Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Politika

    Zbog zakona o Ustavnom sudu BiH: SAD uvele sankcije Željki Cvijanović, Nenadu Stevandiću, premijeru RS Radovanu Viškoviću i ministru pravde Milošu Bukejloviću

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministarstvo finansija SAD uvodi sankcije protiv četiri zvaničnika u Bosni i Hercegovini zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Sankcije su uvedene članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, premijeru RS Radovanu Viškoviću, ministru pravde RS Milošu Bukejloviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću. Sankcije su uvedene zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH koji je usvojima Narodna skupština RS.

    “U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu sankcionaih lica uvrstio jednog zvaničnika sa državnog nivoa u Bosni i Hercegovini i tri zvaničnika u vlasti Republike Srpske, jednom od dva entiteta u sastavu BiH. Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se obstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

    Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je: “Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.”

    Predsjednik RS, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022.godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje. Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

    Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

    POJEDINCI UKLJUČENI U POSTUPKE USMJERENE KA RAZBIJANJU DRŽAVE BIH

    Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade RS zakon predstavio NSRS. Posljedično, ova četiri lica snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

    Predsjedavajući NSRS, Nenad Stevandić (Stevandić), takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke.

    Premijer Radovan Višković (Višković) takođe je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS.

    Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović (Cvijanović) takođe se, prije usvajanja zakona, sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

    Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović (Bukejlović) takođe snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” RS.

    Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.

    OFAC je na listu sankcionisanih lica uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića  u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova.

    IMPLIKACIJE SANKCIJA

    Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.  Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu lica uvrštenih na listu ili blokiranih lica, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete.  Zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih lica, te primanje bilo kakvog doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih lica.

    Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim licima mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti”, saopćeno je iz Ambasade SAD-a.

    Bit će kvorum na sjednici Doma naroda BiH: Bošnjački delegati se vraćaju u salu, otvara se rasprava o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona

    Piše:
    Redakcija
    -

    Delegati iz SDA i SBB-a prisustvovat će današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga. To znači da će biti kvorum u Klubu Bošnjaka, što je jedan od presudlova za održavanje sjednice na kojoj bi trebao biti razmatran prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložili delegati iz HDZ-a BiH.

    Podsjećamo, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić, Amir Fazlić i Munib Jusufović u utorak su odluči bojkotovati sjednicu Doma naroda BiH, ocijenivši to kao jedan od načina da se, barem privremeno, stopira usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH.

    “Odlučili smo ne prisustvovati kako bismo spriječili usvajanje nakaradnog zakona”, kazao je u utorak dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović.

    No, líder HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović je odmah zakazao novu hitnu sjednicu za srijedu ujutro. Kadrovi SDA i SBB-a su, prema informacijama Istrage, ipak odlučili prisustvovati sjednici. Ukoliko uopće dođe do glasanja (postoje i drugi mehanizmi blokade), HDZ-ov prijedlog će biti usvojen u Domu naroda, jer delegati HDZ-a i SNSD-a u zbiru imaju osam ruku, što znači da imaju potrebnu većinu.

    Jučerašnja zbivanja u Domu naroda BiH osudili su i iz Ambasade SAD-a.

    “Dešavanja u Domu naroda Parlamenta BiH bila su zajednički neuspjeh političkih predstavnika da ispune svoje ustavne obaveze. HDZ BiH, uz podršku SNSD-a, neprimjereno je iskoristio hitnu proceduru kako bi podnio uzmi-ili-ostavi prijedloge izborne reforme za koje je ranije zaključeno da su u suprotnosti s pravnim standardima i standardima ljudskih prava EU. To je uključivalo vlasništvo političkih stranaka nad izbornim mandatima, model sa dvije liste za Predsjedništvo BiH koji bi predstavljao dalju etničku podjelu i druge regresivne elemente. Odluka SDA da zloupotrijebi uslov za kvorum Doma naroda kako bi blokirala raspravu također je bila nedosljedna sa principima funkcionalnih demokratskih institucija. Nesuglasice treba rješavati kroz debatu i glasanje, a ne bojkotom. Opstrukcija i bojkot institucija na državnom nivou, bez obzira ko to radi, predstavlja destabilizirajuće antidejtonsko ponašanje”, saopćeno je iz Ambasade SAD.

    Čavara prihvatio poziv Republike Srpske na razgovor o budućnosti BiH: To je dobra namjera, imamo veliku potrebu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara prihvatio je poziv Republike Srpske na razgovor o budućnosti BiH i kaže da razgovore o budućnosti BiH vidi kao dobru namjeru iz Republike Srpske i nasušnu potrebu Hrvata, koje Bošnjaci sve više majorizuju, javio je RTRS.

    “Mislim da je jasno da je razgovor, u ovom formatu, naroda i entiteta neophodan. Bez obzira na to što neki osuđuju taj postupak, ja ga smatram dobronamjernim”, rekao je Čavara za RTRS i istakao da ga stavovi SDA ne obavezuju.

    Čavara je naglasio da Hrvati priželjkuju tripartitni razgovor.

    On je objasnio da je o međuentitetskom i dijalogu tri konstitutivna naroda već razgovarao sa predsjedsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, koja je najavila da će predstavnicima vlasti u FBiH dostaviti zvaničnu verziju dokumenta kao osnovu za dijalog.

    Čavara je naveo da se mogućnost mirnog razlaza nepovratno izgubila prije početka sukoba, kada je, kako je rekao, i od Evrope bilo različitih rješenja uređenja BiH.

    Mislim da je bošnjačka strana prvenstveno odbila takav prijedlog. Prema tome prijedlog za razgovor o budućnosti svih nas u BiH nema alternativu. Hajdemo na nivou konstitutivnih naroda da razgovaramo kako ćemo urediti ovu BiH u kojoj živimo da je doživimo kao svoju – rekao je Čavara.

    Prema saznanjima RTRS-a, shodno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske izabran je Pregovarački tim za dijalog sa predstavnicima Federacije, ali imena još nisu javno objelodanjena.

    U Federaciji čekaju zvaničan poziv, nakon čega će biti poznat format i teme dijaloga koji bi, prema prvim reagovanjima, mogao da bude srpsko-hrvatski razgovor, jer Bošnjaci u tome ne žele da učestvuju, bar je takav stav SDA, navodi RTRS.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na sjednici 11. maja inicijativu za razgovor i dijalog između strana Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za BiH.

    U zaključcima se navodi da Narodna skupština konstatuje da strane u budućem sveobuhvatnom dijalogu treba da budu Republika Srpska i FBiH, tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

    (Oslobodjenje)

    Hrvatska popustila: “Trgovska gora” na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH

    Piše:
    Redakcija
    -
    16.02.2023,Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je predsjedateljicu Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Kristo, koja boravi u sluzbenom posjetu Hrvatskoj. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

    Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske bit će održana danas u Zagrebu.

    Naime, kako je potvrđeno za Vijesti.ba, kao tačka dnevnog reda bit će uvrštena izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    Ranije je Vlada Hrvatske tražila da se ova tačka skine sa dnevog reda zajedničke sjednice. Potom je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac svoje prisustvo sjednici uslovio uvrštavanjem Trgovske gore u dnevni red.

    “Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati!”, rekao je Košarac.

    Povodom stavova ministara iz RS-a koji su insistirali da se raspravlja o Trgovskoj gori oglasio se i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.

    “Zajednička sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH, (ako do iste dođe) mora odgovoriti na ključna pitanja koja su godinama sporna: imovina BiH u Hrvatskoj i pitanje granice.

    Na žalost, nedavno smo svjedočili prodaji državne imovine BiH, luke Šipad turskoj kompaniji. To je težak udarac za BiH u trenutku kad se kani riješiti pitanje državne imovine u BiH i pokazuje da države koje se predstavljaju kao prijatelji BiH prave modele za vlastite interese preko državne imovine BiH kako bi uticale na finalni model.

    Hrvatska može biti partner BiH na putu ka EU ali samo ako ne dovodi u pitanje interese svih naroda i građana BiH i prihvata BiH kao suverenu državu!

    Otvoreno ignorisanje vrlo krupnih problema sa imovinom BiH u Hrvatskoj i pitanjima granice pokazuje da je Hrvatska u zadnjih 27 godina imala dvostruke i zakulisane namjere.Imali smo i ranije zajedničke sjednice u ovom formatu, ali rezultati su prilično ništavni kad je u pitanju interes BiH. Neki ministri u Vijeću ministara su ipak pokazali, bar formalno, da se sa interesima BiH ne može kalkulisati, saopćio je Mehmedović.

    Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske tražila je da sa dnevog reda današnje zajedničke sjednice sa Vijećem ministara BiH budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu „Slobodne Bosne“.

    U dokumentu je traženo i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

     

    Od dva predložena Izborna zakona nijedan neće biti razmatran: SDA i SBB kvorumom srušili HDZ-ov prijedlog, a HDZ i SNSD, u odstustvu SDP-a i SDS-a, srušili “izborni integritet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Kada upitate Dragana Čovića kojim to članom predloženih izmjena Izbornog zakona BiH rješava presude iz Strazbura i pitanje ostalih i građana BiH, lider HDZ-a BiH će vam odgovoriti da on nije tu ta obrazlaže zakon.

    “Moj posao nije da obrazlažem ZakonAko sutra (u srijedu) bude održana sjednica Doma naroda, ponudit ćemo kompletna obrazloženja svih elemenata izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, reći će Čović.

    Nakon što je u utorak u 11 sati propala “žurna sjednica” Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , Dragan Čović je, u svojstvu predsjedatelja Doma, zakazao novu sjednicu. Srijeda u 10 sati. lli, da dodatno preciziramo, sjednica Doma naroda bi trebala biti održana sat vremena prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama oba doma trebale su biti izmjene Izbornog zakona. Dom naroda bi trebao raspravljati o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, dok je na dnevnom redu Predstavničkog doma trebao bitiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,  čiji su predlagači poslanici SDA (Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić), SBB-a (Edita Đapo), SDP-a (Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez), Naša stranka (Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović) i NiP-a (Denis Zvizdić). No, propast oba zakona je izvjesna.

    HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH oborili su delegati iz Kluba Bošnjaka, tri SDA-ova i jedan SBB-ov, do su izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izborni integritet na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma oborili zastupnici iz SNSD-a i HDZ-a, jer sjednici Komisije nisu prisustvovali SDP-ov zastupnik Nermin Nikšić i SDS-ov Dragan Mektić. No, sada se vratimo sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović krajem će prošle sedmice prvi detektovati novu strategiju HDZ-a BiH glede izmjena Izbornog zakona.

    “Za one koji su se pitali zašto se Dragan Čović ušutio. Dakle, ide Izborni zakon u Dom naroda. Tamo će ga vjerovatno HDZ i SNSD usvojiti, a onda slijedi pritisak na Predstavnički dom. Nastavlja se igra, a vidjet ćemo ko sve i kako igra u njoj”, napisao je Magazinović na svom Twitter nalogu.

    I, uistinu, zahvaljući SDA-ovoj kratkovidoj politici, SNSD je dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što im je, u zbiru sa četiri HDZ-ova delegata, omogućilo da imaju osam sigurnih ruku, što je, opet, potrebna većina za usvajanje ovog ali i drugih zakona.

    Očito svjesni da će HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona biti usvojen na Domu naroda, delegati SDA, Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić, odlučili su da ne dođu na sjednicu. Pridružio im se i SBB-ov Munib Jusufović koji je, također, izostao. Osim četvorice Bošnjaka, u sali je izostao i Mladen Bosić, delegat iz reda srpskog naroda koji je kadar SDS-a. Neuspjelom početku sjednice su nazočili svi delegati iz reda hrvatskog naroda, četiri HDZ-va i Zlatko Miletić, četiri delegata iz reda sprkog naroda (svi SNSD) i jedan delegat iz reda bošnjačkog naroda – SDP-ov Denis Bećirović. Ali bez obzira na Bećirovićevo prisustvo, kvoruma u Klubu Bošnjaka nije bilo. Čović je morao prekinuti sjednicu i zakazati novu, za srijedu, sa, vjerovatno, istim ishodom. Čovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona, tako, neće biti usvojen.  Kao što neće biti usvojene ni izmjene Izbornog zakona koje su predložili zastupnici SDA, SDP-a, Naše stranke, SBB-a i NiP-a. Te izmjene, možete ih pročitati ako kliknete ovdje, odnosile su se na poboljšanje izbornog integriteta, odnosno smanjenje šansi za izborne manipulacije. O ovom prijedlogu su se, po proceduri, prije sjednice Predstavničkog doma, trebali izjasniti članovi Ustavnopravne komisije koja broji devet članova. Na čelu komisije  je Alma Čolo (SDA), zamjenici su joj Obren Petrović (SNSD) i Nikola Lovrinović (HDZ/HNS), a članovi Borjana Krišto (HDZ), Dragan Mektić (SDS), Nermin Nikšić (SDP), Nebojša Radmanović (SNSD), Safeto Softić (SDA) i Zlatan Begić (DF). Odluka se donosi većinom glasova. SNSD i HDZ u Komisiji imaju četiri zastupnika, što znači da bi mogli biti preglasani ukoliko bi svi drugi zastupnici glasali. No, u utorak su izostala dvojica članova Komisije. Dragan Mektić (SDS) je u Banja Luci polagao cvijeće, a Nermin Nikšić (SDP) je bio u Konjicu na “strateškom” planiranu svoje partije. Zbog njihovog izostanka, HDZ i SNSD su uspjeli preglasati članove Ustavnopravne komisije koji dolaze iz SDA i DF-a. Predložene izmjene Izbornog zakona koje se odnose na poboljšanje izbornog integriteta nisu dobile podršku. I zbog toga u srijedu neće biti razmatrane na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zastupnicima je prostalo jedino da prihvate izvještaj Komisije.

    Kolumna Seada Numanovića: Krivokapić u Sarajevu nakon što je u Podgorici očistio Bošnjake iz vlasti

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore, u posjeti je Bosni i Hercegovini.

    “Dobro jutro BiH. Ovo je moja prva bilateralna posjeta regionu. Siguran sam da ćemo potvrditi naše dobre odnose i utabati staze za nove uspjehe koji će naš region učiniti dijelom EU”, napisao je crnogorski premijer.

    Dočekan je uz najviše državne počasti. Vojni stroj, raport, zastave Bosne i Hercegovine i Crne Gore, počasti…

    Prva posjeta jednoj državi regiona protiče uz najviše državne atribute. Odnosi između dvije države su dobri. Gotovo da nije bilo otvorenih pitanja. A onda su Krivokapićevi ministri počeli propitivati suverenitet Bosne i Hercegovine, piše politicki.ba.

    U nekoliko službenih posjeta našoj državi sastajali su se gotovo isključivo s kadrovima Milorada Dodika u državnim institucijama.

    Na sastancima i potonjim terevenkama u Trebinju i Banja Luci zastava Bosne i Hercegovine, tokom službenih razgovora, nije postojala.

    Time su Krivokapićevi “eksperti” i “apostoli” preuzeli matricu beogradskog “srpskog sveta”.

    No, na domaćem terenu otišli su i nekoliko koraka dalje – intenzivirani su napadi i provociranje Bošnjaka Crne Gore, a bošnjački kadrovi brutalno su uklanjani s državnih pozicija.

    Mediji su gotovo pa i prestali objavljivati svakodnevna skrnavljena bošnjačke i imovine Islamske zajednice.

    Stotine Bošnjaka politički je eliminirano iz institucija.Nije se prezalo da se usred mandata smijeni direktor ili član uprave neke od crnogorskih institucija, državni službenici u ministarstvima.

    Bez najave, bez validnog objašnjenja. “Sječa” Bošnjaka provodi se i po horizontali i po vertikali. Gotovo po pravilu, na njihova mjesta postavljaju se Srbi.

    Edina Dešić, generalna direktorka Direktorata za zapošljavanje Crne Gore ekspresno je smijenjena. Predvodnica litija ju je zamijenila.

    Slično se desilo i Adnanu Muhaoviću. On je bio tek član Uprave Željeznica Crne Gore. No, njegovo mjesto zapalo je za oko nekom drugom “litijašu”.

    Izuzetak je Alija Košuta.

    Ne! Nije on pošteđen! I njega je Krivokapićeva vlada ekspresno smijenila usred mandata. Crnogorski zvaničnici tvrde da je to mjesto zapalo za oko osobi za koju tvrde da je kum Dritana Abazovića.

    Kada se danas bh., a posebno bošnjački zvaničnici budu smješkali, rukovali i slikali s Krivokapićem, ko će mu, barem, prišapnuti da u Crnoj Gori ima i Bošnjaka i da političko etničko čišćenje – makar – nije u skladu s evropskom porukom koju je gost iz Podgorice jutros emitirao na Sarajevskom aerodromu?

    Rat je sve izvjesniji, Zelenski se obratio naciji: “Rusija je odobrila ofanzivu, Putin ne odgovara na pozive, uskoro bi mogao početi veliki rat”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Rusija je odobrila ofanzivu”, kazao je u obraćanju naciji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da je pokušao razovarati sa ruskim predsjednikom. No, Putin nije odgovorio.

    Oko ponoći, po srednjoevropskom vremenu, ukrajinski predsjednik Zelenski je kazao da bi uskoro u Evropi mogao početi “veliki rat”.

    Rekao je na granicama te države nalazi oko 200 hiljada ruskih vojnika.

    Zapadni mediji su objavili da je ruska vojska u položajima pred napad. Najveće snage su koncentrisane u blizini ruskog grada Belgoroda koji je udaljen svega nekoliko desetina kilometara od ukrajinske granice. Sa druge strane granice je ukrajinski grad Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini. Kijevske vlasti su saopćile da će aerodrom u tom gradu biti zatvoreni do četvrtka ujutro. Već ranije su objavljivane karte koje pokazuju da bi Harkov mogao biti prva meta ruske vojske. Posljednji satelitski snimci pokazuju da su ruske snage snega 10 milja udaljene od Harkova.

    Petnaestak minuta iza ponoći ruski mediji su objavili da Rusija zatvara zračni prostor iznad LNR i DNR. To su, naime, dvije takozvane republike, Luhanjska narodna republika i Donjecka narodna republika, koje su uspostavljene na istoku Ukrajine.

    Nešto ranije, čelnici LNR i DNR su pozvali rusku vojsku u pomoć, kazavši da im je potrebna kako bi se zaustavila “agresija Kijeva”.

    “Oružane snage Ukrajine moraju dobrovoljno napustiti teritorij DNR-a i odnijeti svoje oružje, saopćio je šef takozvane Donjecke narodne republike Denis Pušilin.

    Proruski separatisti na istoku Ukrajine žele preuzeti cijele regije Luhanjsk i Donjeck. Za sada kontrolišu oko 30 posto tih regija. Jedna od meta bi mogao biti i grad Mariopulj koji se nalazi na obalama Azovskog mora.

    U glavnom gradu Kijevu, gradonačelnik Vitalij Kličko je proglasio vanredno stanje. Napad ruske vojske se očekuje u narednih 48 sati.

    Blinkenov savjetnik Derek Chollet ponovo upozorio Milorada Dodika: “Korupcija i antidejtonsko djelovanje imat će posljedice”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Danas sam u telefonskon razgovoru sa Miloradom Dodikom naglasio da su neprihvatljivi koraci vladajuće koalicije RS da podriva institucije BiH. Korupcija i antidejtonsko djelovanje imat će posljedice. Mora doći do povratka dijalogu unutar institucija BiH”, objavio je u srijedu kasno navečer američki diplomata Derek Chollet.

    Objavu Dereka Cholleta, inače specijalnog savjetnika američkog državnog sekretara Antony Blinkena prenijela je i na svom zvaničnom Twitter nalogu Ambasada SAD-a u Sarajevu.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik u srijedu nije izvijestio javnost da je razgovarao sa ovim Cholletom koji je nedavno boravio u posjeti Bosni i Hercegovini.

    Posljednjih mjeseci američi zvaničnici najavljuju sankcionisanje korumpiranih političara i onih koji podrivaju institucije BiH. Do danas, međutim, nije objavljeno ko je sankcionisan. Prema informacijama Istrage, u Sarajevo je doputovao i viši službenik Ministarstva finansija BiH zadužen za finansiranjen terorizma i finansijsko obavještajne poslove. On će se tokom dana sastati sa zvaničnicima Ministarstva sigurnosti BiH, a planiran je susret i sa čelnicima Tužilašta BiH. Npominjemo da upravo Ministarstvo finansija SAD-a donosi odluke o sankcionisanju zvaničnika povezanih sa korupcijom. Prije osam dana, američko Ministarstvo finansija stavilo je na listu sankcija potpredsjednika Srpske liste, vodeće srpske partije na Kosovu, Milana Radoičića, biznismena sa sjevera Kosova Zvonka Veselinovića, njegovog brata Žarka i još deset sa njima povezanih osoba. Sankcije za BiH jjoš uvijek nisu objavljene.

    Generalni sekretar Jens Stoltenberg saopćio: NATO bi mogao pomoći odbrambene kapacitete BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    NATO bi mogao razviti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta Bosne i Hercegovine, saopćio  je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, obraćajući se u četvrtak nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a. 

    “Saveznici su se složili da bismo također trebali pomoći drugim partnerima da ojačaju njihovu otpornost. I ojačati njihovu sposobnost da se brane. Uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu. Za Gruziju bismo mogli povećati našu potporu putem značajnog paketa NATO-Gruzija. Uključujući područja kao što su svjesnost situacije, sigurna komunikacija i cyber. Za Bosnu i Hercegovinu mogli bismo razviti novi paket za izgradnju obrambenih kapaciteta”, navedeno je u Stoltenbergovoj izjavi za medije.

    BiH je, navedeno je u ranijin dokumentima NATO-a, “aspirant za članstvo u Savezu”. Nakon što je prije dvije godine u sjedište NATP-a upućen Program reformi, Bosna i Hercegovina se, faktički, nalazi u MAP-u, što je predzadnja stepenica ka punopravnom članstvu u NATO-u.

    Međutim, zvaničnici BIH koji dolaze iz RS-a protive se članstvu BiH u NATO-u, insistirajući na “neutralnosti”. Istovremenom Ruska Federacije je već dva puta zaprijetila da će “reagirati” ukoliko BiH postane članica NATO-a.

    “Ako ona (BiH) odluči biti članica bilo čega to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati”, kazao je Kalabuhov za TV Federacije BiH (FTV) izričući tako jedva skrivenu prijetnju.

    Evropski komesar Oliver Varhelyi pisao Vjekoslavu Bevandi: Obezbijedite novac za izbore!

    Piše:
    Redakcija
    -

    U nedostatku državnog budžeta, Vijeće ministara BiH će morati osigurati sredstva potrebna za organizranje Općih izbora 2022. godine. Ovo je, ukratko, suština pisma koje je 10. maja ove godine evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi poslao ministru finansija Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Bevandi.

    “Pozdravljamo to što je Fiskalno vijeće 30. marta usvojilo Globalni fiskalni okvir za 2022-2024. Sada je ključno da vaše Ministarstvo Vijeću ministara brzo dostavi državni budžet za 2022. godinu, a potom Predsjedništvu BiH na usvajanje i podnošenje u parlamentarnu proceduru. Do usvajanja državnog budžeta Vijeće ministara BiH je odgovorno da osigura da institucije imaju odgovarajuće resurse za svoje funkcioniranje. U nedostatku
    Budžeta BiH, Vijeće ministara će morati staviti na raspolaganje potrebna sredstva”, napisao je Varhelyi, ističući da se, po Izbornom zakonu, novac za provedbu izbora mora osigurati 15 dana od dana raspisivanja izbora.

    S obzirom na to da je CIK Opće izbore raspisao 4. maja, krajnji rok za obezbjeđivanje oko 12 miliona maraka za provedbu izbora je 19. maj. Kadrovi HDZ-a i SNSD-a već dvije godine osporavaju legalitet aktualnog saziva CIK-a, iako je Sud BiH nedavno presudio da su članovi CIK-a izabrani u skladu sa Izbornim zakonom BiH. U svom pismu, evropski komesar za proširenje se osvrće i na legalitet CIK-a.

    “Napominjem i da članovi CIK-a, dok se ne donese drugačija sudska odluka,  djeluju u punom kapacitetu i moraju dobiti svu podršku, uključujući potrebna sredstva za ispunjavanje zadaće organiziranja nadolazećih izbora”, naveo je Varhelyi.

    Ovo pismo je uslijedilo kao odgovor na pismo Vjekoslava Bevande upućeno 11. marta evropskom komesaru za proširenje. Ministar finansija BiH je, prema pisanju portala klix.ba, uputio  pismo Evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem se osvrnuo na njegovo izlaganje pred Evropskim parlamentom 8. marta ove godine.

    “U tom kontekstu sasvim je na mjestu konstatacija da niste vidjeli pravi napredak BiH u 2021. godini na ispunjavanju 14 prioriteta EU, kao i na detektiranju dodatnog polariziranog političkog ozračja i blokade rada institucija u BiH. Ustavna i izborna reforma je naš strateški cilj kome smo potpuno i predano posvećeni, jer samo tako uspostavljeni pravni aranžman predstavlja garanciju i osigurava jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, prosperitet i opstojnost BiH”, navodi Bevanda.

    Pojasnio je kako cijeni dosadašnje napore i posvećenost koju je Varhelyi pružao svim političkim akterima u ovom procesu.

    “Dijelim vaš sud da se rješenje mora žurno pronaći, ali podsjećam na realnu pretpostavku da je za uspješan rad nužno iz procesa otkloniti elemente otvorenih opstrukcija, itekako prisutnih u proteklom periodu, zbog kojih se uostalom nisu ispunile očekivane nade u uspješnu ustavnu i izbornu reformu”, pojasnio je Bevanda, koji je već nekoliko puta odbijao prijedloge CIK-a da im obezbijedi novac iz sredstava prenesnih iz prošle godine.

    Vijeće ministara BiH je nekoliko puta dobijalo pisma upozerenja od stranih ambasada sa sjedištem u Sarajevu.

    “Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opće izbore 2022., uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegov operativni plan. Namjeravamo pomno pratiti ovo pitanje kako bismo u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”, navedeno je u pismu upozorenja koje su  22. januara ove godine Vijeću ministara BiH uputili visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, te ambasador EU u BiH Johann Sattler.

    I visoki predstavnik Christian Schmidt je u svom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a napisao da Vijeće ministara BiH mora i može, prije usvajanja budžeta, obezbijediti novac za provođenje izbora.

    “U nedostatku usvojenog budžeta, Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o osiguranju potrebnih sredstava CIK-u za provođenje općih izbora 2022. godine. Početkom aprila, ambasadori PIC-a (minus ruski veleposlanik), OSCE i ja poslali smo pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i zamjenicima predsjedavajućeg, pozivajući ih da to učine bez daljnjeg odgađanja”, napisao je Schmidt.

    Unatoč svemu, HDZ-ov ministar finansija Vjeskoslav Bevanda nije poduzeo nijednu konkretnu radnju koja bi dovela do obezvjeđivanja novca u zakonskom roku.

    1...37383940Stranica 38 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj