“Nikada nije bilo ovako dramatična situacija kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati”, kazao je u intervjuu za bečki list Die Presse bivši visoki predstavnik Valentin Iznko.
Postoje kritike, konstatirali su novinari Die Pressa, da je Inzkovo nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se kriminalizira negiranje genocida prouzrokovalo blokade u BiH.
“Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog mandata. Otprilike u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčáka. On je 2008. godine donio je zakon protiv blokada, ali je sve to oslabljeno jer je u to vrijeme bila i kriza na Kosovu. No, istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada”, rekao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik složio se sa svojim nasljednikom Christianom Schmidtom. Ako se ovako nastavi, misli Inzko, moglo bi doći do raspada Bosne i Hercegovine.
“Zapadna zajednica je uvijek govorila: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio odlazak iz Visokog vijeća pravosuđa, iz zajedničke tajne službe i poreznog sustava. I želi osnovati svoju vojsku za Republiku Srpsku. Međunarodna zajednica je bila iznimno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, istrakao je bivši visoki predstavnik.
Najava da Republika Srpska formira vlastitu vojsku izaziva strah od novog rata, konstatirali su austrijski novinari.
“Nikada nije bilo ovako dramatične situacije kao u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz Bosne i pitaju me hoće li biti rata i treba li zbog toga emigrirati. Naravno da ću vas razuvjeriti i također citirati specijalnog izaslanika SAD-a Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu: On je javno izjavio da neće doći do rata. To znači da je ponovno povećan interes SAD-a za Bosnu i Hercegovinu i održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u Bosnu i Hercegovinu. Sve u roku od dvije sedmice”, objasnio je Inzko.
On podsjeća da je Dodik često najavljivao referendume i govorio o razlazu.
“No, ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada u proteklih 26 godina nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima naredne godine. Iznad svega, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema uspjeha. Tu su katastrofalno niske penzije i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod odlazi iz zemlje, pa tako i iz Republike Srpske. Ali imao bi sve šanse da napiše uspješnu priču poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Imao bi podršku”, rekao je Inzko.
Govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida, Inzko je kazao da “u posljednje vrijeme dolazi do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Bosni i Hercegovini”.
“Stoga sam odlučio poduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. godine koja izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Ratka Karadžića niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i cijeli narod. Nema loših naroda. Ljudi u Bosni, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, ljubazni i uslužni ljudi”, izjavio je Inzko.
Ured visokog predstavnika, glasilo je pitanje Die Pressa, tokom godina je izgubio svoj utjecaj. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.
“Ja sam gorljivi Evropljanin. I zato sam uvijek želio da Evropa biude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim jačanje lokalnih vlasti, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, treće, manje Daytona, više Bruxellesa. Nažalost, Bruxelles nije preuzeo ulogu lokomotive. Mogućnost pristupanja balkanskim zemljama je data 2003. godine u Solunu. Da Bosna i Hercegovina bude u EU morala bi čekati 30 godina. Perspektiva koja je previše udaljena više nije privlačna. Također je došlo do gubitka kredibiliteta od strane EU u postupanju prema Sjevernoj Makedoniji: zemlja je promijenila ustav i ime. Unatoč svim obećanjima koja su joj data, nije započela pregovore o članstvu u EU. To izaziva frustracije”, kazao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik je na kraju kazao da je “nastojao prije svega zaštititi državu i njezine institucije: Ustavni sud, UIO, VSTV, CIK”.
“Želio bih ponovno vidjeti snažniju fazu međunarodne zajednice. Uvjeren sam da međunarodna zajednica i dalje ima svoju ulogu i da je njezina prisutnost iznimno korisna”.
