, zapravo, zemlje istočne Evrope napravio još ovisnijim o Ruskoj Federaciji. No, unatoč prijetnjama sankcijama, Njemačka i Rusija su 12. decembra ove godine, nakon jednogodišnje pauze, nastavile sa gradnjom ovog plinovoda, što je ove sedmice izazvalo novu reakciju SAD-a i novo upozorenje sankcijama.

Uporedo sa jačanjem rusko-njemačkog prijateljstva “rođena” je i ideja o novom Visokom predstavniku za BiH. Berlin je ove sedmice i službeno upoznao pojedine članice PIC-a da želi razriješiti Valentina Inzka i na njegovo mjesto postaviti Christiana Schmidta. Sve to njemačka diplomacija namjerava završiti prije nego novoizabrani američki predsjednik Joe Biden uspostavi kontrolu nad kompletnom administracijom.

Joe Biden i Valentin Inzko

Valentin Inzko već dugo je na udaru Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera SNSD-a i HDZ-a s kojima se nedavno u Sarajevu susreo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prilikom posjete Sarajevu Lavrov je govorio o potrebi zatvaranja OHR-a. No, donošenje odluke o zatvaranju OHR-a je prosto nemoguće bez saglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, pa su Nijemci, kako bi “smirili situaciju”, odlučili preuzeti inicijativu i na poziciju Visokog predstavnika dovesti svog čovjeka Christiana Schmidta koji je, pored ostalog, veoma blizak službenom Zagrebu i zagovara “otvoreniji odnos Rusije i Njemačke”.  Aktualni šef OHR-a Valentin Inzko od 2011. godine se nalazi u nemilosti zvaničnika HDZ-a BiH, jer ga smatraju glavnim krivcem što je 2011. godine formirana Vlada Federacije BiH bez te stranke. Tada je, naime, visoki predstavnik Valetnin Inzko, nakon konsultacija s ambasadorima Vijeća za implementaciju mira, donio odluku o privremenoj suspenziji odluka Centralne izborne komisije BiH koje su se odnosile na Dom naroda Parlamenta FBiH te na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. HDZ BiH je tako ispao iz vlasti na nivou FBiH. U tom trenutku Inzko je dobio apsolutnu podršku američke administracije sa Barackom Obamom i Joe Bidenom na čelu.

SNSD-ov ministar Staša Košarac poslao pismo u Emirate: “Bosna i Hercegovina na neustavan način učestvuje na izložbi Expo 2020 Dubai”

Učešće Bosne i Hercegovione u na sajmu “Expo Dubai” je neustavno, ustvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, obraćajući se krajem oktobra direktoru Sajma Omaru Shehadehu.

“Želimo Vas obavijestiti da smo putem Ministarstva vanjskih poslova BiH informisani o činjenici da je Vlada Kantona Sarajevo od organizatora svjetske izložbe “EXPO 2020 DUBAI” dobila odobrenje da izvrši organizaciju učešća BiH na ovoj manifestaciji, te da je pristupila provođenju određenih aktivnosti u vezi sa prethodno navedenim. Napominjem da bi predstavljanje Bosne i Hercegovine na ovaj način bilo u suprotnosti sa važećim ustavnim i zakonskim normama, kao i prethodno provedenim aktivnostima organa koji imaju nadležnosti i ovlašćenja za predstavljanje BiH na manifestaciji ovakvog karaktera i važnosti”, napisao je u svom pismu od 28. oktobra ministar Staša Košarac.

SNSD-ov ministar, dalje, podsjeća na odluke koje je Vijeće ministara usvajalo ranije, te konstatuje da nikad nije usvojio troškovnik o nastupu na ovom sajmu.

“Uprkos naporima ministarstva i Odbora u kojima se i sami u više navrata informisani, Vijeće ministara BiH do današnjeg dana nije dalo saglasnost na Troškovnik, čime je praktično onemogućeno učešće Bosne i Hercegovine na ovoj svjetskoj izložbi, pa samim tim i dalje provođenje planiranih aktivnosti vezanih za kompletnu organizaciju na paviljonu”, napisao je Košarac.

Ministar Košarac je, podsjećamo, više puta tokom ove godine tvrdio da je on poduzeo sve da BiH učesvuje na “Expo 2020 Dubai”, ali da su sve blokirali kadrovi iz Federacije. No, kolege sa portala istinomjer.ba sredinom su oktobra njegove izjave ocijenile neistinitim.

“Odgovarajući ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković na njeno podsjećanje da su Ujedinjeni Arapski Emirati poslali službenu obavijest da su spremni osigurati sve uslove te dodatnu pomoć za učešće Bosne i Hercegovine na EXPO 2020 te da je “vrijeme od suštinskog značaja i da je potrebno što prije potvrditi učešće BiH na izložbi”, Košarac je krajem jula 2021. godine odgovorio da “razgovor o ovom pitanju mogu voditi kada bude spremna da glasa protiv odluke koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH”, podsjetio je istinomjer.ba.

Iako su, faktički, on i njegova partija blokirali državne institucije, nakon čega se uključila Vlada Kantona Sarajevo da finansira troškove odlaska na Sajam, Košarac u svom pismu upućenom direktoru “Expo Dubai 2020” piše da je on sve poduzeo kako bi Bosna i Hercegovina uzela učešće, ali da potrebne odluke nikada nisu donesene.

“Svjesni smo negativnih efekata koji mogu proizaći usljed neučestvovanja BiH na ovoj svjetskoj izložbi, ali, ipak, podvlačimo da je prvenstveno neophodno poštovati ustavom i zakonom propisane procedure kao i ovlaštenja organa koji mogu vršiti predstavljanje BiH na manifestaciji ovog tipa, te da se učešće BiH na EXPO 2020 DUBAI može obezbijediti isključivo u skladu istih”, napisao je Košarac.

BiH bez svog predstavnika na Dubrovnik forumu: Bisera Turković odbila učešće zbog komemoracije u Srebrenici koja se održava dan nakon foruma

Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.

“Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.

Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT,  bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.

Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.

U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.

Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Problemi sa poštom: Bh. državljani iz Finske i Mađarske ne mogu poslati glasački materijal

Bh. državljani koji su prijavljeni za glasanje putem pošte iz Finske i Mađarske ne mogu vratiti izborni materijal u BiH, saznaje Istraga. U pitanju je 160 glasova iz Finske i 68 iz Mađarske.

“Upoznati smo s problemom. Ne radi poštanski promet iz Finske prema BiH”, kazali su nam iz Centralne izborne komisije BiH.

Trenutno se, kako saznajemo, vode pregovori o načinu slanja glasačkog materijala, a jedna od opcija je slanje materijala u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo odakle bi se materijali dalje slali prema BiH.

Nekoliko bh. državljana koji žive u Finskoj već se obraćalo CIK-u. Ustvrdili su da im se pošta koju šalju prema BiH vraća na kućnu adresu.

 

Na konferenciji u Budimpešti: Schmidt uvrijedio žrtve genocida

Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.

Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.

Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.

“Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.

Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.

“Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.

Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.

Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.

(politicki.ba)

Trojka između Mandića, Ademovića i Konakovića: NiP-ov Centar jači od Centrale!

Naredne sedmice trebala bi biti održana nova sjednica Općinskog vijeća Centar na kojoj će biti razmatran zahtjev načelnika Srđana Mandića o preispitivanju odluke o njegovom opozivu koju je 18 vijećnika izglasalo na sjednici OV Centar u četvrtak. Iako je Mandić, kako kaže, šokiran ovom inicijativom, vrlo brzo se sabrao pa čak i konsultirao sa predsjednikom NIP-a Elmedinom Konakovićem čijih je devet vijećnika potpisalo inicijativu za opoziv sa još sedam vijećnika te uputio zahtjev za ‘ponovnim odlučivanjem’.

Vijećnik NIP-a u OV Centar Jasmin Ademović kojeg je Mandić optužio da je glavni inicijator opoziva i da želi preuzeti načelničku poziciju, odbacio je navode načelnika i poručio da je Mandić neradnik i da neće odustati. Tokom protekla dva dana uslijedile su brojne reakcije. Mandića su podržali predsjednici Naše stranke i SDP-a Edin Forto i Nermin Nikšić, a Mandić tvrdi da je to učinio i njegov saborac Konaković. No, javnog osvrta šefa NIP-a nije bilo o ovoj temi. Stranački organi jesu raspravljali, ali odustajanja od opoziva nema. To bi bio kratki epilog dugog sastanka.

Ademović je u gostovanju na Face tv kazao da se vijećnici suočavaju sa pritiscima, a on sa medijskom diskreditacijom. Tvrdi da je ovaj opoziv kulminacija nerada Mandića, te da su građani nezadovoljni.

Ističe da je upravo NIP najviše zaslužan za Mandićevu pobjedu, ali da moraju braniti principe trojke i da je dogovor da će o problemima razgovarati. Iako je i prošle godine postojala ideja o opozivu Mandića, tada je ugušio Konaković kako ne bi bilo posljedica na rezultat trojke na Općim izborima.

„Mi smo sada vlast i treba da kritikujemo kadrove koje smo mi protežirali. Ne trebamo se vraćati u prošlost i kriviti SDA, DF. Ako neko od naših direktora ne radi dobro, treba ga smijeniti. Koga je trojka smijenila od direktora, koliko ja znam nikoga. To nije dobar proces, trebamo da mijenjamo ljude koji ne rade dobro svoj posao. Rekli smo da ćemo biti dosljedni i da ćemo iz temelja promijeniti stvari. Šta smo mi promijenili u općini Centar, apsolutno ništa. Da bismo se popravili potrebna je i kritika“, precizirao je Ademović.

Govoreći o sastanku koji su imali u stranci sa predsjednikom Konakovićem, Ademović je kazao da on odgovara građanima koji su ga birali i da predsjednik NIP-a ne može promijeniti odluku te da to jasno precizira i Statut Naroda i pravde.

„Siguran sam da će Mandić na referendumu biti opozvan. On je jedan od najgorih načelnika u KS. Samo uporedite kapitalne projekte načelnika Ilidže i Centra“, kazao je Ademović koji je svjestan pritisaka koje imaju vijećnici koji su stavili svoj potpis na inicijativu o opozivu.

„Neću ja sad reći da se Mandić i lideri drugih stranaka neće uključiti i obeshrabriti druge vijećnike i ići u kupovinu ruku. Ja ću istrajati da se taj referendum desi i sve je urađeno u skladu sa procedurama“, kazao je Ademović.

Primjera radi, u Općinskom vijeću Novi Grad tijesna je trenutna većina ali zbog rada i aktivnosti načelnika Semira Efendića opoziv niko i ne spominje iako NIP u Novom Gradu ima čak devet vijećnika.

Opoziv načelnika Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića desio se usljed njegovog hapšenja i određenog pritvora, a što je vijećnicima bio motiv da razriješe Hadžibajrića.

Problemi od skoro samog početka mandata traju i u Novom Sarajevu, no opoziv Hasana Tanovića nije izgledan jer u ovom trenutku ne postoji 16 vijećnika koji bi mogli staviti potpis na tu inicijativu. Ali, da postoji veliki broj problema u samom funkcionisanju OV i saradnji sa načelnikom to je jasno vidljivo i na samim sjednicama koje traju cijeli dan, pa i duboko u noć.

Otvaranje sezone opoziva načelnika u Kantonu Sarajevo, te sukobi unutar stranaka trojke samo godinu prije lokalnih izbora moglo bi najveću štetu donijeti upravo strankama trojke. Dok se na višim nivoima trude ‘lažno’ prikazati jedinstvo, lokalni nivoi pucaju po šavovima.

Forto, Nikšić i Konaković obavljaju isuviše važne pozicije da bi se bavili lokalnim požarima. Oni bitke biju sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. No, ni to im ne ide od ruke. Evidentno je nezadovoljstvo i njihovog članstva i glasača i ono će biti samo veće.

Rekonstrukcija Vlade KS još je jedan vruć krompir u rukama trojke. Politička trgovina na koju su pristali sa zastupnicima Damirom Marjanovićem, Redžom Lemezanom i Admelom Hodžić kako bi izbacili Stranku za BiH, već izlazi na površinu. O trgovini pozicijama, namještenim konkursima sa već unaprijed poznatim kandidatima, nezakonitim odlukama Vlade kada je riječ o imenovanjima, govore tek rijetki.

Umjesto promjena koje su obećali i borbe protiv korupcije, stranke trojke ušle su u začarani krug za koji su godinama optuživali SDA. Nije ni čudo što sve glasnije i glasači trojke poručuju ‘vratite nam SDA’ gledajući kadrovsku politiku stranaka, direktore javnih preduzeća, a posebno onih od kojih zavise i općine kao što je riječ o javnoj čistoći, odvozu otpada, uređenju parkova i zelenih površina, vodosnabdijevanju.

(NAP)

Još jedan kadar SBB-a u problemima: CIK pokrenuo postupak protiv Anisa Krivića zbog nespojivosti funkcija

Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak protiv Anisa Krivića, političkog direktora Saveza za bolju budućnost i vijećnika u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga.

Za sada se provjerava Krivićeva nespojivost funkcija. Osim što je vijećnik, on obavlja i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.

Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Kada je CIK, naime, uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.

U februaru ove godine portal klix je pisao da bi Krivić mogao biti u sukobu interesa jer je imenovan i za člana Nadzornog odbora Cesta Federacije BiH. On je tada ustvrdio da nije u sukobu interesa te da funkcije obavlja u interesu građana.

No, osim vijećničke pozicije, Krivić bi mogao imati određenih problema i sa državnom službom. On je, naime, prije stupanja na ministarsku, a potom na savjetničku funkciju zamrznuo status državnog službenika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu. Državni službenik, međutim, ne može biti politički aktivan, a Krivić trenutno obavlja funkciju političkog direktora Saveza za bolju budućnost.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH prošle je sedmice oduzela vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom Anisom Krivićem kojem, također, prijeti oduzimanje mandata.

Vođa Hamasa pisao ministru Elmedinu Konakoviću: Podržite nas i solidarišite se s nama

Vođa Hamasa Ismail Haniya poslao je prije sedam dana pismo ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem traži pomoć za Palestinu. O ovom pismu ministar Konaković nije izvijestio javnost.

“Operacija (Potop Al-Aqsa) će se nastaviti sve dok ne postigne svoje ciljeve, a svijet mora poslušati potlačene, skinuti masku i prestati  pružati podršku ovoj fašističkoj i rasističkoj okupaciji Pozivamo arapske i islamske nacije i sve slobodne ljude u svijetu da poduzmu hitnu akciju i mobiliziraju podršku i solidarnost u svim oblicima kako bi zaštitili čvrsto i historijsko palestinsko pravo. Vrijeme je da pravda pobijedi, da naši ljudi uživaju slobodu i da se mogu vratiti na svoja ognjišta iz kojih su prognani, te da prestanu svi oblici okupacije, naseljavanja i agresije na narode i svetinje”; navedeno je u pismu datiranom 11. oktobra ove godine.

U pismu ministru Konakoviću prvi čovjek Hamasa, čiji su pripadnici 7. oktobra počinili teroristički napad ubivši nekoliko stotina Izraelaca i uzevši taoce koje su, potom, odveli u Pojas Gaze nakon čega je uslijedila izraelska odmazda na civilne ciljeve, objašnjava historijat palestinske borbe.

“Naš palestinski narod oduvijek je težio slobodi, nezavisnosti i povratku, ali od okupacije zemlje Palestine 1948., naš narod se suočio s ozbiljnim kršenjima i napadima od strane cionističkih okupacijskih vođa, njihovih vojnika i doseljenika. Ova kršenja utjecala su na sve aspekte palestinskog života: sistematsko raseljavanje i ubijanje, otmice i zatočeništvo, svakodnevni rasistički i kontinuirani napadi, kršenje svetinja i prava na molitve, krađa i uzurpacija zemlje i imovine, te namjerno usvajanje politike opsade i polaganog ubijanja. U svjetlu uspona cionističke fanatične desnice na vlast u okupacijskoj vladi i njezinog usvajanja strategije “Rješavanja sukoba”, palestinska stvar postala je egzistencijalni izazov, prijeteći njezinoj sadašnjosti i budućnosti, i našim pravima na našu zemlju, našu domovinu i naše svetinje, a prije svega pravo na povratak i samoopredjeljenje. Prema tome; Pokret Hamas je pozvao sve strane da izvrše hitan pritisak kako bi zaustavili ova kršenja koja su premašila sva pravila međunarodnog prava, ponajviše zločin, samu okupaciju i oduzimanje našem narodu prava na samoopredjeljenje i povratak. Međutim, ova fašistička vlast nastavila je sa svojim zločinima nad našim narodom i njegovim svetinjama. Palila je sela, konfiscirala tisuće dunuma palestinske zemlje kako bi izgradila nova naselja i svakodnevno vršila masakre, upadajući u gradove i izbjegličke kampove, rušeći kuće na glavama njihovih stanovnika. Ono što je najteže za naš narod i našu naciju je kontinuirano narušavanje mubarek džamije Al-Aqsa, dopuštajući ekstremnim doseljenicima da je skrnave i svakodnevno u njoj obavljaju svoje “Talmudske molitve”, protjerujući muslimanske vjernike i napadajući ih, podcjenjujući osjećaje miliona muslimana širom svijeta, te razvijaju planove za preuzimanje konačne kontrole nad džamijom i njezinu podjelu, podijele je na prostornoj i vremenskoj osnovi, dok su njihove cipele gazile Časni Kur'an. U dvorištu džamije dovlačene su naše žene i premlaćivani starci, na način koji je neprihvatljiv svakom slobodnom i dostojanstvenom čovjeku, a protivan je svim vrijednostima i običajima, te međunarodnim i humanitarnim zakonima, a koji se odnose na puno pravo muslimana nad džamijom”, navedeno je u pismu Hamasa.

Međunarodna zajednica, navedeno je dalje, nije učinila ništa da stane na kraj izraelskim zločinima.

Koja je tema lideru NiP-a bitnija od Izbornog zakona i izmjena Ustava BiH: Konaković s Čovićem ne može mijenjati Ustav, ali može Vladu Federacije

Narod i pravda nema nijednog zastupnika na državnom nivou. A baš taj nivo odlučuje o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH. Pa, baš zato nije jasno zbog čega se lider HDZ-a BiH Dragan Čović u četvrtak u Mostaru susreo sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem. Ili, ipak, jeste.

“Trenutno u BiH ima puno aktuelnih tema, neke od najaktuelnijih naravno jesu pitanje izmjene ustava i Izbornog zakona, ali postoje i druge koje su možda više važne za građane Bosne i Hercegovine. Narod i pravda i ja lično komuniciramo sa svim akterima na političkoj sceni i danas smo porazgovarali o nekoliko važnih tema”, izjavio je Konaković za portal klix nakon sastanka sa liderom HDZ-a BiH.

Te druge teme, po Konakoviću, “možda više važne za građane Bosne i Hercegovine” od izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona odnose se na formiranje Vlade Federacije. Prema informacijama Istrage, predsjednik Naroda i pravde proteklih se dana hvalio svojim aktivistima na terenu da su u procesu formiranja nove Vlade Federacije zajedno sa HDZ-om BiH i drugim strankama koje u Sarajevu nazivaju “strankama trojke”. A upravo bi formiranje nove Vlade Federacije trebalo poslužiti Draganu Čoviću kao novo “sredstvo pritiska” na SDA kako bi ta stranka pristala na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima Dragana Čovića.

Sastankom sa Elmedinom Konakovićem pohvalio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je, ipak, iznad svega stavio da je tema bila Izborni zakon.

“Nije u redu da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH”, kazao je sredinom jula ove godine Elmedin Konaković, gostujući u emisiji Telering na Radio televiziji Republike Srpske.

Izjavu sličnu Konakovićevoj ponovio je i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji je prošle sedmice, zajedno sa Miloradom Dodikom, bio gost na rođendanskoj zabavi Dragana Čovića. Nakon ovih izjava uslijedile su pohvale.

“Milanović pozdravio izjave Radončića i Konakovića”, glasio je naslov u Avazu , objavljen nekoliko dana nakon što su lideri NiP-a i SBB-a podržali koncept Dragana Čovića u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH.

U tekstu je navedeno da je Milanović Željka Komšića, sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, nazvao “lažnjakom” te da je ocijenio  “ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

Nakon sastanka sa Čovićem, Konaković je kazao da njegov “NiP ima jasne stavove u kojima mu se čini da su najbliži u onome što oni zovu određivanje mjere između etničkog i građanskog”. Ali nije jasno kako je lider NiP-a uopće mogao razgovarati o temi o kojoj uopće ne odlučuje, jer Narod i pravda, naveli smo na početku teksta, nema nijednog zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH koja odlučuje o ovim pitanjima. No, kada je u pitanju izbor Vlade Federacije NiP može direktno odlučivati jer ima zastupnike u federalnom Zastupničkom domu te ima dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljošu Čamparu. Da li je to tema koja je za Elmedina Konakovića bitnija od izmjena državnog Ustava?

Da bi bila izabrana nova Vlada Federacije BiH, nužno je u Zastupničkom domu FBiH skupiti 50 glasova. HDZ BiH ima 16 zastupnika. Radončićev SBB ima sedam, što u zbiru sa HDZ-om iznosi – 23 zastupnika. HDZ-u tradicionalni blizak PDA Mirsada Kukića ima tri zastupnika, dok HDZ 1990 ima dva zastupnika. A SDA ima tri zastupnika koliko ih je i u Klubu Naroda i pravde i Nezavisnog bloka. Nezavisnih zastupnika ima šest. Zbroje li se svi ovi glasovi, dolazimo do 40 zastupnika koji bi podržali eventualnu koaliciju NiP, HDZ i SBB. To znači da bez glasova SDP-a i Naše stranke ova koalicija ne bi mogla fomirati Vladu Federacije. Kao što bez SDP-a, Naše stranke i DF-a nema potrebnih ruku za izmjene Ustava BiH. No, to je za Konakovića svakako “manje bitna tema”.

Dodikova obmana sa EUFOR-om: Prebacivanjem mirovnih snaga u nadležnost Brisela ruši se Anex 1 Dejtonskog sporazuma i daje “veto” Republici Srpskoj za raspored stranih vojnika

Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama Istrage, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Evo o čemu se radi.

“Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije  da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.

Nšto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a. Slično je ponovio  i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste,

“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.

No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.

Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi  mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.

Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.

“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...