Evropska komisija preporučit će kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, bez dodatnih uslova, objavio je politicki.ba.
Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz Brisela, bit će primjenjen tzv. “ukrajinski model”..
Radi se o dodjeli kandidatskog statusa bez da se on uslovi prethodnim provođenjem nekih reformi.
Ranije je i Politicki.ba najavio kandidatski status za BiH uz uslov da se prethodno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvoje izmjene zakona o VSTV, sudovima i sukobu interesa.
No, prevladale su snage unutar Evropske komisije koje su bile protiv takvog rješenja.
Danas iza 13:00 komesar za proširenje EU Oliver Varhely predstavit će godišnje Izvještaje Evropske komisije o napretku svih šest država zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.
Svi dokumenti odslikavaju loše stanje evropskog puta regiona.
No, pošto se geopolitička situacija u Evropi drastično mijenja, Komisija je odlučila da počne “pogurivati” države zapadnog Balkana.
“Komisija, stoga, preporučuje da se Ukrajini da kandidatski status na temeljima razumijevanja da su sljedeći koraci poduzeti”, stojalo je u Izvještaju o Ukrajini.
Potom su uslijedili razgovori o poglavljima s Kijevom, a ukrajinske vlasti u parlamentu su počele usvajati neke od bitnih zakona potrebnih za evropski put te države…
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak protiv Anisa Krivića, političkog direktora Saveza za bolju budućnost i vijećnika u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo, saznaje Istraga.
Za sada se provjerava Krivićeva nespojivost funkcija. Osim što je vijećnik, on obavlja i funkciju savjetnika dopremijera Federacije BiH Veska Drljače, što je, prema važećim zakonskim propisima, nespojivo.
Kako bi prevarili Centralnu izbornu komisiju BiH Drljača i Krivić su tokom provjera pokušali prikriti određene činjenice. Kada je CIK, naime, uputio dopis Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tražeći informacije da li je Krivić savjetnik ministra, Drljača je odgovorio da nije. CIK je, potom, uputio dopis Vladi Federacije BiH tražeći informaciju o Krivićevom angažmanu, nakon čega je odgovoreno da je on savjetnik dopremijera Drljače. Pojednostavljeno, SBB-ovi kadrovi u Vladi FBiH tvrde da Anis Krivić nije savjetnik ministra Veska Drljače već da je savjetnik federalnog dopremijera Veska Drljače.
U februaru ove godine portal klix je pisao da bi Krivić mogao biti u sukobu interesa jer je imenovan i za člana Nadzornog odbora Cesta Federacije BiH. On je tada ustvrdio da nije u sukobu interesa te da funkcije obavlja u interesu građana.
No, osim vijećničke pozicije, Krivić bi mogao imati određenih problema i sa državnom službom. On je, naime, prije stupanja na ministarsku, a potom na savjetničku funkciju zamrznuo status državnog službenika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu. Državni službenik, međutim, ne može biti politički aktivan, a Krivić trenutno obavlja funkciju političkog direktora Saveza za bolju budućnost.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH prošle je sedmice oduzela vijećnički mandat Krivićevom stranačkom kolegi Ismiru Juski zbog toga što je istovremeno bio vijećnik u Općinskom vijeću centar i savjetnik u Vladi Federacije BiH. CIK je utvrdio da se u ovom slučaju radi o “nespojivosti funkcija”. Skoro identična situacija je i sa političkim direktorom Anisom Krivićem kojem, također, prijeti oduzimanje mandata.
Pregovori u Neumu su završeni. Ono što smo i najavili – dogodilo se. Nikakav konkretan dogovor o političkim pitanjima nije postignut, saznaje Istraga.ba. No, kako bi se ostavio prostor za nastavan pregovora o izmjenama Izbornog zakona, učesnici će saopćiti da je “atmosfera bila dobra”, da je “došlo do pomaka u pregovorima”. Ali suštinski, pregovori u Neumu su – propali.
“Jedino što je usaglašeno je načelna podrška unapređenju izbornog integriteta”, kazao je sagovornik Istrage.
To je, upravo, ono o čemu smo pisali u subotu navečer. Dogovora o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH – nema. Kao što nema dogovora i smanjenju nadležnosti Doma naroda Federacije BiH na čemu su insitirali pregovarači iz Sarajeva. Da su pregovori propali, potvrđuje i činjenica da lideri stranaka iz Republike Srpske uopće nisu pozvani u Neum, iako im je ranije najavljeno da će ih pozvati kako bi se izjasnili o dogovoru stranaka iz Federacije.
“Nas niko nije pozvao. Mi smo u pripravnosti”, kazao je za Istraga.ba predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Podsjećamo, u petak popodne delegacijama SDA, NiP-a, SBB-a i NES-a, ponuđen je modificirani prijedlog HDZ-a BiH koji podrazumijeva elektorski način izbora članova Predsjedništva BiH. I to samo članova Predsjedništva iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj bi ostao dosadašnji način izbora. Dakle, RS bi bila jedna izborna jedinica, dok bi Federacija, prema ovom prijedlogu bila podijeljena na deset izbornih jedinica koje bi davale određeni broj elektora, koji bi potom birali članove Predsjedništva BiH.
Članovi delegacija su preračunali. Primjenom ponuđenog modela, a gledajući rezultate posljednja tri izborna ciklusa, član Predsjedništva BiH bi uvijek bio kandidat HDZ-a BiH. Ali i to je Draganu Čoviću malo.
„HDZ BiH traži vrste takozvanih osigurača“, pojašnjava sagovornik Istrage.
Prvi osigurač je – etnički prefiks. Drugi podrazumijeva takozvane plutajuće kantone. I na kraju, kao treći osigurač, HDZ predlaže da članove Predsjedništva iz Federacije potvrđuju delegati u Domu naroda BiH, odnosno u bošnjačkom i hrvatskom klubu.
To je, zapravo, prijedlog koji se nedavno pojavio u medijima i kojim se, praktično, garantira HDZ-ovom kandidatu izbor člana Predsjedništva BiH.
Prijedlog, prema informacijama Istrage, nije bio prihvatljiv liderima političkih partija iz Sarajeva. No, svi su bili spremni pristati na elektorski model pod jednim uslovom – smanjenje ovlasti Doma naroda Federacije.
„Ali Dragan Čović, zapravo, ne želi da razgovara o smanjenju nadležnosti Doma naroda FBiH“, objašnjava sagovornik Istrage.
Tako je elektorski sistem propao. Na dnevni red je, potom, došao prijedlog o kojem je nedavno govorio lider SNSD-a Milorad Dodik. Nacionalni prefiksi bi ostali, ali bi pored nje pisalo i predstavnik ostalih. Recimo, u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bi pisalo – Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ostalih.
Ali i tu opciju HDZ BiH ne prihvata. I upravo je to jedan od razloga propasti pregovora.
Kada su 10. oktobra prošle godine predsjednik Azerbejdžana i premijer Armenije potpisali sporazum kojim je posredovao ruski predsjednik Vladimir Putin, smatralo se da su time, faktički, okončane borbe u regiji Nagorno-Karabah. Potpisivanje ovog sporazuma doživljavavao se kao pobjeda u Bakua i poraz Jerevana. Međutim, iako su vojne operacije privedene kraju, odnosi u regiji će vjerojatno biti složeniji, zamršeniji i tenzije će trajati mnogo tuže od 44-dnevnog rata. Rusija je tokom sukoba bila spremna vojno intervenirati, ali su, ipak, vlasti u Moskvi iskoristile svoj politički uticaj kako bi se potpisao Sporazum koji je uključivao brzo raspoređivanje ruskih mirovnih snaga u regiju. Procjene međunarodnih sigurnosnih stručnjaka su da bi i postojeće tenzije na Zapadnom Balkanu, prvenstveno na Kosovu, mogle biti savršeno tlo za sličnu operaciju Ruske Federacije. Politija Ruske Federacije se često zasniva na tome da koriste međunarodne sporove između suverenih država te da se pojavljuju kao posrednici. Upravo ruske operacije na Nagorno-Karabaha mogle bi poslužiti državana Zapadnog Balkana kao kako Rusija koristi sukobe među državama i kako bi manipulirala stanjem na terenu kako bi ojačala svoj uticaj. Baš kao što Moskva pokušava iskoristiti sporenja između Srbije i Kosova kako bi zadržala svoj utjecaj u regiji zapadnog Balkana, mirovni sporazum između Azerbajdžana i Armenije uz posredovanje Moskve omogućava Kremlju da proširi svoj utjecaj na Kavkazu i, u konačnici, smijeniti armensko rukovodstvo na člije bi mjesto instalirali Rusiji odanije zvaničnike. Armenija je, inače, članica ODKB-a, ruske verzije NATO-a, čiji su članovi zemlje bivšeg Svojetskog saveza. Kremlj je, u osnovi, ignorisao status Armenije kao članice ODKB-a i nije im pružio pomoć tjerajući ih tako da prihvate ponižavajući dogovor koji se smatra porazom u Jerevanu i pobjedom u Bakuu. Sada će ruski “mirovnjaci” biti prisutni u regiji i, faktički, prisiljavati Armeniju da svoju vanjsku politiku provodi onako kako to Rusija želi. Ubacivanje takozvanih mirovnih ruskih trupa u spor oko Nagorno-Karabaha Rusiji, zapravo, daje novo uporište koje joj omogućava djelovanje u toj regiji, utičući i na Azerbejdžan i Armeniju. Rusija opet pokazuju da su iznad svega samo njihovi vanjskopolitički interesi.
Isto tako, kada je u pitanju Balkan, Rusika Federacija podrazumijeva i vjeruje da bi Srbija trebala biti podređena isključivo vladavini Moskve i prošlogodišnji proteste protiv Aleksandra Vučića, uglavnom su koordinirale organizacije povezane sa Moskvom. Na taj način Ruska Federacija nastoji ojačati svoj uticaj u Beogradu.
Pojačanii izolacionizam američke vanjske politike i nezainteresiranost Evropske unije i evropskih zemalja u regiji, zajedno sa globalnom pandemijom COVID-19 i usmjeravanjem pažnje većine zemalja na domaće probleme javnog zdravstva, pružili su priliku Rusiji da indirektno intervenira na Nagorno-Karabahu. Da li je na redu Balkan?
“Nisam bio svjestan kakve će negativne asocijacije proizvesti moj pozdrav. U svakom slučaju, uopće mi nije bila namjera povrijediti osjećaje Bosanaca. Predan sam miru u BiH i protiv sam svih zaborava”, napisao je na svom Twitter nalogu Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a u njemačkom Bundestagu, nakon što je Istraga objavila da je ovaj član stranke Angele Merkel čestitao neustavni dan Republike Srpske.
No, riječ izvinjenje Kauffman nije upotrijebio u svojim twittovima iako je, kasnije, ustvrdio da se “izvinio” zbog svoje čestitke upućene građanima RS-a. U međuvremenu, Radio televizija Republike Srpske je sa svog youtube kanala povukla video na kojem se vidi Stefan Kauffman kako u predstavništvu RS u Štutgartu obilježava 9. januar. Vijest o obilježavanju dana RS u Štutgartu povučena je i sa stranice RTRS-a. Ranije je, podsjećamo, objavljeno da je je Kauffman zajedno sa stranačkim kolegom Raimundom Haserom, inače zastupnikom u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga, uputio i video poruku povodom dana RS.
“Srećan dan Republike Srpske”. Ovo video poruka zastupnika u Bundestagu Stefana Kaufmana povodom neustavnog dana RS. Kauffman je član CDU-a njemačke kancelarke Angele Merkel. pic.twitter.com/teFxPP7Wyt
Nakon što je Istraga objavila ovaj video i podsjetila da je Kauffman tradicionalno prisustvovao obilježavanju dana RS, uslijedile su brojne reakcije. Na kraju je ovaj stranački kolega njemačke kancelarke Angele Merkel reagirao na svom twitter nalogu tvrdeći da “nije bio svjestan asocijaca”. No, u nastavku rasprave Stefan Kauffman je ponovio svoj stav iz decembra prošle godine kada je na RTRS-u kazao da BiH treba biti uređena kao federalna država.
“Svi bismo trebali biti zainteresirani za suživot Bosanaca, Hrvata i Srba u federalnoj Bosni i Hercegovini. Svjesni onoga što se dogodilo”, ponovo je twittao Kauffman.
Identičan stav, podsjećamo, Kauffman je izrekao gostujući u emisiji Pečat RTRS-a.
Kauffman je tada kazao da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum.
Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status. Ovo piše u nacrtu zaključaka koji će biti razmatrani na Evropskom vijeću 15. decembra. Istraga.ba i Politički.ba u posjedu su ovog dokumenta kojim se, faktički, za Bosnu i Hercegovinu odobrava dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU.
“Nakon zaključaka Evropskog vijeća od 23. do 24. juna 2022., a u svjetlu naknadne preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Vijeće preporučuje da se odobri status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu od strane Evropskog vijeća, uz razumijevanje da su koraci navedeni u Preporuci Evropkse komisije poduzeti ili će se poduzeti”, stoji u prijedlogu odluke Evropskog vijeća, koju su, prethodno, usvojili ministri država članica EU okupljeni u Vijeću za opće poslove (GAC).
Od BiH se očekuje da snažno radi na “jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i osnovnim pravima”.
Vijeće, navedeno je dalje, s nestrpljenjem očekuje potvrdu ove odluke.
“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja napreduje na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU koji su navedeni u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU kako ga je Vijeće odobrilo 2019. Vijeće također poziva sve političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu s ključnim prioritetima”, navedeno je u dokumentu koji možete pročitati na ovom linku.
Vijeće pozdravlja održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022, te navodi da su, prema preliminarnim nalazima i zaključcima Promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, izbori bili dobro organizirani, sa obilježjima nepovjerenja u javne institucije i retoriku etničkih podjela.
“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU. Vijeće dalje ponavlja svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, navedeno je u dokumentu sačinjenom 12. decembra u Briselu.
Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i djelovanja koja izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da prekinu veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promiču pomirenje. .
“Vijeće sa zabrinutošću primjećuje sveukupni ograničeni napredak u reformama, no pozdravlja nedavne korake koji su poduzeti, uključujući: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, usvajanje sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim nivoima vlasti, imenovanje četiri nedostajuća suca u Ustavnom sudu Federacije BiH, ratificiranje nekoliko sporazuma, uključujući programe Obzor i Kreativna Europa, te Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kao i napredak u operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i usvajanje protuterorističku strategiju”, piše u dokumentu EU.
Bosna i Hercegovina, navedeno je dalje, treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci.Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog iu skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se ne smije poduzimati nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinio izazovnijim ili bi dodatno produbio podjele.
Iako je zabrinuto nedostatkom napretka, Vijeće dodatno ohrabruje Bosnu i Hercegovine da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavstva i zakonodavstva zemlje
institucionalni okvir za usklađivanje sa zahtjevima članstva u EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Vijeće pozdravlja činjenicu da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava uveliko uspostavljen te donošenje akcijskih planova za socijalno uključivanje Roma i prava LGBTI osoba. Poziva Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira reformske napore u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, posebice uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja.
Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja i medija, sigurnosti novinara, te poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da poduzme bitne korake u reformi javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.
Vijeće pozdravlja pozitivne korake poduzete u cilju poboljšanja upravljanja i koordinacije migracija, kao i svog sustava azila, te potiče Bosnu i Hercegovinu da odlučno nastavi s radom kako bi se uspješno uhvatila u koštac s izazovima migracija. U tom kontekstu, Vijeće pozitivno prima na znanje da je Vijeće ministara usvojilo zakonski prijedlog o graničnoj kontroli i potiče Bosnu i Hercegovinu da usvoji strategiju i akcijski plan o migracijama, poboljša usklađivanje s viznom politikom EU, kao i ojača upravljanje granicom i zaključiti sporazum o statusu Frontexa s EU-om.
Što se tiče gospodarskih reformi, Vijeće je zabrinuto što je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva i u smislu svoje sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Vijeće podsjeća na potrebu osiguranja poštivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te redovitog održavanja sjednica tijela SP-a.
Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da se i dalje aktivno uključi u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara povukao je potez kojim svoje potpredsjednike dovodi u tešku situaciju. Ako ne pristanu na njegov prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, odgovornost za blokadu procesa više neće biti na Marinku Čavari, već na Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović. Ukoliko, pak, prihvate prijedlog predsjednika Fedracije, u Ustavni sud FBiH će biti imenovane sudije bliske SNSD-u, HDZ-u BiH, te Narodu i Pravdi. Čavara, saznaje Istraga, namjerava svojim potpredsjednicima dostaviti listu na kojoj će se, pored ostalih, naći imena Dubravka Čampare (NiP) i Ljubomira Ožegovića (SNSD). Ranije prijedloge koje su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović dostavili predsjedniku Federacije, Marinko Čavara neće uzeti u obzir. Naprotiv, on sada želi sačiniti svoju listu i tako dovesti potrpedsjednike pred svršen čin.
U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. U Ustavu Federacije BiH piše da se Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja). Dakle, kvote sudija iz reda hrvatskog naroda i ostalih su popunjene, dok Bošnjacima i Srbima nedostaje po najmanje jedan sudija. Evo kako se biraju sudije.
U Ustavu Federacije BiH piše da je predsjednik Federacije BiH nadležan za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U članu 6, poglavlje sudska vlast, dalje je navedeno predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednika, dostavlja na potvrdu Domu naroda FBiH prijedlog za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH, a imenovanje potvrđuje većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju.
Dakle, Čavari je potrebna saglasnost potpredsjednika da bi listu dostavio u Dom naroda FBiH na potvrdu. On je do sada to izbjegavao učiniti, ali nakon pritiska OHR-a, promijenio je taktiku. Čavara, sada, pojedinačno poziva sve dosadašnje kandidate za sudiju Ustavnog suda FBiH da dođu u njegov kabinet na intervju. Među onima koje je pozvao su i kandidati koje je eliminirao VSTV, iako je, po Ustavu, dužan poštovati njihovu listu. Zbog toga su potpredsjednici Federacije BiH uputili pismo OHR-u.
“Predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) samoinicijativno i mimo procedura poziva kandidate za sudije Ustavnog suda FBiH na razgovor. Na ovaj način predsjednik Čavara direktno krši Ustav FBiH te oduzima ingerencije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) koje je već provelo zakonom propisanu konkursnu proceduru i koje je jedino kompetentno za tako nešto”, naveli su Mahmutbegovićeva i Dunović.
Prema informacijama Istrage, Čavara će, nakon intervjua, izabrati četiri kandidata i dostaviti ih svojim potpredsjednicima na saglasnost. Na listi bi se trebao naći jedan sudija iz reda hrvatskog naroda, jedan iz reda srpskog, jedan iz reda bošnjačkog i jedan iz reda ostalih. Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.
“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.
Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, kako saznajemo, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. No, Čampara u ovom slučaju ima lični interes. Njegov brat, naime, jedan je od kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH. Kako se Dubravko Čampara izjasnio kao Ostali, on ne može biti imenovan iz kvote konstitutivnih naroda. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.
U dogovoru sa kadrovima NiP-a Marinko Čavara, kako saznajemo, namjerava upravo Dubravka Čamparu predložiti za sudiju Ustavnog suda FBiH. Osim toga, Čavara namjerava predložiti i Ljubomira Ožekovića bliskog SNSD-u. Ožegović je dugogodišnji sekratar Ustavnog suda Republike Srpske.
Podrška Borjani Krišto i njenom sazivu Vijeća ministara Bih je upitna. Ukoliko dvojica državnih zastupnika iz Republike Srpske (Miroslav Vujićić iz SNSD-a i Čedomir Stojanović iz DEMOS-a) ostanu pri danas izrečenim stavovima da neće podržati Nenada Nešića za ministra sigurnosti BiH, onda u Predstavničkom domu PS BiH ne postoje 22 ruke koje garantuju potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH.
“Nenada Nešića ne treba podržati za ministarsko mjesto. Upropastio bi to ministarstvo jer je imao loše poteze i kao ministar Puteva Srpske. Predsjednik je upoznat sa našim stavovima, ali sutra imamo sastanak na kojem ćemo se dalje konsultovati”, kazao je danas na konferenciji za medije Miroslav Vujičić poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Vujičićeve stavove, kako saznaje Istraga, prati i državni zastupnik Čedomir Stojanović iz DEMOS-a. On je, zapravo, u stalnom sukobu sa Nenadom Nešićem i veća je vjerovatnoća da će on glasati protiv potvrđivanja novog Vijeća ministara BiH. No, ukoliko bi Vujičić i Stojanović bili suzdržani, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno. Razlog je način odlučivanja u Predstavničkom domu PS BiH. Da bi, naime, neka odluka bila potvrđena, potrebno je da za nju bude više glasova za nego što je protiv, pod uslovom da postoji entitetska većina. Suzdržani se, u tom slučaju, računaju samo u kvorum. Recimo, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno ako bi omjer glasova za i protiv bio, recimo, 21-19, uz dva suzdržana glasa Vujičića i Stojanovića.
Podsjećamo, stranke Trojke, (SDP, NiP i Naša stranka) u Predstavničkom domu PS BiH imaju 10 zastupnika. Ukoliko im se pridoda i glas Aide Baručije iz BHI Fuada Kasumovića, dolazimo do jedanaest ruku. Međutim, u Zeničko-dobojskom kantonu je udrmana većina zbog nesuglasica na relaciji BHI FK – SDP, tako da se ne može očekivati ni bezrezervna podrška Kasumovićeve zastupnice novom sazivu Vijeća ministara BiH. Ranije su, podsjećamo, svoju podršku novoj većini na nivou BiH uskratili NES i ZNG, čime su stranke osmorke sa trinaest glasova, pale na jedanaest (računamo i Aidu Baručiju).
HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima četiri zastupnika. U zbiru sa Trojkom i Aidom Baručijom to je ukupno petnaest zastupnika iz Federacije BiH koji bi mogli podržati novi saziv Vijeća ministara BiH. Entitetska većina postoji.
SNSD sa partnerima iz Republike Srpske (DEMOS i US Nenada Stevandića) ima osam zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH. Ukoliko Vujičić i Čedomir Stojanović ostanu dosljedni, broj ruku će pasti na šest. Sa petnaest federalni i šest iz RS-a dolazimo do 21 zastupnika koji do sada nisu javno uskraćivali podršku novom sazivu Vijeća ministara BiH. Podrška 21 zastupnika/ice ne bi bila dovoljna za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH, pod uslovom da svi drugi dođu i glasaju protiv. No, ukoliko jedno od mogućih 21 protiv bude suzdržano, Vijeće ministara BiH će biti imenovano i sa glasovima 21 zastupnika/ice.
Sjednica Predstavničkog doma PS BiH za potvrđivanje Vijeća ministara BiH planirana je za srijedu. No, zbog novonastale situacije, razmatra se prolongiranje za narednu sedmicu.
Ruska Federacija je pobijedila. Tekst rezolucije je usaglašen. OHR neće biti pomenut u konačnoj verziji rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a vodile u New Yorku.
Na fotografiji ispod ovog pasusa možete pročitati integralni tekst usaglašene rezolucije koja bi u srijedu trebala biti razmatrana i, prema diplomatskim izvorima Istrage, usvojena na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinijenih nacija.
“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu rezolucije.
Ured visokog predstavnika se ne pominje u tekstu rezolucije. Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavljivala nacrte rezolucija. Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. No, u utorak popodne članice Vijeća sigurnosti su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i Visoki predstavnik se nigdje ne pominju.
Inače, visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je UN-u svoj izvještaj koji je trebao prezentirati pred Vijećem sigurnosti. Ruska Federacija se usprotivila tome i, na kraju je odlučeno da se Schmidt ne obraća. Zauzvrat, Ruska Federacija će glasati za rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a u BiH.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u utorak Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, saznaje Istraga.
Ovu informaciju, međutim, Denis Bećirović nije podijelio na Instagramu, niti je kabinetskim saopćenjem obavijestio javnost da je ispravio samog sebe.
Podsjećamo, želeći u javnosti pokazati da prvi reaguje, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu. To je, već smo objavili, bilo suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.
“Zahtjev nije dopustivako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.
“Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.
No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.
Međutim, Denis Bećirović i njegov pravni ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.
Nakon što je Istraga objavila ovu priču, reagirao je i Bećirovićev (bivši) savjetnik Šahbaz Džihanović.
“Apelacija je upućena Ustavnom sudu u skladu sa Ustavom, pravilima Ustavnog suda i Poslovnikom Predsjedništva BiH. U Ustavu izvorno stoji da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o pitanjima ustavnosti bilo kojeg zakona u BiH. Zakon o nepokretnoj imovini je objavljen u Službenom glasniku RS-a 20. februara i on je po Ustavu akt koji je podoban za osporavanje, a pitanje primjene je stupanje na snagu. To dvoje se ne može miješati.Analizom ovog zakona i onog koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim i stavio van snage vidi se da se radi o istom zakonu pa se ovdje radi o kontinuitetu istog zakona koji je od ključne važnosti za BiH”, izjavio je za Faktor savjetnik Džihanović.
Dodao je da je zakon objavljen u Službenom glasniku i kao takav je podoban za osporavanje.
– A u primjeni će biti osmi dan od objave i kada Ustavni sud bude odlučivao, zakon će biti na snazi u pogledu primjene. Treba razumjeti suštinu nadležnosti Ustavnog suda. Zakon postoji. Treba gledati suštinu problema, ali čak forma nije povrijeđena. Šta bi se dogodilo da je primjena šest mjeseci ili godinu od objave ako znamo da se provodi konfiskacija državne imovine – rekao je Džihanović.
Međutim, sedam dana kasnije, Bećirovićev kabinet je, zapravo, priznao grešku upućujući Ustavnom sudu BiH “ispravku” prvobitnog zahtjeva.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
