Ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH neće prisustvovati zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH ukoliko na dnevnom redu ne bude “Trgovska gora”, potvrdio je za Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.
“Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim interesima i interesima naših građana”, rekao je Nešić za Istraga.ba, dodavši da je razgovarao sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem koji je, također, potvrdio da ne želi učestvovati na sjednici ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu.
“Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske održat će se u utorak 20. 6. 2023. godine u Zagrebu s početkom u 11:15 sati (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice br. 4). Nakon zajedničke sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi”, saopćeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.
“Večeras su me mnogi pitali o zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Moj stav je jasan – ako na dnevnom redu nema tačke koja se odnosi na pitanje igradnje sporne deponije na trgovskoj gori, neću prisustvovati sjednici. Trgovska gora je gorući problem i ne može u nekim tačkama biti drugačije, na barijeri ili o tome uopće ne raspravljati. Ne. Ne. Neželim susjelovati u tome. Problem deponije na Trgovskoj gori mora biti posebno pitanje na vrhu dnevnog reda. Imamo obavezu pema 250 hiljada ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti BIh o nedopustivoj izgradnji deponije. Ovo se mora poštovati”, saopćio je u ponedjeljak navečer ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Bez prisustva ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH nema kvorum za održavanje sjednice. Dakle, ukoliko ministri iz RS budu bojkotovali zajedničku sjednicu, to, zapravo, neće biti sjednica Vijeća ministara, već sastanak dijela ministara iz BiH sa Vladom Republike Hrvatske.
Podsjećamo, Hrvatska u Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH planira da odlaže radioaktivni otpad iz Elektrane Krško. Deponija je, zapravo, od BiH udaljena je svega tri kilometra i nalazi se u samom slivu rijeke Une.
Hrvatska je izradila Studiju uticaja na životnu sredinu ukoliko bi radioaktivni otpad bio skladišten na Trgovskoj gori, na šta su iz BiH uputili brojne primjedbe.
Vlada Republike Hrvatske nije željela na zajedničkoj sjednici raspravljati o Trgovskoj gori. Međutim, ministri iz Sarajeva, Zukan Helez, Elmedin Konaković i Edin Forto nisu u tome vidjeli ništa sporno. Za razliku od njih, ministri iz RS-a Staša Košarac i Nenad Nešić ne žele prisustvovati zajedničkoj sjednici na kojoj neće biti razmatrano ovo pitanje.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u srijedu će suspendirati Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Odluka o suspenziji ovog Zakona ostat će na snazi do septembra ove godine, kada bi Ustavni sud trebao donijeti odluku o meritumu, odnosno da li je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić za srijedu je zakazao Plenarnu sjednicu sa samo jednom tačkom reda – Razmatranje zahtjeva za donošenje privremene mjere po Zahtjevu Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 118/21,) i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik RS“ broj 15/22).
“Sudije Ustavnog suda su postigle konsenzus u vezi sa Zakonom o lijekovima. Privremena mjera bit će donesena i ovaj Zakon se neće moći primjenjivati sve dok Ustavni sud ne donese odluku o meritumu. Za sada je planirano da odluka o meritumu bude donesena u septembru”, kazao je za Istragu sagovornik iz Ustavnog suda BiH.
Šta to znači u praksi?
Iako je 28. juna Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS formalno stupio na snagu, on se, nakon odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati sve dok se ne odluči o njegovoj suštini. Dakle, sve dok ustavne sudije ne utvrde da li je ovaj Zakon krši Ustav BiH, on neće biti na snazi.
Podsjećamo, u oktobru prošle godine, nakon izbijanja afere u vezi sa nabavkom kisika, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS. Ovaj Zakon, usvojen po hitnom postupku, predviđeno je osnivanje Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlaštenog organa nadležnog za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS.
““Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8 spornog Zakona.
Nakon što je izglasan, Zakon je 29. decembra 2021. godine objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske. Predvođeno je da na snagu stupi šest mjeseci kasnije, odnosno 28. juna 2022. godine.
No, prije neko što je Zakon stupio na snagu, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić (SNSD Milorad Dodik), završio je na crnoj listi SAD-a. Kao razlog za sankcionisanje, Amerikanci su naveli Šerenićevu ulogu u pripremi i izglasavanju Zakona o lijekovima kojim je vlast Milorada Dodika započela takozvani prenos nadležnosti na nivoa države BiH na nivo entiteta Republika Srpska.
“Šeranić je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva”, saopćile su vlasti SAD-a 6. juna ove godine.
Dvadesetak dana kasnije, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS je stupio na snagu. Istog dana, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović dostavio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Džaferović je zatražio i donošenje privremene mjere, odnosno mjere kojom će zakon biti suspendiran do Ustavni sud ne donese odluku o meritumu.
Povodom aktuelne rasprave o izboru sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović javnosti Bosne i Hercegovine poručio je sljedeće: Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između različitih stranaka. Vrijeme je da se prekine politička praksa koju su dominantno uspostavile u bh. entitetu FBiH SDA i HDZ, a u bh. entitetu Rs SNSD, prema kojoj su se u Ustavni sud BiH birali stranački funkcioneri.
“Prema članu VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH se sastoji od devet (9) sudija od kojih četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština Republike srpske, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultaciju sa članovima Predsjedništva BiH. Osnovni kriteriji za izbor članova Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH, su da kandidati moraju biti pravnici visokog moralnog ugleda što znači da se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne kandidati koje unaprijed odredi bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini”, navodi Bećirović.
Dodaje: “Dosadašnje provedene procedure, u vezi sa utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog suda BiH. Naime, prema saznanjima koja su dostupna javnosti, na listi najuspješnijih kandidata nalazi se i osoba za koju Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih
pravnika visokog moralnog ugleda”.
“Suprotno tome, na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. Jedino razumno i na Ustavu BiH zasnovano rješenje je vraćanje nezavisnosti,
stručnosti i transparentnosti u proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dosljedno poštivanje ustavnih kriterija pravničke struke i nauke”, zaključuje Bećirović..
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti ključnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.
Mircea Geoana je rekao je da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. On je precizirao da napad može biti u obliku masovnog cyber napada, javlja poljska novinska agencija PAP,a prenosi politicki.ba.
Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačali njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i cyber ratovanje.
Kako je objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu NATO-a,” idući tako daleko da je to nazvala “NATO prioritetom”.
Ukazao je na masovne cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu važnu infrastrukturu, tokom prvog dana ruske invazije, zaključivši da su „cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”.
Samantha Power, glavna administratorica USAID-a, koja je sinoć doputovala u dvodnevnu posjetunasoj zemlji, svoj prvi sastanak imala je u Oslobođenju.
U redakciji Oslobođenja dobitnica Pulicerove nagrade, koja se snažno zalaže za slobodu medija, razgovarala je s novinarima istraživačima.
Goste je dočekala glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, koja je zajedno s kolegama Sinišom Vukelićem iz banjalučkog Capitala, Šteficom Galić, glavnom urednicom portala Tacno.net i Eldinom Karićem glavnim urednikom Žurnala, predočila s kojim se sve problemima mediji suočavaju u svojim nastojanjima da Bosancima i Hercegovcima ponude potpune i tačne informacije i različita stajališta.
Samantha Power je sa svojim suradnicima i američkim ambasadorom u našoj zemlji Ericom Nelsonom obišla naš Superdesk i O kanal.
Integrirana redakcija koju čine dnevni list Oslobođenje, info-program O kanala i portali portali nastala je uz podrsku USAID-a koji, skupa sa Internewsom, pomaže kroz regionalni i domaće projekte jačanje neovisnih medija.
To Messrs. Borell, Einhorst, Sattler, Murphy, and all other international “mediators” on the one hand, and representatives of HDZ and SDA who give themselves the right to represent and negotiate on behalf of citizens on vital issues of survival of citizens of Bosnia and Herzegovina on the other: anything you conclude will NO PASARAN. We will defend our civil rights with all available means.
Gentlemen mediators, if you came with honest and sincere intentions to help build a civil BiH society, I would like to remind you of the international legal norms that apply in your countries, which are signatories to the Universal Declaration of Human Rights and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. I underscore that it is the constitutional political right of every citizen to participate with their vote in the constitution of government bodies through elections. The legislatures, as the broadest directly elected body representing citizens has the greatest legitimacy to debate, deliberate, and decide on matters of such importance.
According to the Universal Declaration of Human Rights, more precisely in accordance with.
Article 2 Everyone is entitled to all the rights and freedoms set forth in this Declaration, without distinction of any kind, such as race, colour, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth or other status. Furthermore, no distinction shall be made on the basis of the political, jurisdictional or international status of the country or territory to which a person belongs, whether it be independent, trust, non-self-governing or under any other limitation of sovereignty.
Article 21 Everyone has the right to take part in the government of his country, directly or through freely chosen representatives. Everyone has the right of equal access to public service in his country. The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures.
In accordance with the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, the enjoyment of the rights and freedoms set forth in this Convention shall be ensured without discrimination on any grounds such as sex, race, color, language, religion, political or other opinion, national or social origin, affiliation with a national minority, property status, birth or other status.
According to Article 3 of Protocol No. 1 to the Convention- The High Contracting Parties undertake to hold free elections at reasonable intervals by secret ballot, under conditions which will ensure the free expression of the opinion of the people in the choice of the legislature.
In accordance with Article 1 of Protocol No. 12- General prohibition of discrimination- The enjoyment of any right set forth by law shall be secured without discrimination on any ground such as sex, race, colour, language, religion, political or other opinion, national or social origin, association with a national minority, property, birth or other status. 2. No one shall be discriminated against by any public authority on any ground such as those mentioned in paragraph 1.
All these norms have already been violated by the Dayton Constitution, as determined by the European Court of Human Rights in Strasbourg in its judgment of 15 July 2014 in case no. 3681/06 Zornić v. Bosnia and Herzegovina. Therefore, it was to be expected that international mediators would support the implementation of the European Court of Human Rights ruling, and not, as is currently the case, represent the interests of ethnic parties in Bosnia and Herzegovina by advocating “legitimate representation of constituent peoples,” or even small ethnic group with inadequate capacity to participate in government in a ratio of 1: 3, all to the detriment of the citizens who are de jure constitution-makers in every democratic state. It is inadmissible and extremely undemocratic to propose an electoral system in a country with about 3 million inhabitants, according to which my vote would be worth 1/20th of what it would be in Široki Brijeg, were I to cast it in, for example, Tuzla. You, gentlemen, actually divide this country according to the ethnic principle, thus creating ethno-fiefdoms in which the lords of war and peace and life would be Čović, Izetbegović, and Dodik. Therefore, your actions produce instability and endanger peace in Bosnia and Herzegovina, which is further spreading through the entire region to the EU itself. By dividing Bosnia and Herzegovina, you are directly participating in the division of the entire region and the entire European Union. Are you gentlemen ready to carry that burden on your back?
The citizens of Bosnia and Herzegovina expect you to direct the negotiations towards the adoption of a civil constitution and, in accordance with that, the Election Law. If you are not able to do that, the citizens invite you to as honorable people, to withdraw from these negotiations and leave it to us to organize our state in accordance with the democratic principles that apply in the countries you come from. Do not allow that your actions confirm speculations that you are paid lobbyists of the HDZ of the Republic of Croatia, which has a centuries-old aspiration to parts of the territory of Bosnia and Herzegovina, as evidenced by the Tudjman-Milosevic agreement from Karađorđevo. So, gentlemen, the choice are yours! Either you are honorable and honest mediators who advocate true democracy as a principle on which the EU itself rests, or you are no better than paid lobbyists who do everything to satisfy the ethnocratic national fascist policy that divides the country deepens segregation and instead of a democratic and prosperous future leads Bosnia and Herzegovina to ruin and armed conflicts.
I warn Dragan Čović and Bakir Izetbegović that as party leaders they do not have a mandate to represent the citizens of Bosnia and Herzegovina. They do not even have a mandate to represent all Croats and all Bosniaks in Bosnia and Herzegovina. In their capacity as Speaker and Vice-Speaker of the House of Peoples, they are not authorized to participate in the negotiations. The Parliament of Bosnia and Herzegovina, as the legislative body, is the only one called upon to pass both the constitution and laws. The citizens of Bosnia and Herzegovina will not allow you to divide their homeland at the cost of their lives. “Useless effort of you musicians, it's meant to be for someone else…..” (This was very difficult to translate for me, but this is famous song that is very suitable for the closure.)
“Nikada nije bilo ovako dramatična situacija kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati”, kazao je u intervjuu za bečki list Die Presse bivši visoki predstavnik Valentin Iznko.
Postoje kritike, konstatirali su novinari Die Pressa, da je Inzkovo nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida prouzrokovalo blokade u BiH.
“Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog mandata. Otprilike u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčáka. On je 2008. godine donio je zakon protiv blokada, ali je sve to oslabljeno jer je u to vrijeme bila i kriza na Kosovu. No, istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada”, rekao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik složio se sa svojim nasljednikom Christianom Schmidtom. Ako se ovako nastavi, misli Inzko, moglo bi doći do raspada Bosne i Hercegovine.
“Zapadna zajednica je uvijek govorila: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio odlazak iz Visokog vijeća pravosuđa, iz zajedničke tajne službe i poreznog sustava. I želi osnovati svoju vojsku za Republiku Srpsku. Međunarodna zajednica je bila iznimno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, istrakao je bivši visoki predstavnik.
Najava da Republika Srpska formira vlastitu vojsku izaziva strah od novog rata, konstatirali su austrijski novinari.
“Nikada nije bilo ovako dramatične situacije kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati. Naravno da ću vas razuvjeriti i također citirati specijalnog izaslanika SAD-a Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu: On je javno izjavio da neće doći do rata. To znači da je ponovno povećan interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu i održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u Bosnu i Hercegovinu. Sve u roku od dvije sedmice”, objasnio je Inzko.
On podsjeća da je Dodik često najavljivao referendume i govorio o razlazu.
“No, ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada u proteklih 26 godina nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima naredne godine. Iznad svega, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema uspjeha. Tu su katastrofalno niske penzije i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod odlazi iz zemlje, pa tako i iz Republike Srpske. Ali imao bi sve šanse da napiše uspješnu priču poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Imao bi podršku”, rekao je Inzko.
Govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida, Inzko je kazao da “u posljednje vrijeme dolazi do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Bosni i Hercegovini”.
“Stoga sam odlučio poduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. godine koja izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Ratka Karadžića niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i cijeli narod. Nema loših naroda. Ljudi u Bosni, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, ljubazni i uslužni ljudi”, izjavio je Inzko.
Ured visokog predstavnika, glasilo je pitanje Die Pressa, tokom godina je izgubio svoj utjecaj. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.
“Ja sam gorljivi Evropljanin. I zato sam uvijek želio da Evropa biude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim jačanje lokalnih vlasti, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, treće, manje Daytona, više Bruxellesa. Nažalost, Bruxelles nije preuzeo ulogu lokomotive. Mogućnost pristupanja balkanskim zemljama je data 2003. godine u Solunu. Da Bosna i Hercegovina bude u EU morala bi čekati 30 godina. Perspektiva koja je previše udaljena više nije privlačna. Također je došlo do gubitka kredibiliteta od strane EU u postupanju prema Sjevernoj Makedoniji: zemlja je promijenila ustav i ime. Unatoč svim obećanjima koja su joj data, nije započela pregovore o članstvu u EU. To izaziva frustracije”, kazao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik je na kraju kazao da je “nastojao prije svega zaštititi državu i njezine institucije: Ustavni sud, UIO, VSTV, CIK”.
“Želio bih ponovno vidjeti snažniju fazu međunarodne zajednice. Uvjeren sam da međunarodna zajednica i dalje ima svoju ulogu i da je njezina prisutnost iznimno korisna”.
„Dva heroja bratskog srpskog naroda i dva moja prijatelja. Profesor Radovan Karadžić – bivši čelnik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i general Ratko Mladić – legendarni komandant Vojske Republike Srpske. 1994-1996. često smo se sastajali.Reći ću vam o tome detaljno. Iskreno se nadam da će ih biti moguće izvući iz haških tamnica, gdje ih već dugi niz godina pokušavaju osuditi za tuđe zločine, inspirisani Sjedinjenim Državama i njihovim pomagačima. Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg vjekovnog prijateljstva“, poručio je na Twitteru direktor ruske državne svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.
Два героя братского сербского народа и два моих друга. Профессор Радован Караджич – бывший глава Республики Сербской в Боснии и Герцеговине и генерал Радко Младич – легендарный полководец, командующий армией Республики Сербской. В 1994-1996 году мы часто встречались. Как-нибудь pic.twitter.com/9XD1FhEfGt
Очень надеюсь, что удастся вырвать их из застенков Гааги, где который год их пытаются осудить за чужие преступления, инспирированные США и их сподручными. Сербы в Боснии и сербский народ в целом сохраняет верность традиции нашей многовековой дружбы. pic.twitter.com/ROeu6BpidG
„Slobodna Bosna“ podsjeća i na Rogozinove nedavne prijetnje susjednoj Crnoj Gori.
Naime, Putinov je odani političar Crnoj Gori zaprijetio interkontinentalnim balističkim projektilima jer je zatvorila svoj zračni prostor za avion koji trebao dovesti ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Beograd.
Lavrov se trebao sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je posjet otkazan nakon zatvaranja zračnog prostora. Rogozin se nakon toga oglasio na Twitteru.
“Znate za što je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za let”, poručio je Rogozin.
“Sarmat” je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.
Inače, Rogozin je ruski političar koji je od 2018. bio generalni direktor Roscosmosa. Prethodno je bio potpredsjednik Vlade Rusije zadužen za odbrambenu industriju od 2011. do 2018., i ambasador Ruske Federacije u NATO-u od 2008. do 2011. godine.
Borjana Krišto bit će kandidat Hrvatskog narodnog sabora za člana Predsjedništva BiH, objavio je Bild.ba, medij blizak HDZ-u BiH.
“HDZ BiH je, čini se, odlučio. Dragan Čović ne ide u utrku za Predsjedništvo BiH Kandidat, odnosno kandidatkinja hrvatskih stranaka će biti Borjana Krišto, dugogodišnja dužnosnica HDZ-a BiH i aktualna zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, piše Bild.ba.
Ovo je tom portalu potvrdio visoki izvor iz HDZ-a BiH.
“Ne ide Čović, ide Borjana”, rekao je izvor iz HDZ-a za portal Bild.ba.
Prema informacijama Istrage, Čović je proteklih sedmica imao pritisak da kandidira mostarskog gradonačelnika Maria Kordića. No, zbog straha da će izgubiti kontrolu nad HDZ-om i HNS-om. Čović je bio protiv te kandidature. Kako bi dijelom udovoljio zvaničnicima iz Hrvatske, Čović se odlučio za Borjanu Krišto koja je njegova dugogodišnja bliska saradnica.
Zvanična potvrda očekuje se uskoro. No, kako rekosmo, HDZ-u bliski Bild.ba je objavio da je kandidat biti Borjana Krišto.
Četvero američkih senatora – Jeanne Shaheen, Thom Tillis, Chris Murphy i Roger F. Wicker uputili su jučer pismo američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu i američkom ministru odbrane, generalu Lloydu J. Austinu, u kojem su izrazili duboku zabrinutost za mir i stabilnost u našoj zemlji te pozvali na osiguranje podrške za nastavak misije EUFOR-a, ali i pripremu za nastavak prisustva mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini ukoliko UN ipak ne obnovi mandat EUFOR-u.
Pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Krhkost mira uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom je vidljiva i alarmantna. Putinov rat u Ukrajini je ohrabio igrače u Bosni i Hercegovini koji već dugo vremena imaju podršku od Kremlja i drugih vanjskih igrača, i rizik od nasilja ne može biti ignorisan. Sjedinjenje Države moraju se fokusirati na održavanje mira u Bosni i Hercegovini.
22. novembra 2004. godine Vijeće sigurnosti UN-a je Rezolucijom 1575 uspostavilo Operaciju Althea – Evropske snage u Bosni i Hercegovini, kao legalnog nasljednika sigurnosnih snaga NATO-a (SFOR) koji je čuvao mir devet godina nakon rata. U vrijeme primopredaje, NATO trupe brojale su 7 hiljada vojnika i EUFOR je startao sa sličnim brojem snaga. Tokom godina, broj se stalno umanjivao, kao što je i trebao u skladu sa napretkom prema trajnom miru. Posljednji destabilizirajući politički događaji u zemlji, ipak, ukazuju na jasan preokret situacije koja zahtijeva usklađeniji strateški odgovor od članica EU, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država na tome kako osigurati dovoljne podrške za misiju EUFOR Althea.
Sjedinjene Države trebale bi pozvati svoje evropske partnere da garantuju trupe i opremu potrebnu za održavanje trenutnog sastava EUFOR-a od minimalno 1100 vojnika. U ovom trenutku, Sjedinjene Države bi također trebale ispitati svoju podršku EUFOR-u kako bi utvrdile može li se učiniti i više od logističke podrške i obuke. Prošle godine, lider bosanskih Srba Milorad Dodik je pojačao retoriku za secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Napetosti su visoke, a rizik da mala provokacija izazove daljnju destabilizaciju, pa čak i nasilje, je stvaran, a potreba za učinkovitim odvraćanjem je hitna.
Budući da snage Sjedinjenih Država nisu dio EUFOR-a, NATO štab u Sarajevu ostaje jaka veza sa lokalnim snagama, a prisustvo NATO trupa šalje jasan signal širom zemlje i regije. Sjedinjene Države i naši NATO saveznici moraju raditi zajedno na jačanju NATO štaba u Sarajevu, a to počinje osiguravanjem da rezultati summita u Madridu, tačnije prilagođene mjere podrške i program izgradnje obrambenih kapaciteta, odgovaraju potrebama i imaju dobre resurse. Rusija i dalje tvrdi da je Zapadni Balkan unutar njene sfere utjecaja, a ruski zvaničnici izdali su brojne izjave podrške regionalnim akterima koji se protive europskim integracijama i NATO-u. Sjedinjene Države ne smiju zatvarati oči pred ovim prijetnjama; mi moramo pokazati našu posvećenost Evropskoj sigurnosti održavanje efektivnog prisustva na Balkanu kao što nastavljamo odgovarati ničim izazvanoj agresiji Rusije na Ukrajinu.
Također, apeliramo na Bidenovu administraciju da razvije strategiju, u saradnji sa Evropskom unijom, kako da održi mirovne snage u Bosni i Hercegovini u slučaju ruskog veta na mandat EUFOR-a. Ruski veto se očekuje, moguće uz podršku Kine, kada se glasanje za obnovu mandata nađe pred Ujedinjenim nacijama u novembru. Naše je mišljenje da postoji pravna osnova za održavanje prisutnosti mirovnih snaga u BiH za koju nije potrebno odobrenje UN-a. Iako bismo svakako trebali raditi na osiguranju besprijekorne obnove mandata EUFOR-a, moramo se pripremiti za kontinuiranu prisutnost mirovnih snaga.
Ozbiljno NATO planiranje za nepredviđene situacije je ključno, stvarajući važnu polugu u UN-u za odvraćanje potencijalnog ruskog veta u Bosni i Hercegovini te prenošenje važne poruke liderima u zemlji. Stoga tražimo brifing od ministarstava obrane kako bismo bolje razumjeli međuagencijsku strategiju i kako bismo se pripremili za kontinuiranu predanost SAD-a Daytonskom mirovnom sporazumu i miru u Bosni i Hercegovini.
Sjedinjene Države su potrošile decenije investirajući u mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Ne smijemo dopustiti da nam pozornost sada posustane.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Pismo četvero senatora
