Facebook Twitter Youtube
    Najpopularniji

    Politika

    Britanska ministrica vanjskih poslova pisala Zoranu Tegeltiji: Budućnost BiH je u NATO-u, uvedite sankcije Rusiji

    Piše:
    Redakcija
    -

    Budućnost Bosne i Hercegovine u NATO-u, napisala je britanska ministrica vanjskih poslova poslova Elizabeth Truss u pismu koje je 13. juna uputila predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.

    “Historija nam govori”, piše ministrica Truss, “da se agresiji moramo suprostaviti akcijom i snagom”.

    “Moja podrška Bosni i Hercegovini, kao i moja podrška Ukrajini, počiva na mom uvjerenju u jednostavno načelo: ljudi imaju pravo da odlučuju o svojoj demokratskoj budućnosti i o svojoj odbrani. Budućnost Bosne i Hercegovine leži na euroatlantskom putu, kao članice NATO-a i sa zemljama poput Velike Britanije”, napisala je britanska šefica diplomatije. 

    Elizabet Trus je ovo pismo pislala kao odgovor na pismo koje joj je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija uputio 20. aprila ove godine. Ona navodi da je, tokom svoje posjete Sarajevu, rekla kako se moraju udvostručiti napori na zaštiti mira u Bosni i Hercegovini.

    “Tragična historija vaše zemlje je podsjetnik na ono što se dešava kada se ne suprotstavimo agresiji. Stvari postaju gore, ne bolje. Genocid u Srebrenici i opsada Sarajeva bili su samo dva zločina koja su me zaprepastila. Rekli smo nikad više, ali evropska sigurnosna struktura je razbijena ruskom ničim izazvanom invazijom na Ukrajinu, što je napad na sam temelj pravila po kojima koegzistiramo: suverenitet, demokratija i Povelja UN”, napisala je Truss.

    Ministrica, dalje, navodi da Velika Britanija blisko sarađuje sa saveznicima i partnerima, uključujući G7, NATO i UN, kako bi uvela paket ekonomskih sankcija bez presedana i kako bi oslabila Putinovu ratnu mašineriju, pružila vojnu podršku Ukrajini i međunarodno izolovala Rusiju.

    “Pobjeda Ukrajine je astrateški imperativ za sve nas i ako Putin pobijedi, to će ohrabriti agresore posvuda”, konstatira Elizabth Truss, pozdravljajući jasnu poruku koju su zemlje Zapadnog Balkana poslale tokom glasanja o rezolucijama u Generalnoj skupštini UN-a koje su se odnisile na Rusiju i naglašavajući i glasanje Bosne i Hercegovine prilikom glasanja o rezoluciji kojom je Rusija izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava.

    Obraćajući se Zoranu Tegeltiji, britanska ministrica vanjskih poslova posebno je pohvalila rad ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.

    “Ministrica  vanjskih poslova Turković pokazala je zavidan nivo vodstva u suprotstavljanju agresiji Rusije i ima punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Pozivam vas da joj se pridružite u ovom poslu. Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje da Bosna i Hercegovina ispuni svoje međunarodne obaveze, uključujući pridržavanje Povelje UN-a, uvođenje sankcija Rusiji i nastavak suprotstavljanja eklatantnom kršenju međunarodnog prava od strana Rusije”, napisala je Truss.

    Ruska invazija na Ukrajinu, piše dalje Truss, povećava rizik od nestabilnosti na zapadnom Balkanu. Rusija je,  ističe ona, okreće leđa međunarodnoj strukturi u Bosni i Hercegovini. A to radi kroz agresivnu retoriku.

    “Odlučna sam da spriječim da (Rusija) koristi vašu zemlju kao pozornicu za provokaciju ili skretanje pažnje. Zbog toga je Velika Britanija 11. aprila sankcionisala člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović. Njihovi pokušaji da potkopaju legitimitet i funkcionalnost države, uključujući potkopavanje teško stečenog mira u posljednjih 26 godina, su neprihvatljivi”, navela je britanska ministrica canjskih poslova.

    Ona u pismu ističe svoju podršku visokom predstavniku Crhistianu Schmidtu, navodeći da mu je rekla da “ima punu podršku Velike Britanije” i prilikom korištenja bonskih ovlasti. Dalje ističe da će Velika Britanija pripremiti i novčanu pomoć Bosni i Hercegovini. 

    “Ujedinjeno Kraljevstvo također povećava sposobnost Bosne i Hercegovine da se bori protiv sigurnosnih prijetnji i zloćudnih utjecaja, a odnosi između naših odbrambenih snaga moraju se i dalje razvijati, uključujući obuku vaših talentiranih mladih kadeta na Kraljevskoj vojnoj akademiji svjetske klase Sandhurst“, navela je Truss, zaključujući da je budućnost BiH u NATO-u,, sa zemljama poput Velike Britanije. 

    Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

    Piše:
    Redakcija
    -

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

    Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

    “Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

    Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

    Kako HDZ opstruira izbore: Bevanda u januaru dao upute CIK-u kako da traže novac, a u martu im napisao da su ga pogrešno razumjeli

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda tvrdi jedno, Ured za zakonodavstvo BiH drugo. Za HDZ-ovog ministra Vjekoslava Bevandu Odluka o odobravanju novca za Opće izbore je nezakonita. Za državni Ured za zakonodavstvo ta ista Odluka je utemeljena u Zakonu o finansiranju institucija BiH. I, da stvar bude gora po ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, sam Bevanda je pozvao Centralnu izbornu komiziju BiH da mu dstave prijedlog u skladu sa odeedbom na koju se CIK i pozvao.

    Istraga.ba je u posjedu svih dokumenata o kojima, faktički, ovisi održavanje Općih izbora 2022. godine. Prvo je Centralna izborna komisija BiH 11. januara ove godine uputila prijedlog Vijeću ministara BiH da se odobri novac za provedbu Općih izbora. Bevandin odgovor stigao je tri dana kasnije.

    “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine razmotrilo je Vaš zahtjev te  Vas obavještavamo sljedeće: Odlukom  o  privremenom  financiranje  institucija  Bosne  i Hercegovine  i
    međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj – ožujak 2022, u članku 3.stavak (1) navedeno je :“ Raspored rashoda po proračunskim korisnicima za razdoblje iz članka 1. ove odluke za tekuće rashode vršit će se na temelju proračuna korisnika utvrđenih  u Zakonu  o proračunu  institucija  Bosne  i
    Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu u iznosima kojima  se omogućava  obavljanje  aktivnosti  za zakonom  utvrđene nadležnosti  proračunskih  korisnika. Ministarstvo financija  i trezora  Bosne i Hercegovine usuglašava sa proračunskim korisnicima operativne planove potrošnje za razdoblje važenja ove odluke.“ U dostavljenom operativnom/dinamičkom planu rashoda  za razdoblje siječanj-
    ožujak 2022.godine iskazali ste operativni plan kroz opće namjene (tablica 3) i program  posebne  namjene  ,,Opéi  izbori“ (tablica  4, šifra  0706630). Operatvnim/dinamičkim planom za 2020.godinu i Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH odobrena su sredstva za Proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobre u Zakonu o proračunu”, obrazložio je Bevanda.

    Ali ključni dio njegovog dokumenta od 14. januara tek slijedi.

    “Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, kao i važeće podzakonske akte koji reguliraju oblast izvršenja proračuna, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne
    može odobriti dostavljeni operativni/dinamički  plan budući da je u istom iskazan novi program posebne namjene pod nazivom ,,Opći izbori“。 Slijedom navedenog, potrebno je da Središnje  izborno  povjerentsvo  BiH  izvrši  izmjene operativnog  plana za razdoblje siječanj-ožujak 2022.godine i iskaže isti kroz opće namjene isključujući program posebne namjene ,,Opći izbori“，budući da navedeni programnije bio odobren Zakonom o  proračunu institucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Također napominjemo da je u članku 11. stavak (5) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“， br. 61/04, 49/09, 42/12 , 87/12 i 32/13): ,, U tijeku trajanja  privremenog  financiranja, Vijeće ministara  može donijeti  posebnu  odluku  o rashodima  koji nisu bili predvideni proračunom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stavka (2) ovog članka ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog financiranja budu prikupljeni od neizravnih poreza, vlastitih prihoda  i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom  osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama članka 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće pričuve“, naveo je Bevanda.

    Ministar finansija i trezora BiH, dakle, u januaru 2022. godine upućuje članove CIK-a da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH. Centralna izborna komisija je to i uradila. Ali Vjekoslav Bevanda u martu već kaže da su ga “pogrešno razumjeli”.

    “Cijenimo da Središnje izborno povjerenstvo nije na adekvatan način razumijelo sugestije Ministarstva financija i trezora koje su dane u našim prethodnim aktima u odnosu na pitanje financiranja izbora. Naime, sugerirano je da sredstva iz 2020. godine ne mogu biti stavljena na raspolaganje bez odluke Vijeća ministara BiH, a ne da ne mogu uopće biti stavljena na raspolaganje. Slijedom navedenih činjenica  u točki.2  Mišljenja, Ministarstvo financija  i trezora  Bosne i Hercegovine ne može podržati zahtjev Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o Prijedlogu odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini”, napisao je Bevanda u dopisu CIK-u 24. marta 2022. godine.

    Ali, bez obrizira na to, CIK nastavlja insistirati na novcu za Opće izbore. Novi dopis Vijeću ministara BiH je upuže 8. aprila i u njemu CIK podnosi Prijedlog Odluke оodobravanju raspodjele i koristenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viska prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini.

    Iako je i sam pozvao CIK da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH, ministar Bevanda je rekao da je ovakav način finansiranja izbora – nezakonit. Ali suprotno stavu ministra Bevande, Ured za zakonodavstvo prijedlog Odluke nije ocijenio nezakonitom. Naprotiv, oni tek upozoravaju na tehničke stvari koje bi bilo nužno ispraviti prije donošenja konačne odluke kojom bi se omogućilo finansiranje izbora.

    Uprkos tome, Vjekoslav Bevanda je glasao protiv odluke. Tako CIK ostaje bez novca, iako je zakonski rok za obezbjeđivanje sredstava ističe u četvrtak, 19. maja. Kompletan materijal o ovom slučaju možete pročitati ukoliko kliknete na ovaj link.

    Blog ambasadora SAD-a Michaela J. Murphya: Mnoge sudije i tužioci idu linijom manjeg otpora, autocenzurišu svoj rad i odlučuju se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada. Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana, napisao je u svom novom blogu ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.

    Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom.

    Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.

    Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

    Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.

    Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana.

    Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.

    Posljedice

    Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.

    Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se  na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.

    Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.

    Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.

    Međutim, VSTV, predsjednici sudova i glavni tužitelji isuviše rijetko su pružali bilo kakvu podršku ili zaštitu onima koji odlučno procesuiraju moćne javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju zakon zbog osobne i političke koristi.

    Korak u pravom smjeru 

    Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.

    U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.

    Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti

    Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.

    VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.

    VSTV mora iskorijeniti korupciju u vlastitim redovima. Oni koji predvode borbu protiv korupcije postoje širom pravosudnog sistema, ali je njihova efikasnost umanjena zbog neprimjerenog političkog uplitanja.

    Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.

    Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.

    Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD bit će uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini, napisao je ambasador.

    Dva doma Parlamenta BiH u dva dana razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona: HDZ BiH za cementiranje “aparthejda”, stranke iz Sarajeva za “izborni integritet”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.

    A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.

    “Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.

    Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.

    “Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.

    Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.

    Drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj: Erdogan pred pobjedom!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Danas se u Turskoj održava drugi krug predsjedničkih izbora. U utrci su aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan i lider šest stranaka opozicije Kemal Kilicdaroglu.

    Rijetka istraživanja javnog mnjenja kažu da je Erdogan favorit, piše politicki.ba.

    Nakon što je u prvom krugu iznenadio većinu agencija za istraživanje javnog mnjenja pobijedivši svog izazivača, Erdogana danas očekuje pobjeda. Agencija za istraživanje javnog mnjenja Konda predviđa da će on osvojit će 53,2 posto glasova.

    Njegov konkurent Kemal Kilicdaroglu dobit će 46,7 posto glasova.

    Konda je ove podatke objavila nakon analize intervjua sa 3.607 ljudi. Razgovor je obavljan licem u lice i proveden je u 34 regije Turske. Ova agencija za istraživanje javnog mnjenja, inače, nije pogodila ishod prvog kruga predsjedničkih izbora, održanih 14. maja.

    Recep Tayyip Erdogan, rođen 26. februara 1954. je turski političar koji je 12. i aktuelni predsjednik Turske od 2014. Prethodno je bio premijer te drđave od 2003. do 2014. i gradonačelnik Istanbula od 1994. do 1998. godine. Osnovao je Stranku pravde i razvoja (AKP) 2001. godine i vodio je do 2014. godine, kada je morao podnijeti ostavku nakon izbora za predsjednika. Kasnije se vratio na čelo AKP-a 2017. nakon ustavnog referenduma te godine. Dolazeći iz islamističke političke pozadine i koji se opisuje kao konzervativni demokrata, promovirao je socijalno konzervativnu i populističku politiku tokom svoje administracije. Erdoganov politički savez osvojio je parlamentarnu većinu 2023. godine, ali on nije uspio pobijediti u potpunosti uprkos tome što je vodio u prvom krugu predsjedničkih izbora.

    Kemal Kilicdaroglu, rođen je 17. decembra 1948. godine i po zanimanju je ekonomista. Lider je Republikanske narodne partije (CHP) i vođa glavne opozicione stranke u Turskoj od 2010. Bio je poslanik u drugom izbornom okrugu u Istanbulu od 2002. do 2015. i kao poslanik u drugom izbornom okrugu u Izmiru od 7. juna 2015. godine.

    Prije nego što je ušao u politiku, Kilicdaroglu je bio državni službenik i bio je generalni direktor Zavoda za socijalno osiguranje od 1992. do 1996. i ponovo od 1997. do 1999. godine. Izabran je u parlament na općim izborima 2002. i postao je vođa parlamentarne grupe CHP-a. Na lokalnim izborima 2009. bio je nominiran kao kandidat CHP-a za gradonačelnika Istanbula, ali je izgubio od AKP-a. Za zamjenika predsjednika Socijalističke internacionale izabran je u augustu 2012.

    Nakon što je Deniz Baykal podnio ostavku na mjesto lidera stranke 2010. godine, Kilicdaroglu je najavio svoju kandidaturu i jednoglasno je izabran za lidera CHP-a. Smatralo se da je vjerovatno da će modernizirati CHP. Iako je CHP doživio naknadni porast svog udjela u glasovanju, nikako mu nije polazilo za rukom da svrgne vladajuću AKP. Kao lider glavne opozicione partije, Kolicdarogluova strategija je bila da izgradi velike koalicije sa drugim strankama, što je kulminiralo u formiranje Nacionalnog saveza i kasnije pobjede CHP-a na lokalnim izborima 2019. On je zajednički kandidat CHP-a i Nation Alliancea za turske predsjedničke izbore 2023. godine.

    Erdogan je u prvom krugu izbora dobio 49,52 posto glasova dok je Kilicdarogluu pripalo 44,88 posto.

    Mandat predsjednika Republike Turske traje pet godina.

    Eurozastupnici pisali Josepu Borellu i Oliveru Varhelyu: Uloga EU u BiH u vezi sa izmjenama Izbornog zakona je zabrinjavajuća

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Trenutna uloga Evropske unije u BiH je zabrinjavajuća, čime se stavlja na kocku i stabilnost zemlje i kredibilitet Evropske unije”, objavila je u utorak Tineke Strik, nizozemska zastupnica u Parlamentu Evropske unije koja je, zajedno sa još pet svojih kolega uputila pismo Josepu Borellu, visokom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Oliveru Varhelyu, komesaru EU za proširenje.
    Pismo koje su, osim Tineke Strik potpisali još i Tanja Fajon, Klemen Grošelj, Dietmar Koester, Ilhan Kyuchyk, Thomas Weitz, uglavnom se odnosi na aktivnosti EU u Bih u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva.

    “Naša zabrinutost se odnosi na format i sadržaj pregovora o izbornim reformama. Primijetili smo da se pregovori i razgovori koje je organizovala EU fokusiraju na vrlo ograničen broj političkih aktera, uglavnom iz dvije političkih stranaka koje obje namjeravaju predstavljati dva od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Ovo je izuzetno ekskluzivan pristup, koji oštro kritiziramo, jer predstavlja rizik za političku stabilnost zemlje i njezinu budućnost. Prema našem mišljenju, razgovori o reformama sa dalekosežnim posljedicama za kompletno stanovništvo i njegov politički sistem, poput ustavnih i izbornih reformi, trebali bi, u principu, biti otvoren proces. Sve političke stranke i njihovi izabrani dužnosnici, kao i širok spektar aktera i organizacija civilnog društva, kao i zainteresirana javnost, trebali bi biti uključeni”, navodi se, pored ostalog, u otvorenom pismu.

    Pojašnjenja radi, odlukom šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, u pregovore reformi izbornog zakonodavstva uključeni su samo predstavnici HDZ-a, SDA i SNSD-a. Iako je za izmjene izbornog procesa nužna prethodna izmjena Ustava, ove stranke nemaju dvotrećinsku većinu u Paralementu BiH. Osim toga, članovi Centralne izborne komisije BiH nisu uključeni u Interresornu radnu grupu koja bi se trebala baviti izmjena Izbornog zakona.

    “EU nije uspjela pokrenuti  transparentan dijalog uz značajno sudjelovanje svih političkih stranaka i predstavnika civilnog društva. Nastavkom ove prakse, riskiramo ne samo stabilnost BiH, već i kredibilitet EU kao posrednika i kao aktera u regiji”, pišu zastupnici.

    Nadalje, navode evropski parlamentarci, jednako ih brinu još dva aspekta vezana uz stavke o kojima se trenutno raspravlja.

    otvoreno pismo zastupnika u EU Parlamentu

    “Premda priznajemo da je provedba preporuka OSCE-a / ODIHR-a i Venecijanske komisije u vezi s izborima dio ključnih prioriteta, bojimo se da trenutni snažni fokus na izbornu reformu ide daleko dalje od mandata obuhvaćenog s 14 ključnih prioriteta, a čak je u suprotnosti s neki od njih. Mediji su u velikoj mjeri izvijestili da se pregovori koje organizira EU uglavnom usredotočuju na reformu izbornog zakona, a posebno na pitanja u vezi sa zastupljenošću hrvatskog konstitutivnog naroda i presudom Ustavnog suda BiH. Prema našem mišljenju, ovaj pravac nije u skladu s preporukama OSCE-a / ODHIR-a i Venecijanske komisije o izborima, koji se prema ključnim prioritetima uglavnom usredotočuju na financiranje i transparentnost političkih stranaka, a samo slučajno na prilagođavanje pravnog okvira. Osim toga, zabrinuti smo za redoslijed i određivanje prioriteta. Prema našem mišljenju, jedan od najvažnijih ključnih prioriteta koji se odnose na izbore su ustavne reforme potrebne za provedbu presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Stoga bi bilo logično prvo promijeniti primarni zakon i uskladiti Ustav s presudama ESLJP-a, prije samom usklađivanja i promjene sekundarnih zakona, poput izbornog zakona. Stoga bismo vas snažno pozvali da prioritet date poštivanju Europske konvencije o ljudskim pravima usredotočujući se na provedbu svih presuda zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima u pristupu EU prema europskim integracijama BiH. Nediskriminacija i manjinska prava temeljne su vrijednosti na kojima je zasnovan naš zajednički evropski projekt, pa bi stoga trebali biti temelj procesa pristupanja novih država članica”, navodi se u pismu.

     

    Nepravilnosti utvrđene, ali nema poništavanja izbora: Milorad Dodik novi je predsjednik Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate za predsjednika tog entiteta. Unatoč brojnim utvrđenim nepravilnostima, CIK je odbio poništiti izbore koje se odnose na predsjednika Republike Srpske. Šest članova CIK-a podržalo je odluku o potvrđivanju rezultata, dok je protiv bila članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.

    “Nezadovoljna sam dostavljenim izvještajem. Oni u određenim dijelovima ne daju nikakve odgovore”, rekla je Bjelica-Prutina.

    “Nisam vidjela da se volja birača prepravljala”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić, navodeći da joj se ne sviđa izvještaj Glavnog centra za brojanje.

    “Nema razloga da ne utvrdimo rezultate za predsjednika Republike Srpske”, rekao je član CIK-a Ahmed Šantić, navodeći da volja birača nije promijenjena.

    “Ne treba stogo gledati pravila. Izborna utakmica nigdje nije završena bez prekršaja i bez faula”, kazao je član CIK-a Vlado Rogić.

    Na 253 biračka mjesta su uočene neporavilnosti. Na sjednici je konstatovano da nedostaju 62 vreće sa biračkim materijalom.

    “Stojim kod činjenice da su na 253 biračka mjesta trebali biti ponovljeni izbori, jer oni utiču na konačne rezultate za potpredsjednika Republike Srpske”, kazala je Vanja Bjelica.

    Član CIK-a Željko Bakalar je rekao da bi u obe varijante (i prije i poslije kontrole, potpredsjednici ostali isti – Ivan Begić i Ivan Begić.

    Od Lavrova do Orbana, preko Ivancova i Kalabuhova : Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

     

    “Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

    Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

    “Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

    Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

    “Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

    Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

    “Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

    U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

    “Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

    Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

    “Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

    Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    “Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

    U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

    “Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

    Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

    Dragan Čović i Viktor Orban

    “Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

    Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

    “Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

    O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

    U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

    “Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

    Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

    U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

    Sergej Lavrov I Dragan Čović

    Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

    Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH.

    Zbog brojnih zloupotreba: Poništeni izbori u Srebrenici i Doboju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Centralna izborna komisija BiH poništila je izborne rezultate sa većine birališta u Srebrenici i Doboju. Od ukupno 28 redovnih birališta u tom gradu, poništeni su rezultati sa 26 biračkih mjesta. Istovremeno, CIK je u Doboju poništio izborne rezultate u na 89 od ukupno 108 biračkih mjesta. Odluke su donesene sa šest glasova za i jednim glasom protiv.

    Protiv odluka o poništavanja izbora u Srebrenici i Doboju glasao je jedino član CIK-a i kadar HDZ-a BiH Vlado Rogić koji je tokom rasprave kazao da je “Izborna komisija podlegla pisanju medija”. On je upozorio nije bilo osnova da se po službenoj dužnosti krene u provjere izbora u tim gradovima.

    Za razliku od njega, članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina podržala je odluke o poništavanju izbora u Doboju i Srebrenici.

    “Podržat ću ovu odluku iako dolazim iz reda srpskog naroda i iako sam proteklih dana bila izložena velikim pritiscima. Niko se ne može sakriti iza mene i bez obzira na pritiske radit ću u okviru zakona”, kazala je Bjelica – Prutina govoreći tokom rasprave o prijedlogu odluke o poništavanju izbora u Srebrenici.

    “Nije potrebno da čitamo obrazloženje naše odluke na sjednici CIK-a, jer ta odluka treba ići na preispitivanje na Sud BiH. Ali moja namjera je da podržim prijeglog stručne službe”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

    Dodala je da su manipulacije uočene na skoro svim biralištima.

    “Bilo je glasanja za druga lica. Prikupili smo izjave od članova biračkih odbora putem Opštinske izborne komisije. Ono što me žalosti – izjave su identične. Skoro u svim izjavama su bile identične rečenice što dokazuje da su bile usaglašene izjave”, istakla je Hadžiabdićeva.

    Članovi CIK-a su se odlučili na ovaj korak nakon što su dobili izvještaj vještaka grafološke struke koji je utvrdio da je skoro 20 posto potpisa u Doboju i Srebrenici lažno. To znači da je glasački materijal naknadno ubacivan u kutije i da su se druge osobe potpisivale pod tuđim imenima. Vještak grafološke struke je ove potpise uporedio sa potpisima iz baze IDDEEA-e.

    Kada je u pitanju Srebrenica, nepravilnosti su utvrđene na skoro svim biralištima. Na gotovo svakom mjestu su glasale osobe sa nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka. Istraga.ba je dan nakon izbora objavila da su desetine osoba u Srebrenici glasale bez ikakvih identifikacionih dokumenata, što je naknadnom provjerom i potvrđeno. Tada smo objavili da je, recimo, Predrag Zagorac glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti istekli su u novembru 2019. godine godine i nikad ih nije obnovio. Ali, bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Na spisku osoba koje su glasale na biračkom mjestu Petriča je i Goran Orašanin. Prema informacijama koje je tada objavila Istraga, njegovi dokumenti su istekli 2017. godine, a druge nikad nije dobio. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente, a glasao je. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata. Pored navedenih, objavili smo tada, u Srebrenici su bez važećih dokumenata glasali još i Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić, Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović…

    Osim toga, na dva biračka mjesta u Federaciji, na kojima su, uglavnom, glasali Bošnjaci, uočen je veliki broj lažnih potpisa, što znači da su se članovi biračkih odbora potpisivali umjesto njih.

    Kako je kazano na sjednici CIK-a, u Gradačcu, gdje se glasalo u odsustvu u Srebrenici, nuđen je novač posmatračima “da ne vide izborne prevare”.

    Kada su u pitanju glasovi putem pošte, rezulutati nisu poništeni.

    Tokom rasprave o Doboju, članica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da su kršena izborna pravila i je Izborna komisija od prvog dana upozoravala na manjkavosti izbornog procesa u tom gradu.

    “Uvođena su samoinicijativna pravila u Doboju. Nije se vodilo računa o instrukcija. Govorila sam i o odazivu birača. Na pojedinim biračkim mjestima, do 11 sati, je svakih pedeset sekundi glasao po jedan birač, što je prosto nemoguće”, kazala je Irena Hadžiabdić.

    Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je kazao je u Doboju uočena pojava političkih subjetaka koji su osvajali od nula do sedam glasova, ali da su ti subjekti imali svoje članove u biračkim odborima.

    1...363738...41Stranica 37 of 41

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj